Novosti i zanimljivosti u umjetnosti

[Bann'dito]

“spinaker” organizuje Četvrtu meĐunarodnu likovnu koloniju

herceg novi – hercegnovska galerija “spinaker” krajem januara četvrti put organizuje tradicionalnu međunarodnu likovnu koloniju, u kojoj će učestvovati 12 slikara iz evrope.
"Žao mi je što nismo mogli da ugostimo sve umjetnike koji su željeli da dođu u herceg novi", ističe vlasnik “spinakera” dragan mračević, dodajući da njegova galerija i organizaciono i finansijski sama stoji iza te likovne smotre, iako se zahvaljujući njoj promoviše kultura, istorija i turistička ponuda grada. Iz lokalne vlasti to još uvijek nije prepoznato", kaže mračević.
Učesnici kolonije koja će biti organizovana od 25. Do 31. Januara su Željko tomšić, ljubo milunović i zoran krulj iz srbije, oleg gočev, martina karaivanova i darina zlatareva iz bugarske, dok iz francuske stiže petoro umjetnika philippe pherivong, yolande brives, jovan zec, zineb guerout i michele ferrer-di martino.
Tokom boravka u “spinakeru”, za učesnike će biti priređeno i niz prigodnih programa, među kojima su obilazak znamenitosti boke kotorske, budve, dubrovnika i hercegnovskog zaleđa. Posjetioci će moći da vide izložene radove i da se druže sa umjetnicima u galeriji “spinaker svakog dana od 16 sati.

s.k.

izvor

[Bann'dito]

“vijesti” nezvaniČno saznaju

podgorica - miodrag-dado Đurić, jedan od najznačajnijih živih likovnih umjetnika, crnogorski velikan koji je već decenijama dio najelitnije evropske i svjetske likovne scene, predstavljaće crnu goru na predstojećem, 53. Bijenalu savremene umjetnosti u veneciji, saznaju nezvanično “vijesti” iz obično dobro obaviještenih izvora.

Izvor iz ministarstva kulture nije potvrdio, ali ni demantovao ovu informaciju. Očekuje se da će ministarstvo kulture narednih dana zvanično saopštiti podatke o ovogodišnjem nastupu crne gore u veneciji.
Dado Đurić rođen 1933. Godine na cetinju, jedan je od najistaknutijih predstavnika savremene figurativne umjetnosti.

Đurić se školovao u herceg novom, a akademiju likovnih umetnosti završio je u beogradu 1956. Godine, u klasi profesora marka Čelebovića. Od 1956. živi u francuskoj i to u selu Šamon an veksan kraj pariza gdje ima atelje i gdje stanuje.

Boravio je kratko u njujorku, a potom i u centralnoj africi. Pored ulja i crteža, radi grafike, a od 1978. Do 1980. Godine radi i na crtežu, grafici, kolažu - asamblažu. Njegova djela se nalaze u mnogim najvećim muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama i iz njih se može suditi o njegovom majstorskom likovnom umijeću u kome dočarava osobene apokaliptične spojeve. Poslije marka Šagala i salvadora dalija, dado Đurić je najviše uticao na pojam nadrealizma u slikarstvu. Dadovu kultnu poziciju među ljubiteljima umjetnosti potvrđuju i njegovi predani obožavaoci - a jedan od najvećih među njima je i čuveni švajcarski crtač i dizajner hans rudi giger, poznat kao kreator filsmkog “elijena” u slavnom filmskom serijalu koji je kod nas preveden kao “osmi putnik”. Giger je jedan od najznačajnijih evropskih kolekcionara dadovih radova.

Dadove dvije pariske izložbe prošle su godine bile jedan od događaja u parizu - a najugledniji kritičari su, tim povodom, izgovorili i napisali brojne pohvale dadovom radu, o čemu je u subotnjem dodatku “vijesti” pisala naša saradnica iz francuske prijestonice branka bogavac.
U sklopu priprema za 53. Međunarodno bijenale savremene umjetnosti u veneciji, koji će biti održan od četvrrtog juna do 22. Novembra 2009. Godine, umjetnički direktor 53. Bijenala danijel birnbaum saopštio je da će naslov centralne izložbe bijenala biti “ making worlds” (praviti svjetove). On je izjavio da polazna tačka njegove koncepcije leži u činjenici da je “umjetničko djelo mnogo više od umjetničkog objekta“ – ono je, prije svega, “vizija svijeta“, način na koji se svijet pravi, ili, pak, “viđenje svijeta koji nastaje“.

je.p.

izvor

[Bann'dito]

bijenale u veneciji: Istorijat crnogorskog prisustva na najprestiŽnijoj planetarnoj smotri umjetnosti

bijenale savremene umjetnosti u veneciji, čije će se 53. Izdanje održati od sedmog juna do 22. Novembra 2009. Godine, biće posvećeno temi “stvaranje svjetova” (making worlds), prema koncepciji umjetničkog direktora danijela birnbauma iz Švedske, a među zemljama koje će se prvi put samostalno predstaviti na najvećoj smotri savremene umjetnosti je i crna gora.
Iako još nije zvanično objavljeno, “vijesti” saznaju da će našu zemlju predstavljati miodrag-dado Đurić, jedan od najznačajnijih živih likovnih umjetnika.

Istorija bijenala (iz koga je proistekao i slavni filmski festival, kasnije izdvojen u zasebnu manifestaciju) može se podijeliti na tri perioda: Od osnivanja 1893. Do kraja drugog svjetskog rata 1945, period poslije rata do reforme 1973. I od sedamdesetih godina do danas.
Odmah po osnivanju bijenale će postati najveća smotra likovne umjetnosti u svijetu, i to će ostati do danas. Inicijativa za bijenale data je 1893. Godine, kada gradsko vijeće venecije donosi odluku da osnuje nacionalnu dvogodišnju umjetničku izložbu. Nakon godinu dana, izložbi se daje internacionalni karakter i utvrđuje se sistem po pozivu. Prvi umjetnik sa ovih prostora koji je učestvovao na bijenalu u veneciji bio je milo milunović i to 1928. Godine, kao i deceniju kasnije kada je konačno izgrađen jugoslovenski paviljon. Na prelazu između pedesetih i šezdesetih godina jugoslaviju predstavlja niz poznatih jugoslovenskih umjetničkih ličnosti, među kojima i petar lubarda. Godine 1993. Jugoslavija ne postoji, a na bijenalu sa nacionalnim predstavljanjima pojavljuju se slovenija, hrvatska i makedonija. Izvan službene jugoslovenske selekcije, na posebnoj tematskoj izložbi "aperto" inaugurisanoj 1980. Učestvuje marina abramović (marina abramović je već 1976. Na bijenalu izvela performans "umjetnost treba da bude lijepa... Umjetnici trebaju da budu lijepi"). Godine 1995. Srj učestvuje na bijenalu sa komesarom radislavom trkuljom i dodatnim komesarom vesnom milić, koji izlažu u jugoslovenskom paviljonu djelo miloša Šobajića. Budući da se po dogovoru srbija i crna gora smjenjuju, na narednom bijenalu komesar branislav sekulić predstavlja slikarstvo voja stanića.
Crna gora je te 1997. Imala šansu da se pohvali zlatnim lavom bijenala u veneciji, kada je bila na redu da izabere predstavnika. Tada je za komesara bio određen petar Ćuković koji je izabrao marinu abramović, svjetski poznatu umjetnicu sa ovih prostora koja već godinama živi i radi u inostranstvu, ali je crna gora, iz nejasnih razloga, povukla, zapravo promijenila odluku i komesara. Abramovićeva je potom nastupila na bijenalu samostalno, u centralnom paviljonu, na poziv tadašnjeg generalnog komesara Đermana Ćelantea i dobila zlatnog lava za rad “balkanski barok”. Bez namjere da se na bilo koji način omalovažava stvaralaštvo voja stanića, zvaničnog predstavnika srj na bijenalu 1997, činjenica je da se pokazalo kako je bilo znatno logičnije rješenje da našu zemlju na bijenalu reprezentuje marina abramović čiji rad po svom duhu mnogo više odgovara manifestaciji kakva je ova. Inače, tada je jugoslovensku delegaciju na venecijanskom bijenalu predvodio crnogorski premijer milo Đukanović, a u njoj su bili tadašnji republički ministri za kulturu srbije i crne gore, nada popović-perišić i goran rakočević. Ministarstvo kulture crne gore kasnije je marini abramović uputilo izvinjenje, nakon kojeg je umjetnica povukla odluku da više ne izlaže u crnoj gori, tako da je 2004. Učestvovala na petom cetinjskom bijenalu, čiji je kurator bio poznati teoretičar i kritičar rene blok.
Na bijenalu 2001. Godine pojaviće se milija pavićević, konceptualni crnogorski umjetnik zajedno sa olegom kulikom iz ukrajine, a komesar je bio petar Ćuković.
“eros malog prestupa” naziv je izložbe na bijenalu 2005, kada se predstavljaju igor rakčević, jelena tomašević i natalija vujošević, prema izboru i konceptu svetlane racanović. “eros malog prestupa” je izazvao prilično zanimanje stručne javnosti, a umjetnici i komesarka postavke dobili su brojne pohvale i vrlo pozitivne kritike.
Ovogodišnje učešće dada Đurića obradovalo je brojne poklonike umjetnosti, dok ime crnogorskog komesara još nije poznato, iako su ovakvi podaci, gotovo svih zemalja učesnica bijenala, bili poznati još krajem prošle godine. Pored crne gore, koja se ove godine prvi put predstavlja samostalno, to će učiniti i andora, gabon, pakistan, monako, južna afrika i ujedinjeni arapski emirati, a među onima koji će ponovo učestvovati su iran, maroko, novi zeland i san marino, saopštili su organizatori.
Birnbaum, umjetnički direktor bijenala, najavio je da centralna izložba neće biti podijeljena klasično na sekcije, već će je činiti segmenti koji se uklapaju u opštu temu. Posebno je naveo tri aspekta njegove koncepcije, koja podrazumijeva da je umjetnost više nego objekat, jer predstavlja viziju svijeta. Prema navodima birnbauma, izložba bi trebalo da naglasi proces produkcije umjetničkog djela, odnosno njegovu bliskost sa prostorima kreacije i edukacije (studio, radionice), umjesto sa tradicionalnom muzejskom postavkom koja prije svega naglašava završeno umjetničko djelo. Tako će neki radovi, kako je najavio birnbaum, predstaviti “svjetove stvaranja” umjetnosti koja se, s obzirom na to da daje viziju, može i smatrati načinom “stvaranja svijeta”.
Prošle godine je zlatnog lava venecijanskog bijenala dobio 87-godišnji argentinski umjetnik leon ferari, dok je najboljim paviljonom proglašen mađarski, u kojem se predstavio umjetnik andreas fogarasi iz beča. Nagradu za umjetnika mlađeg od 40 godina na centralnoj izložbi dobila je emili jacir iz jordana, koja živi i radi u njujorku i ramali, dok je počasno priznanje dobio bugarski umjetnik nedko solakov. Zlatni lav za životno djelo dodijeljen je na otvaranju bijenala afričkom fotografu maliku sidibeu iz malija.


Praznik umjetnosti

povodom (još nezvanične) vijesti da će miodrag-dado Đurić predstavljati crnu goru na 53. Bijenalu savremene umjetnosti u veneciji, slikar i likovni kritičar slobodan slovinić kazao je da je takva odluka pravi praznik za crnu goru.

- izuzetno me je obradovala informacija, da će miodrag-dado Đurić predstavljati crnu goru na 53. Bijenalu savremene likovne umjetnosti u veneciji. To je par ekselans informacija, svakako, ako je to već dogovoreno sa našim maestrom. No, u sveopštoj poplavi zvaničnih dezinfomacija, moguće su svakojake odluke. Istinski vjerujem, da se to ovog puta, doista neće desiti. Dado Đurić je naš najistaknutiji živi likovni stvaralac, čije je genijalno i nadnaravno likovno djelo duboko uraslo u tokove savremene svjetske likovne umjetnosti. To će biti potpuni praznik za crnu goru, a i za sve poklonike istinske umjetnosti. Konačno da i mi povučemo pravi potez, pravi i vrhunski umjetnik, na pravom mjestu, na čemu bi nam mogle pozavidijeti i mnogo razvijenije kulturne sredine. U više navrata, kao likovni umjetnik i likovni kritičar, pisao sam o izuzetnom dadovom stvaralaštvu, istinski vjerujem da ću biti u prilici da iznova pišem o našem maestru.

j.paviĆeviĆ
Izvor

[Bann'dito]

izloŽba radova zorana ŽivkoviĆa u galeriji “centar”

podgorica - izložba “contribution of the east“ zorana Živkovića, biće otvorena večeras u 19 sati u podgoričkoj galeriji “centar”.
Živković će se predstaviti radovima dimenzija 50x50 cm napravljenim od tkanine, koji su ručno krojeni i šiveni . Riječ je o kolažnim aplikacijama na zastavama, rađenim u kombinovanoj tehnici.

Zoran Živković je rođen 1969. Godine u kotoru. Završio je pravni fakultet u beogradu, kao i fakultet likovnih umjetnosti na cetinju, smjer slikarstvo. Samostalno je izlagao u cetinju, herceg novom, ljubljani, novoj gorici, podgorici, berlinu i beogradu. Učestvovao je na više grupnih izložbi i bijenala.

“izložba 'contribution of the east' je jedna posttranzicijska slika istočne evrope, odnosno zemalja bivšeg komunističkog bloka. Promjenama koje su se desile ustanovljen je novi identitet tih društava i izložba je djelimično svjedočanstvo o tom izmijenjenom identitetu. Moram priznati da mi nije bila namjera da unutar tih promjena pronađem odgovore u vezi sa očekivanim i ostvarenim slobodama, političkim uvjerenjima i slično, kao ni da upoređujem kapitalističko i tzv. Socijalističko uređenje, odnosno ulogu čovjeka u tim društvima. Isto tako, postavljanjem portreta i inicijala porno zvijezda iz zemalja istočne evrope na njihovim nacionalnim zastavama nijesam želio da iznosim etički komentar u vezi njih samih ili pornografije uopšte, već da iskoristim jednu jednostavnu ilustraciju tranzicionih promjena. Pornografija je industrija koja u sebi najbolje sublimira globalni kapitalistički sistem, snagu i moć medija i profita, ali i koja je odličan svjedok vremena u kom živimo. U tom smislu, pornografija danas se pretvorila u organizovan i uređen sistem, koji funkcioniše po teoretskim načelima korporativnog kapitalizma i moglo bi se reći da je simbol, metafora globalnog kapitalizma danas”, zapisao je Živković.
Izložbu će otvoriti ljiljana zeković, istoričarka umjetnosti.

je.p.

izvor

[Bann'dito]

Slike Draška Dragaša

OTVORENA IZLOŽBA U GALERIJI BJELOPOLJSKOG CENTRA ZA KULTURU

Bijelo Polje – Izložba slika poznatog crnogorskog umjetnika Draška Dragaša otvorena je u bjelopoljskom Centru za kulturu. Izložbenu postavku od četrnaest radova u kombinovanoj tehnici na drvetu otvorio je doktor Milivoje Radović, koji je tom prilikom istakao da je Dragaš jedan od najboljih slikara srednje generacije.
Dragaš je rođen u Pljevljima, a živi i stvara u Podgorici. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Novom Sadu i postdiplomske studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Rajka Todorovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Izložbu su organizovali bjelopoljski Centar za kulturu i Zavičajni muzej.

B. Č.
Izvor

[Bann'dito]

U novskoj galeriji Spinaker

Četvrta međunarodna likovna kolonija

Herceg Novi, 25. januara –Tradicionalna i četvrta po redu Međnarodna likovna kolonija SPINAKER 09, počeće večeras, u poznatoj galeriji “Spinnaker” dok će izložba radova učesnika biti priređena 31.januara u 19.00 sati. Učesnici kolonije ovaj put su Željko Tomšić, Ljubo Milunović i Zoran Krulj iz Srbije, dok iz Bugarske stižu Oleg Gočev, Martina Karaivanova i Darina Zlatareva, kao i petoro umjetnika iz Francuske, među kojima su; Philippe Pherivong, Yolande Brives, Jovan Zec, Zineb Guerout i Michele Ferer-Di Martino.
Inače, tokom boravka u Spinakeru, za učesnike će biti priređen i niz prigodnih programa, među kojima su obilazak znamenitosti Boke Kotorske i Dubrovnika.

M. B.
Izvor

[Bann'dito]

otvaranje retrospektive frensisa bejkona u madridu

madrid (beta-afp) – u muzeju “prado” u madridu danas će biti otvorena retrospektiva radova frensisa bejkona, povodom stogodišnjice rođenja tog engleskog slikara. Izložba je prethodno bila postavljena u londonskoj galeriji “tejt”, a poslije madrida biće prenijeta u muzej ”metropoliten” u njujorku. Posjetioci muzeja “prado” biće u prilici da, od danas do 19. Aprila, pogledaju radove bejkona koji je najčešće slikao na temu smrti, prolaznosti, krhkosti ljudskog tijela i usamljenosti.

Slikar, koji je umro 1992, u 83. Godini, pred kraj života je više puta boravio u madridu. U španskoj prijestonici je i umro. Prema riječima komesarke izložbe manuele mene, bejkon je imao običaj da posjećuje “prado” u vrijeme kada je zdanje bilo zatvoreno za posjetioce. Tada bi neometen proučavao slike, uglavnom radove fransiska goje i dijega velaskeza. Na izložbi ce posebna pažnja biti posvećena bejkonovom interesovanju za velaskezov “portret pape inoćentija desetog”, na osnovu kojeg je sačinio nekoliko sopstvenih radova. U “pradu” će biti izloženo oko 60 bejkonovih slika, a biće predstavljena i njegova arhiva, pronađena nakon smrti.
izvor

[Bann'dito]

Putokaz u traganju za smislom života

Podgorica, 6. februara- U Kuslevovoj kući večeras je otvorena sedma samostalna izložba slikarke Vesne Pupović. Autorka se predstavila sa tridesetak radova rađenih u tehnici pastela i ulja na platnu.
Otvarajući izložbu Mirel Radić Ljubisavljević, pomoćnica ministra saobraćaja i telekomunikacija u Vladi Crne Gore, kazala je da Vesnine slike govore same o sebi, te da one pružaju mogućnost za bijeg, a istovremeno bude nadu i pružaju utočište umornoj duši. One su, prema njenim riječima, svjetlo u tami, putokaz u traganju za smislom života koji nam neprestano izmiče. Njena umjetnička djela vraćaju nas ka našoj unutrašnjosti, ukazuju da je najveće i najvažnije putovanje unutar sebe i sređivanje sebe iznutra.
- Neka nam Kuslevova kuća danas bude soba za predah, kutak samospoznaje, inspiracija koja će nam iscijeliti tijelo, smiriti misli i utješiti dušu, poručila je Radić Ljubosavljević, dodajući da u Vesninom ženskom opusu slika naslućuje ženu dostojanstvenu, zagonetnu, mitsku i istovremeno modernu, ženu koja je spoznala tajnu svijeta koju želi podijeliti sa nama, krhku a snažnu, naučenu na davanje i pružanje uzvišene ljubavi.

N.J.

Izvor

[Bann'dito]

Vojnici vatrenih srca

Postavku crteža i grafika pod nazivom "Vojnici" akademskog umjetnika Novice Kovača iz Nikšića, od prekjuče imaju priliku da u Gradskoj galeriji pogledaju i ljubitelji likovne umjetnosti u Kotoru. Kovač je 2005. godine diplomirao na FLU Cetinje, u klasi prof. Anke Burić i dobitnik je godišnje nagrade "Sju Rajder". Prvi put izlaže u Kotoru, a predstavlja se radovima nastalim u periodu od 2003. do 2009. godine. Dio crteža, koji preovlađuju u odnosu na grafiku, dijelom je izlagao ljetos u Perjaničkom dvoru na Kruševcu, ali je za Kotorane pripremio i nekoliko novijih, do sada neizlaganih radova, kakvi su i dva crteža klovnova sa porukama : "Izio đavo šalu", crteži bitaka i "građevina" nastala od vojnika pod nazivom "Crna Gora".
- Ranije sam izlagao samo vojske, ovo je isti taj ciklus, ne razlikuje se puno, samo što sam ovdje poveo više računa o pojedinačnim figurama, njihovim osobenostima - kaže umjetnik i dodaje da ga bitke fasciniraju od ranog djetinjstva, a kroz njih istražuje ljudsku prirodu.
- U bitkama nema baš ništa plemenito ni humano, radim ih zato što je to jedno činjenično stanje, bitaka ima od kad je svijeta i vijeka. Počeo sam da ih crtam od ranog djetinjstva, međutim, tu nema ničeg infantilnog. Nijesu to konkretne bitke, nastaju od rada do rada, a inspirišu me i svakodnevni motivi. Evo, kroz crtež "Utakmica", preko fudbala govorim o sportu, na terenu su igrači, a bitka se vodi na tribinama, dakle, poredim te dvije dimenzije. Poruka je: "Uozbiljite se, ljudi!" - objašnjava Kovač, dodajući da tu nema karikaturalnih detalja. Nije to ni ilustracija, već prije svega dobar crtež, koji je, kao što je to i Mikelanđelo naglasio, osnova likovnog izraza. Pored modela vojnika, koji nanovo osmišljava i inovira, Novica Kovač radi i figure ljudi.
- Trenutno radim uporedo neke dvostruke cikluse, vojnike i druge stvari koje mi prolaze, crtam i konkretne stvari. Kroz ovaj model vojnika protkana je ta neka moja ideja, misao, a kroz crtež se bavim i ljudima, čovjekom - naglašava umjetnik.
Novičini vojnici su u duhu rođeni i preporođeni, kazala je Nikoleta Petrović, prof. filozofije, otvarajući izložbu i osvrnula se na zanimljiv komentar "Jao, koliko borbi!", koji je čula od prisutnih.
- Hegel bi rekao da je samo istina predmet prave spoznaje i zanimanja umjetnika i umjetničkog djela. Tako i Novica, ređajući svoje vojnike pažljivo i temeljno kao cigle kada se gradi kuća, gradi svoje umjetničko djelo i kroz njega ispovijeda svoje najintimnije istine. Njegovi vojnici nas pozivaju u život, jer njihovo srce gori od života - kazala je Petrović.

M.D.P.
Izvor

[Bann'dito]

izloŽba slovenaČkog umjetnika zorana muŠiČa u hotelu “maestral”

budva - izložba grafika svjetski poznatog slovenačkog slikara zorana mušiča, svečano je otvorena preksinoć u okviru dana slovenačke kulture koji su u organizaciji kompanije “hit montenegro” i ambasade slovenije održani u elitnom miločerskom hotelu “maestral”.

Izložba djela zorana mušiča, jednog od najvećih slovenačkih slikara i grafičara posvećena je stogodišnjici njegovog rođenja. Slikar koji je najveći dio života proveo u parizu i veneciji je od 1945. Godine do smrti ostvario brojne značajne cikluse. U parizu je pedesetih godina prošlog vijeka prodro sa figuralikom, uprkos tadašnjem pravcu koji je bio naklonjen apstrakciji. U sedamdesetim godinama postao je poznat po potresnom ciklusu “nismo posljednji”, koji predstavlja slikarevo sjećanje na dane preživljene u logoru dahau.

- mušičev stvaralački put kreće se između figurativnosti i apstrakcije i u sebi nosi veličinu njegovog duha i dubinu njegove izražajnosti. Kraški pejzaž, ta opora, stjenovita, surova i ispucala zemlja crvenih, smeđih i oker nijansi putem njegovih djela zauvijek ostaje živa. Ona mu je bila metafora patnje, prolaznosti, čvrstine, žilavosti i istrajnosti, inspiracija i podsticaj čak i onda kada je stvarao cikluse drugačijih naziva. Kao u djelima ostalih umjetnika i kod mušiča se kras naslućuje kao sadržajna i formalna polazna tačka unutrašnjih preispitivnja koja su se uvijek iznova pretakala u nove autorove poruke – kazala je na otvraranju istoričar umjetnosti i likovni kritičar nelida nemec.

Izložba u “maestralu” predstavlja 22 djela iz stalne zbirke, koje je autor poklonio domovini i nalazi se u muzejskoj zbirci grada dobrovo u goriškim brdima. Mušič je bez dileme um- nogome uticao na razvoj kompletne slovenačke likovne umjetnosti i omogućio brojnim slovenačkim slikarima da se pobliže upoznaju sa svjetskom likovnom scenom.

Grafike u “maestralu” predstavljaju motive kraške zemlje, istarske, dalmatinske i drugih kraških oblasti, za koje je posebno značajan suptilni izražaj, prirodne i neagresivne boje zemlje.
Zoran mušič bio je vrhunski majstor različitih klasičnih grafičkih tehnika. Umjetnik koji je doživio duboku starost od 96 godina dobitnik je prešernove nagrade, najeminentinje slovenačke nagrade na području kulture kao i najvećih odlikovanja francuske vlade. Danas je njegov slikarski opus pod zaštitom države kao dio slovenačkog kulturnog nasljeđa, a njegova djela nalaze se u svim velikim i značajnijim svjetskim galerijama i muzejima. Jedina stalna zbirka njegovih grafika nalazi se u goriškom muzeju u dobrovu.

Lara jankovič, mlada i popularna slovenačka glumica, zaokružila je veče slovenačke kulture svojim kabare nastupom, u koji je uključila brojne poznate melodije i šansone, neke i iz svoje monodrame o edit pjaf za koju je dobila značajne negrade na međunarodnim festivalima u beogradu i moskvi. Nastupala je i u podgorici (sa pdg iz nove gorice) i nikšiću.

d.t.

izvor