MADEinMONTENEGRO.com
 

Go Back   MADEinMONTENEGRO.com > Društvo > Politika

Notices

Politika Za rasprave bez vrijedjanja



Reply
 
Opcije Teme Način Prikaza
Old 28-06-08, 19:51   #1
Bonja the Zmaj
Defensor Pacis
 
Bonja the Zmaj's Avatar
 
Registrovan: Sep 2007
Lokacija: Kapadokijski klanci
Postovi: 4,343
Bonja the Zmaj na dobrome putu
Default Drustveno-politicke analize o Crnoj Gori

Na ovom topicu mozemo postavljati kvalitetne i inovativne analize crnogorskog drustva. Ova je skinuta sa Evropkog reportera (http://www.evropskireporter.com)

KOLIKO JE CRNOGORSKO DRUŠTVO BLIZU EVROPSKOG DRUŠTVA NARODA

Lažni Europejci!

Boris Raonić 24/06/2008 10:39

Podgorica - Veoma je lako evidentirati da u Crnoj Gori postoji načelni konsenzus oko evropskih integracija. CEDEM-ova istraživanja govore o skoro 80% građana koji su ZA, svi partijski programi sadrže dijelove u kojima se podržavaju evropske integracije, veliki je broj NVO-a koji realizuju aktivnosti u cilju promovisanja evropskih integracija, mediji svakodnevno izvještavaju na ove teme...

Naizgled, Crna Gora je okrenuta Evropi i samo je pitanje dana kada ćemo postati dio EU. Da li je baš tako?

Odgovor je veoma teško precizno dati, prvenstveno jer ne postoji jasna slika o tome ko su euroskeptici ili čak, da li ih uopšte ima. A tamo gdje je jednoumlje, postoji neka sistemska greška.

Ono što je, ipak, mnogo znakovitije, je da i pored velikih napora, ogromna većina ljudi i ne zna mnogo o samoj suštini EU. Čak i oni koji poznaju strukturu, funkcionisanje, prate procese i podržavaju evropske integracije, nijesu načisto sa onim šta su evropske vrijednosti ili još gore, jednostavno ih ne prihvataju.

Znaci raspoznavanja

Treba pojasniti, otići korak dalje i precizno i glasno reći, da nijesu europejci oni koji samo to kažu da jesu. Europejci nijesu oni koji imaju razumijevanje za korupciju, pravdajući je time da je postojala u svim tranzicionim zemljama.

Nijesu to ni oni koji ograničavaju slobodnu volju birača, zarad većih interesa, pa bilo to i uspostavljanje države. Nijesu europejci oni koji su glasni u traženju i zaštiti manjinskih prava, ali se zato pežorativno izražavaju ili se bore protiv prava seksualnih manjina.

Nijesu za Evropu ni oni koji su u punoj zrelosti radili na razbuktavanju ratova, a nakon 16 godina, ne rade ništa u cilju suočavanja sa prošlošću.

Ne razumiju Evropu ni oni koji tvrde da u njoj nema mjesta za Islam, taman koliko i oni koji grade na divlje ili nijesu zabriniti za očuvanje prirode ili voze službeno auto i kada obavljaju privatne poslove, bacaju smeće na ulicu, kažu da nema žena spremnih za javne funkcije, oni koji gaje etničku distancu...

Lista se ovdje ne završava, ovo je samo njen mali dio. Mali, ali koji želi da ukaže na to, koliko se ljudi može prepoznati u ovoj listi ili koliko ih svi mi možemo prepoznati.

Vrijednosti koje nedostaju

Ukoliko je veliki procenat, a ne treba biti analitičar i uvidjeti da jeste, onda to ukazuje na pravu sliku o tome gdje smo mi u procesu evropskih integracija. Koliko je crnogorsko društvo blizu evropskog društva naroda.
Evropske integracije nijesu pravni proces (usvajanje Acquis communautaire-a), niti ekonomski (podizanje BND, privatizacija ili makroekonomska stabilnost), već sociološki – promjena svijesti i sistema vrijednosti! Iz toga proizilaze svi ostali procesi, kao prirodni i nužni.

Mogu u našim identitskim mapama biti primarna porodice ili karijera, bliža socijaldemokratija ili liberalizam ili bilo što drugo što nas razlikuje, ali spora ne smije biti oko borbe oko korupcije i totalitarizma, građanske solidarnosti, ekologije, predanosti miru i ljudskim pravima i svim ostalim vrijednostima koje baštini Evropa, a o kojima mi tek treba da učimo.

Tek kada Evropu sagledamo iz ovog ugla, možemo sagledati gdje nam je mjesto u Evropi i šta možemo dati njenoj kulturi i razvoju. Evropa nije mantra koja se ponavlja i tako dolazi do cilja.

Evropa ne može biti fasada kojom se sakriva namršteno lice, puno naslijeđenih sukoba, Evropa nije Eldorado u kojem ćemo riješiti sve naše probleme. Evropa nije imenica ili pridjev iz naziva NVO-a ili portfelja nekog ministra, poslanika ili novinara. Evropa je upravo suprotnost toga!

No, Evropa iako iz našeg ugla i sa ovolike udaljenosti izgleda kao prekrasna ljepotica, ima i te kako toga što svojim ponašanjima zna da zaboli. Zaboli i onih čuvenih 55% i povika na vox populi i sam najdemokratskiji čin u Irskoj i konačan propast multikulutralizma i birokratija i zaobilaženje međunarodnog prava i jš mnogo toga.

Ali ovakvi kakvi smo, u njoj jedini izbor imamo.

Autor je aktivista nevladinog sektora
Bonja the Zmaj is offline  
Reply With Quote
Old 28-06-08, 20:06   #2
wawy
MiM team Guru
 
Registrovan: Apr 2008
Lokacija: Mafia's Montenegro
Postovi: 6,140
wawy nepoznate kvantitete u ovom trenu
Default

Quote:
Autor je aktivista nevladinog sektora
mozes slobodno rec ja mislim da je koordinator nansen dijalog centra...
__________________
blog
wawy is offline   Reply With Quote
Old 28-06-08, 20:11   #3
Bonja the Zmaj
Defensor Pacis
 
Bonja the Zmaj's Avatar
 
Registrovan: Sep 2007
Lokacija: Kapadokijski klanci
Postovi: 4,343
Bonja the Zmaj na dobrome putu
Default

Quote:
Originally Posted by wawy View Post
mozes slobodno rec ja mislim da je koordinator nansen dijalog centra...
Pa - da, li tako je potpisan u txt
Bonja the Zmaj is offline   Reply With Quote
Old 25-07-08, 06:31   #4
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,966
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

Fali vam etike u politici
AMBASADOR FRANCUSKE U PODGORICI BERNAR GARANŠE ZA “VIJESTI”

Podgorica - Posljednje promjene na nivou regiona i napredak u oblasti viza imaće uticaja na aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji koju je Crna Gora najavila do kraja godine, odnosno francuskog predsjedavanja EU, ocijenio je francuski ambasador u Podgorici Bernar Garanše.
„Situacija krajem ove godine razlikovaće se od one prošle godine, jer je u Crnoj Gori u toku napredak. Biće napretka u oblasti viza, a takođe se promijenila i regionalna situacija. BiH je potpisala SSP, Srbija ima novu vladu koja kaže da je proevropska i možda bi, takođe, mogla poslati aplikaciju. Sve to utiče na aplikaciju Crne Gore“, rekao je u intervjuu za „Vijesti“ francuski diplomata koji u sljedećih šest mjeseci predsjedava evropskom Trojkom u Crnoj Gori.
Da li očekujete da će Podgorica aplicirati do decembra?
Očekujemo da će se održati konsultacije. Priznajemo da je napravljen napredak. Međutim, čaša je do pola puna, ali je i do pola prazna. Stoga uvijek ima prostora za poboljšanje i mora doći do poboljšanja.
U isto vrijeme mi iz evropskih ambasada priznajemo da niko neće reći Crnoj Gori - dođite, spremni ste. Velika inicijativa mora doći odavde. Mi ćemo je poštovati kad do nje dođe i ponašati se u skladu sa tim
Kako Crna Gora izgleda u vašim očima?
Hajde da vidimo šta se dogodilo, a šta nije od novembra prošle godine kada sam stigao u Podgoricu. Izglasali ste Ustav. Možda se previše žurilo sa izglasavanjem i to je bilo važno, ali da ste izdvojili više vremena onda bi vam sada bilo vjerovatno veoma lakše harmonizovati tolike zakone.
Takođe je pozitivno potpisivanje SSP. Treći događaj su bili predsjednički izbori i to sto šte dobili novu vladu kada se Đukanović vratio na vlast, ako je uopšte i odlazio. Sve to pokazuje regularan razvoj društva.
Kako vidite stvari u ekonomskoj sferi?
Francuska bi bila srećna da ima stopu rasta kao Crna Gora.
Međutim, ima nekoliko stvari kojima se treba pozabaviti - inflacija, činjenicom da industrijska proizvodnja pada, tu su i stvari kojima treba državna intervencija, ali ne previše, poput pitanja kako standardizovati cijene roba koje su pogođene porastom međunarodnih cijena, nafta... To je veliki problem.
Ono što me brine je i nedostatak etike u političkom životu.
Na šta konkretno mislite?
Ovdje pričam kao posmatrač, a ne kao neko ko daje lekcije. Činjenica je da je parlament zaglavljen iz razloga koje poštujem, ali koji samo znače da on ne igra svoju ulogu. Ljudi su izabrali poslanike i očekuju da oni rade svoj posao. Sve to traje dva mjeseca i zabrinjavajuće je. Tu je još nešto zabrinjavajuće.
Što?
Krajem juna CEDEM je objavio anketu javnog mnjenja prema kojoj oko 71 odsto populacije želi prijem Crne Gore u Evropsku uniju i samo 12 odsto je reklo nijesmo zainteresovani. Možemo reći da je velika većina za prijem u EU, ali ukoliko politička klasa, tu mislim i na Vladu i na opoziciju, nastavi da se tako ponaša prema važnim pitanjima, kao što je formiranje Nacionalnog savjeta za integracije, onda će javno mnjenje reći ko su ti ljudi, interes za EU će opadati.
Zašto u Crnoj Gori nema više francuskih investicija, osim Sosijete ženerala?
Drago nam je zbog te investicije, to je velika banka koja ima jako veliku mrežu u cijelom svijetu. Imamo manje investicije u oblasti turizma, francuski pojedinci ili kompanije kupuju akcije i hotele.
Mislite li da ima prostora za više investicija u oblasti turizma?
Da, kao i u oblasti rudarstva. Crna Gora ima dosta minerala. Ruska kompanija koja eksploatiše boksit u Nikšiću iskopava previše i tu bi moglo biti još investicija.
Treća moguća investicija jeste iz ICT (informaciono-komunikacione tehnologije). Ne planiramo četvrtu telefonsku mrežu ovdje, to je besmisleno, ali znam francuske kompanije koje pripremaju tehnologije koje će procvjetati za 20 godina. Međutim, trgovinski odnosi između naše dvije zemlje su slabi. Mi smo vaš sedmi partner što je daleko iza Italije, Srbije... To je paradoks zbog toga što mi imamo poslovnu zajednicu za Crnu Goru u Francuskoj i oni posluju u Francuskoj, mada rade manje poslove.
Vaše kolege, italijanski i doskorašnji njemački ambasador Gabrijele Meući i Tomas Šmit više puta su ukazali da ćemo morati da mijenjamo navike, kako budemo napredovali u evropskim integracijama. Vi svakodnevno vozite biciklo okolinom Podgorice. Da li možda time pokazujete Crnogorcima, koji preferiraju automobile, da moraju mijenjati navike?
I Francuzi vole automobile. Vi, ja, svi mi, moramo da promijenimo navike. Na primjer, voda. Sada je imamo, ali ne znamo hoćemo li je imati za 20 godina.
Zatim deponije. Vi možda imate ekološku državu, ali vidite smeće svuda. Treba da organizujete javno prikupljanje smeća. U Podgorici sam vidio posebne korpe za papir, staklo... To je samo početak. Sve će se promijeniti kada privatne kompanije počnu da se bave recikliranjem smeća i počnu da zarađuju dosta novca.
Sjećam se, kada sam bio dijete, naše ulice su bile prljave. U Parizu, na primjer, ukoliko dođe do štrajka koji traje više od jednog dana vidjećete puno papira.
Ako je ulica prljava, ljudi će više bacati. Ukoliko je čista oni će paziti. To je svuda tako. To takođe važi za turiste. Turisti mogu biti ovdje manje čisti nego što su u svojoj zemlji.

Nije važno kada ćete priznati Kosovo

Kada očekujete da će Crna Gora priznati nezavisnost Kosova?
U sadašnjoj fazi, kako bi se promovisao mir, Crna Gora ne mora da kaže da će za dvije nedjelje, dva mjeseca, dvije godine priznati Kosovo.
Zaista nije važno kada će to uraditi. Najbitnije je da nastavi sa svojom sadašnjom pozicijom otvorenosti.
Šta je važnije - priznati državu ili imati pristojne radne dnevne odnose sa njom? Pogledajte sve te kosovske Albance koji prelaze granicu i idu u Ulcinj.
Zaista ne vjerujem da bilo ko ozbiljno vrši pritisak na Crnu Goru da prizna Kosovo. Srbija, naravno, vrši veliki pritisak da to ne učini i tu je važna promocija dijaloga između Podgorice i Beograda.
Djela bolja od priče
Kako komentarišete izjavu šefa diplomatije Milana Roćena da se neki diplomatski predstavnici miješaju u unutrašnje crnogorske prilike?
Gospodin Roćen, kao ministar inostranih poslova, ima pravo na komentar. U isto vrijeme, kada sama Vlada, na primjer, organizuje zasjedanje kako bi javnom mnjenju i stranim partnerima objasnila kako je napredovala u primjeni Akcionog plana za borbu protiv korupcije i pozove ljude da učestvuju, onda i očekujete da oni pričaju.
Gospodin Roćen vjerovatno ima utisak da su neki pričali previše. To je nešto što poštujem.
Moj utisak je da su djela bolja od priče. Bio sam iza zatvorenih vrata u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u Upravi policije, u pravosudnim organima kako bi razgovarali o određenom slučaju i dolazili smo do rezultata.
Još jedan moj utisak. Ima toliko priče o NATO-u i što više pričate o tome manje ubjeđujete ljude da je to dobro. Previše komunikacije ponekad može pokvariti igru.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 15-08-08, 23:22   #5
wawy
MiM team Guru
 
Registrovan: Apr 2008
Lokacija: Mafia's Montenegro
Postovi: 6,140
wawy nepoznate kvantitete u ovom trenu
Default

PCNEN



Štokholmski sindrom

Quote:
Zbližavanju pljačkaša i njihovih žrtava doprinosi i dužina vremena provedenog u takvoj situaciji

Piše: Duško Kovačević

Ako smo pali,bili smo padu skloni (B. Miljković)

Jedna agencijska vijest od prije desetak dana me je navela na razmišljanje i pokušaj dekonstrukcije crnogorskih stranputica i bespuća koji su već postali tradicionalni i opšte prihvaćeni obrazsci i narativi našeg etosa čije fenomenologije nas uporno i hronološki prate kroz čitavu istoriju, a u naših danima doživljavaju svoj epski karakter. Da li ti crnogorski „ludizmi" i društvene antinomije dolaze iz više sfere koju čini duh čitave nacije?

"Crnogorska burza(berza)je doživjela najveći pad u cijelom regionu", glasila je ta vijest.

Naš region slovi, kao što je dobro poznato, za „crnu rupu" i „tamnu sijenku" Evrope koju čine desetak problematičnih država, odrođenih i udaljenih od svakog smisla i normalnosti. Biti najgori u takvom društvu je strašnan usud i ponižavajući pad, dok u isto vrijeme, gebelsovskom doktrinom upornog ponavljanja laži, svakodnevno slušamo iz usta autoritarnih vladajućih zloduha opsenarske frazeologije tipa: primjer u regionu, iskorak u evropske, atlantske integracije, oaza blagostanja... dok odstrjeljeni mladići leže u lokvama krvi! Ovo je samo jedan ferment našeg bezsmisla, a đe je korupcija, opšta kriminalizacija društva, skaradno sudstvo i univerzitet, zarobljeni mediji i, naravno, naše zaleđene sudbine... u čemu smo ponovo najgori od najgorih. U ovoj zemlji prevara i straha postoji jedan egzemplaran primjer kojim ćemo objasniti svu disperzivnost nesrećne egzistencije na ovom turobnom prostoru vječitog stradanja. To je, upravo, crnogorska burza!

Dijagram koji pokazuje tendenciju rasta i pada crnogorske burze, gdje imamo u početku enormni rast preko svake mjere i realnog pokrića, pa odmah zatim strmoglavi pad na dnu dna, kakav ne pamti ni jedna država - najvjernije predstavlja sudbinu crnogorskog društva u svim njegovim pojavnim manifestacijama.

Sve velike prevare poslednjih dvadesetak godina, koje su ojadile ovaj naivni narod, precizno su se razvijale po već pomenutoj burzanskoj šemi. Sjetimo se piramidalnih banaka Dafine i Jezde s'početka devedesetih. Asronomske visine kamata na mjesečnom nivou kakve ne poznaje nijedan bankarski sistem na svijetu. I onda kada su narod "navukli" - naravno, bezočna prevara. Da će se istom brukom završiti veliki investiciono-turistički bum ili nju dil već je jasno kroz afere Zavala i Lipci, dok se pravda kompenzuje i trenira na sirotinjskim kućicama na Malom Brdu i Zagoriču!

Sjetimo se samo Stiva Henkea - lika koji kao da je izašao iz filmova Živka Nikolića - od premijera predstavljen kao mesija međunarodne ekonomije i izbavitelja posrnulih privreda.Tek kada je nestao i olakšao nas za par miliona, čuli smo da ga traže sudovi desetak egzotičnih država!

Bili smo i svjedoci magijske metamorfoze kada su se italijanski dobroćudni turisti preobrazili u najokorelije kriminalce i mafijaše koji su kasnije osuđeni na višedecenijske zatvorske kazne.

U svim nabrojanim prevarama - a koliko ih je još bilo - kao što sam rekao, logika i kompozicija priče uvijek je ista. To nije sofisticirana predstava kada se planirana represija i otimačina rafinirano prikriva iza viših interesa. U Crnoj Gori se to radi primitivnom, šibicarskom i prostačko-balkanskom logikom, baš kao na dijagramu burze: "Prvo ga navuči, pa onda opelješi". Izuzetno jednostavna metoda imanentna prevarantima sa margina autobuskih stanica i pijaca! I, evo, jednog crnogorskog antropološkog specifikuma samo nama svojstvenog za čiju analizu je najpozvanija analitička psihologija, a to je neobjašnjiva činjenica, da je posle svakog šibicarenja do gole kože, šibicar sve popularniji i omiljeniji kod svojih "pacijenata"!!!

Sličan fenomen je poznat pod nazivom "štokholmski sindrom". To je psihološko-patološko stanje pojedinca ili grupe ljudi, ali nikako cijelog naroda, izazvano jakim traumatološkim stresom. Taj naziv je uveo kriminolog i psihijatar Nils Bejrot poslije neuspjele pljačke banke na Normalmstrongu u Štokholmu, od 23 do 28.avgusta 1973. Taoci su se emocionalno vezali za pljačkaše i otmičare, pa su posle opravdali njihove postupke čak i nakon svog oslobođenja. Zbližavanju pljačkaša i njihovih žrtava doprinosi i dužina vremena provedenog u takvoj situaciji; što više vremena protekne, veća je mogućnost stvaranja Štokholmskog sindroma!

Poznata priča, zar ne?
__________________
blog
wawy is offline   Reply With Quote
Old 24-08-08, 21:36   #6
wawy
MiM team Guru
 
Registrovan: Apr 2008
Lokacija: Mafia's Montenegro
Postovi: 6,140
wawy nepoznate kvantitete u ovom trenu
Default

Rođendan vladara

Piše:Aleksandar Aleksić - tekst sa komentarima
Sunday, August 24, 2008

“Bili su to dani koji su započinjali, svi do jednog, muzikom. Srednja škola, početak studija, prvi poslovi, prvi zarađeni novac, prvi poljupci, prvi sex, prvi put kada smo starijem rekli NE, prvi put kada se pokuša pobijediti nepravda. Dani koji su svi do jednog mirisali na snijeg, na jorgovan, na jabuke iz Vladičine bašte ispod Manastira. Dani koji su svi do jednog značili čekanje i uživanje u sljedećem događaju odrastanja i sazrijevanja ispunjenog osjećajem slobode, bezbrižnosti i nade. Za to vrijeme, nad nama su se nalazili stariji za koje smo vjerovali da su hrabri, za koje smo vjerovali da su mudri, da su pametni, da su sve ono čemu i svi mi treba da težimo. Nad nama su bili naši roditelji za koje nam ni na kraj pameti nije bilo u kakvim su okovima provodili svoje dane. I živjeli svoje živote impresionirani TV i radio stanicama koje su svoje programe započinjali sloganima «naših naroda i narodnosti» i «bratstva i jedinstva».” Uz njegovu saglasnost, prenosim Vam riječi prijatelja koji je danas daleko od Crne Gore, a sa kojim sam ponovo stupio u kontakt, nakon više od 15 godina. “Mili dani moji svi nestali…” Otišao i nikad se nije vratio.

Slažem se sa njim. Bile su to godine u kojima smo osjećali da živimo par kilometara iznad Crne Gore. Šetali smo i zezali se, učili, smijali se i letjeli ulicama između stratosfere i sedmog neba. A onda su došle devedesete i tlo pod nogama se obruši vukući nas za sobom u podrume grobova stvarnosti.

A sve se nekako poklapa sa “životnim” jubileom naših vladara. Ovih dana se navršava 20 godina od “AB Revolucije” kojom je sa ulice zbrisano staro rukovodstvo i instalirani Miloševićevi jurišnici Marović, Bulatović i Đukanović. “Mladi, lijepi i pametni džemperaši” nisu ni slutili da će njihova moć, uticaj i bogatstvo postati veći nego kod mnogih njihovih savremenika iz cijeloga demokratskog svijeta. Nisu ni slutili da će gledati kako se smjenjuju i De Mikelis, i Tačerka, i Gorbačov, i Klinton, i Kol, i Šreder, i Miteran, i Širak, i Bler, a da samo oni traju i da su nepromjenljivi. Njihovo instaliranje u titogradske fotelje nije se slučajno odigralo baš tog dana.

Bio je to veliki dan za sve njih. Ali bio je i veliki dan za Slobodana Miloševića. Bio je to dan kad je mali Slobodan došao na ovaj svijet. Jedan od tadašnjih vođa mitingaša, koji i danas živi u Danilovgradu saopštio je za RFE: “Izabran je taj datum zbog toga što je to rođendan Slobodana Miloševića, jer je Slobodan Milošević prvi komunista u vlasti Srbije koji je našao za shodno da dođe u Kosovo Polje i da čuje krik toga naroda i da se sretne sa istinom. Svi drugi su to izbjegavali. On nikada ne bi postao to što je postao da se nije ponio tako prema svom narodu.” Toga dana rodila se nova šansa za gvozdenu zavjesu u Crnoj Gori, nada da će Berlinski zid, makar negdje biti sačuvan.

Do tada se smatralo sigurnim da čovjek cijelog života nosi isto ime i prezime. Vjetrovi su donijeli novo vrijeme u kome su porcije muškaraca vođene na klanja. I ne samo to. Donijeli su kič, a na sljedećem koraku i smrt. Turbo folk estetizaciju ubijanja. A ta blizina smrti rušila je sve kočnice stida i rodile su se generacije na sasvim novom sistemu vrijednosti.

Portparol DPS-a, Rajko Kovačević, na “AB” događaje gleda kao na nešto što je bila neminovnost, uz pozdrave antiratnim profiterima: ”To što su se u SFRJ uz te procese desili krvavi ratni sukobi, najmanje su bili krivci ljudi koji su u Crnoj Gori doprinosili razvoju ovih neminovnih procesa… Moram reći da degutantno zvuče politikantski jednostrane analize kojima nadobudni i antiratni profiteri pokušavaju sagledavati ove procese u Crnoj Gori, kao i njihove nosioce.” Ufoteljavanje i tapaciranje nove vlasti sa ulice Miloševiću je donijelo presudni glas u saveznom predsjedništvu čime je Crna Gora dala zeleno svijetlo da se uđe u nasilni raspad zemlje i najkrvaviji rat u Evropi od WWII.

I iz tog “blagostanja”, postala privatni plijen antiratno i ratno profiterskog lobija, koji su se konačno našli na istoj strani 1997-e, kada su pod krinkom borbe za nezavisnu Crnu Goru, građanima oduzeli slobodu koja je bila na dohvat ruke. Plijen je danas feudalizovan i predmet je još jedino sitnih dnevno-strvinarskih podbadanja, zbog neravnomjernosti i nezadovoljstva manjih feudalaca u odnosu na veće. Za čudo, zanimljiva definicija došla je prije nekoliko dana i od Pokreta za promjene, postala je zemlja kojom hodaju neotkrivene ubice.

Mark Almond, oksfordski profesor, o kome sam već pisao u tekstovima Izborne magluštine i Crnogorske dogme, prije nekoliko dana, u svom autorskom tekstu u londonskom Guardian-u analizirajući novonastalu situaciju u Gruziji, piše kako je Crna Gora mikro-zemlja kojom dominira mafija. Česlav Miloš je u svom kapitalnom djelu «Zarobljeni um» često govorio o čovjeku koji «obično ima sklonost da poredak u kom živi smatra – prirodnim». Kao takav ne vjeruje da se na, dobro mu poznatoj, ulici kojom se šetaju turisti i igraju djeca, može pojaviti hitman i odraditi ono što je u opisu njegovog «radnog mjesta». A podzemna presuda donosi se bez saslušanja optuženog.

Prije nekoliko dana u sred Budve, i u sred bijela dana, dogodilo se brutalno ubistvo momka koji je bio poznat kao miran i dobar mladić, radnik fabrike za vinklovanje motora, a koji je dan ranije autobusom došao u Budvu na ljetovanje. Ubijen je greškom. Taj događaj nemam namjeru komentarisati, prepustit ću to poznatom Budvaninu Srđanu Miliću, koga od nedavno i rukama i nogama podržava NDI, kao nekad Raška Konjevića. O mračnom događaju sa ulica Budve naša svakodnevica dovoljno govori, i bez Milićevih doskočica i “zavala”. Ali o dvoličnosti dnevnog lista Vijesti i njegove uređivačke ekipe govori se jako malo. Naime, samo nekoliko dana kasnije Vijesti objavljuju mali članak koji, da nije bilo prethodnih nesrećnih okolnosti, ne bi zavrijedio, a ma baš nikakav, komentar. U njemu se opisuje ushićenje i oduševljenje Kristine Galjak, portparola evropskog komesara za bezbjednost Havijera Solane, koja u Marovićevom društvu ćaska i ispija kafu, na istom mjestu na kom se samo nekoliko dana ranije desio brutalan zločin. Vijesti u tekstu navode: “Ne krijući da je oduševljena onim što je vidjela u Budvi i Crnoj Gori, tokom kratkog odmora, Galjakova je juče prije podne provela sat vremena na kafi sa Marovićem u ljetnjoj bašti kafe-bara „Palma“. „Ja sam Mediteranka, tako da se osjećam kao kod kuće“, kazala je Galjakova.” – kraj citiranog iz teksta. Bio je ovo još jedan članak Vijesti u kome se juriša na našu tvrđavu pamćenja. I to najskorijeg, što je najstrašnije u svemu. Mali oglas, plaćeni prostor, ili šta?! Spinovanje – školski primjer – makar sa mog stanovišta. Zamišljam onoga koji je odlučio da ovaj tekst baš sa ovom slikom i baš u ovom trenutku objavi. Nemam riječi kojima bih ga opisao.
__________________
blog

Last edited by wawy; 24-08-08 at 21:39..
wawy is offline   Reply With Quote
Reply

Tags
analize, crnoj, drustvenopoliticke, gori

Opcije Teme
Način Prikaza

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Pređi Na


Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 06:01 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.8.5
Copyright ©2000 - 2020, Jelsoft Enterprises Ltd.
MADEinMONTENEGRO.COM