MADEinMONTENEGRO.com
 

Go Back   MADEinMONTENEGRO.com > Društvo > Društvo

Notices



Reply
 
Opcije Teme Način Prikaza
Old 10-07-07, 20:42  
Security consulting
Homer Homer is offline 10-07-07, 20:42

Nikada na svijetu nije bilo više snaga bezbjednosti (NATO, OEBS, EUROPOL, INTERPOL, Partnerstvo za mir...)
a nikada nijesmo bili nebezbjedniji.

Ovu temu posvećujem tome!

 
Homer's Avatar
Homer
MiM team King
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Pregledi: 10545
Reply With Quote
Old 03-08-07, 20:19   #26
Legolas
MiM team Početnik
 
Legolas's Avatar
 
Registrovan: Mar 2007
Postovi: 437
Thanks (Received): 0
Likes (Received): 0
Legolas has disabled reputation
Default

Jao Homere, skidam ti kapu. Vrlo dobar osmisljene teme.
Sve pohvale.
__________________
Legolas is offline   Reply With Quote
Old 12-08-07, 15:36   #27
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

Ovo je članak iz današnje Pobjede. Meni je bio zanimljiv.

NOVI TRENDOVI NA SVJETSKOM TRŽIŠTU RADA

Počasno mjesto za tajnog agenta

Na svjetskom tržištu rada evidentna su talasanja i praktično je nemoguće predvidjeti koja će sve zanimanja postojati u radnom vijeku osobe koja sada ima 18 godina, smatra naučnik Anders Bjere koji tridest godina istražuje zanimanja u budućnosti.
Prema istraživanju svjetskih naučnika, zbog automatizacije i tehnološkog napretka nestajaće poslovi pilota, kasirki, čuvara parkinga, zatvorskih službenik, direktora nacionalne banke, sveštenika državne crkve, perača prozora, poštara i servisnih tehničara za kompjutere.
Na listi deset nezamjenjivih i vječnih zanimanja su pedagog u vrtićima, istraživač, umjetnik, policajac, političar, psiholog, pravnik, privatni saradnik, savjetnik za zloupotrebe i baštovan.
U velikim firmama, svjetskim korporacijama (što nije nepoznato ni u našem preduzetništvu) posebno mjesto zauzimaće tajni agent. Ma kako se on u kojoj zemlji zvao, za njegovim obavještajnim uslugama, kažu svjetska istraživanja, potrebu će imati privatna preduzeća, vlade, organizacije i vjerske zajednice.
Odmah za njim, u poslovnom svijetu biće poželjan i domaćin u firmi, čiji je zadatak da sve učini da se klijent osjeća kao gost ili prijatelj.
Kako u svijetu ima ljudi koji se enormno bogate, sve više će postojati potreba i za batlerom koji brine da kućni poslovi budu urađeni.
Za njim se ustupa i mjesto treneru koji će imućnije ljude učiti kako da budu srećniji i da unaprijede svoj život, kako da se usavrše u onom što rade. Potom je potreban poseban imiy, gdje će im pomoći savjetnici za dizajn kako da dođu do svog stila, odjeće, stana, karijere, žurki i moguće familije.
Biće sve potrebniji savjetnici za istinu, pa će i preduzeća zapošljavati ljude koji će provjeravati da li nešto odgovara stvarnosti.
Na listi će se naći, zbog kreativnosti u poslu, i savjetnik za maštu kao i tumač kulture, u svijetu koji je sve više umrežen.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 10-02-08, 07:54   #28
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

Pazi, sve se zna

Pravo na privatnost ljudi u svim zemljama, čak i onim najsiromašnijim, visoko se kotira na ljestvici društvenih vrijednosti.
Razvoj tehnologije i sve brži tempo života nameće potrebu čovjeka za mirom i privatnošću. Ipak, koliko god se trudimo da zaštitimo privatnost, o nama, kako sada stvari stoje, gotovo sve može da se sazna.
U Crnoj Gori gdje, maltene, svi znaju sve, oni koji žele bar nešto da sačuvju za sebe, teško će u tome uspjeti. A oni kojima je malo to što o drugima već znaju, uz osnovno poznavanje Interneta mogu otkriti još mnogo više.
Registar privrednog suda, na primjer, pruža informacije na čije ime je registrovana određena firma, spisak članova njenog upravnog odbora ali i njihove matične brojeve. Uz pomoć matičnog broja na sajtu Uprave za nekretnine , možete saznati šta i gdje neko od tih ljudi i njihovih prezimenjaka posjeduje od nekretnina - sve u metar, njihove adrese, ko su im komšije i šta je njihovo...
Ne gledaju svi te podatke samo da bi zadovoljili znatiželju.
- Danas je u svijetu u porastu novi oblik kriminala - zloupotreba podataka o ličnosti. Podatke mogu zloupotrijebiti različite kompanije, osiguravajuća društva, trgovci, pojedinci i svi koji raspolažu podacima o ličnosti - kazao je "Vijestima" pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, rukovodilac Sektora za upravne unutrašnje poslove Osman Subašić.
Crnogorski Ustav, u članu 31, garantuje zaštitu -podataka o ličnosti, zabranjuje njihovu upotrebu van namjene za koju su prikupljeni i svakom daje pravo da bude upoznat sa prikupljenim podacima koji se na njega odnose, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe.
- Crna Gora, oslanjajući se na pozitivna iskustva članica Evropske unije i Savjeta Evrope, definisala je ključne ciljeve svojih aktivnosti na zaštiti podataka o ličnosti - donijeće zakon o zaštiti podataka o ličnosti i strategije za njegovu primjenu - kaže Subašić.
Njegova koleginica, samostalni savjetnik Zora Čizmović, objasnila je "Vijestima" da će, nakon početka primjene zakona o zaštiti podataka o ličnosti, svaki građanin moći da se obrati agenciji koja će biti oformljena i zadužena da obezbijedi poštovanje zakona.
- Moći će da saznaju koji se lični podaci o njima prikupljaju, pravni osnov za njihovo prikupljanje, kao i ko je i kada koristio njihove lične podatke - kazala je Čizmović i naglasila da za štetu koju je građanin pretrpio zbog povrede u obradi ličnih podataka ima pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom.
- Ipak, izuzetak od ovog pravila postoji - u predkrivičnom i krivičnom postupku kada organi koji prikupljaju lične podatke neće ih davati dok se ovi postupci ne okončaju i dok postoji jedan od stepena tajnosti - objasnila je Čizmović.
Crna Gora nema svoj zakon o zaštiti podataka o ličnosti, već se primjenjuje, članom 4 Odluke o proglašenju nezavisnosti, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti SRJ iz 1998. godine.
- Taj zakon ima određene nedostatke i neka rješenja nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim konvencijama. Donošenje ovog zakona treba posmatrati i u kontekstu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao jedan od načina koji treba da obezbijedi javnost rada državne uprave i njenih organa i zakona o zaštiti tajnih podataka, koji je u pripremi i koji treba da tajnost pojedinih informacija svede na nužnu sadržinsku mjeru koju zahtijeva otvoreno demokratsko društvo - kaže Subašić.
On je, na pitanje šta će se dogoditi sa do sada prikupljenim podacima o ličnosti za koje postoji osnov sumnje da su nezakonito prikupljana i eksploatisana, odgovorio da je rukovodilac zbirke ličnih podataka obavezan da ažurira lične podatke sadržane u tim zbirkama i da briše podatke ako njihova obrada nije u skladu sa zakonom.
Prije otprilike dvije godine, američki časopis za politiku i kulturu ŃReason", u saradnji sa distributerom satelitskih snimaka Air Photo US, na spektakularan način je ukazao na neslućene mogućnosti (zlo)upotrebe podataka o ličnosti. Svaki od više od četiri hiljade pretplatnika ovog lista dobio je svoj potpuno individualizovan "lični" primjerak - na naslovnoj st

Olivera LAKIĆ

PORESKI BROJ "ČUVA" BOLJE OD MATIČNOG

Od dopisnika "Vijesti"

Ljubljana - U Sloveniji su, odmah nakon osamostaljenja, počeli sa uređivanjem zakonodavstva koje reguliše zaštitu ličnih podataka svih pojedinaca, bez obzira na vjeru, naciju, etničku pripadnost, pol, političku ili polnu orijentaciju, društveni položaj, državljanstvo ili bilo koju drugu okolnost. Može se reći da je danas, 17 godina kasnije, ta problematika u Sloveniji odlično i u detalje razrađena.
Slovenija ima nezavisni organ, takozvanog informacijskog punomoćnika, čiji je zadatak, između ostalog, i zaštita ličnih podataka. Bave se, kako je za "Vijesti" rekao inspektor kancelarije informacijskog punomoćnika Jože Bogataj, prije svega nadzorom nad zakonitošću obrade ličnih podataka, i mjerama za njihovu zaštitu. Punomoćnik kontroliše, takođe, i iznošenje ličnih podataka u treće države, i posebne, nove mjere zaštite, kao što su video nadzor ili biometrija.
Zanimljivo je da u davanju ličnih podataka, zakon sugeriše da, popunjavajući razne obrasce, pojedinac prije svega upiše poreski broj, jer na taj način otkriva mnogo manje ličnih podataka nego dajući matični broj preko kojeg je moguće saznati godište i pol.
Svaka slovenačka firma koja ne želi da bude kažnjena mora imati zbirku ličnih podataka. Katalog tih ažuriranih zbirki posjeduje kancelarija informacijskog punomoćnika. Ukoliko zapošljava više od 50 ljudi, firma mora imati zbirku podataka i čuvati je na zakonom predviđen način.
U slovenačkim medijima, u rubrikama crne hronike, zbog primjene ovog zakona, ne navode se imena osumnjičenih ili uhapšenih. Ukoliko neka TV ekipa želi da snimi djecu koja se igraju ispred nekog vrtića, mora za to dobiti dozvolu od uprave vrtića, odnosno od roditelja.

S.PRELEVIĆ

BEZBJEDNOST IZNAD ZAKONA

Na pitanje da li će stupanjem na snagu ovog zakona doći do nekih drastičnih promjena u radu Agencije za nacionalnu bezbjednost, policije, medija, zdravstvenih ustanova, bankarskog sistema i slično, Osman Subašić je rekao da svi nabrojani organi i organizacije lične podatke "mogu obrađivati radi obavljanja zakonom propisanih obaveza i ovlašćenja u okviru njihove utvrđene djelatnosti".
- Odredbe zakona o zaštiti podataka o ličnosti neće se primjenjivati na obradu ličnih podataka za potrebe odbrane, nacionalne i javne bezbjednosti, predkrivičnog i krivičnog postupka ako je to propisano posebnim zakonom - objasnio je Subašić.


BANKE I OSIGURANJE SVE DRŽE POD DEVET BRAVA

- Poslovne banke dostavljaju podatke u Kreditni registar zaštićenim putevima komunikacije što podrazumijeva i primjenu savremenih algoritama za kriptovanje podataka, te metoda za autentikaciju.╩Informacioni sistem Centralne banke╩zasniva se na nekoliko temeljnih načela koja obezbjeđuju njegovu funkcionalnost i pouzdanost.╩Neka╩od tih načela su načelo povjerljivosti, odnosno svojstvo da informacije ne mogu biti dostupne ili otkrivene neovlaštenim subjektima i načelo integriteta, odnosno svojstvo da informacije i procesi ne mogu biti neovlašćeno ili nepredviđeno mijenjani - kazala je "Vijestima" direktor Direkcije za specijalističke kontrole Centralne banke Milena Knežević.
Ona je objasnila da su╩u informacionom sistemu CB ova temeljna načela obezbijeđena primjenom sredstava informacione tehnologije i internim procedurama, što u konkretnom slučaju znači da pristup podacima iz regulatornog kreditnog registra imaju samo oni zaposleni CB kojima je to u opisu posla.
- Taj pristup podrazumijeva samo ostvarivanje uvida u podatke bez mogućnosti njihove izmjene - kazala je ona.
U dijelu koji se tiče tajnosti podataka kojima raspolažu banke, Zakonom o bankama (čl.62) propisano je da su svi uposleni u banci za vrijeme rada u njoj i pet godina nakon prestanka rada u banci, dužni da informacije do kojih su došli čuvaju kao poslovnu tajnu i ne smiju ih upotrebljavati u svoju ličnu korist, niti pružati drugim licima, osim CB, revizorima i nadležnim organima, u skladu sa zakonom.
Direktor sektora imovine u Lovćen osiguranju Stanko Mugoša kaže da se kod njih podaci o osiguraniku i o sklopljenom osiguranju nalaze u polisi, u fizičkom obliku, čiji original ide osiguraniku, a kopije se arhiviraju u njegov dosije.
- Takođe se unose u Lovćenov integralni informacioni sistem koji zadovoljava najviše standarde informacione tehnologije povodom pitanja sigurnosti i rijedak je po svojoj snazi u regionu, posebno u branši osiguranja. U Lovćen osiguranju su sve procedure poslovanja standardizovane i prošle kroz međunarodne testove sistema kvaliteta tako da su i obje ove forme (elektronska i arhivska) čuvaju u skladu sa standardima koji su za taj posao predviđeni - kazao je Mugoša "Vijestima" i naglasio da u dosadašnjoj praksi nijesu imali nijedan slučaj zloupotrebe ličnih podataka.
- Samo oni koji su u slučaju smrti našeg klijenta navedeni kao korisnici osiguranja mogu imati uvid u dosije našeg klijenta - kazao je Mugoša.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 24-03-08, 12:10   #29
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

Desna ruka policiji

Sektor privatnog obezbjeđenja u Crnoj Gori uređen je Zakonom o zaštiti lica i imovine koji je usvojen 2005. godine. Do usvajanja tog dokumenta, tu oblast uređivao je zakon o društvenoj samozaštiti.
Predstavnici Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji kontrolišu privatna obezbjeđenja, kao i vlasnici privatnih preduzeća iz te branše ističu da imaju odličnu saradnju i da bi Crna Gora što se tiče te oblasti u nekim segmentima mogla da bude i lider u regionu.
Ali i pored toga relativno novi zakon, prema njihovom mišljenju, ima i nedostataka, tako da bi uskoro u skladu sa primjedbama trebalo da budu donijeti novi podzakonski akti koji regulišu i bolje definišu neka pitanja.
U Crnoj Gori je, prema riječima rukovodioca Odsjeka sektora policije za opšte nadležnosti Veljka Kustudića, do sada izdato 19 odobrenja za obavljanje djelatnosti zaštite privrednim subjektima, tri za tehničku zaštitu i dva odobrenja za organizaciju unutrašnje službe zaštite.
- Od jula 2007. do sada izdali smo 220 dozvola za poslove fizičke zaštite lica. Pored toga, više od 200 osoba završilo je ili privodi kraju stručno usavršavanje. To su zvanični podaci, a koliko tačno ljudi radi na poslovima privatnog obezbjeđenja ne možemo da nagađamo. Sigurno je da ima dosta onih koji su ranije više godina radili u policiji, vojsci i koji ne treba da prođu proceduru koja je predviđena za ostale. Dovoljno je da njihov poslodavac podnese zahtjev sa njihovom dokumentacijom i dobiće dozvolu. Da bi neka osoba dobila dozvolu mora da prođe detaljne procedure. Donošenjem Zakona o zaštiti lica i imovine 2005. godine, kao i podzakonskim aktima donijetim u februaru 2006. stvoreni su uslovi za implementaciju zakona. Zakon je usklađen sa evropskim standardima, ali ima nedostataka. Primjenom smo uvidjeli da su potrebne izmjene i dopune, kako bi jasnije bile definisane određene nadležnosti - kazao je Kustudić. On je objasnio da izdavanju dozvola za obavljanje poslova fizičke zaštite, prethode mnoge provjere, a za dobijanje je potrebno oko tri mjeseca.
- Preduzeća koja se bave tim poslovima pošalju zahtjev za provjeru osoba koje žele da zaposle. Nakon naše detaljne pretrage koja, između ostalog, podrazumjeva provjeru da li je osoba državljanin Crne Gore, da li je zdravstveno sposobna, da nije pravosnažno osuđena za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, da ne postoje druge okolnosti koje ukazuju na zloupotrebu, dobija se zeleno svjetlo. Osoba se potom može uputiti na edukaciju kadra za poslove zaštite. Pojedine od tih provjera zadiru u privatnost osobe i potrebna je njiena saglasnost. U policijskoj akademiji u Danilovgradu edukacija traje 21 dan. Nakon toga, policijska akademija izdaje uvjerenje o osposobljavanju za poslove zaštite. Slijedi polaganje stručnog ispita pred komisijom Ministarstva unutrašnjih poslova - kazao je Kustudić.
Prema riječima višeg policijskog komesara prve klase Aleksandra Radinovića, koji je nadležan za oblast zaštite lica i imovine, saradnja sa privatnim firmama za obezbjeđenje je dobra.
- Ne postoji nikakvo rivalstvo, osnivanjem takvih firmi policija je mnogo rastere-ćena. Privatne firme za obezbjeđenje su fleksibilni element sistema bezbjednosti, popunjavaju praznine i preventivnim djelovanjem su učinile mnogo da se broj krivičnih djela, kao što su provale, krađe i ostali, znatno smanji - kazao Radinović.
On je objasnio da do sada nije bilo represivnih mjera, upravo zato što su željeli da tom sektoru, koji je u povoju pruže dovoljno prostora da se organizuje.
- U toku saradnje sa svim preduzećima koja se bave zaštitom, ukazali smo na obavezu poštovanja stručnog osposobljavanja - kazao je Radinović.
On je rekao da je za sada dozvola od policije jedini validan dokument koji dozvoljava bavljenje poslovima privatnog obezbjeđenja, ali da je moguće ukoliko zakonska rješenja to budu predvidjela u budućnosti da se i neke druge službe bave obukom.
Prema riječima vlasnika podgoričke firme za privatno obezbjeđenje "Guard Popović Security" Srđe Popovića, privatni sektor u Crnoj Gori je partner policiji.
On je kazao da je Zakon o zaštiti lica i imovine dobro regulisao tu oblast, ali da ima nedostataka koji se mogu ispraviti.
- Nedavno su predstavnici privatnih preduzeća za ob-ezbjeđenje, imali razgovor sa predstavnicima MUP-a, sa kojima imamo odličnu saradnju i na kojem smo dali neke sugestije. Nadamo se da će uskoro i druge službe, koje steknu uslove, moći da izdaju uvjerenja za bavljenje tim poslom. Radimo u Crnoj Gori od 1999, a do donošenja Zakona o zaštiti imovine privatno obezbjeđenje bilo je obuhvaćeno zakonom o društvenoj samozaštiti - kazao je Popović. On je rekao da je do sada bilo dosta improvizacije u tom poslu, da prije svega nedostaje literatura, ali da su i pored toga uspjeli da izrastu u uspješnu firmu i otvore predstavništva u Srbiji i Grčkoj.
- Pored toga, imamo odličnu saradnju sa članovima asocijacije, ljudima iz drugih zemalja koji su završili obuku kod nas. U toku je izgradnja trening centra na prostoru od pet i po hektara između Podgorice i Danilovgrada, gdje će se obučavati i držati predavanja za ljude iz cijelog svijeta - najavio je Popović.
Prema njegovim riječima, "Guard Popović Security" radi sve vrste zaštite, fizička, tehničke, imaju 350 zaposlenih na obezbjeđenju, a do kraja godine planiraju da taj broj naraste na 500.
- Obezbjeđujemo ličnosti, biznismene, estradne zvijezde, transporte novca kojih je bilo dosta. Sada ih je manje, jer se takve transakcije obavljaju preko banaka. Neki iznosi koje smo "prebacivali" bili su zaista veliki, a to smo radili više za biznismene iz inostranstva, nego za ljude odavde. Ti transporti su bili aktuelni kada je bila ekspanzija prodaje nekretnina, a najčešća ruta je bila od Podgorice prema primorju - kazao je Popović.
Prema njegovim riječima, pripadnici privatnih obezbjeđenja mogu da nose oružje, što je regulisano Zakonom o zaštiti imovine i lica.
- Procjenjujemo kada je potrebno da nosimo oružje, ali možemo ga upotrijebiti samo u krugu objekta koji čuvamo. Po tome se razlikuje naše ovlašćenje za upotrebu oružja od policije. Možemo da onesposobimo osobu koju smo zatekli u krađi u nekom objektu i da ga čuvamo do dolaska policije koja preduzima dalje radnje - kazao je Popović. On je rekao da među osobama koja žele ličnu zaštitu ima i novinara.
- Imao sam ponudu da obezbjeđujem novinara CNN-a, koji je izvještavao iz Iraka. Ugovor je bio na tri i po mjeseca, plata hiljadu dolara dnevno, pristao sam. Ali, poslije sam na nagovor familije odustao od tog angažmana. Obezbjeđivao sam poznatoga iluzionistu - mađioničara Dejvida Koperfilda - kazao je Popović.
On je rekao da obezbjeđuju mnoga javna okupljanja, ali da su kada su u pitanju politički skupovi odlučili da to ne rade.
- Osnovani smo 1999. godine u vrijeme političkih previranja i procijenili smo da bi naše eventualno angažovanje imalo samo takav efekat da nam budu prilijepljene političke etikete.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 24-03-08, 12:10   #30
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

KAZNE VISOKE

Prema riječima Radinovića, kazne za privatne firme obezbjeđenja za kršenje Zakona o zaštiti imovine i lica, i drugih propisa su veoma visoke.
- Novčanom kaznom od stostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u republici kažnjava se privredno društvo ili preduzetnik koji obavlja djelatnost zaštite, a nije registrovan niti ima odobrenje. Novčana kazna od pedesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade predviđena je, između ostalog, za obavljanje poslova bez sklopljenog ugovora ili ukoliko je uniforma koju nose čuvari po boji, kroju i oznakama ista ili slična uniformi pripadnika policije, vojske ili drugih državnih službi - kazao je Radinović.



IZBACIVAČI RADE NELEGALNO

Prema riječima Kustudića, nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova je da utvrdi koji to objekti moraju da imaju obezbjeđenje.
- I mi možemo da reagujemo prema zakonu kao Uprava policije da upozorimo da neki objekat nema organizovanu službu zaštite.
Diskoteke moraju da imaju obezbjeđenje, ali čuvari moraju da prođu istu proceduru kao i ostali pripadnici privatnih obezbjeđenja. Rad službi u diskotekama apsolutno je nelegalan, ali će biti regulisan. Znamo za slučajeve da i lokali imaju takva obezbjeđenja - kazao je Kustudić.
On je rekao da lokali i diskoteke mogu da organizuju unutrašnje obezbjeđenje ili da angažuju privatno.
- Unutrašnje obezbjeđenje mora da prođe istu obuku kao i pripadnici privatnog obezbjeđenja. Mislim da se sadašnji nelegalan rad može suzbijati razvojem privatne službe obezbjeđenja, koja bi polako preuzimala te poslove - kazao je Kustudić.
Prema njegovim riječima, i ove godine imaju najavu da će na plaži Jaz u blizini Budve biti organizovan koncert, tako da će posao obezbjeđenja biti realizovan u saradnji sa privatnim preduzećima.
- Na koncertu "Rolingstonsa" bilo je angažovano hiljadu ljudi, pa će tako biti i ovog ljeta - kazao je Kustudić.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 18-11-08, 12:07   #31
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

Korporacije zbog nepažnje gube podatke


Tvrtka Cisco objavila je drugi dio globalnog istraživanja o 'curenju' kompanijskih podataka, u kojemu navodi spoznaje o učestalosti primjene i učinkovitosti korporativnih sigurnosnih politika te razloge zbog kojih ih se zaposlenici pridržavaju, odnosno krše.

Ovo najnovije izvješće o zaštiti nastavlja se na prvi dio rezultata istraživanja, koji je objavljen prošlog mjeseca. Saznanja o korporativnim sigurnosnim politikama temelje se na istraživanjima u kojima je sudjelovalo više od 2.000 zaposlenika i IT stručnjaka iz 10 država: SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Kine, Indije, Australije i Brazila. Istraživanje o zaštiti provela je tvrtka InsightExpress, a naručila tvrtka Cisco, s ciljem da se istraže problemi gubitka podataka, s obzirom na to da je riječ o jednom od najznačajnijih problema s kojim se tvrtke danas suočavaju.

Istraživanjem je utvrđeno da je većina tvrtki (77 posto) definirala sigurnosne politike. Međutim, svaka četvrta tvrtka nema definirane sigurnosne politike i upravo njima najnoviji trendovi u području mobilnosti, kolaboracije i radne snage bez granica predstavljaju 'gorući' problem, jer pokušavaju uvesti službene politike, koje će definirati kako i kada pristupati korporativnim podacima, aplikacijama i mrežama. Nepostojanje sigurnosnih politika najraširenije je u Japanu (39 posto tvrtki) i Velikoj Britaniji (29 posto).

Čak i kada kompanije imaju definirane sigurnosne politike, istraživanje otkriva da ih zaposlenici često krše ili ignoriraju. Više od polovice ispitanih zaposlenika priznalo je da se ne pridržava uvijek korporativnih sigurnosnih politika. Od svih država obuhvaćenih ovim istraživanjem, u Francuskoj je najviše zaposlenika (84 posto) priznalo da je kršilo sigurnosne politike poduzeća, bilo rijetko ili učestalo. U Indiji, svaki deseti zaposlenik (11 posto) priznaje da se nikad ili gotovo nikad ne pridržava korporativnih sigurnosnih politika.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 06:53   #32
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

SAMO JEDNA DETEKTIVSKA AGENCIJA U CRNOJ GORI IMA SVE POTREBNE DOZVOLE ZA RAD

Podgorica - Iako je Zakon o detektivskoj djelatnosti donijet prije tri godine, u Crnoj Gori, za sada postoji samo jedna detektivska agencija koja radi u skladu sa njim. U Upravi policije kažu da je do sada bilo pet zahtjeva za izdavanje dozvola za rad detektivskih agencija, što znači da je interesovanje za taj posao ispod očekivanja.
Rukovodilac Odsjeka za popunu i zaštitu lica i imovine u Upravi policije Veljko Kustudić kaže da su dva zahtjeva odbijena, dva odobrenja su izdata, a u obradi je treći.

- Samo jedan, Vladan Pavićević, ima sve dozvole za rad koje podrazumijevaju odobrenje, dozvolu i legitimaciju. Drugi, Borislav Bulatović, nedavno je dobio odobrenje, odmah je pokrenuo postupak i u proceduri je izdavanje dozvole za obavljanje detektivskih poslova i legitimacije – kazao je Kustudić “Vijestima”.
Građanima je rad detektiva još nepoznanica. Sa tim se slažu i u Upravi policije i u Pavićevićevoj detektivskoj agenciji. Obično ih građani doživljavaju kao njuškala koja se angažuju samo da bi vrebali nevjernog bračnog druga ili da skupljaju informacije u korist svog klijenta.

- Kada je donijet Zakon o detektivima, nije bio samo nepoznanica među običnim građanima, već i u nekim institucijama. Situacija je bila vrlo banalna. Obično su mislili da su to poslovi praćenja ljubavnih parova i slično. Međutim, praksa kroz Zakon je postavila druge standarde, nametnuli su se zakonski okviri koji su profilisali poslove, samim tim i zahtjeve građana. Naravno da nam se građani obraćaju jer žele da provjere svoje bračne drugove i to mogu da urade, ali od nas mogu da dobiju samo podatke koji ne ugrožavaju nečije dostojanstvo. Na tom polju rada moji saradnici vrlo profesionalno djeluju, kao i pri nadzoru starijih maloljetnika koji imaju kontakt sa drogama – kazao je “Vijestima” Vladan Pavićević, vlasnik detektivske agencije „A&D“.

Veljko Kustudić kaže da su ovlašćenja detektiva dosta široka i pružaju veliki prostor za pouzdan, stručan i efikasan rad, samim tim što detektivi imaju pravo da prikupljaju podake o licima raznih profila i profilacija, o dokaznom materijalu potrebnom za zaštitu i dokazivanje prava stranke pred pravosudnim i drugim organima. On pojašnjava da se pod detektivskom djelatnošću podrazumijeva prikupljanje podataka o licima koja su nestala ili su sakrivena, dužnicima, autorima ili pošaljiocima anonimnih pisama ili licima koja šire klevete ili uvrede.

- Detektivi prikupljaju podatke o ljudima koja su klijentu prouzrokovali štetu, predmetima koji su izgubljeni, nestali su ili su ukradeni. Oni prikupljaju dokazni materijal koji je potreban za zaštitu i dokazivanje prava njihovog klijenta pred pravosudnim i drugim organima, ali i podatke o uspješnosti ljudi u obavljanju poslova i poslovnosti privrednih društava i drugih pravnih lica - kaže Kustudić.

S druge strane, on kaže da detektiv, između ostalog, ne smije da nosi oružje, ne može da upotrebljava sredstva prinude, da snima i prisluškuje. Detektiv, kaže Kustudić, ne može da ometa rad državne uprave i druge organe i organizacije u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga.

- On ne može da obavlja detektivske djelatnosti za domaće i strane odbrambene, bezbjednosne i kontraobavještajne službe. Ne smije ni da obavlja poslove koji su u nadležnosti policije, niti smije da upotrebljava metode i sredstva koja upotrebljava policija – objasnio je Kustudić i dodao da je rano govoriti o saradnji policije i detektivskih agencija.

Podaci koje je detektiv prikupio smatraju se poslovnom tajnom i nakon obavljanja posla. Sve mimo propisa o tajnosti podataka, kaže Pavićević, kosilo bi se sa detektivskom etikom.
- Poznato je da u Crnoj Gori postoji veliki broj neriješenih imovinsko-pravnih sporova. U nekim slučajevima i po nekoliko generacija nije vodilo ostavinski postupak, što je veliki problem u nasljeđivanju zaostavštine. Pokazalo se, nažalost, da određene institucije u Crnoj Gori dugo nijesu bile upoznate sa zakonom. U jednom slučaju naš klijent imao je pravni osnov da u Osnovnom sudu u Podgorici ima uvid u spise predmeta i da ispita gdje je predmet za koji je bio zainteresovan zadržan mimo svih razumnih rokova. Na naš zahtjev nijesu htjeli da daju informaciju zato što nijesu bili upoznati za Zakonom o detektivima. Morali smo da podnesemo krivičnu prijavu protiv odgovornih službenika i ta tužba je procesuirana – kaže Pavićević i dodaje da je takvih pojava sve manje u Osnovnom sudu.

- To me je navelo da istražim još neke predmete jer sumnjam da ima korupcije u nekim karakterističnim predmetima od ranije. O tome ću sigurno obavijestiti nadležne organe. Smisao rada detektivske agencije se ogleda u ozbiljnim istraživanjima i to je veliki doprinos za bolje funkcionisanje pravnog sistema u državi – tvrdi Pavićević.
Cijene detektivskih usluga usklađene su prema tarifama advokatskih usluga.

Pronalaze i skidaju bubice

Vladan Pavićević podsjeća da niko nema pravo da bez odobrenja i naloga suda, odnosno tužioca sprvodi mjere tajnog nadzora, ali da je praksa pokazala da ima protivpravog snimanja i prisluškivanja.
- Za tako nešto potrebno je da se neko samo zainteresuje i da ima novca da bi kupio dostupnu opremu preko zapadnih zemalja. U takvim slučajevima angažovanje naše agencije je veoma uspješno. U većini slučajeva, pošto je tehnika napredovala, koriste se uređaji koji podržavaju SIM kartice veoma malih dimenzija, a veoma velikih mogućnosti i performansi. Takve i slične sisteme uspješno pronalazimo i otklanjamo, mada u pojedinim slučajevima klijent zahtijeva da se pronađeni uređaji ne uklanjaju – ispričao je Pavićević.

Vukotić: Rasteretiće policiju

Savjetnik direktora Uprave policije Vlado Vukotić kazao je “Vijestima” da je stručna ekipa koja je radila na Zakonu o detektivskoj djelatnosti vodila računa da se on prilagodi našim potrebama, ali i da se prilagodi evropskim propisima.
- Zakon se morao uskladiti sa novim Zakonom o krivičnim postupku i Zakonom o policiji. Veoma je dobro što imamo ovaj Zakon i Zakon o zaštiti lica, imovine i dobara jer smatram da treba rasteretiti policiju, kao što je to urađeno u razvijenim zemljama Evrope. Ne mora policija više da radi određeni dio poslova kao do sada i da štiti, na primjer, svakog novopečenog bogataša. Sada postoji mogućnost, da u skladu sa zakonom, to rade privatne firme specijalizovane za takav posao, kao što su agencije za zaštitu lica i detektivske agencije – kazao je on i istakao da, iako dobar, Zakon o detektivskoj djelatnosti imaće izmjene i dopune jer se, nakon usvajanja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, mora uskladiti sa njim.
- Zaštita ljudskih prava uvijek mora biti na prvom mjestu - naglasio je on.
Homer is offline   Reply With Quote
Old 05-01-10, 19:53   #33
Homer
MiM team King
 
Homer's Avatar
 
Registrovan: Aug 2006
Postovi: 13,721
Thanks (Received): 18
Likes (Received): 151
Homer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auruHomer ima famoznu auru
Default

LOJALNOST FIRMI: ODAVANjE INFORMACIJA MOŽE DA UPROPASTI BIZNIS
Tajna za koju svi znaju

Ljudi ovdje mnogo i nekontrolisano pričaju o poslovnim stvarima. Brojne poslovne tajne „iscure“ u kafanama poslije par pića

U vrijeme „Velikog brata“ pitanje svake tajne, pa i poslovne, potpuno je relativizirano. Ako kamere u centru Londona danonoćno snimaju prolaznike, ako sve može osvanuti na internetu, pa i uputstva kako napraviti različite vrste bombi, ostalo je malo toga što se može sakriti. Ali, zbog žestoke konkurencije na tržištu, zaštita poslovne tajne firmama je važnija nego ikada.

„Curenje“ informacija za mnoge firme ravno je bankrotu, i to ne samo ako je riječ o novim proizvodima nego i strategiji, poslovnim procesima, novom kadru... Vrijeme klasičnih špijuna danas je uglavnom prošlo, jer podaci koje su nekad prikupljali sada se uglavnom mogu dobiti jednim klikom. Poslovna špijunaža, međutim, u punom je zamahu. Zakonske regulative nema ili je rasuta, a sudska praksa veoma siromašna. Crnogorski Krivični zakon za odavanje poslovne tajne predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Međutim, šta spada u poslovne tajne ne određuje zakon, već to zavisi isključivo od politike preduzeća. Tu se krije najveći prostor za manipulaciju, jer odgovorni pojedinci mogu neke milionske ugovore ili nezakonite transkacije, pa i svoje ogromne plate, proglasiti poslovnom tajnom. Zato se u Crnoj Gori uvođenje instituta „zviždača“ čini neophodnim. „Zviždači“ su zaposleni, bivši zaposleni ili članovi organizacija, posebno poslovnih ili vladinih, koji „nedolično ponašanje“ unutar firme prijave kolegama ili institucijama.

Nedolično ponašanje znači kršenje zakona i pravila ili čin prijetnje javnom interesu, kao što su prevare, kršenje zdravstvenih i bezbjednosnih pravila i korupcija. „Zviždanje“ je često ispit moralnih vrijednosti čovjeka. Najčešći tip „zviždača“ je interni, koji prijavljuje nedolično ponašanje unutar firme. Za razliku od internih, eksterni „zviždači“ nedolično ponašanje prijavljuju osobama ili institucijama koje nijesu dio njihovog preduzeća. Naravno, zavisno od njihove volje i hrabrosti, „zviždači“ se obraćaju advokatu, policiji ili medijima. Donošenje zakona o zviždačima je još neophodnije, s obzirom da većina crnogorskih firmi nema pravilnike o poslovnim tajnama i njihovom čuvanju.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da se u oblasti poslovnih tajni krije veliki prostor za manipulaciju.

- Većina crnogorskih firmi nema pravilnike o čuvanju poslovnih tajni, pa nešto što se danas smatralo poslovnom tajnom, to sjutra više nije, i obrnuto, ukoliko je to u interesu poslodavca. Imali smo slučaj da je predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić dobio otkaz jer su njegovi poslodavci smatrali da je tokom štrajka otkrio poslovnu tajnu. U Crnoj Gori, koja još preživljava tranziciju, nepostojanje jasnih pravila se uvijek obije radniku o glavu. Takođe, pod poslovnom tajnom se mogu kriti i pokušaji velikih malverzacija, utaja poreza - kaže Keković.

U Savezu samostalnih sindikata kažu da nikada nijesu imali zahtjeve radnika za prijavu otkrivanja poslovne tajne, ali da sve nepravilnosti mogu prijaviti inspekciji rada i sindikatu. Savez samostalnih sindikata nema pravilnik o čuvanju poslovne tajne, jer se tačno zna šta je poslovna tajna u nekom preduzeću. Međutim, bez obzira na to, informacije „cure“.

Advokat Marko Milić smatra da situacija nije baš tako crno-bijela kad je poslovna tajna u pitanju. Zaposleni u preduzeću imaju nekoliko nivoa zaštite ukoliko raspolažu informacijom koja je poslovna tajna a koja, u isto vrijeme, upućuje na krivično djelo.

-Tajna je dinamična kategorija, tj. ono što je danas tajna ne mora biti sjutra. Neka činjenica može biti najstroža tajna, ali kroz nekoliko sati ona to više ne mora biti. Institucija tajne danas u čitavom svijetu uživa pravnu zaštitu. Na međunarodno-pravnom planu postoji Nacrt konvencije o slobodi informisanja. U oblasti zaštite informacije, postoje međunarodni standardi pa su mnoge države uredile ovu oblast posebnim standardima i/ili pravilima – kaže Milić.

On ističe da je teško sačuvati poslovnu tajnu u Crnoj Gori.

- Ljudi ovdje mnogo i nekontrolisano pričaju i često nijesu svjesni da o određenim detaljima iz poslovnog okruženja ne treba razglabati na ručku sa prijateljima. Da u Crnoj Gori postoji viši nivo poslovne komunikacije manje bi „curile“ informacije. Istina je da mnogi poslodavci institut poslovne tajne zloupotrebljavaju, ali mnogo je više onih koji se drže pravila, jer žele dobro da posluju. Veći je problem među zaposlenima nego poslodavcima, jer sam svjedok da su brojne poslovne tajne „iscurele“ u kafanama poslije nekoliko pića. Ali, kod nas povredu poslovne etike ne prijavljuju ni zaposleni, ni poslodavci - upozorava Milić.

Sve crnogorske banke imaju posebne procedure i pravilnike o poslovnim tajnama, a Crnogorski telekom ima uspostavljenu i etičku liniju preko koje se mogu prijaviti bilo kakve nepravilnosti u radu firme. Portparol Telekoma Miško Strugar objašnjava da je ova kompanija posvećena principu etičkog i zakonitog ponašanja u sprovođenju svih poslovnih aktivnosti.

- Od svih zaposlenih, direktora i ostalih koji djeluju u ime Crnogorskog telekoma zahtijeva se da poslovne aktivnosti obavljaju na zakonit i etički način. Prema važećim propisima Crne Gore, kao i nizu internih pravilnika, korupcija je nezakonita i zabranjuje se svima koji djeluju u ime kompanije i svim poslovnim partnerima da dobiju ili zadrže neki posao tako što će dati ili ponuditi nešto od vrijednosti državnim službenicima ovdje ili bilo kojoj stranoj zemlji. Crnogorski telekom je kompanija članica Magyar Telekom PLC, koja ima sjedište u Mađarskoj i trguje hartijama od vrijednosti na Budimpeštanskoj berzi. S obzirom da se kompanija nalazi na Njujorškoj berzi, CT grupa i njeni zaposleni, kao i ostali koji djeluju u ime kompanije i svi njihovi poslovni partneri moraju poštovati određene zakone Sjedinjenih Država, uključujući Zakon o sprečavanju korupcije stranih javnih službenika Foreign Corrupt Practices Act iz 1977. godine.U tom cilju, uspostavljena je etička linija, kao i i-mejl kojim se menadžeru za usklađenost sa pravnim i etičkim standardima mogu prijaviti slučajevi korupcije i kršenja etičkog poslovanja - kaže Strugar.

Strugar objašnjava da svi ugovori koje potpisuje Crnogorski telekom sadrže poseban dio koji se tiče antikorupcijskih pravila.

- Zaposleni su upoznati, putem internih pravila i treninga, sa važnošću čuvanja poslovne tajne, kao i sa svim aspektima antikorupcijskih pravila ponašanja. Svi zaposleni ne samo da su redovno informisani o svim aspektima i pravilima koja važe u vezi sa ovim pitanjima, već su i obavezni pohađati on-lajn treninge i polagati testove u vezi s tim. U kompaniji postoji pravilnik o poslovnoj tajni, koji je donijet u skladu sa našim statutom i zakonskim propisima - zaključuje Strugar.

Prijavili korupciju i pomogli firmi

Direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković saopštila je „Pobjedi“ da je od 1. januara do 19. novembra 2009. godine Uprava primila 86 prijava građana o sumnji u postojanje koruptivnih radnji.

- Uprava je, u skladu sa svojim ovlašćenjima, 68 prijava proslijedila Upravi policije i drugim nadležnim organima na dalje postupanje, dok je u 18 slučajeva dat pravni savjet. Obavještenja koja je o prijavama dobila od nadležnih organa, Uprava je prosljeđivala podnosiocima prijava. Od 68 prijava koje je Uprava za antikorupcijsku inicijativu primila i proslijedila nadležnim organima, samo u 17 slučajeva građani su anonimno prijavili sumnju u postojanje korupcije. Nije nam se javio nijedan građanin sa tvrdnjom da je imao bilo kakvih problema zbog toga što je ovom organu prijavio sumnju u postojanje korupcije - kaže Ratković.

„Zviždači“ u SAD zaštićeni gotovo vijek

Upravo radi mogućeg maltretiranja i progona „zviždača“, mnoge demokratske zemlje izglasale su razne zakone kako bi zaštitile „zviždača“, a samim tim i njegovu porodicu.

U SAD zaštita „zviždača“ zavisi od teme zviždanja. Zakon izglasan davne 1912. godine (Lloyd-La Follette Act) štitio je građane i zaposlene od nadređenih, te je omogućavao prosljeđivanje informacija Kongresu. Kao takav, Lloyd-La Follette Act smatra se jednim od prvih zakona zaštite zviždača. U SAD postoje desetine zakona koji ih štite, a čak i Ustav u prvom i četrnaestom amandmanu štiti državne i lokalne zaposlene od odmazde nadređenih. U Velikoj Britaniji je 1998. godine donesen Public Interest Disclosure Act koji daje zakonski okvir i štiti „zviždače“ od maltretiranja i otkaza.
Homer is offline   Reply With Quote
Reply

Tags
consulting, security

Opcije Teme
Način Prikaza

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Pređi Na


Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 19:48 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.8.5
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
MADEinMONTENEGRO.COMAd Management plugin by RedTyger