MADEinMONTENEGRO.com
 

Go Back   MADEinMONTENEGRO.com > Umjetnost i kultura > Književnost i lingvistika

Notices

Književnost i lingvistika Malo o književnosti, kulturi jezika, govoru i svemu što nas zanima vezano za narječja.



Reply
 
Opcije Teme Način Prikaza
Old 30-11-09, 10:27   #21
zagorski
N.N.
 
zagorski's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Postovi: 11,375
zagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjem
Send a message via Yahoo to zagorski
Default

Quote:
Originally Posted by Rakoon View Post
odnosno postoji jaka škola mišljenja da je Fjodor faktički rodonačelnik psihoanalize.

Tako je, i to ne bez razloga. Nije Dostojevski psihoanalitičar samo u svojim romanima. Na primjer, manje je poznato da je Dostojevski bio veliki obožavalac Servantesovog Don Kihota i da je pišući o tom djelu dao vanvremenski obrazac ljudskog ponašanja koji je i danas aktuelan. Možda se i sam Dostojevski negdje u dubini duše identifikovao sa Don Kihotom, samo što su njegove vjetrenjače i zli vitezovi bili drugačiji od onih na koje je jurišao Servantesov junak. Dostojevskom je zapao za oko momenat kad se kod Don Kihota javila nedoumica koja se pretvorila u duboko razmišljanje.

Last edited by zagorski; 28-01-15 at 09:48..
zagorski is offline   Reply With Quote
Old 01-12-09, 08:22   #22
veselinka
MiM team Početnik
 
veselinka's Avatar
 
Registrovan: Nov 2009
Lokacija: podgorica
Postovi: 79
veselinka na dobrome putu
Default

Meni je na knjizevnosti za diplomski bio Dostojevski i mislim da nema knjige koja je napisana o njemu da je nisam tada procitala. Po svim kritikama koje su o njemu napisane, pozitivni uticaj koji je imao na generacije i generacije knjizevnika i psihologa je ogroman, zato ga samo necije nerazumijevanje i neshvatanje moze uzimati u negativnom kontekstu. Dostojevski je previse velik da bi ga nestrucnjaci tek tako mogli opanjkavati.
veselinka is offline   Reply With Quote
Old 03-12-09, 16:01   #23
Paramanand
Moderator
 
Registrovan: Jan 2008
Postovi: 6,058
Paramanand has disabled reputation
Default

Quote:
Originally Posted by veselinka View Post
Meni je na knjizevnosti za diplomski bio Dostojevski i mislim da nema knjige koja je napisana o njemu da je nisam tada procitala. Po svim kritikama koje su o njemu napisane, pozitivni uticaj koji je imao na generacije i generacije knjizevnika i psihologa je ogroman, zato ga samo necije nerazumijevanje i neshvatanje moze uzimati u negativnom kontekstu. Dostojevski je previse velik da bi ga nestrucnjaci tek tako mogli opanjkavati.
Ima, nijesi baš sve pročitala. Nijesu samo nestručnjaci, ima poneki stručnjak sa negativim mišljenjem o Dostojevskom. Naveo sam već gore Andrića (Sabrana djela, knjiga osma), koji se o pojedinim djelovima koje je napisao Dostojevski izrazio vrlo negativno, a ni Turgenjev nije imo visoko mišljenje o njemu. (Andre Žid: Predavanje o Dostojevskom)

Bjelinski, u to vrijeme najpoznatiji i najpriznatiji književni kritičar, koji je prvi roman, “Bedne ljude”, proglasio remek-djelom a pisca genijem, poslije drugih objavljenih romana to mišljenje mijenja, da bi o Dostojevskom iz “Gazdarice” ovako pisao: “Ovo je najgora glupost…svako njegovo djelo je novi pad… Mi smo se grubo prevarili u geniju Dostojevskog. A ja, njegov prvi kritičar, bio sam samo nasamareni magarac”. (Rene Žirar: Dostojevski – od dvojstva do jedinstva, strana 192).

Čitajući “Braću Karamazove”, Tolstoj u svom dnevniku zapisuje: “Čitao sam Dostojevskog i čudio se njegovoj nemarnosti, izvještačenosti i neprirodnosti…smetaju pošalice obilate riječima, a nedovoljno smiješne. A razgovori su nemogući, potpuno neprirodni”. (Lav N. Tolstoj: O književnosti, str. 394)

Da dodam i to da psihologija kao nauka ne drži mnogo do Dostojevskog, tvrdeći da on samo psihologizira. I ne stoji teorija da je Dostojevski rodonačelnik psihologije. Počeci sistematske psihološke misli vezani su za rani period grčke misli (VI vijek prije nove ere), od Talesa, Heraklita, Demokrita, preko Platona i Aristotela, zatim su nadolaskom hrišćanstva psihološka učenja bila premještena u religiozne spise, da bi dalji razvoj psihologije bio vezan za evropsku kulturu, pod čijim uticajem je do današnjeg dana.

Što se tiče Frojda, koga smatraju ocem psihoanalize, poznata je činjenica da je na njega najveći uticaj imala francuska psihološka škola, Šarko, Bernem, Žane. Frojd nikada nije osporavao da je najviše naučio od čuvenog Šarkoa kod koga je u Parizu bio na specijalizaciji, a bio mu je naročito zahvalan što ga je uveo u neke francuske intelektualne krugove i tako “proširio umne horizonte”, što je bilo daleko više od onoga što je jedan specijalizant mogao da očekuje.
Paramanand is offline   Reply With Quote
Old 03-12-09, 17:22   #24
zagorski
N.N.
 
zagorski's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Postovi: 11,375
zagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjem
Send a message via Yahoo to zagorski
Default

Quote:
Originally Posted by Paramanand View Post
Da dodam i to da psihologija kao nauka ne drži mnogo do Dostojevskog, tvrdeći da on samo psihologizira. I ne stoji teorija da je Dostojevski rodonačelnik psihologije. Počeci sistematske psihološke misli vezani su za rani period grčke misli (VI vijek prije nove ere), od Talesa, Heraklita, Demokrita, preko Platona i Aristotela, zatim su nadolaskom hrišćanstva psihološka učenja bila premještena u religiozne spise, da bi dalji razvoj psihologije bio vezan za evropsku kulturu, pod čijim uticajem je do današnjeg dana.

Što se tiče Frojda, koga smatraju ocem psihoanalize, poznata je činjenica da je na njega najveći uticaj imala francuska psihološka škola, Šarko, Bernem, Žane. Frojd nikada nije osporavao da je najviše naučio od čuvenog Šarkoa kod koga je u Parizu bio na specijalizaciji, a bio mu je naročito zahvalan što ga je uveo u neke francuske intelektualne krugove i tako “proširio umne horizonte”, što je bilo daleko više od onoga što je jedan specijalizant mogao da očekuje.
Vjerovatno nijesi naišao na podatak da je upravo Frojd jedan od onih koji je smatrao da je Dostojevski začetnik psihološke teorije i analize. Među Frojdovim najznačijnijim patografijama je i "Dostojevski i oceubistvo" (1928). A to što navodiš da neki tvrde da Dostojevski "psihologizira" je razumljivo. Psihologija nije kompaktna nauka već se račva u mnogo pravaca i sigurno je da svi ne pridaju Dostojevskom isti značaj. Bihejviorizam i njemu slični pravci koji teže da psihologiju ukalupe u nekakvu predvidljivu zakonomjernost i egzaktnost sigurno će osporavati značaj Dostojevskog jer im ruši koncepciju. Dočim, dubinska psihologija će maximalno uvažiti Dostojevskog kao nezaobilazno štivo.

Među piscima koji su osporavali Dostojevskog zaboravio si da pomeneš Nabokova - napisao je obimnu knjigu gdje pokušava da omalovaži književnu vrijednost Dostojevskog. Ipak, i pored čuvene fraze da svako ima pravo na svoje mišljenje, činjenica je da Dostojevski ostaje velikan kome protok vremena samo daje na grandioznosti, a njegovim kritičarima taj protok vremena donosi padanje u zaborav ili opstanak u nekim lokalnim okvirima.
zagorski is offline   Reply With Quote
Old 04-12-09, 13:13   #25
Paramanand
Moderator
 
Registrovan: Jan 2008
Postovi: 6,058
Paramanand has disabled reputation
Default

Quote:
Originally Posted by zagorski View Post
Vjerovatno nijesi naišao na podatak da je upravo Frojd jedan od onih koji je smatrao da je Dostojevski začetnik psihološke teorije i analize. Među Frojdovim najznačijnijim patografijama je i "Dostojevski i oceubistvo" (1928). A to što navodiš da neki tvrde da Dostojevski "psihologizira" je razumljivo. Psihologija nije kompaktna nauka već se račva u mnogo pravaca i sigurno je da svi ne pridaju Dostojevskom isti značaj. Bihejviorizam i njemu slični pravci koji teže da psihologiju ukalupe u nekakvu predvidljivu zakonomjernost i egzaktnost sigurno će osporavati značaj Dostojevskog jer im ruši koncepciju. Dočim, dubinska psihologija će maximalno uvažiti Dostojevskog kao nezaobilazno štivo.

Među piscima koji su osporavali Dostojevskog zaboravio si da pomeneš Nabokova - napisao je obimnu knjigu gdje pokušava da omalovaži književnu vrijednost Dostojevskog. Ipak, i pored čuvene fraze da svako ima pravo na svoje mišljenje, činjenica je da Dostojevski ostaje velikan kome protok vremena samo daje na grandioznosti, a njegovim kritičarima taj protok vremena donosi padanje u zaborav ili opstanak u nekim lokalnim okvirima.
Niđe u istoriji psihologije nijesam našao podatak o bilo kakvom uticaju Dostojevskog na ovu nauku. Jasno se navodi da je psihologija nastala kao izdanak grčke filozofije , a u spisku onih koji su imali doprinos u njenom kasnijem razvoju, npr Sveti Augustin, Toma Akvinski, Bentam, Kont, Hobs, Kjerkegor, Lok, Makijaveli, Kant...nema ni pomena ovog ruskog pisca. Čak postoji jedna podjela po kojoj se kasnije psihološke teorije ličnosti prikazuju na osnovu toga čije filozofsko nasljeđe nastavljaju. Na taj način su izdvojene tri skupine psiholoških teorija ličnosti: one u kojima je spojen Kantov, Lajbnicov i Lokov obrazac (klasična psihoanaliza, kojoj pripadaju Frojd, Saliven, Skiner...), zatim one koje sadrže djelove Lokovog obrasca (bihejviorizam) i tu su teorije u kojima je sjedinjen Kantov obrazac s fenomenološkim gledištima („treća sila u psihologiji“, Jung, Rodžers, Pijade...)

Dubinska psihologija se sastoji iz Frojdove klasične psihoanalize, Adlerove individualne psihologije i Jungove analitičke psihologije. Ni tu nijesam našao da bilo ko navodi bilo kakav uticaj Dostojevskog, samo sam na jednom mjestu, kod prof. dr Dragana Krstića, našao nagovještaj te mogućnosti: „Osnovni model psihoanalize je eklaktičan (spajanje različitih, često suprotstavljenih ideja) i u najboljim je tradicijama filozofskog i naučnog mišljenja XIX vijeka. Pod znatnim je uticajem judejsko-hrišćanskih učenja, njemačke klasične filozofije, teorije evolucije, zatim u to vrijeme modernog energitizma, a ostaje kao sporan uticaj ruske klasične književnosti i slovenskog personalizma“.

U knjizi „Teorije ličnosti“, čiji su autori Kelvin Hol i Gardner Lindzi, a koja je osnovni udžbenik na mnogim svjetskim univerzitetima i smatra se jednom od najboljih u ovoj oblasti, jasno piše, kao uostalom i u drugim istorijama psihologije, da je psihologija proistekla iz grčke filozofske misli, a ni u nagovještajima se niđe ne pominje bilo kakav uticaj Dostojevskog.

Naveo sam velikane pisane riječi poput Tolstoja, Turgenjeva i Andrića kao odgovor na tvrdnju da samo nestručnjaci mogu o Dostojevskom govoriti negativno.

Ne znam za taj podatak o Frojdu i Dostojevskom, sad sam prvi put pročitao (možeš li napisati nešto o tome?).
Paramanand is offline   Reply With Quote
Old 04-12-09, 21:01   #26
zagorski
N.N.
 
zagorski's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Postovi: 11,375
zagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjemzagorski dragulj među dragim kamenjem
Send a message via Yahoo to zagorski
Default

Quote:
Originally Posted by Paramanand View Post
Niđe u istoriji psihologije nijesam našao podatak o bilo kakvom uticaju Dostojevskog na ovu nauku.
U tom obliku koji tražiš nećeš ni naći. Dostojevski nije pisao udžbenike iz psihologije, niti je tvorac nekog psihološkog pravca ili teorije. Njegova uloga u svemu tome je uglavnom indirektna. Psihoanalitičari su se poslužili njegovim djelom, a ne on njihovim. Ima jedna priča u kojoj neka baba traži nešto oko kuće. Prođe tuda neki čovjek i pita je šta traži. Ona mu odgovori da traži iglu i on joj pomogne da traži. Pošto su duže vremena tražili i njemu već bilo dosadilo on je upita: Dobro baba, znaš li otprilike gdje ti je ispala igla da ne tražimo po čitavom dvorištu? Ona mu odgovori: Znam. Izgubila sam je u kući. On je zapanjeno pita zašto onda traže po dvorištu, a baba mu mrtva hladna odgovori: U kući je mračno. Figurativno govoreći, u tome je značaj Dostojevskog za psihologiju, prvi je zašao u mračne i neistražene predjele ljudske duše dok su drugi tražili "u dvorištu" i zato su njegova djela nezaobilazna literatura za svakog ko se ozbiljnije bavi psihologijom i psihoanalizom.


Quote:
Originally Posted by Paramanand View Post
Ne znam za taj podatak o Frojdu i Dostojevskom, sad sam prvi put pročitao (možeš li napisati nešto o tome?).
Ne znam šta bih ti o tome mogao napisati, psihologija nije moja struka. Pretpostavljam da imaš Frojdova sabrana djela, ta patografija se nalazi u petoj knjizi. Evo i šta piše na Vikipediji:

"Stvaralaštvo i ime Dostojevskog je vremenom postalo sinonim za duboku psihološku analizu. Dugo su psihološka analiza i kontradiktornost njegovih likova činile da čak i sistematske psihološke teorije značajnih psihologa izgledaju površno. Mnogi teoretičari psihologije, uključujući i samog Sigmunda Frojda, smatrali su Dostojevskog začetnikom psihološke teorije..." link
zagorski is offline   Reply With Quote
Old 04-12-09, 21:11   #27
Rakoon
jagnjeca brigada
 
Rakoon's Avatar
 
Registrovan: Oct 2007
Lokacija: šume Striborove
Postovi: 19,044
Rakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjemRakoon dragulj među dragim kamenjem
Default

ja sigurno nijesam izmislio da Dostojevskog smatraju rodonačelnikom psihoanalize. a taj sud nijesu dali inžinjeri ni ljekari.
a i Adler ima, makar koliko se sjećam, u svakom djelu direktnih referenci.
Rakoon is offline   Reply With Quote
Old 25-12-09, 20:45   #28
sale juventale
MiM team Forumaš i po'
 
sale juventale's Avatar
 
Registrovan: Oct 2008
Lokacija: Igalo/Doboj
Postovi: 1,123
sale juventale nepoznate kvantitete u ovom trenu
Default

Braća Karamazovi; pročitano, mada je malo mutna ona veza između Smerdjakova i Ivana Fjodoroviča... Njihov odnos mi malo izgleda vještački, ali sve u svemu ekstra knjiga, već smo pribavili 'Poniženi i uvređeni'
sale juventale is offline   Reply With Quote
Old 26-02-12, 21:40   #29
Darkoslav
MiM team Početnik
 
Registrovan: Feb 2012
Postovi: 2
Darkoslav na dobrome putu
Default

Slucaj obicno pokaze da ljudi na prvu loptu ne umeju da shvate umetnika i njegovo delo, a kad nesto ne umemo da shvatimo obicno se naljutimo, ne na sebe, razume se, vec na predmet koji nas drzi u zabuni. Otprilike je to i bilo glavno gorivo njegovim savremenicima koji su na Dostojevskog sipali drvlje i kamenje.
Darkoslav is offline   Reply With Quote
Old 26-02-12, 21:55   #30
Darkoslav
MiM team Početnik
 
Registrovan: Feb 2012
Postovi: 2
Darkoslav na dobrome putu
Default

"I, da, to sam već rekao, no moram ponoviti: siguran sa da čovjek koji se neđe osami na, recimo, dva-tri mjeseca i ne čita ništa drugo nego Dostojevskog, neće više biti onaj isti koji je bio prije toga. A promjena može biti samo na gore."

Ima, zacelo, neceg u tome sto si napisao, ali u naskroz drugacijoj konotaciji: mozda, mi zbilja "postanemo" losi ljudi citajuci F.D. ali nece se to desiti zato sto cemo, zaboga da se prozlimo u ta dva meseca, vec sto cemo citajuci to shvatiti.
Darkoslav is offline   Reply With Quote
Old 28-02-12, 22:08   #31
Paramanand
Moderator
 
Registrovan: Jan 2008
Postovi: 6,058
Paramanand has disabled reputation
Default

Quote:
Originally Posted by Darkoslav View Post
"I, da, to sam već rekao, no moram ponoviti: siguran sa da čovjek koji se neđe osami na, recimo, dva-tri mjeseca i ne čita ništa drugo nego Dostojevskog, neće više biti onaj isti koji je bio prije toga. A promjena može biti samo na gore."

Ima, zacelo, neceg u tome sto si napisao, ali u naskroz drugacijoj konotaciji: mozda, mi zbilja "postanemo" losi ljudi citajuci F.D. ali nece se to desiti zato sto cemo, zaboga da se prozlimo u ta dva meseca, vec sto cemo citajuci to shvatiti.
Najdublje oblasti ljudskog duha - mistika, filozofija i psihologija - decidne su u jednom: čovjekom upravljaju njegovo podsvjesno i nesvjesno. Sve ono što su čula u bilo kom vidu registrovala, smješteno je u tom okeanu nesvjesno/podsvjesnog. Ti utisci prelaze u latentno stanje i ne prestaju da rade, izranjaju iz tih dubina i teže da uđe u svijest. Proces koji te uskladištene impresije pretvara u misli je um, koji ih zatim “prenosi” intelektu, a ovaj daje konačan rezultat.

Ono što mi jesmo u svakom trenutku, određeno je ukupnim zbirom tih uskladištenih utisaka. Oni čine ono što nazivamo karakterom nekog čovjeka. Ako čovjek neprekidno u svoju unutrašnjost unosi loše impresije, njegov um će biti preplavljen njima i rezultat svega toga moraju biti loše misli i djela. Ukupan zbir loših utisaka će prouzrokovati jaku pokretačku snagu koja će navoditi na takva djela – čovjek postaje kao mašina koju vlastiti utisci i misli, čak u nekim slučajevima i protivno volji, nagone da čini zlo.

Ako je u pravu misticizam koji tvrdi da u svom nesvjesnom nosimo svu evolutivnu genezu od kamena do čovjeka, ili Jung kada kaže, isto to drugačijim riječima rečeno, da u svom kolektivno nesvjesnom nosimo sve praspoznaje koje čovječanstvo ima iza sebe, onda je činjenica da su neđe duboko u nama uskladištene i sve te neljudske osobine, da u svakom čovjeku drijema i životinja. A te životinjske impresije će u svijesti zauzimati onoliko mjesta koliko im hrane budemo davali. A jedna vrsta hrane za njih je, po meni, djelo Dostojevskog. “Idiot”, “Bedni ljudi”, “Zli dusi”, “Zapisi iz podzemlja”, “Zapisi iz mrtvog doma”, “Zločin i kazna”, “Poniženi i uvrijeđeni”… , kako im i samo ime kaže, nijesu “hrana” koja će začeti nešto dobro u čovjeku.

Tama se ne može ukinuti tako što ćemo stalno boraviti u njoj, pa čak ni onda kada na taj način hoćemo da je istjeramo, ona nestaje jednostavnim “uvođenjem” svjetlosti. Osvijestiti svoje tamne dubine i na taj način ih spoznati i prevazići, možemo samo na jedan način: hraniti svoju unutrašnjost svjetlošću. A za to je potrebno pažljivo birati hranu na našoj duhovnoj trpezi (literatura kojom ćemo se baviti, misli kojima ćemo se predavati, muzika koju ćemo slušati, društvo u kom ćemo se kretati … ).

U tom kontekstu sam o Dostojevskom ono gore rekao.
Paramanand is offline   Reply With Quote
Old 28-02-12, 23:02   #32
Watchman
MiM team King / Queen
 
Watchman's Avatar
 
Registrovan: Jan 2010
Postovi: 15,839
Watchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čeka
Default

Hm nema Karamazovih...
Inače FMD je za mene genijalac
Ne kažem to samo da bih kontrirao,već jednostavno mislim tako.
Watchman is offline   Reply With Quote
Old 28-02-12, 23:19   #33
Paramanand
Moderator
 
Registrovan: Jan 2008
Postovi: 6,058
Paramanand has disabled reputation
Default

Quote:
Originally Posted by Watchman View Post
Hm nema Karamazovih...
Inače FMD je za mene genijalac
Ne kažem to samo da bih kontrirao,već jednostavno mislim tako.
Mogu i Karamazovi da se uvrste (mada znam da aludiraš na Zosimu).

Ne pada mi na pamet da poričem vrijednost, genijalnost, književno umijeće Dostojevskog, niti to mogu sve i da hoću, samo iznosim svoj lični stav zašto mislim da čitanje njegovih knjiga ne utiče pozitivno na čitaoca.
Paramanand is offline   Reply With Quote
Old 28-02-12, 23:23   #34
Watchman
MiM team King / Queen
 
Watchman's Avatar
 
Registrovan: Jan 2010
Postovi: 15,839
Watchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čeka
Default

Hvala,korektan kao i uvijek
Pa ne samo na Zosimu,čitava galerija likova je tu isprepletana-a pitanja koja se iznose su od egzistencijalne važnosti za svakoga čovjeka.
Da,FMD se bavi mračnim temama koje su prosto realnost ,ali po meni ono što je pozitivno to je da uvijek daje svjetlost na kraju tunela,tj ostavlja vrata odškrinuta kao izlaz
Watchman is offline   Reply With Quote
Old 28-02-12, 23:32   #35
Paramanand
Moderator
 
Registrovan: Jan 2008
Postovi: 6,058
Paramanand has disabled reputation
Default

Da, ali ne i način na koji se njima bavi i na koji se ta pitanja rješavaju...

Realnost je i druga strana ličnosti, mislim da je mnogo uputnije njome se baviti, da je to jedini način da se prevaziđe ova tamna.

Nikad on tu svjetlost nije pokazao, samo je pokatkad nagovijestio. A to je, ipak, tako malo da bi inspirisalo za nešto lijepo.
Paramanand is offline   Reply With Quote
Old 28-02-12, 23:37   #36
Watchman
MiM team King / Queen
 
Watchman's Avatar
 
Registrovan: Jan 2010
Postovi: 15,839
Watchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čekaWatchman briljantna budućnost ga čeka
Default

Ok,afiniteti su različiti,
što bi pjesma rekla:

A crnu nisi štedela
Ali bez nje bi bela,
Jos izbledela
Bez crne bela ne bi vredela
edit:Balašević
Watchman is offline   Reply With Quote
Old 23-03-12, 14:29   #37
sHARAF
MiM team Početnik
 
Registrovan: Mar 2012
Postovi: 3
sHARAF na dobrome putu
Default

Quote:
Originally Posted by Paramanand View Post
Da, ali ne i način na koji se njima bavi i na koji se ta pitanja rješavaju...

Realnost je i druga strana ličnosti, mislim da je mnogo uputnije njome se baviti, da je to jedini način da se prevaziđe ova tamna.

Nikad on tu svjetlost nije pokazao, samo je pokatkad nagovijestio. A to je, ipak, tako malo da bi inspirisalo za nešto lijepo.

Mislim da je tvoj glavni problem sto Dostojevskog dozivljavas na pogresan nacin, nista drugo. Sto se tice Turgenjeva i Tolstoja mislim da je tu u pitanju zavist i nista vise od toga. Oni su bili najveci njegovi kriticari, a zivjeli su u njegovo vrijeme, tako da je tu situacija jasna, konkurencija je u pitanju! Ako je bio tolko nistavan kao sto je to Toslstoj naveo (tvoj citat) sto su toliku prasinu dizali zbog njega? Zar je jedan tako los pisac vrijedan bio tolike price i komentara "najznacajnijih" pisaca tog vremena? Ovo najznacajnijih sam namjerno stavio pod navodnicima jer je po mome Dostojevski veci nego njih dvojice zajedno.
sHARAF is offline   Reply With Quote
Old 12-04-15, 12:48   #38
faraonn
MiM team Početnik
 
Registrovan: Apr 2012
Postovi: 36
faraonn na dobrome putu
Default

...'bjelina ' kod Dostojevskog je neka druga bjelina...nije to kao kod Puskina ili ...njegove bjeline 'čitaju' samo upućeni tj. inicirani a oni koji se kaju što su ga čitali , takvi ga nijesu ni dotakli a kamo li isčitavali...Dostojevskog se plaše i oni koji su ga poznavali a oni koji su usli u njegove tragove uspjeli su da ostanu poklonici ili zakleti nosioci ideja slovenstva, jake riječi i uopste pacifizma jer misao Fjodorova je rascvjetavajuća...i danas cvjetaju njegove trešnje vječne bezopasne osim za oni koji traže belaje a takvi nadju to i u svetim knjigama...
faraonn is offline   Reply With Quote
Reply

Tags
dostojevski, fjodor

Opcije Teme
Način Prikaza

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Pređi Na


Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 09:47 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.8.5
Copyright ©2000 - 2019, Jelsoft Enterprises Ltd.
MADEinMONTENEGRO.COM