MADEinMONTENEGRO.com
 

Go Back   MADEinMONTENEGRO.com > Umjetnost i kultura > Likovna umjetnost

Notices

Likovna umjetnost Za zaljubljenike najpopularnije umjetnosti u Crnoj Gori



Reply
 
Opcije Teme Način Prikaza
Old 03-12-08, 16:44   #1
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Novosti i zanimljivosti u umjetnosti

Estetski pluralizam
IZLOŽBOM SAVREMENE SKULPTURE POČEO OVOGODIŠNJI DEUS

Quote:
Podgorica - Otvaranjem izložbe savremene skulpture preksinoć u Modernoj galeriji u Podgorici, obilježen je početak ovogodišnje tradicionalne manifestacije Decembarska umjetnička scena (DEUS).
Izložbu su otvorili direktorka Muzeja i galerija Podgorice, Zorica Mrvaljević i sekretar Sekretarijata za kulturu opštine Podgorica Zoran Šoškić. Izložba je realizovana u saradnji sa Vajarskom kolonijom u Danilovgradu. Zorica Mrvaljević je izrazila zadovoljstvo što baš ova izložba otvara DEUS, te što su izloženi radovi nastali u okviru Vajarske kolonije u Danilovgradu koja je već godinama prepoznatljiv prostor vajarske imaginacije.

U Modernoj galeriji su svoje radove izložili Krsto Andrijašević, Ivana Babič, Milivoje Babović, Danilo-Dale Brajović, Željko Đuričković, Anka Gardašević, Zlatko Glamočak, Miodrag-Miki Gligorović, Nada Kažić, Srdan Kovačević, Tijana Dujović-Liješević, Joveta Ljumović, Dragan-Brile Mijač, Sreten Milatović, Predrag Milačić, Ana Miljkovac, Ljubodrag Mrdović, Zoran Obrenović, Suzana Pajović-Živković, Bojana Pavićević, Velibor-Garo Pavićević, Ivanka-Vana Prelević, Svetozar Radović, Željko Reljić, Saša Stanišić, Milija Stojanović, Rajko Sušić, Tanja Tpuzoska, Miodrag Šćepanović i Mitar Živković.
Šoškić je istakao da ova izložba plijeni intelektualnu pažnju, kao i da svjedoči dinamizam aktuelne likovne scene.

- Pred nama su radovi umjetnika koji su okupljeni u Vajarskoj koloniji u Danilovgradu ukazali na aktuelni trenutak crnogorske likovne scene. Umjetnici zamašnih stvaralačkih opusa potvrdili su činjenicu da u Crnoj Gori trenutno ne postoji dominantan pravac ili stil, već vlada estetski pluralizam kroz egzistiranje određenih ličnih autorskih koncepata. Brojna renomirana imena svojim radovima svjedoče o recentnom trenutku naše umjetničke zbilje, koja je raznorodna i bogata umjetničkim porukama, postupcima, kao i raznolikim umjetničkim tehnikama... O značaju Kolonije svjedoči činjenica da je ustanovljena nagrada za najbolje vajarsko ostvarenje, koje se dodjeljuje na tradicionalnoj izložbi u Danilovgradu. Prošlogodišnji dobitnik je Tijana Dujović-Liješević, a ovogodišnji Milivoje Babović. Pored njih, tu su još i brojni autori, koji su svoje radove podarili Vajarskoj kolniji, a u okviru ove izložbe i Glavnom gradu Podgorici - kazao je Šoškić i proglasio izložbu otvorenom.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline  
Reply With Quote
Old 04-12-08, 13:28   #2
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Izložba slika Brana Sjekloće otvorena u galeriji "Most" u Podgorici

Kretanje ka suštini

Quote:
Podgorica, 3. decembra- Izložba slika Brana Sjekloće otvorena je u galeriji "Most". Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti, Anastazija Miranović.

- Sjekloća je stvaralac koji permanentno istražuje unutar svog umjetničkog svijeta, držeći da on zapravo i jeste mjesto neprestanih, kontinuiranih intervencija, kako u svom kompaktnom fizikumu, tako i u onom značenjskom sloju ispod dvodimenzionalne površine. Otuda ne čudi da se Sjekloća u trenutnoj stvaralačkoj fazi, kreće konstruktivističkim stazama tvoreći od praznine suštinu. Naracija, figuracija, geometrijska apstrakcija…načini kretanja ka suštini jesu i različiti njeni vidovi, nekada manje očigledni, ali svakako osnovno ishodište kome umjetnik teži. Svođenjem palete na tri boje-plava, žuta i zelena, uključujući i crnu ne boju, variranjem geometrijskih elemenata Sjekloća provocira priču o ponavljanju kao fenomenu i ponavljanju kao egzekutivnom činu. Duboko promišljajući svoje slikarstvo on nas navodi na interaktivna iščitavanja i podstiče filozofiju življenja kao predmet i kontekst stvaralačkog čina. Naravno...”zgušnjavanje smisla je kružna, rekurzivna djelatnost, ona se odvija stepenima usavršavanja-gotovo nikada ne uspijeva iz prve, zahtijeva ponovno oblikovanje. Ono novo, inovacija, nastaje tako ili nikako, a u svakom slučaju ne kao nov početak, istakla je Anastazija Miranović.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 09-12-08, 20:58   #3
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Umjetnost: Otkrivanje tajne svijeta

Stvaralačko umijeće

Quote:

Umjetnik stvara, on je kreator, a njegovo djelo kreacija stvorena u slobodnoj igri stvaranja. U poletu stvaralačkih sila, umjetnik pretače zanosno tu energiju, radosno se upućujući stazama stvaranja

Umjetnost je po svojim ciljevima stvaralačka, a po svojim motivima može biti vezana za stvarnost. U antici koncept mimeze upućivao je na podraživalačku stranu umjetnosti. Tako je umjetnost bila neko zanatsko oblikovanje materijala po određenim pravilima, koja se mogu naučiti. Kao i zanatlija umjetnik svoju viziju otjelovljuje umjetničkim djelom i ne postoji suštinska razlika između rada umjentika i rada nekog zanatlije. Osim pjesnika koji su nadahnuti i pišu opijeni božanskim entuzijazmom, vajari ili slikari samo oponašaju realni svijet.
U poznom antičkom i srednjovjekovnom periodu umjetnik je pozvan da ovjekovječi svojim djelom ljepotu prirode čiji je tvorac Bog. U prirodi blista božanski logos utoliko što u svakom djeliću kosmosa prisustvuje apsolutna ljepota. Bog koji je ne-vidljiv za čovjeka učinio se vidljivim u svom djelu. Za srednjovjekovno shvatanje, u skladu sa njegovim osnovnom teološkom argumentacijom čitav svijet je spiritualizovan i nosi trag svog božanskog autora. Umjetnik je onaj koji gledajući u svijet oko sebe vidi njegovu transcendentnu suštinu. Oko umjetnika opaža znakove ljepote po-sebi u onom što neposredno vidi. Tako oko opaža na ovom svijetu onu pra-ljepotu koju um već po sebi zna. Umjetnost je mjesto na kome se otkriva tajna svijeta, i ona se od onog vidljivog uspinje do onog nevidljivog, od carstva nužnosti do carstva slobode. Umjetnik nije udaljen od istine kao u antičkom shvatanju, po kome je umjetnost upućena na privid opažljivog svijeta. Privilegija istine bila je prepuštena pojmu i jednoj kraljevskoj disciplini uma-filozofiji. Umjetnost, s obzirom da je sva u čulnosti, počev od materije od koje je sazdana do svog sadržaja, ne može da se oslobodi privida, i preskoči ontološku distancu, između materijala, u kojima prikazuje opipljivi svijet. Izuzev tragedije, koja je u sferi onog mogućeg, pa je zato bliska filozofiji, sve umjetnosti se drže strogo realnog plana, ne dospijevši nikada od duhovnih dubina.
Za razliku od antike, u idejama srednjeg vijeka, značenje objektivnog svijeta se mijenja, budući da mjesto u kome se u ljepoti presijavaju tragovi samog Gospoda. Nepoznat po suštini on se otkriva u svom djelu, ne-dokaziv za logiku našeg uma. On se pokazuje u savršenstvu prirode. Tako je priroda prekrasna, jer nosi znak svog božanskog uzroka, koji čini da ona zasija nad-naravnim svojstvom ljepote.
Ali, što se podrazumijeva pod tim kada se kaže da je umjetnost stvaranje, i što je uopšte stvaranje? U prvom redu to bi značilo da se umjetnošću uspostavlja neki novi poredak, potpuno različit od svega u prirodi. Ako umjetnik koristi postojeće materijale: kamen, boju ili se služi pokretom, riječima onda on od toga pravi neki orginalan sklop. I to takav da prije njegove umjetničke obrade nije postojao u realnosti.
Stvaranje, u tom smislu nije podržavanje nečeg iz stvarnosti, jer umjetničko djelo nije imitacija niti vjerna kopija. Osim toga što nije podržavanje, umjetničko djelo nije ni izražavanje umjetnikovih osjećanja ili ideja. Umjetnost nije ni odraz nečeg izvan nje, ali ni izraz onog što se dešava u umjetnikovim raspoloženjima. Umjetničko djelo ne predstavlja prosto proizvođenje umjetnika, kao što je to slučaj sa nekim zanatskim oblikovanjem materijala koji imaju svoju stvarnu primjenu u praksi. Jedno umjetničko djelo je kreacija i umjetnost je iluzija - privid koji ima vlastite zakone postojanja. Umjetničko djelo, recimo simfonija, postoji u virtuelnom vremenu, ili slika u virtuelnom prostoru, ili roman u virtuelnoj prostorno-vremenskoj dimenziji.
Umjetnik stvara, on je kreator, a njegovo djelo kreacija stvorena u slobodnoj igri stvaranja. U poletu stvaralačkih sila, umjetnik pretače zanosno tu energiju, radosno se upućujući stazama stvaranja. Stvaranje upućuje na slobodu. Umjetnik stvara, slobodan od bilo kakve prisile koja bi dolazila spolja ili iznutra. On je taj koji postavlja pravila igre prema vlastitim vizijama.
Još od renesanse, umjetnik je po ugledu na hrišćanskog boga, stvaralac. Ono što je bilo neshvatljivo za antiku, umjetnik je kao i bog creator edž nihilio, onaj koji istvara ničim uslovljen.
U najfinijoj igri koja se začinje između njegovih emocija, razuma i mašte, upotrijebivši različita izražajna sredstva, on nešto duhovno prevodi u čulno. I zato govorimo o ljepoti umjetničkog djela, jer ono se prije svega obraća našim čulima, a tek onda intelektu.
Prvenstveno umjetnik koristi jednu posebnu moć naše uobrazilje - maštu. On izmišlja - stvara, od onog što je lično doživio, osjetio, ali i onog što je samo slutio jedan, po svemu izmaštani svijet. U fantazijama njegove svijesti rađa se novo biće, djelo živo poput biološkog organizma. Stvorivši ga umjetnik mu je podario život. I to kakav, u velikim umjetničkim djelima - besmrtan. Tako likovi iz nekog romana Dostojevskog, Ivan Karamazov, Grušenjka, Nastasija Filipovna, Stavrogin ili knez Mišikin žive, kao stvarne ličnosti sa svom složenošću svojih karaktera. Smatrati da je umjetnost iluzija i da nastaje kao plod mašte umjetnika, ne znači da je ona neka vrsta udaljavanja od istine. Njoj je svojevrstan taj imaginarni prostor, koji uspostavlja svako umjetničko djelo, ali to ne znači da je sve izmišljeno tj. lažno.
Čemu umjetnost onda ako bi ona bila plod umjetnikovih maštarija u kojima glavnu ulogu imaju njegova uobrazilja i fantazija. Fantastični svijet umjetničkog djela je privid, a čitav učinak njegov i njegova ucjelovljena struktura sačinjavaju jednu iluziju.
I upravo po tome što je iluzija, umjetnost je stvorena u slobodnoj aktivnosti, a umjetnička djela tvorevine. Ali, ako nastaju u radnjama umjetnikove mašte, to ne znači da su ona lišena istine i potrebe za istinom.
Svako umjetničko djelo je cijeli univerzum u svakom od njih pulsira bilo života. I zato što je tvorevina umjetnika, umjetničko djelo je simbol, koji treba uvijek shvatati u njegovom totalitetu.
Svi elementi djelova slivaju se u jedinstvenost jednog simbola. Tako su slojevi djela samo djelovi koji u krajnjem smislu tvore unikatan umjetnički simbol, bogat raznovrsnim značanjima i pravcima djelovanja.
Svako umjetničko djelo je uređeni mikro kosmos u kome je sve podređeno njegovog duhovnom smislu - ideji. Raznorodnost se stapa u cjelinu, posredstvom jedinstvenog duha djela, njegove osnovne ideje, koja kao neuhvatljiva realnost lebdi ispred naših čula i intelekta, bilo da čitamo, gledamo ili slušamo izvođenje umjetničkog djela. Ono je iznutra pre - mreženo dunovnim tkanjem koje čini njegovu kompaktnost.
Tako je ozbiljna svrhovitost umjetnosti to stvaranje umjetničkih simbola koji nikada prije nijesu postojali. Simbol koji je stvoren objedinjuje u sebi materiju i formu, materijalnost i duhovnost, koja se može čulima obuhvatiti. Umjetnički simbol, poseban je po tome što je vidljiv, dat za naše viđenje. Simbol u, recimo matematici, su aproksimacije, koje shvatamo umom, dok je umjetnost simbol koji vidimo tjelesnim očima. Biti viđen, doživljan čulima, to umjetnost čini tako posebnom, lijepom. Jer ona se stvara u ljepoti i ljepota je stoga način njenog postojanja, koji čitanjem, slušanjem, gledanjem ili njihovim sinergijom doživljavaju naša čula.

Umjetnički simbol, jedinstven i neponovljiv

Umjetničko djelo je poredak, u kome sve pravilno zauzima svoje mjesto. Poremetite bilo šta, poredak riječi, kompoziciju boja na platnu, ili promijenite redosljed samo dvije note u jednom muzičkom komadu i izgubiće se estetski smisao djela. Baš tako kako ga je umjetnik ucjelovio njegovo djelo je simbolička cjelina. I tek kao simbioza svih svojih elemenata, od materijala do složenih ideja i umjetnikovog integrisanog unutrašnjeg doživljaja stvoren je umjetnički simbol, jedinstven i neponovljiv. On nastaje kao vidljivi znak umjetnikovih subjektivnih osjećaja, razmišljanja i konačno jednog produbljenog shvatanja života.

Sonja Tomović Šundić
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 09-12-08, 21:03   #4
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Umjetnici zavičaju

TRADICIONALNA IZLOŽBA POVODOM DANA OPŠTINE DANILOVGRAD



Quote:
Danilovgrad - Tradicionalna izložba slika “Umjetnici zavičaju“ biće otvorena večeras u 18 sati, u galeriji Umjetničke kolonije u Danilovgradu u okviru obilježavanja Dana opštine.

Na izložbi će se predstaviti 41 akademski stvaralac: Ela Božović, Darko Brajović, Ivana Babić, Danilo Brajović, Bato Brajović, Vladimir Đuranović, Roman Đuranović, Natalija Đuranović, Sonja Đuranović, Biljana Keković, Mladen Đurović, Željko Đurović, Ivanka-Vana Prelević, Srdan Kovačević, Blažo Kovačević, Natalija Kovačević, Milijana Vujović, Mirjana Kovačević, Željko Đuričković, Joveta Ljumović, Bojan Matunović, Sreten Milatović, Milosav Milatović, Milodarka Milatović, Majda Pavićević, Tomo Pavićević, Zvonko Pavličić, Lada Perović, Ivana Radovanović, Svetozar Radović, Danka Filipović, Saša Stanišić, Veljo Stanišić, Miodrag-Miki Gavrilović, Luka Iković, Nada Iković, Ljiljana Burić-Kolundžić, Senka Martinović, Svetomir-Sveto Martinović, Isidora Stamatović i Božidar Pavićević Zodijak.

Izložbu prati katalog za koji je uvodni tekst napisala Milica Radulović, istoričarka umjetnosti, a organizator je Umjetnička kolonija iz Danilovgrada.
Izložbu će otvoriti Zoran Bošković, predsjednik SO Danilovgrad.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-12-08, 11:09   #5
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Milanovićeve slike

DEUS: IZLOŽBA U KUSLEVOVOJ KUĆI



Quote:

Podgorica - Retrospektivna izložba Radovana Milanovića Peleša koju organizuje JU “Muzeji i galerije Podgorice”, biće otvorena večeras u 19 sati u Kuslevovoj kući, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena.
Milanović je rođen 1945. godine na Cetinju. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1982. Studijski je boravio u Veneciji i Parizu. Predstavljao se više puta samostalno, a učestvovao je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Izložbu Milanovića u Kuslevovoj kući, otvoriće mr Zorica Mrvaljević, direktorica JU “Muzeji i galerije Podgorice”.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-12-08, 11:38   #6
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Umjetnine od papira

Quote:
15 umjetnika koji prave umjetnička djela od papira.

Papir nije prvi materijal na koji pomislimo kada razmišljamo o skulpturama. Da se grdno varamo, pokazuje primjer ovih umjetnika.

http://weburbanist.com/2008/12/02/papercraft-creative-paper-art-design-sculpture/
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-12-08, 11:54   #7
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default SAMOSTALNA IZLOŽBA SAŠE BRNOVIĆA U GALERIJI "MODILjANI" U PODGORICI

"Restauriranje" duše

Quote:
Pejzaži duše na slikama Saše Brnovića između ikone i karnevala, skica su poniranja u smislene ostatke civilizacije, u naše krhotine, govoreći o metafizičkoj ravni naše sadašnjosti. Komunicirajući sa prošlošću i budućnošću u jedinstvenom vremenu Brnovićeve slike – sadržaj, kroz oreol nostalgije – upozorava na opasnosti duha našega vremena, a koje zapravo nadilaze samo to vrijeme - ocijenio je režiser Nikola Vukčević otvarajući Brnovićevu 16. samostalnu izložbu slika. Postavka koju čini oko 20 radova različitih formata može se pogledati do 14. decembra u podgoričkoj galeriji "Modiljani", koja se nalazi u poslovnom centru "Aleksandar" u Hercegovačkoj 12.
Vukčević je dodao da Brnović bilo da slika ili restaurira likovna djela, "zapravo restaurira svoju autentičnu smislenu formu, za kojom traga ispod naslaga svega onoga što u umjetniku nosi početak 21. vijeka na Balkanu".
- U strpljivom istraživanju sopstvenog umjetničkog bića, u suptilnoj igri poznatog i dopunjenog, Brnović istrajno nastoji da pruži odgovor na važno sebi postavljeno pitanje koje svaki umjetnik nosi. I stoga nije ni malo rijedak slučaj da postojeću sliku – Saša nanovo i nanovo dopunjuje i dorađuje, te je zanimljiva situacija da onaj koji prati Brnovićevo slikarstvo - često prepozna ostatke stare slike na onoj novoj, koju upravo posmatra. Stoga, restauriranje sopstvene ličnosti dio je procesa koji ima ne samo Brnović već i uporni posmatrač njegovih slika - rekao je Vukčević. Ističući kako je riječ o umjetniku koji poklanja veliku pažnju detaljima, koji njegov izraz čine višestruko složenim, Vukčević je naglasio:
- Otvaram izložbu Saše Brnovića sa osjećanjem i nadom da duh vremena i emocija ovih slika jesu ljepša strana našeg vremena i ovog trenutka zaustavljenog u vječnosti, koji i nama, kao posmatračima, istinski pomažu da se susretnemo sa sobom i onim pitanjem koje svako od nas ima samo za sebe - rekao je Vukčević.
Ž.J.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 14-12-08, 22:41   #8
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Osobena fantastika

IZLOŽBA MIKIJA RADULOVIĆA OTVORENA U BARU



Quote:
Bar - Izložba pod nazivom “101 slika” poznatog crnogorskog slikara Miodraga-Mikija Radulovića, otvorena je u Dvorcu kralja Nikole u Baru. Radulović je izložio upravo toliko radova malog formata u tehnici akrilik na papiru.
Otvarajući izložbu, upravnik Zavičajnog muzeja Bar, Vladislav Kasalica naveo je da Radulović ima osobeno mjesto u crnogorskoj savremenoj umjetnosti.
- Radulović je slikar koji zauzima značajno mjesto na savremenoj crnogorskoj likovoj sceni. On u prepoznatljivom stilu slika crnogorski pejzaž, a kroz njegovo djelo provlače se mitovi i legende - kazao je, između ostalog, Kasalica.
U katalogu izložbe, Lucija Đurašković je zapisala da Radulovićeva likovna poetika odiše, prije svega, “suptilnim intimizmom nadrealne fantastične orijentacije“ prožetim specifično likovnim osjećanjem motiva koje je plod dubokog doživljaja, mistike života obavijene prozračnom atmosferom “kroz koju pulsira neka tajnovita tuga i samoća u potrazi za radošću“.
Radulović je diplomirao na beogradskom Fakultetu likovne umetnosti u klasi prof. Miloša Bajića 1977. godine, a na istom Fakultetu je magistrirao 1980. godine u klasi prof. Radenka Miševića. Član je ULUCG od 1987. godine, a do sada je više puta izlagao samostalno i kolektivno u zemlji i inostranstvu. Ova prodajna postavka biće u Dvorcu do 20. decembra, a njen pokrovitelj je barska firma “Trendy“ povodom svog poslovnog jubileja.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 14-12-08, 22:46   #9
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default U NikŠiĆkoj Galeriji "ilija ŠobajiĆ" Otvorena IzloŽba Ilije NikČeviĆa

Uvod u čudesan svijet

Quote:
Ljubitelji likovne umjetnosti u gradu pod Trebjesom u galeriji "Ilija Šobajić" - Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, imali su priliku da pogledaju drugu samostalnu izložbu akademskog slikara Ilija Nikčević.
Nikčević se sugrađanima predstavio sa dvadesetak grafika, nastalih u zadnjih nekoliko godina. Otvarajući izložbu istoričar umjetnosti Milica Radulović je istakla da grafičar Ilija Nikčević pripada rijetkoj grupi mlađih umjetnika, koji tako dosledno i posvećeno, poštuju i prate zadatosti medija odabranog kao polje istraživanja i razrade sopstvenog umjetničkog izraza.
- U tom smislu, likovno djelo ovog umjetnika, već na samom početku, zavređuje posebnu pažnju. Nikčević u "sliku" ulazi postupno, promišljeno, a opet lako i neopterećeno. Fokusiran uglavnom na figuraciju, kreira specifične, nenametljive narativnosti. Smješteni u prvi plan, likovi, često dovedeni do nivoa karikaturalnog, "uhvaćeni" u nekom trenutku svakodnevice ili neke uobičajene radnje, zapravo upućuju posmatrača u jedan daleko ozbiljniji i sadržajniji nivo tumačenja. Njihovim takvim eksponiranjem, isticanjem njihovih specifičnim fizionomija, autor ih dovodi do nivoa gdje se, duhovitom umjetničkom opservacijom, zapravo želi uputiti na njihov karakter - daje im, dakle jednu drugačiju i kompleksniju dimenziju značenja. Ovo se umnogome odnosi na one radove koji su nastali u skorije vrijeme, a koje dodatno karakteriše pročišćeniji i sigurniji crtački gest, u odnosu na neke od ranijih radova, nastalih prije nekoliko godina. U tim ranijim radovima, crtež je zgusnutiji, napetiji. Čest motiv su ptice. Ptice, kao sugestija nečeg dramatičnog, zastrašujućeg... Još preciznije, ljudi i ptice, u nekakvom konfuznom odnosu, straha ili nemira - kazala je Radulovićeva.
Ona naglašava da radovi pod nazivom "Ptice" ili "Ptice 2" , izvrstan su primjer autorovih takvih, umjetničkih fascinacija i preokupacija.
- Među već pomenutim radovima, nastalim u skorije vrijeme, poput grafika "Spremanje", "Zalivanje", "Maramica", "Žica" , izvedenih u tehnici bakropis - akvatinta, prepoznaje se ne samo izuzetno crtačko umijeće, izvanredno poznavanje kompozicije, perspektive i drugih likovnih elemenata, već se u njima ogleda upravo ono autorovo intimno opredjeljenje ka scenskom, narativnom karakteru slike. I to Nikčević ne radi pukom interpretacijom, već daleko ozbiljnije, uvodi posmatrača u jedan čudesan svijet, bajkovit i stvaran, dopadljiv i grub, u isti mah, - kazala je Radulovićeva.

L.N.

O autoru

Ilija Nikčević, rođen je u Nikšiću, 1982. godine. akademiju likovnih umjetnosti, odsjek grafika, završio je u Novom Sadu 2007. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnosti Crne Gore od ove godine. Ovo je njegova druga samostalna izložba.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-12-08, 12:55   #10
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Urbanitet pod snopom svjetlosti

LIKOVNA UMJETNOST: IZLOŽBA CRTEŽA VLADIMIRA ĐURANOVIĆA U PODGORIČKOJ GALERIJI "CENTAR"



Quote:
Centar savremene umjetnosti Crne Gore, početkom decembra ove godine, priredio je u svojoj galeriji "Centar" u Podgorici, samostalnu izložbu crteža, crnogorskog slikara Vladimira Đuranovića (1974). Đuranović je završio (1992) Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Diplomirao je na slikarskom odsjeku (1997) i završio (2000) magistarske studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Do sada je imao osam samostalnih, a učestvovao je na pedesetak kolektivnih izložbi u našoj zemlji i svijetu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. Radi kao asistent na predmetu crtanje na FLU na Cetinju, a stalno živi i stvara u Podgorici. Aktuelnu podgoričku izložbu prati katalog sa uvodnim tekstom istoričarke umjetnosti Nataše Nikčević.
U dvoetažnom izložbenom prostoru, prezentirana su trideset i dva crteža iz ciklusa "Light", dimenzija 35 x 50, koji su realizovani perom i tušem na papiru, a nastali su 2008. godine. Svi radovi su orijentisani horizontalno, opremljeni su potpuno unificirano, svijetlim paspartuom, reflektujućim staklom i jednostavnom drvenom lajsnom. Đuranovićevo likovno stvaralaštvo pripada figuralnom konceptu. Već više godina on se veoma seriozno i dubinski bavi crtačkom disciplinom. U strogom središtu njegovih paradigmatskih istraživanja je ljudsko stvorenje, i to ovovremeno i urbanitetno. Zapravo, njega posebno interesuju komunikativni i kompleksni muško-ženski odnosi, sučeljavanja u enterijerno-eksterijernim ambijentima. Uglavnom su protagonisti njegovih scenskih prizora mlada stvorenja, reklo bi se gotovo depersonalizovane osobe, koje lutaju prostorima tražeći vlastiti indentitet. I, svakako, gotovo sva su ta umišljena stvorenja, brendovski kostimirana do perfekcije. Te blasfemične fizionomije, prethodno internetski pretražuju modne sajtove, pronalaze ono što je brendovski trend, potom premeću bezbrojne butike, koji su poput plime, potisnuli iz centralnih zona, sve što je neophodno za svakodnevno bitisanje. Toj brojnoj populaciji, kafei su postali kultno mjesto okupljanja, upoređuju se mobilni telefonski ljubimci i moćni četvorotočkaši, parkirani pred portalima i na pješačkim koridorima. U toj opštoj i posve zaglušujućoj kakofoniji, komunicira se nemušto, gestualno i prozaično.
Upravo na takvoj tematskoj matrici, Đuranović gradi i supstituiše svoje izvanredne crtačke eksplikate. Svakako, taj izvijesni narativno-literarni sloj, spoznajan je samo u globalnoj ravni. Međutim, Đuranović poput vrsnog reditelja, uspijeva da na indentičnoj inspirativnoj matrici, izuzetnim crtačkim iskustvima, sublimira do granica vizuelne interesantnosti, značajni broj prizoritih senzacija. U kreativno-likovnom postupku, Đuranović se znalački koristi veoma specifičnom, stripovsko-animatornom atributivnošću. Sve njegove figure, situirane su na sceni i optikalno se poimaju iz gornjih, nadvišenih vizura. Takvo pozicioniranje, uslovilo je karikaturalno, znatno povećanje fizionomija u odnosu na tjelesne korpuse. Međutim, ono što Đuranovićeve crteže čini specifičnim, jeste uvođenje u prizore kontrolisane svjetlosti, reklo bi se reflektorske, pozorišno usmjerene. Na tu bitnu komponentu, upravo ukazuje i sam autor, naslovljavanjem svog recentnog ciklusnog seta crteža.
Prilikom neposredne likovne egzekucije, Đuranović linearno i kontinuirano, pažljivo fiksira trodimenzionalno-prostorne oblike figura i specifičnog mizanscena, a zatim rafiniranim postupkom, gradi potenciranu volumenoznost. U funkciji su, tanka "žilot" pera, crni tuš i bijeli, blago-rustikalni "canson" papir. Veoma stara, vrlo zahtjevna i u crtačkom opsegu, gotovo neprevaziđena tehnika, koja traži vrhunsku koncentraciju, izuzetno majstorstvo i nepogrešivo procrtanu ruku. Đuranović, gotovo na svim svojim eksplikatima, uspijeva da drži na visokom nivou, tako visoku uzoritost. Velike ravne plohe, Đuranović majstorski savlađuje ortogonalno-ukrštenim, tankim štafažama, sa izuzetnim valerskim rasponom, od sasvim svijetlog do potpuno tamnog. U fizionomsko-korpusnom modelovanju, on izuzetno finim i suptilnim linearitetima, prevrćući pero naopako, prati zaobljenja i modeluje konkavno-konveksne forme i oblike. Svakako, on majstorski, uglavnom svjetlijim valerima, potencira figuralitete u prvom planu, dok je pozadinski isječak, najčešće doveden do potpune tame. Da bi naglasio duboke usjeke i nabore, mjestimično, on osnovnu crtačku shemu, debljim perom dovodi do potpuno crne arabeskalnosti. No, kod crteža, koji se rade "lege artis", perom i crnim tušem na bijeloj pozadini, uvijek se postupno mora ići od sasvim svijetlog prema tamnom, jer, na tamnoj pozadini, nije moguće naknadno ostvariti bijelu akcentažu. Takve zone, naprosto se moraju u početnom postupku, predvidjeti i flankirati.
U toj, ali i drugim univerzalitetima, leži ogromno crtačko umijeće starih majstora. Kod Đuranovića, takvih pasaža je malo, međutim, on vješto u globalnoj crtačkoj postavci, posebno na veoma svijetlim crtežima, ostavlja neobrađenim, veće bijele arealitete, zapravo koristi se fonom bjeline papira, te na njima likovno supstituiše, neku vrstu miksa, između konsekventnih crnih prepleta i arabeskalnog lineariteta. Na ovim odista izvanrednim crtačkim eksplikatima, jedino pomalo asinhrono, djeluje signiranje, koje je izvedeno bijelom likidnom tečnošću na tamnoj pozadini. Svakako, Đuranović je i ovom aktuelnom izložbom, kao i mnogim prethodnim, još jednom dokazao svoje izuzetne likovne potencijale, njegovo vrijeme, zasigurno stupa na savremenu crnogorsku likovnu scenu.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-12-08, 12:58   #11
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Talking Umjetnik mora biti gramziv

DEMIJEN HERST PRIJETI TUŽBOM SREDNJOŠKOLCU


Quote:
Umjetnik Demijen Herst zaprijetio je tužbom srednjoškolcu koji je u svojim radovima kao motiv koristio njegovu dijamantsku lobanju ukokiko mu ne preda 200 funti stečenih online prodajom, prenosi “Independent”. Šesnaestogodišnjak po imenu Kartrejn bavi se izradom plakata, crteža i fotografija koje putem internetske stranice 100artworks.com prodaje po cijeni od 65 funti. Nevolje su nastale kada je odlučio da fotografiše Herstovu dijamantsku lobanju nazvanu “For the Love of God”, da bi je uklopio u neke od svojih plakata. Slavnu lobanju je u jednom svom djelu smjestio u gomilu šargarepe, u kolica za trgovinu, dok je u nekim djelima svjetlucava lobanja prekrivala lica likova plakata. Ubrzo nakon što su radovi stigli u onlajn galeriju, mladić je primio upozorenje engleskog Društva za zaštitu autorskih prava dizajnera i umjetnika, u kojem se od njega traži ne samo da ukloni sliku, već i pošalje originale, a svu zaradu preda Demijenu Herstu.
Srednjoškolac je pod prijetnjom zakona bio primoran da uradi sve što se od njega tražilo, a iz Društva su potvrdili da je zahtjev uložio sam Herst. Iako je na nedavnoj aukciji prodao svoja djela za rekordnih 120 miliona funti, Herstu se neprimjerenim činilo da srednjoškolcu prepusti 200 zarađenih funti. Herst, poznat po izjavi da bi “svi umjetnici trebalo da budu gramzivi”, potvrdio je da se svoje životne mudrosti pridržava bez izuzetka.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-12-08, 13:01   #12
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Novi radovi Svetlane Dragojević

DEUS: IZLOŽBA U UMJETNIČKOM PAVILJONU I DVIJE PREDSTAVE U KIC-U


Quote:
Podgorica – Samostalna izložba poznate crnogorske slikarke Svetlane Dragojević-Stojanović biće otvorena u Umjetničkom paviljonu, danas u 19 časova, u okviru Decembarskih dana kulture.
Umjetničko djelo Svetlane Dragojević-Stojanović bazirano je na konstantnoj relaciji između figuracije i apstrakcije koju realizuje izuzetno rafinovanim kolorističkim odnosima oslonjenim na osobeno profinjen i treperav ekspresivni crtež i barokno neodređenu, nepravilnu formu.
U okviru DEUS-a danas će u KIC-u „Budo Tomović“ biti izvedene i dvije diplomske predstave studenata glume Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
U 20 časova u Velikoj Sali KIC-a na programu je „Život po receptu“, predstava rađena po motivima romana „Štefica Cvek u raljama života“ poznate hrvatske književnice Dubravke Ugrešić. Ova predstava je svojevrsna kritika mas medija i potrošačke kulture, prožeta elementima humora, savremenosti i svevremenosti. Producent je Gordana Vukov, a u komadu igraju Gordana Vukov, Kristina Stevović i Goran Slavić.
Nakon toga, u 22 časa u sali DODEST-a biće izveden komad „Tajni zapisi o skandalu“ za čiju je postavku kao povod poslužio film „Bilješke o skandalu“ Patrika Marbera, poznatog savremenog scenariste. Predstava je svojevrstan odraz životnih događanja uvučenih u mrežu tajnosti. Producenti predstave su Milena Radonjić i Ilija Subotić, a u komadu igraju Branka Femić, Katarina Krek, Slavko Kalezić, Dejan Đonović, Kristina Stevović i Ilija Gajević.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-12-08, 13:19   #13
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Rembrandt u Zagrebu

Rembrandt u Zagrebu

Quote:
Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tit 10, Zagreb

REMBRANDT
"Grafike"
09. prosinca 2008. do 15. veljače 2009. godine

Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu (MUO) od 9. prosinca 2008. do 15. veljače 2009. godine, u okviru suradnje sa Starom galerijom Zemaljskog muzeja Joanneum - Alte Galerie am Landesmuseum Joanneum, izlaže ukupno 103 bakropisa Rembrandta Harmensza van Rijna.






Rembrandt, grafika "Autoportret"



Kao ni jedan drugi umjetnik prije njega, Rembrandt se bavio bakropisom, a osobito takozvanom suhom iglom (tehnikom dubokog tiska). Obje tehnike razvio je do savršenstva, tako da predstavljaju tiskarski i grafički medij kakav odgovara ovom umjetniku. Njegovi grafički radovi nisu tek skice, studije ili reprodukcije, već umjetnost slike iznimne izražajnosti i umjetničkog duha. Za Rembrandta je bakrena ploča isto što i list papira na kojem crta. Opuštenim linijama, gustim i ujedno hitro povučenim konturama, postiže svoje tipične slikarske učinke svijetlo-tamnih kontrasta.





Rembrandt, grafika "Djeca"



Rembrandtovo tiskarsko-grafičko djelo predstavlja se u svoj svojoj tematskoj raznolikosti, s ukupno devet područja koju je tvore. U autoportretima umjetnik je na vlastitoj ličnosti proučavao osjećaje, karakterne osobine i povijesnu odjeću. Promatrač tako iz godine u godinu prati Rembrandtove životne




Rembrandt, grafika



dobi, od mladića do starca. Usporedno s tim, brojne inačice portreta iznimnih ličnosti iz amsterdamskog društva pružaju uvid u svakodnevni i poslovni život tadašnjeg vremena. Rembrandt nije imao neku formalnu shemu za portrete, već je svakoj slici neke ličnosti pristupao kao samoj osobi: individualno. U središtu su takozvani «portreti koji govore», koji djeluju kao snimke određenog trenutka iz osobne sfere portretirane osobe.






Rembrandt, grafika "Objava pastirima"



Rembrandtovo brzo, lagano vođenje linije posebno se dobro vidi na studijama likova. S prirodnošću kojoj nema premca i suverenim vladanjem iglom za bakropis umjetnik je crtao prosjake, seljake, starce itd. Te životne likove znao je potom prenositi u povijesne prikaze poput onih iz Starog i Novog zavjeta, mitova ili književnosti. Za razliku od dotadašnje tradicije grafičkog tiska Rembrandt nije stvarao cikluse i nizove. Svaka slika govori sama za sebe i predstavlja razumljiv i poseban trenutak unutar nekog zbivanja. Rembrandtovo bavljenje evanđeljima kulminiralo je takozvanim Listom od sto guldena (dovršenim 1649.), jednom od najslavnijih grafičkih umjetnina uopće.




Rembrandt, grafika "Novi zavjet"



Nasuprot prikazima društvenog života grada s njihovim bogatstvom likova, holandski pejzaži u klasičnom položenom formatu prezentiraju idilični spokoj pitoresknih seoskih kuća i pričaju o životu na selu s mnogo detalja. Ali, Rembrandt se unatoč tome ne pridržava topografske vjernosti. Kombinira različite motive spajajući holandsku nizinu s brdskim krajolikom gornje Italije, premda nikad nije bio u Italiji.

Karin Leitner-Ruhe, Alte Galerie am Landesmuseum Joanneum, Graz




Rembrandtovo najpoznatije djelo "Noćna straža"





Rembrandt Harmenszoon van Rijn je nizozemski umjetnik koji je živio između 1606. i 1669. godine. Uspjeh je postigao već kao mladi umjetnik. Kasnije su mu godine bile obilježene velikim tragedijama, smrću troje djece kao dojenčadi i žene Saskije. Sin Titus, koji je umro godinu dana prije umjetnika, žena Saskija, kao i druga supruga Hendrickje često su na njegovim slikama. Chiaroscuro,




Rembrandt: Autoportret, 1661.



dramatična prezentacija subjekata kao i suosjećanje za ljude, najvažnije su odlike njegove umjetnosti. Nakon 1640. paleta mu postaje više zatamnjena. Najpoznatije njegovo djelo je "Noćna straža" iz 1642. Grafike je radio većim dijelom karijere, od 1626. do 1660. godine. Posljednjih devet godina nije se bavio grafikom jer je zbog financijske situacije bio prisiljen prodati stroj. Ipak, sloboda koju je pružala ova tehnika ostala je osnovom u njegovu radu.
Izvor
Quote:
Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija. Tehnika nije komplicirana ali zahtijeva preciznost u radu.
Ukratko opis te tehnike: postoji ploča koja može izdržati kemijski proces, dakle jetkanje, a takva ploča je cink ili bakropis koja mora biti prekrivena zaštitnim slojem prije samog graviranja. Na ploču zaštićenu asfaltnim lakom i pripremljenu za rad, tankom iglom graviramo crtež, koji potom stavljamo u kiselinu ili jetku na određeno vrijeme, ovisno od toga koliko želimo da nam linije budu tamne odnosno svijetle. Nakon jetkanja skidamo zaštitni sloj, operemo ploču od nečistoće i masnoće i ploča je spremna za otiskivanje.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 16-12-08, 07:36   #14
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Novi mozaici srušenog svijeta

DEUS: IZLOŽBA SLIKA SVETLANE DRAGOJEVIĆ U UMJETNIČKOM PAVILJONU




Quote:
Podgorica - Izložba slika “Novi Vavilon” Svetlane Dragojević, biće otvorena večeras u 20 sati, u podgoričkom Umjetničkom paviljonu.
Izložbu koju organizuje Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena, čini 35 radova, slike i crteži, nastalih u posljednje dvije godine.

“Slike Svetlane Dragojević su jedna velika tema. Svaka je detalj sam za sebe, ali, očigledno, sve zajedno su jedna priča, ili bolje reći reminiscencije na neka bliska dešavanja. Njihove enigmatične osobenosti potencira narušenost i pomjerenost uobičajene scene. Boravak u svijetu atraktivnih monstruoznosti, kakve su čađavi zidovi građevina Londona, cirkuski kič, mostovi i kosturi građevinskih dizalica, povratkom Crnoj Gori smjenjuju mramorni dvori. Vraća se Kotoru - u nedovršeno sjećanje, koncentrisane, sušte trenutke koji su uvijek uporišne tačke prošlosti, i ostaci linije (što je značila granicu realnosti i intime). To su elementi svijeta kojeg je razbila da bi ga mogla vratiti u postojanje”, zapisao je akademik Mladen Lompar u tekstu za katalog koji prati izložbu.

Svetlana Dragojević završila je Fakultet restauracije i konzervacije, odsjek štafelajno slikarstvo na Cetinju 1990. kao i cetinjsku Likovnu akademiju, odsjek slikarstvo 1992. godine. Studijski je boravila u Londonu i La Valeti. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1999. godine.
Izložba u galeriji “Centar” je njeno petnaesto samostalno predstavljanje, a učestvovala je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Izložbu će otvoriti književnik Zuvdija Hodžić.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 18-12-08, 05:56   #15
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Urbana utopija

IZLOŽBA SVETLANE DRAGOJEVIĆ OTVORENA U UMJETNIČKOM PAVILJONU



Quote:
Podgorica - Izložba slika “Novi Vavilon” Svetlane Dragojević otvorena je u utorak pred brojnom likovnom publikom u podgoričkom Umjetničkom paviljonu.
Postavku koju čini 25 slika, dvanaest crteža i 13 akvarela većeg formata iz ciklusa “Novi Vavilon”, slikarka komentariše kao nastavak svega onog što je do sada stvarala.

- Moji crteži i akvareli su tematski vezani za Vavilon i predstavljaju sve ono čime se bavim, a to je urbana arhitektura. Ovoga puta akcenat je bio na urbanoj utopiji, utopiji metropole - kazala je Dragojević, kojoj je izložba u galeriji “Centar” šesnaesto samostalno predstavljanje.

Izložbu “Novi Vavilon” otvorio je književnik Zuvdija Hodžić, a uvodni tekst u katalogu koji prati postavku napisao je Mladen Lompar.
“Svetlana Dragojević crnogorskoj likovnoj umjetnosti kraja devedesetih, povratkom iz Engleske, donosi iskaz (jasan u tematskom i likovnom opredjeljenju) kojim se, konačno, završava predugo vrijeme tradicionalizma. Labava konstrukcija pejzaža, od koje je krenula, dobija emotivnu vibraciju prvo kolorističkom podlogom, a potom valerma ili zvučnim akcentima. U svemu tome određeni predmeti, postavljeni kao sadržaj jednog teško prepoznatljivog alegorijskog poretka, uz jasne arhitektonske elemente gradskih cjelina ili uobičajene detalje urbanog karaktera, prave mjestimično znakovitu poruku, jednu semantičnu kriptičnost koja može biti zavodljivost ovog slikarstva”, zapisao je, između ostalog, Lompar.
Izložba Svetlane Dragojević otvorena je u okviru likovnog programa Decembarske umjetničke scene.
Je.P
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 18-12-08, 05:58   #16
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default „Vino i vrijeme”

IZLOŽBA ANKE BURIĆ U GALERIJI “CENTAR”



Quote:
Podgorica - Izložba radova Anke Burić “Vino i vrijeme”, koju organizuje Centar savremene umjetnosti Crne Gore, biće otvorena večeras u 19 sati, u podgoričkoj galeriji “Centar”.

Postavku “Vino i vrjeme” čine radovi nastali u periodu od 2003. do 2008. godine kao i video rad “Proces” u trajanju od dvanaest minuta iz 2005. godine. Izložbu će otvoriti Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti.

Anka Burić diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi prof. Dževada Hoze. Na Akademiji “Vitwarne Umeniu”, u Pragu (1982-1983) specijalizirala je kod prof. Ladislava Čepelaka. Magistarske studije završila je 1983. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Branka Miljuša. Godine 1984. studijski je boravila u Parizu, u “Cite Internationale des Arts”. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na odsjeku za grafiku. Vanredni je član CANU od 2004. Učestvovala je na preko 200 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a izložba u galeriji “Centar” je njeno 29 samostalno predstavljanje. Dobitnica je brojnih priznanja za svoje stvaralaštvo.
Je.P.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 18-12-08, 05:59   #17
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Geometrija melanholije

LIKOVNA UMJETNOST: IZLOŽBA SLIKA BRANISLAVA SJEKLOĆE U GALERIJI “MOST”




Quote:
Početkom decembra ove godine, u podgoričkoj galeriji "Most", priređena je izložba slika Branislava Sjekloće (1955). Sjekloća je završio srednju školu u Baru, a likovna saznanja sticao je u ateljeima Muharema Muratovića, Jovana Petrovića, kao i u mnogim našim muzejima i galerijama. Do sada je imao dvije samostalne, a učestvovao je na desetak kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu. Aktuelnu izložbu prati kolorni katalog sa uvodnim tekstom istoričara umjetnosti Ognjena Radulovića.

U izložbenom prostoru galerije "Most", prezentirano je dvanaest slika velikog formata, koje su realizovane uljanom tehnikom na prepariranom platnu, a nastale su u posljednjih nekoliko godina. Sjekloćino likovno stvaralaštvo pripada segmentu geometrijske apstrakcije. Na tu konstataciju, nedvosmisleno upućuju i nazivi radova, koji su podvedeni pod jedinstvenu sintagmu, "Geometrijska aritmetika", a dodatno su signirani rimskim numeričkim oznakama. Autor je apsolutno bjelodano i egzaktno, naslovio svoj ciklusno-eksplikatni set ostvarenja. Sva su Sjekloćina ostvarenja pravougaonog oblika, orijentisana su po vertikali, a paradigmatsko-komponobilni elementi su, pravougaonik, kvadrat i linija: veoma suspregnut i kondenzovan izbor geometrijskih atributa. Zapravo, Sjekloća veoma vješto i konsekventno demonstrira neku vrstu stilističkih varijacija sa istovjetnim tematsko-inspirativnim elementima.

Sjekloćina kompoziciona shematika je veoma znalački izbalansirana i potpuno uravnotežena. On se naprosto poigrava sa nekoliko supstratano-vizuelnih pojmova, tvoreći optikalno u likovno-egzekutivnoj završnici, veoma interesantne sadržajne sklopove. Njegova hromatska skala je, takođe, sužena i supstencijalno odabrana. U funkciji su modroplava, crna, tirkizna i žuta. Na veoma zatamnjenoj i vrlo hladnoj podlozi koju znalački dekomponuje u sekundarna polja, Sjekloća naslojavajući ritmuje usitnjene geometrizirano-tople arealitete. Svi njegovi eksplikati fundirani su plošno, međutim, nanoseći hromatsku materiju finim prskanjem, on uspijeva da asocijativno ostvari izvijesnu volumenoznost i dubinsku prostornost. Njegove kreativno-harmonizirane cjeline, naprosto rezonantno isijavaju određene zvučne vibracije. Ti Sjekloćini rapsodični modaliteti, odišu suzdržanom melanholičnošću i izvjesnom sjetom. Sa minimalnim korišćenjem ortogonalnih fleka, on vješto izmješta vizuelno jezgro iz središnjice, da bi potom svjetlosno-tirkiznim linearitetom stabilizovao likovni doživljaj. Sjekloćini eksplikatni prizori izvedeni su besprekorno čisto i mondrijanovski vrlo egzaktno.

Van svake sumnje, riječ je o stvaraocu koji je u potpunosti posvećen svom kreativnom radu, a na to posebno ukazuje nekoliko elemenata. Svoju stvaralačku energiju on ne rasipa na tekstualno-literarne sadržaje, niti na usmjeravajuću iskaznost. U inspirativno-likovnom istraživanju on se ne gubi u tragalačkom meandriranju i brojnim mogućim ishodištima. Sjekloća skoncentrisano i konsenkventno slijedi vlastito izabrani koncepcijski tok. Svakako, treba očekivati da će Sjekloća i u narednim stvaralačkim poduhvatima, istrajavati u esencijalnom razotkrivanju kreativno-likovne aksiomnosti.
Slobodan SLOVINIĆ
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 18-12-08, 06:51   #18
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Foto Vikend Na Poznatom SkijaliŠtu Kod NikŠiĆa Okupio 40 Majstora Fotografije

Objektiv "ulovio" Vučje

Quote:
Cetrdesetak članova Foto kluba "Foto CG" iz Podgorice proteklog vikenda na planini Vučje, poznatom skijalištu od Nikšića udaljenom dvadesetak kilometara, uživalo je u živopisnim predjelima koje su "lovili" svojim objektivima.
Prema riječima fotografa Dejana Kalezića, jednog od osnivača Foto kluba, mladi fotografi na ovom skupu bili u prilici da nauče dosta toga, kako kroz prezentaciju radova polaznika škole, tako i od eminentnih stručnjaka iz te oblasti. Među njima bio je Branislav Strugar, majstor fotografije i autor brojnih monografija iz Crne Gore, koji je održao predavanje.
- Foto klub "Foto CGĆ u saradnji sa Centrom "VučjeĆ kod Nikšića organizovao je "Foto vikend Vučje 2008Ć. To je finale, upravo završenog, sedmog po redu osnovnog kursa fotografije. Polaznici su imali mogućnost da na terenu primijene stečena znanja. Pored starih znalaca i onih sa prethodnih kurseva, mogućnost učešća imali su i oni koje uopšte interesuje fotografija - kazao je Kalezić.
On je pojasnio da su učesnici imali mogućnost da na terenu čuju praktične savjete i uputstva od Strugara koji se predstavio i sa radovima iz njegove arhive, i razgovarao na temu "Fotografija danasĆ.
- Vučje i zimi i ljeti predstavlja izazov za ljubitelje fotografije. Postoji ideja da drugi viikend decembra bude tradicionalan u održavanju Foto vikenda. Tih dana bi se okupljali i sumirali rezultate postignute u toku godine - kazao je Kalezić.
Branislav Strugar, čovjek u čijem objektivu začetiri decenije bavljenja ovom profesijom stala Crna Gora od mora do Durmitora, kaže da je taj prostor za njega posebna inspiracija, te da teško može izdvojiti neki predio.
- Poziv da dođem na Vučje sa zadovoljstvom sam prihvatio, ali snijeg koji je pao u subotu, ograničio nam je kretanje, tako da smo malo toga mogli vidjeti. Ipak, motiva postoji i ovo je jedan lijep predio - kazao je Strugar.
L.N.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 20-12-08, 11:54   #19
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Slikari ruske emigracije u Crnoj Gori

Vjekovne veze Crne Gore i Rusije





Quote:
Mnogi ruski slikari pronašli su na Balkanu svoj dom i slikarski atelje. Neki od njih su došli kao zreli majstori,poznati kako u Rusiji, tako i vani drugi su, pak,ovdje sticali svoj stvaralački stil

Tatjana Podstanitskaja

"Treba da u Rusima sačuvate rusku dušu...
Da im pružite konak, da ih nahranite i izliječite - to je dobro i vrlo korisno.
Ali, ukoliko u isto vrijeme ruskom čovjeku ne date da nahrani svoju dušu lekcijama,
koncertima, izložbamama…
- ništa za njega niste učinili.
Zapamtite da u svijetu postoji narod koji će žrtvovati hljeb radi duhovnog blaga,
Kojem je umjetnost, nauke, pozorište takođe svojevrstan komad hljeba,
To su naši Rusi".

Kralj Aleksandar I

Nakon oktobra 1917.godine iz Rusije je krenula ogromna armija izbjeglica.Prema relevantnim podacima, u Jugoslaviju je do 1921.godine pristiglo od pedeset do sedamdeset hiljada ljudi, dok se privremeno zadržalo ili ostalo za stalno više od četrdeset hiljada bivših podanika Ruske imperije. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je bila jedina evropska zemlja, koja je otvorila svoje granice ne samo za izbjeglice iz Rusije, već i za cijele formacije ruske vojske.
Nijedna od zapadnih zemalja, nije posjedovala toliko povoljan spoj faktora, koji bi olakšali život ruske dijaspore, kao što je to imala Jugoslavija. Izuzetnost jugoslovenske situacije se objašnjava, prije svega, tradicionalnim istorijskim,religioznim i kulturnim vezama dviju država. Pored toga, Kraljevina SHS je odavala priznanje Rusije za savezničku podršku u Balkanskom i Prvom svjetskom ratu. Značajnu ulogu su odigrale i davne veze vladarskih familija - Karađorđevića i Njegoša - sa dinastijom Romanovih, rusofilska raspoloženja u političkim strankama, prijateljski odnosi hijerarha pravoslavnih crkava, kao i dobrog dijela uticajnih intelektualaca.
Odnos jugoslovenske vlasti i društva prema izbjeglicama iz Rusije diktiran je, bez sumnje, i praktičnim interesima. Državi, koja je bila razorena ratovima i izguzbila veći dio svojih intelektualaca, bili su prijeko poterbni obrazovani ljudi, visoko kvalifikovani stručnjaci, lojalno nastrojeni i spremni da se zadovoljile realtivno skromnim uslovima.
Većina onih koji su pristigli u Srbiju iz Rusije imali su srednju, visoku ili nedovršenu visoku školsku spremu. Među njima su bili poznati istoričari (prof. A.L. Pogodin, M. A.Georgijevski, akademik P.B. Struve), pravnici (A.I.Belič), filozofi (prof. G.E.Afanasjev), književnici (prof.E.V. Aničkov), arhitekte (R.N.Verhovskoj, V. F.Baumgerten, N.P. Krasnov i dr.) slikari (S. E. Kolesnikov,A.B. Ganzen,N.D.Kuznecov, J.I.Beljski, J.Rakitin i dr.) Inženjeri (V.V.Staševski, G.P.Kovalevski), vojna lica, ljekari, piloti itd.
Vjerovatno, ne postoji nijedna naučno-kulturna oblast, u kojoj nijesu radili ruski stručnjaci. Ruski rudarski inženjeri držali su predavanja u visokim i srednjim tehničkim obrazovnim ustanovama, osnivali sopstvena preduzeća, bavili se geološkim istraživanjima. Desetine inženjera građevinara i arhitekata su neposredno učestvovali u projektovanju velikog broja monumentalnih građevina i privatnih lica. Čitavi niz ruskih naučnika je bio izabran u Srpsku kraljevsku akademiju nauka. U Kraljevini Srba,Hrvatai Slovenaca se nastanilo dosta ruskih novinara, izdavača i štamparskih radnika. Srpska pravoslavna crkva, osjećajući nedostatak pastira (za vrijeme Prvog Svjetskog rata ona je izgubila više od hiljada svjetšenika), rado je primala ruske svještenike u svoje parohije.
Istorija jugoslovenske pozorišne umjetnosti DžDž vijeka nedjeljivo je vezana za stvaralaštvo takvih ruskih umjetnika kao što su L.M.Brailovski,V.I. Žedrinski,A .A. Verbicki i N.V.Haritonov. Nezaboravan uspjeh u izvođenju istorijskih drama, čija scenografija je zahtijevala izvrsno poznavanje nacionlne arhitekture i istorije kostima, vezan je upravo za rad tih umjetnika.
Zahvaljujući ruskim koreografima već tokom prve decenije bilo je režirano više od četrdest predstava. Ruski koreografi (E.D.Poljakova, K.L. Isačenko, A.Žukovski), su težili da u predstave uvedu elemente nacionalnog plesa. Rusko maestralno umijeće je pružilo jugoslovenskom baletu mogućnost da uđe u tokove evropske muzičko-scenske umjetnosti.
Kulturni život periferije se odvijao uz jaki uticaj ruske izvođačke umjetnosti. Ruski glumci, muzičari i slikari su podržavali lokalne talente,bili su njihovi prvi nastavnci, a uticali su i na formiranje umjetničkog ukusa kod publike. Treba reći,da ruski emigranti,nalazeći se u izgnanstvu, nijesu stremili da se asimiliraju,već su od samog početka krenuli da stvaraju svoju društveno- kulturnu sredinu.Godine 1933. u Beogradu su završeni radovi na izgradnji Doma ruske kulturne "Imperator Nikolaj II" sa veleljepnom koncertno-pozorišnom salom (arhitektaV.F.Baumgerten). Na njegovoj sceni izvođene su predstave Ruskog pristupačnog tetra, nastupile su mnoge poznate ličnosti.Pod njegovim krovom smjestili su se rusko-srpska muška i ženska gimnazija, Ruski naučni institut, javna biblioteka, Muzej imperatora Nikolaja II,Muzej ruske konjice, muzičko društvo, slikarske radionice, niz društvenih organizacija. Ovdje su se održavale konferencije, kongresi,izložbe, jubilarne večeri.
Mnogi ruski slikari pronašli su na Balkanu svoj dom i slikarski atelje. Neki odnjih su došli u Jugosalaviju već kao zreli majstori,poznati kako u Rusiji, tako i vani, drugi su, pak, sticali svoj stvaralački stil u Jugoslaviji.
Ime Stjepana Kolesnikova glasno i sigurno pročulo se 1908.godine nakon što je na Međunarodnoj izložbi u Minhenu njegov rad "Proljeće" (1905),dobio najveću nagradu (Veliku zlatnu medalju Prva klase).
Domaća štampa je sa divljenjem pozdravljala uspjeh mladog pejzažiste; "Mladi slikar S.F. Kolesnikov,koji je nedavno ostvario blistvu pobjedu na Međunarodnoj izložbi u Minhenu, tek je ovih dana završio studije na Akademiji finih umjetnosti... Njegovo djelo "Proljeće" iz 1905.godine slikano za konkurs posvećen A.I Kuindži, na kojem je on osvojio drugu nagradu,a Savjet Akademije je poslo u Minhen na Međunarodnu izložbu ove godine, dobio je prvu nagradu. Nevjerovatan talenat mladog majstora je spojen sa originalnom,vještom tehnikom.
Njegove slike odišu neposrednim poetskim osjećanjima i muzikalnošću..." Dok je jedan od najstrožijih minhenskih kritičara Er.v. Ostinii u svom informativnom članku okarakterisao ruski odsjek kao "onaj koji se razlikuje od ostalih izaziva najradosnije ushićenje" - i nastavlja: "Ima ovdje dobrih stvari koje nas, zapadne evropljane, tjeraju da budemo skromniji, posebno u oblasti pejzaža. Tri etide Abr. Arhipova "Proljeće" Kolesnikova sa snijegom koji se topi, nevjerovatno stvarne snježne pejzaže Žukovskog, N.Himona... Nevjerovatno kako uvijek osobeno ruski pjesnici zime nađu način da predstave na platnu snijeg, tako da ga čine realnim, i u sunčanim zracima, i u plavetnilu sutona, tvrdim na ledenoj hladnoći ili mekim i sipkim na jugovini, djevojački čistim i prljavim i utabanim, ali uviek rugačije, uvijek na neki nov način..."
Nakon ove izložbe bila je poslata zahvalnost ruskoj vladi "za ruski biser". Takav epitet su nađenuli slikaru. Nakon toga S. F. Kolesnikov je od Nikolaja II dobio zlatnu tabakeru sa natpisom: "Nek bude tvoj vodilja! Nikolaj II" Kolesnikov je dobio zvanje počasnog građanina.
Stjepan Fedorovič Kolesnikov (1979 - 1955.) je rođen blizu Odese u seoskoj porodici. Završio je Odseku slikarsku srednju školu. Godine 1903. upisao je Imperatorsku Akademiju finih umjetnosti u klasi A.A. Kiseljeva.Nakon uspjeha na Međunarodnoj izložbi u Minhenu 1908. godine S.F. Kolesnikov je postoa poznata ličnost u životu slikarstva u zemlji.Radovi slikara,u tom periodu, su se eksponirali na mnogim međunarodnim izložbama u Londonu (1910), Rimu (1911), Veneciji (1910. i 1914.).
.
.
.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 20-12-08, 12:01   #20
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Kapitalna IzloŽba "slikari Ruske Emigracije U Crnoj Gori" Za Dan Glavnog Grada

Slike uz policijsku pratnju

Quote:
~Uskoro saradnja i sa Oljom Ivanjicki, a već ugovorena izložba Voja Stanića u Moskvi Tradicionalna kulturna manifestacija Decembarska umjetnička scena - DEUS, koja se održava u čast oslobođenja Glavnog grada Crne Gore - Podgorice, ove godine kao centralni događaj ima kapitalnu izložbu "Slikari ruske emigracije u Crnoj Gori". Izložba će biti otvorena večeras u 18.30 časova u Modernoj galeriji podgoričkih Muzeja i galerija. Na otvaranju će govoriti dr Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice i Jakov Gerasimov, ambasador Ruske federacije u Crnoj Gori.
Olga Astanovskaja, pi-ar menadžer ovog projekta, saopštila je da za organizaovanje jedne ovakve izložbe postoji više razloga. Jedan od sigurno najvažnijih je činjenica da su mnogi građani carske Rusije, a među njima i umjetnici, nakon Crvenog oktobra utočište pronašli u nekadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Na mnoge od njih ovdašnji pejzaži ostavili su jak utisak i umjetnički ih inspirisali.
~Ko je selektovao radove za ovu izložbu i po kojem kriterijumu?
- Radove je selektovala Tatjana Podstanickaja, likovni kritičar i autorka monografije o Stjepanu Kolesnikovu, u saradnji sa Anastazijom Degtjarjovom, izvršnom direktorkom ruske aukcijske kuće i galerije „CrostbyĆ i Gajom Vojvodićem, vlasnikom galerije „GayoĆ. Kriterijumi prema kojima se vršio odabir slika su bili njihova umjetnička vrijednost i njihova unikatnost.
~Kako je došlo do realizacije ove izložbe i ko je idejni tvorac?
- Ideja održavanja ove izložbe je zajednička i pripada Anastaziji Degtjarjovoj i Gaju Vojvodiću. Realizacija ne bi bila moguća bez pomoći Glavnog grada Podgorice, Miomira Mugoše, i Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori, kao i mnogih sponzora i pokrovitelja projekta.
~Bilo je govora u kuloarima da je riječ o izložbi na kojoj će biti prezentovani radovi koji zbog vrijednosti zahtijevaju posebne mjere zaštite. Šta ste preduzeli po tom pitanju?
- Slike su u Crnu Goru stigle uz policijsku pratnju. Shodno vrijednosti tih umjetničkih djela postavljena su i odgovarajuća sredstva zaštite.
~U Crnoj Gori i Srbiji žive potomci nekadašnjih ruskih emigranata u Jugoslaviji. Da li ste nekoga od njih kontaktirali, a vezano za ovu izložbu? Da li ste možda kontaktirali i čuvenu slikarku Olju Ivanjicki da Vam se pridruži u realizaciji ovog projekta?
- Anastazija Degtjarjova i Gajo Vojvodić su upoznati sa radom i djelima Olje Ivanicki, i u kontaktu su. Saradnja s njom biće ostvarena na nekim drugim projektima, koji su već u fazi priprema. S obzirom da su istraživanja bila opsežna, obuhvatila su i pronalaženje potomaka slikara čija se djela izlažu. Istraživanje je prevazišlo granice ove dvije države. Njihovi potomci su traženi na teritoriji nekadašnje Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Unuka Kolesnikova i danas živi u Beogradu, a pronađena je i unuka Ganzena.
~Naveli ste u najavi da se izložba održava u svrhu produbljavanja i ojačavanja poslovnih i kulturnih veza između Rusije i Crne Gore. Šta naredno planirate da učinite, i na polju kulture, ali i biznisa?
- Naše djelovanje je tek počelo. Nakon predstavljanja ruskih umjetnika Crnoj Gori planiramo da crnogorske umjetnike predstavimo ruskoj publici. Naime, sljedeće godine Gajo galerija i Aledžandar Group gallery organizuju izložbu Voja Stanića u Moskvi, u galeriji „PuškinĆ. Naravno, ni tu se neće završiti rad na produbljavanju i ojačavanju kulturnih odnosa Rusije i Crne Gore, o svim idućim projektima ćete biti blagovremeno obavješteni.

Ž. JANjUŠEVIĆ

Organizatori

Ruski partner u organizaciji ove izložbe je Aledžsandar Art Group.To je mreža galerija antikviteta sa tradicijom dugom preko 15 godina, kompanija koja posluje na evropskom i ruskom tržištu umjetnosti raspolažući sa predmetima najvećeg nivoa.
Galerija "Gayo" iza sebe ima 22 godine uspješnog rada, a koja se naglašava da se nalazi na izvoru formiranja kulturnog prostora, aktivno sarađuje sa nacionalnim autorima radi popularizacije njihovih djela kako unutar države tako i izvan nje.

Slike 12 autora

Astanovskaja kaže da od ukupno 33 slike koje će biti predstavljene na izložbi, 17 pripada jednom od najpoznatijih slikara ruske emigracije - Stjepanu Fjodoroviću Kolesnikovu (1879-1955).
- Biće izložena sljedeća Kolesnikova djela: „Proljetni pejzažĆ, „Iz crkveĆ, „RibariĆ, „Branje krompiraĆ, „Turkmenistanska pijacaĆ, „Idilični portretĆ, „Ljetnji pejzažĆ, "Na proljetnoj žetvi", „Jesen", „Portret konjanika u nacionalnoj crnogorskoj nošnji", „Predah kod jezera", „Imanje u proljetnom parku", „Zimska šuma", „Zimski pejzaž". Pored djela Kolesnikova, biće izložena djela N.P. Bogdanova Beljskog - „Pogled na crkvu", „Gradski pejzaž", „Seoska djevojčica", „Seoska djevojka", a koji je stvarao 1900-ih godina; P.A. Brjulova - „Portret slikara; N.D. Kuznjecova", A.V.Ganzena - „Mostić u Dubrovniku", „JedrilicaĆ, „Srednjevijekovno malo dvorište u Dubrovniku"; E.A. Kiseljovoj, N.D. Kuznjecova, Lažečnikova, A.P Sosnovskog, S.Solovjova, N. V. Haritonova i A.I. Šeloumova - saopštava menadžerka izložbe.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 20-12-08, 12:02   #21
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Večeras u KIC - u "Malesija"

Izložba Nikole Ljucđonaja


Quote:
Izložba umjetnički slika Nikole Ljucđonaja biće otvorena u KIC -u "Malesija" u Tuzima, večeras u 19 časova. Izložbu će otvoriti dr Marko Camaj.
Nikola Ljucđonaj je slikarstvom počeo da se bavi od rane mladosti. Osim apstraktnih crteža u njegovom repertoaru nalaze se i slike sa motivima iz Malesije rađene olovkom, tušem i uljem na platnu. Ovo je njegova treća izložba.
Izložba u KIC -u "Malesija" realizuje se u sklopu manifestacije DEUS.

Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 23-12-08, 11:18   #22
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Novi pejzaži Filipa Jankovića

OTVARANJE GALERIJE “1000 POGLEDA” U HERCEG NOVOM




Quote:
Herceg Novi - Izložbom pejzaža slikara Filipa Jankovića danas u 14 sati biće otvoren novi galerijski prostor na Kanli kuli, galerija "1000 pogleda".
- Otvaranjem galerije u kojoj će izlagati afirmisani umjetnici iz Crne Gore, ali i regiona, želimo da obogatimo kulturnu, ali i turističku ponudu grada - kazao je zakupac Kanli kule, Nenad Vitomirović. Izložbu Filipa Jankovića, na kojoj će se predstaviti pejzažima sa mediteranskim motivima, otvoriće Nenad Mandić, gradonačelnik Herceg Novog. Izložba “Hammering”, Hamer produkcije iz Novog Sada, biće otvorena sjutra veče u 19 sati, u galeriji “Josip Bepo Benković”. Postavku čine 54 rada iz oblasti filma, muzike, dizajna, fotografije i oglašavanja. Izložbu će otvoriti sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Herceg Novi, Rade Božović.
S.K.


Slike, crteži i akvareli

RETROSPEKTIVA DRAGANA KARADŽIĆA U DVORCU PETROVIĆA




Quote:
Podgorica - Retrospektivna izložba Dragana Karadžića koja obuhvata 150 radova (slike, crteži, akvareli), biće otvorena večeras u 19 sati, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Karadžić je diplomirao na Pedagoškoj akademiji (likovni smjer) u Nikšiću 1974. godine. Fakultet likovnih umetnosti (slikarski odsjek) završio je u Beogradu u klasi prof. Radenka Miševića 1978. godine, kod koga je i magistrirao 1980. godine. Kao stipendista francuske vlade završio je specijalizaciju na Akademiji “Beaux Arts” u Parizu kod prof. Žaka Jankela. Od 1977. član je ULUCG-a. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Redovni je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Samostalno je izlagao na 49 izložbi u zemlji i inostranstvu. Kolektivno je izlagao na više od 300 izložbi u većini jugoslovenskih centara, kao i na međunarodnim izložbama.

Dobitnik je brojnih nagrada za slikarstvo i priznanja, između ostalih i Trinaestojulske nagrade (1995). Karadžićeve slike, crteži i akvareli nalaze se u više muzeja, galerija i institucija u bivšoj Jugoslaviji, kao i u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.

Retrospektivna izložba Karadžića biće postavljena u dva izlagačka prostora, u Dvorcu Petrovića i u Perjaničkom domu. Izložbu prati monografija čiji je izdavač Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, a njeno izdavanje pomogao je Univerzitet Crne Gore. Autori tekstova u monografiji su saradnici Centra savremene umjetnosti Crne Gore, istoričari umjetnosti dr Zoran Gavrić i Mladen Lompar. Postavku izložbe uradile su Marina Čelebić i Nada Baković, kustosi Centra. Organizator izložbe je Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

“Prisnost sa prirodom i njen utisak su izvorni podsticaj Karadžićeve metaforičnosti. Njegovo, direktno, vizuelno ishodište (doživljavano s gotovo pobožnom predanošću), u crnogorskom umjetničkom životu odmah je postalo jedinstvenost. Vjekovni tok crnogorskog slikarstva, jednim dijelom je imao neprekidni izazov prirode i stalno se obnavljao njenim snažnim dodirom. Ti podsticaji ovim platnima specifične strukture i leksičkog izraza, ostvareni su jakim intelektualnim nabojem”, zapisao je o Karadžićevom stvaralaštvu, akademik Lompar.
Retrospektivnu izložbu Karadžića otvoriće Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija Crne Gore.
Je.P.


Pokradeni dizajn

HUNDERTVASEROVA KUĆA BIĆE USKORO PREIMENOVANA


Quote:
Hundertvaserova kuća, jedna od slavnih turističkih atrakcija u Beču, biće preimenovana jer je sud procijenio da je autor šarene valovite građevine pokrao arhitektu zaduženog za njenu realizaciju. Hundertvaser, po kojem građevina nosi ime, preuzeo je i potpisao sebe umjesto manje poznatog Jozefa Kravina.

Kuću svake godine posjećuju stotine hiljada turista, pa su bečke vlasti s pravom zabrinute jer je pitanje hoće li Hundertvaserova kuća turistima biti zanimljiva i hoće li im uopšte biti prepoznatljiva kad je preimenuju u Kravinova kuća. Riječ je, naime, o građevini valovitog izgleda, krova prekrivenog zemljom i travom. Kuća je puna drveća koje raste iz unutrašnjosti zgrade i čije grane izlaze kroz prozore. Austrijski slikar, arhitekta i kipar Hundertvaser između 1983. i 1986. godine, kada je zgrada građena, nije naplatio za dizajniranje, pojasnivši da je najveća plata to što je spriječio da u njegovom gradu izraste nešto ružno. Trgovački sud u Beču presudio je da je previše elemenata koje je Hundertvaser pokrao od Kravina, koji je bio zaposlen kao arhitekta na realizaciji Hundertvaserove umjetničke koncepcije.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 26-12-08, 16:13   #23
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Thumbs up

LIKOVNA UMJETNOST: SLIKE I CRTEŽI SVETLANE DRAGOJEVIĆ U UMJETNIČKOM PAVILJONU



Quote:
Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, sredinom decembra je u podgoričkom Umjetničkom paviljonu priredilo samostalnu izložbu slika i crteža, crnogorske umjetnice Svetlane Dragojević. Dragojevićeva je završila studije restauracije i konzervacije štafelajnog slikarstva na cetinjskom Kulturološkom fakultetu, a zatim je diplomirala na slikarskom odsjeku Likovne akademije na Cetinju.

Studijski je boravila, više godina u Londonu, a potom i u La Valeti na Malti. Do sada je imala petnaest samostalnih, a učestvovala je na više od stotinu kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za svoj uspješan stvaralački rad, dobila je veći broj nagrada i priznanja, među kojima: Konkursna nagrada "Winsor & Newton Young Artist", Kraljevski institut slikara akvarelista, London (1997 i 1988); Konkursna nagrada za najbolju sliku, regija Laing Art, London (1998); Memorijalna nagrada "Agnes Reeve" za najbolju sliku, Umjetničko udruženje Čelzija (1988); Nagrada Podgoričkog likovnog salona (2006); Nagrada VII Internacionalnog Bijenala akvarela, Zrenjanin (2007). Član je ULCG-a od 1999, a stalno živi i stvara u Podgorici. Aktuelnu podgoričku izložbu prati kolorni katalog sa uvodnim tekstom akademika Mladena Lompara.

U reprezentativnom izložbenom prostoru udruženja, prezentirano je dvadeset slika velikog i galerijskog formata, koje su ostvarene kombinovanom tehnikom na tvrdoj podlozi, te devet kolornih crteža na papiru, iz ciklusa "Novi Vavilon", a koji je ostvaren u posljednje dvije godine. Treba naglasiti da su slike i crteži izuzetno kompatibilni i vrlo kompaktni, te da je autorska postavka znalački izbalansirana i veoma pregledna. Dragojevićkino stvaralaštvo, koje samosvojno i konsekventno izgrađuje gotovo dvije decenije, pripada asocijativno-simboličkim i poluapstraktnim sferama. Nakon dužeg boravka u Londonu, Dragojevićeva se crnogorskoj javnosti predstavila izuzetno suptilnom crtačko-akvarelskom eksplikatnošću u čijem paradigmadskom središtu su fundirani urbano-arhitektonski sklopovi megapolisa, koji se simbolički više osjećaju nego li što su se vizuelno mogu registrovati. Na takvoj tematsko-likovnoj matrici, Dragojevićeva je veoma supstencijalno izgradila sublimatornu kreativno-slikarsku poetiku.

Recentna i veoma obimna podgorička postavka, predstavlja neku vrstu kondenzovanog i sveobuhvatnog zaokruženja njenih dosadašnjih likovno-kreativnih istraživanja i modalitetnih varijacija. U veoma zgusnutom i nadahnutom slikarskom opusu, Dragojevićeva je segmentno-simbolički inkorporirala veoma karakteristične urbanitetno-arhitektoničke elamente, djelove pijaceta i pločnika, pješačkih pasarela i urbanog mobilijara, raznovrsne tornjeve, konstrukcije, traverze, kolonade, lukove, svodove, prozorske i vratne otvore, a sve je dodatno sadržinski obogaćeno i veoma znalački razigrano geometriziranom akcentažom, tačkastim rasterima, linearnim prepletima, kvadratnim, pravougaonim, kružnim, trougaonim i romboidičnim simbolima. U tako bogato umiksanim melanžima, sublimatorno je supstituisana suština megapoličnih pulsacija. Dragojevićeva svoja izmaštano-onirična ostvarenja realizuje na vertikalnoj ploči ili zidu, njene kompopzicije su longitudinalne i sve su horizontalno orijentisane.
Slikarski eksplikati su zapunjeni do samih rubova, naprosto sve treperi od višeslojnih namaza, smjenjuju se ekspandirajuće fleke i razigrana linearnost. Njena paleta je sadržajna i veoma bogata, na hladno podslikanom fonu, supstencijalni elementi, ostvareni su u toploj gami sa koloritno-reskom akcentažom. U neposrednoj kreativno-likovnoj egzekuciji, u funkciji su četke, špahtle, krpe, podlanica, isipanje i prskanje likidno-koloritne supstance, te brojna vertikalna curenja.

U crtačko-akvarelskim ostvarenjima, Dragojevićeva se ponaša mnogo opuštenije, zapravo ti eksplikati lišeni su asocijativnih simbola i usmjeravajućih diskursa. Na njima Dragojevićeva poneseno eksperimentiše poluapstraktnim flekama i arabeskalnim linearitetima. Hromatska skala je izuzetno suspregnuta, a u prvom planu su veoma bogati valerski odnosi. Svakako, može se pretpostaviti da su brojni crteži i akvareli, bazni supstrati na kojima su izgrađeni asocijatvno-slikarski sadržaji. Dragojevićeva je umjetnica koja sa izuzetnim energetskim potencijalima, staloženo i vrlo strpljivo gradi samosvojnu likovnu prepoznatljivost. Treba očekivati da će i u narednim eksperimentalnim iskoracima, uspijeti kao i do sada da održi visoki nivo likovne zrelosti i koncentracije, čime će njeno mjesto u savremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti biti zasigurno obezbijeđeno.
Slobodan SLOVINIĆ
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 04-01-09, 21:41   #24
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Skoro se vratih iz Brisela i zao mi je sto jedini muzej koji nisam obisao jeste muzej umjetnosti, nazalost bio je zatvoren od 25od decembra.. A bas sam zelio da par fotkica postavim za ovaj pdf.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 00:49   #25
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

GALERIJA "VELIMIR A. LEKOVIĆ" IZ BARA ZA PRAZNIKE
Umjetnička animacija grada

Quote:
Barska Galerija "Velimir A. Leković" i ovog januara realizuje umjetničku animaciju grada. Prošle godine u izlozima butika, apoteka i zlatara u centru grada, poznati crnogorski umjetnici izložili su djela u periodu potrošačke euforije, čime je ostvaren neposredan kontakt umjetnosti i grada, koji je, uz edukativni i kulturološki, imao i komercijalni efekat. Akcija je realizovana uspješno, uz pozitivne odjeke i kod građanstva i kod vlasnika i zakupaca gradskih enterijera.
Upravnica Galerije Anastazija Miranović ističe da je ove godine namjera bila da se iskorači i bukvalno u najživlji prostor grada, ulicu, te se tako proširi polje namjeravanog kulturno-umjetničkog djelovanja, tako što će se intervencijama u eksterijeru animirati glavno gradsko jezgro na neposredan način.
- Početak novog vijeka prilika je za brojna istorijska, politička, pa i umjetnička preispitivanja. To je period kada se uglavnom podvlači crta i sumiraju rezultati prethodnog perioda, te i naziru konotacije budućih kretanja. To je i bio jedan od razloga da se postavi pitanje: Šta je savremena umjetnost? Svjesni smo činjenice da je kraj prethodnog vijeka obilježen multidisciplinarnim umjetničkim pristupima, i da su se granice raznorodnih umjetničkih medija i formi gotovo izbrisale, postale manje važne, i da je savremena umjetnost veliki konglomerat umjetničkih stilova, žanrova, paralelnog egzistiranja heterogenih umjetničkih poetika. Tim prije nam se činilo interesantnim postaviti navedeno pitanje javno, prozvati odgovarajuće ljude iz različitih sfera umjetnosti, književnosti, likovnih umjetnosti, pozorišta, filma, koji konceptualno i lucidno promišljaju svojim djelom savremeni umjetnički trenutak, i tražiti od njih da uz izvjesnu dozu odgovornosti reaguju tekstualno na pitanje, u vidu sentenci - navodi Miranovićeva.
U projektu učestvuju Ana Matić, Nenad Šoškić, Suzana Pajović-Živković, Aleksandar Bečanović, Zlatko Glamočak, Slobodan Milatović i Petar Pejaković i Andrej Nikolaidis.
- Njihovi odgovori iniciraju i provociraju dalju reakciju kod šireg kruga ljudi, kojima se sada sužava izbor voljne radnje da li će ući ili ne u odgovarajući prostor gradskog enterijera. Pitanje i odgovori postavljeni su visoko, na stubovima gradske rasvjete, u glavnoj gradskoj ulici i time direktno izazivaju pozornost, skreću pažnju na sadržaj, čak i kod vozača automobila, a ne samo kod slučajnih prolaznika, žitelja, turista itd. Sentence su ispisane čitljivo, crnim velikim slovima na bijelom platnu dimenzija 120 sa 70 cm. Time i likovno projekat djeluje čisto, svedeno i jasno, sa direktnim porukama - pitanjima koja reflektuju opšta društvena kretanja - ističe Miranovićeva.
D.S.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 00:53   #26
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Lijep gest crnogorskih umjetnika i kompanije “Montri”

Slikarska pomoć za autizam

Quote:
U saradnji sa likovnim umjetnicima Crne Gore, preduzeće “Montri” pokrenulo je projekt kojim se želi pomoći autističnoj djeci u Crnoj Gori.

Tako je već na prvoj dobrotvornoj aukciji u Crnoj Gori, održanoj u supremodernom poslovnom centru u Igalu, na kojoj su ponudjeni oslikani mobilijar, ukrasni predmeti, lampe i slike umjetnika sa ovih prostora , prošle nedjelje u ovoj firmi prikupljeno 6.000 eura, iznos koji će koji će biti uplaćen Društvu za pomoć osobama sa autizmom Crne Gore.

Za podsjećanje, autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom djetinjstvu i traje do kraja života. Češće se javlja kod osoba muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počev od ranog usvajanja osnovnih navika, pa sve do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih vještina. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, u razumijevanju i prihvatanju pravila i zahtjeva koje socijalne situacije postavljaju i usklađivanju sopstvenog ponašanja tim situacijama.

Inače, autizam se u svijetu javlja kod 20 - 60 djece na 10.000 rođenih, a učestalost mu je ista u svim sredinama, bez obzira na rasnu, nacionalnu i etičku pripadnost, socijalni i ekonomski status. U Crnoj Gori su 73 registrovane osobe sa sindromima autizma, ali se procjenjuje da ih je znatno više, dok u našem društvu ne postoje cjelovita sistemska rešenja koja pružaju mogućnost takvim osobama i njihovim porodicama, da ostvare njihova prava.

Inicijator i organizator dobrotvorne aukcije, Vanja Božović, vlasnik firme “Montri” ističe da je zadovoljan odazivom i umjetnika koji su bez nadoknade ustupili radove, ali i svima koji su kupovinom nekog od vrijednih dijela pokazali humanost jer, kako kaže; “Pozitivan odnos sredine, podrška u ostvarivanju potreba i prava, omogućavaju najpovoljniji i cjelovit razvoj osoba sa autizmom".

Ovaj put Božovićevom prednovogodišnjem pozivu odazvali su se autori Tijana Vujović, Tijana Gordić, Adin Rastoder, Teodora Nikčević, Marko Marković, Vojo Stanić, Dragan Karadžić, Rajko Todorović - Todor, Draško Dragaš, Ratko Odalović, Milovan - Miki Radulović, Dragomir Cile Vušović, Ljubomir -Ljubo Popadić i Srdjan Vukčević, koji su donirali umjetničke radove, dok su medju kupcima bili predstavnici lokalnih uprava, hotelijeri, sportski radnici i bankari. Umjetnine koje nijesu prodate biće ponudjene na aukciji putem interneta, na adresi montri. mne.com.

M. Bojanić
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 00:58   #27
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Izložba skulptura Mija Mijušković u Baru
Priča o čovjeku i prirodi

Quote:
Mijove skulpture prilika su da se zapitamo, da uskliknemo, da zastanemo i stavimo tačku,a možda i tri jer priča se nastavlja za neka nova,buduća čitanja u kamenu



Od praistorijskih vremena kada su paleolitski menhiri i kromlesi tvorili prve umjetničke oblike čovjek se svjesno izražavao u kamenu.Bilo da ga je klesao glačao i obrađivao ili da je u /na njemu urezivao, crtao i bojio prve svoje (pra)slike,o čemu svjedoče pećine sjeverne Španije i južne Francuske,ali i crnogorska nalazišta iz tog perioda u Lipcima ili Crvenoj stijeni kod Nikšića.Kako god, fakat je da je čovjek svjesno ili ne svoja prva umjetnička djela ostvario u kamenu. Dakle, još od praiskona postoji i opstaje veza čovjeka i kamena,čovjeka i prirode.Kamen kao prirodna materija i datost sklon anlizi,ispitivanju,proučavanju ,promjenama i mijenama, obradi i intervenciji subjekat je i objekat življenja Mija Mijuškovića.Upravo tim redom bih krenula u analizu Mijuškovićevog djela. Kao vrsan meteorolog njega je kamen prvo,čini mi se, osvojio kao materija sklona mijenjanju usljed vremenskih uticaja.Atmosferske padavine,geološka struktura,podzemna kretanja utiču na promjene stanja kamena,od onih strukturalnih do estetskih.Mijo, kao hroničar prirode pratio je i bilježio te amplitude kretanja njenih sila i ovjekovječavao ih kroz svoj skulptorski iskaz ne zanemarujući,čak šta više, potencirajući prirodna raznolika oblikovanja.Otuda sva ona naprsluća, perforacije,žile,vene,prirodne boje kamena koje Mijo vješto rabi u svojim formama.Kroz nekoliko ciklusa ovdje prisutnih možemo se uvjeriti s kolikom komleksnošću Mijušković prilazi susretima kamena iz kanjona Tare s kamenom Nila , vulkanskog kamena i podoostroškog i naočigled nemoguća spajanja čini stvarnim i čak šta više, prirodnim.A priroda cvjeta iz Mijovih skulptura .Kada sam posjetila Mijovu kuću/atelje/galeriju,bolje reći muzej pod “vedrim nebom” u Sutomoru,u Suvom potoku,blizu Nehaja, prvo što sam pomislila bilo je, kako mnogi ljudi ne znaju i zapravo ne haju za sve ono što Mijo i priroda stvaraju za nas.Zamislite da u propagandi i afirmaciji kulturnog turizma imamo u neposrednoj blizini ovakvu jednu destinaciju.Međutim, jednom Šveđaninu Mijova kuća nije daleko,a ni Mijo ne zaostaje u putešestvjima.Ona su glavni krivac za univerzalnu kamenu priču o čovjeku i prirodi.Međutim,ono što smatram esencijom Mijuškovićevog stvaralaštva, pored rečenog ,je vječita dihotomna priča na kojoj umjetnik gradi svoj svijet a i Mijo sam je od njega je satkan. Rustično,rudimentirano,glačano,polirano,grubo/nježno, staro/novo,šuplje, prazno/puno toplo/hladno, narativno/redukovano, svedeno,zapravo priča o Erosu/Tanatosu,Jinu i Jangu i svim onim životnim principima i dualizama koji jesu život.Djelo velike,autentične umjetničke individualnosti teško je svrstavati u raznorazne pravce i izme.Time ulazite u lavirint odrednica i putokaza, a svaki put nosi bar po jednu oznaku Mijo. Kolega Mladen Lompar je lejepo primjetio kada je rekao da “dilemu o bližem stilskom opredjeljenju ovog opusa jedino je ispravno riješiti činjenivcom-Mijo je Mijo”.Manje je bitno da li Mijuškovićeve figure pripadaju svijetu aluzivnih, asocijativnih formi, ili su čista apstrakcija.Spajanje i prožimanje biljnog i životinjskog svijeta,kamene lutke,portreti,okamenjena poema samo su neke od naznaka za čitanje složene semantičko-semiološke strukture -iskaza punog viseslojnih kao kamen “nanosa”, interpunktivnih znakovnosti.Zaista Mijove skulpture prilika su da se zapitamo, da uskliknemo, da zastanemo i stavimo tačku,a možda i tri jer priča se nastavlja za neka nova,buduća čitanja u kamenu.

Anastazija Miranović
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 00:59   #28
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Slikarstvo Dragana Karayića
Plava melanholija Mediterana


Quote:
Karayićev doprinos crnogorskom slikarstvu DžDž stoljeća je izrazito osavremenjivanje i globalizacija lokalnih osobenosti, iznad svega njegovog mediteranskog pejza‘a




Više puta sam pisao o slikarstvu Dragana Karayića, čitao njegove zapise i u njegovim fotografskim “bilješkama” prepoznavao dragocjene detalje crnogorskog podneblja. On je taj prostor doživio kao “čarobni brijeg” planete, po kojemu se putovanja nikad ne završavaju.

U ova dva segmenta sam pokušao otkriti suštinu likovnog, poetskog i muzičkog u njegovom djelu...


Metaforičnost i sugestija prostora

Lirska apstrakcija u crnogorskom slikarstvu, koja je u određenom smislu bila prisutna i u posljednjoj fazi stvaralaštva Petra Lubarde, imala je, u ambijentalnim karakteristikama, više opravdanja od nekih drugih tokova savremene umjetnosti koji su se pojavljivali. Za ovu konstataciju mogu se naći direktna opravdanja u izjavama samih umjetnika, prije svega Dragana Karayića, koji je sjećajući se planine Vojnik zapisao: “Tu su bili neki pokretači drama, sugestija, prepoznavanja, sučeljavanja, odjeka prirode. To je jedna velika slika prirodnih zbivanja, sila, neko njeno ogledalo... Sve se tu dešavalo: ili se najavljivalo ili okončavalo. Tu smo i ja i svi bliski otpočinjali neku “meteorologiju”, neke vremenske prognoze - kratkoročne i dugoročne. Što sam bio “kratkoročniji” prognozer, to sam sna‘nije upijao u sjećanje sve strukture, mrlje, ćudi, bistrine, primicanja, mrakove, jeke, izranjanja, asocijacije jer sam ih čuo u svojoj dubini. Nije bilo mogućnosti takmičenja sa spoljnim svijetom Vojnika, to je bio svemir. Trajalo je to i traje...” Ta Karayićeva “ispovijest” u velikoj mjeri pojašnjava porijeklo njegove lirske apstrakcije. Vizije, za koje je bio vezan i korifej crnogorskog slikarstva Petar Lubarda, su mu bile polazište i opravdanje za usmjerenje na čistoj pikturalnosti. Obezbijeđen tim duhovnim posjedom, brzo je odredio svoju poetiku i već od prvog predstavljanja se nametnuo kao individualnost i kao usamljenik u savremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti.

U ranim radovima Karayićeva organizacija slike odvija se u dvodimenzionalnoj šemi i “dešavanje” se tu razvija sukcesivno, počev od centra. Potez je usitnjen, štedljiv i oštar, a tonalitet (“pokupljen” u crnogorskom kamenom Mediteranu), siv i sivoplav sa toplim akcentima. Koloristički nanosi su sasvim lazurni, ali je “napad” na asocijativne oblike u suštini ekspresivnost, koja naročito dolazi do izra‘aja u radovima rađenim krajem devedesetih.

Njegovo neumoljivo otisnuće u crnogorski pejza‘, je veliko putovanje kroz mikrosvijet krša i oskudnog ‘ivota u podneblju i privr‘enost njegovim nenametljivim vizijama, odakle sti‘u likovni zapisi, u kojima je sve sugestija, bolje reći asocijacija, transponovanje vizije. Dakle, apstrahovana predmetnost.

Iako ovo slikarstvo ostaje dosljedno jednoj poetici, mogu se jasno razlučiti određeni ciklusi, i to prije svega odnosom prema gestu, koji postaje jači. Mada jedan dio elemenata (grafičnost, usitnjeni potezi, kolorističke pauze i sl.) ostaje konstanta, na platnima poslije 1981/82. počinje “grupiranje” elemenata i formiranje predmetnosti. Međutim ovo samo uslovno, jer je Karayićevo slikarstvo isključivo neikonično. Daleka asocijativnost ostaje i dalje i to kao mogućnost za ponovno razlaganje.

Period devedesetih obilje‘ava sivi tonalitet kao podloga, i tanki, lazurni namaz. Na momente slika ima suptilnu, melanholijsku potku, a u izvođenju podsjeća na hitru likovnu zabilješku. U harmonizovanju kolorita često se mo‘e uočiti podsjećanje na naše fresko slikarstvo ili mirnu svetkovinu mediteranske svjetlosti i podneblja. “Ponekad mi se čini da mi s tim mediteranskim ‘ivimo, a da to i ne primjećujemo... Valjda, to je definitivno sraslo s nama...”, zapisao je Karayić.

Prisnost sa prirodom i njen utisak su izvorni podsticaj Karayićeve metaforičnosti. Njegovo, direktno, vizuelno ishodište (do‘ivljavano s gotovo pobo‘nom predanošću), u crnogorskom umjetničkom ‘ivotu odmah je postalo jedinstvenost. Vjekovni tok crnogorskog slikarstva, jednim dijelom je imao neprekidni izazov prirode i stalno se obnavljao njenim sna‘nim dodirom. Ti podsticaji ovim platnima specifične strukture i leksičkog izraza, ostvareni su jakim intelektualnim nabojem.



Putovanje kroz svjetlost

Svjetlost u prostoru prepoznatljivih zvukova ili tišine, preobra‘aj vjetra u muziku školjke, talas i ono “nešto moje”, tajanstveno i znakovito u plavoj melanholiji Mediterana, pretvoreno u potrebu vizije kao jemstvo autentičnosti. Horizont, koji “... nudi najveće moguće putovanje - što je to iza? - pitanje svih sljedećih pitanja ...je umjetnikovo rodno mjesto...” Putovanja koja se nikad ne završavaju, ali vremenom sublimiraju u znak, zvuk, ili stih. I poezija... To su pobo‘na ishodišta magije slikarstva Dragana Karayića.

Kada se krajem devedesetih opredijelio za crte‘ i akvarel, radi kompoziciju “...friza, paralelnih traka, dinamičnih kosina, aktivnih bjelina, slojeva slovnih zapisa, struktura...” Poput hitro urađenih partitura, koji preobraćaju podatke realnosti i zvuk prirode u koloristički odraz. Ta univerzalizacija bliskog okru‘enja, metaforičnost i sugestija prostora, su najekstremnija tačka do koje Karayić dolazi u njegovoj transkripciji.

Karayićeve slike, nijesu omeđeni prostori svjetlosti. Iz njih ona struji, širi se vizuelizovanom simfonijom prirode, definiše strukturu zapisa koji isplutavaju iz sjećanja. Kako je sam govorio, tu je “zaborav pravio selekciju” apstrahujući i sažimajući. Elementarni problem narativnosti i poetskog iskaza koji se javlja u ovakvim nastojanjima, eliminisan je zadr‘avanjem slikarskih činjenica u tekstu kriptične grafije. Zato su i nazivi: Nešto moje, Samom sebi, Istok pisma, Jutarnji zapis, Prećutnosti prostora, Misao bjeline, Talog, Osama, Dodiri, Plava podsjećanja, Trag tačke, Zaborav detalja itd. neophodnost za njegovu čitljivost. Jer, u tim skladnim nizovima, u crte‘u na titravoj ploči akvarela, ponekad zasječenoj o‘iljkom bjeline, transformacija je ostavila samo subjektivnu ikonografiju. Dakle, sve je “lični stav” pojašnjen kratkim stihovima naziva.

Što je tamo iza - staza kroz svjetlost neće otkriti: tamo je opet novi horizont i ista zapitanost, dva teška krila iste ptice. Zato pitanje, nad kojim se grčio od djetinjstva, ostaje. I kaže: “U djetinjstvu se započinjemo i to ostaje naše trajno izvorište, naš generator, jedno jezgro koje odmotavamo, razotkrivamo, naglašavamo: ono je izrastanje...” Ali, važniji je pokušaj od samog podatka i saznanja, put ka njemu i uzgredni zapisi...

To je uvijek nedovršeno putovanje.

Njihovo breme i ljepotu ne sadr‘e samo horizonti; ona je i na tlu, i ispod njega. I ona je jednako daleka...

Slikar pravi višeslojne sonde, nalazi artefakta i neke podzemne horizonte. Iznosi ih, i u svjetlosti bilje‘i njihov smisao. I opet slično pitanje: što je tamo ispod.

I vječiti čvor globalnih puteva - nadzemnih, nazemnih i podzemnih u kojima su se popunjavale “Neke ranije namjerno nečitke bilježnice, crtice i zapisi...”

Kompleksno polazište Karayićeve metaforičnosti uslo‘njavalo je i bogatstvo njegovih slika. I davalo sve bolja djela.

Karayićev doprinos crnogorskom slikarstvu DžDž stoljeća je izrazito osavremenjivanje i globalizacija lokalnih osobenosti, iznad svega njegovog mediteranskog pejza‘a.


Direktna veza crte‘a i akvarela


Karayić za svoje likovno formiranje i misonu strukturu nabraja pjesnike: Vaska Popu, Tagore, Ungaretija, Anri Mišoa, japansku poeziju, ali i Hajdegera (Poljska staza).

Na koncu, da se opet vratimo Karayićevom iskazu: “Ovih par godina interesuje me veza direktna crte‘a i akvarela. Ti radovi imaju akvarelsku komponentu - površinu, podlogu i bojenu atmosveru, ali je potka i osnova generisana crte‘om, iznutra sa te‘ištem na svojim unutrašnjim predjelima. Iako je pejza‘na komponenta i čini okosnicu akvarelskog sadr‘aja - vjekovima - meni je bitniji kontekst sveukupne univerzalne prirode i ne vizuelne nego meditativni tok prirodnih i svojih ritmova crtačkog iznošenja iz sebe.”

Mladen Lompar
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 11:36   #29
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Odlazak Džamonje

PREMINUO POZNATI VAJAR



Quote:

Akademik Dušan Džamonja, hrvatski vajar - majstor monumentalnih skulptura i klasik moderne avangarde, umro je u 81. godini u Zagrebu.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1940-ih godina, živio je i radio u Briselu, Vrsaru i Zagrebu.
Prvu izložbu priredio je 1954. godine, a dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad. U Vrsaru se nalazi spomenički kompleks njegove kuće s ateljeom i parkom.

Osnovni materijali s kojima je radio su bronza, željezo, korten čelik i aluminijum. Džamonjine monumentalne apstraktne skulpture bile su izložene na Place de Vendome u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred Palate pravde u Briselu i u londonskom Regent's Parku.

Prošle godine Džamonja je proslavio 80. rođendan. Tim povodom Zagreb mu je poklonio retrospektivnu izložbu, koja je u oktobru otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt, a veliki hrvatski vajar gradu je poklonio 300 izloženih djela iz svih faza stvaralaštva.
Izložba je bila svojevrsna retrospektiva viđena kroz selektivnu prizmu umjetnikove vlastite kolekcije, odabiru onog najboljeg i autoru najznačajnijeg.
Izvor

O njemu na wikipediji.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 11:38   #30
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Evropski smisao za humor na probi

otkrivena prevara ČeŠkog umjetnika davida Černija



Quote:
kontroverzno umjetničko djelo, postavljeno u atrijumu zgrade “justus lipsius” sjedišta vijeća evropske unije u briselu, na kojem su navodno radili umjetnici iz 27 zemalja članica eu, zapravo je djelo jednog umjetnika, davida Černija, objavio je češki premijer, a prenose svjetski mediji.
Umjetnička instalacija “entropa” trebalo je da označi početak šestomjesečnog češkog predsjedavanja evropskom unijom i kroz stereotipe da prikaže zemlje članice eu. Skulptura se prostire na 16 kvadratnih metara prostora i prikazuje bugarsku kao sanitarni čvor, francusku kao “štrajkašku” zemlju, dok je engleska u potpunosti izostavljena s ove bizarne karte.

Međutim, Česi su se našli u neprilici oko toga treba li instalaciju ukloniti nakon što su otkrili da je djelo jednog, a ne 27 umjetnika. Češki premijer aleksandr vondra objavio je službeno izvinjenje u kojoj je napisao da je i njega prevario david Černi, kojem je vlada u potpunosti prepustila upravljanje projektom. Dodao je da u ugovoru stoji da je umjetnik bio obavezan da pozove 27 umjetnika, koji će predstavljati 27 zemalja članica, te da je u potpunosti odgovoran za nastalu situaciju, prenosi “herald tribune”.

Češki vajar otišao je toliko daleko da je izmislio imena umjetnika koji su navodno učestvovali u projektu, njihove adrese i web stranice. “rojters” izvještava da je Černi priznao da je sve smislio s dvojicom prijatelja: “znali smo da će se saznati istina, ali prije toga smo htjeli da saznamo da li je evropa sposobna da se nasmije sama sebi!”.
je.p.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 11:39   #31
Blade
Moderator
 
Blade's Avatar
 
Registrovan: Nov 2007
Postovi: 17,460
Thanks (Received): 1
Likes (Received): 94
Blade uskoro postaje slavanBlade uskoro postaje slavanBlade uskoro postaje slavan
Default

Quote:
PREMINUO POZNATI VAJAR
Vot??
Ne mogu da vjerujem!
__________________
theres no dark side of the moon at all and as a matter of fact its all dark
Blade is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 11:45   #32
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Intervju sa njime prije izlozbe 'Crtezi 2005.-2006.'
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:19   #33
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default U Modernoj galeriji u Starom gradu Budvi

Izložba slika iz galerijskog fonda



Quote:
U Modernoj galeriji u Starom gradu od 15. januara biće izložene slike iz galerijskog fonda, koje je Galerija dobila na poklon u poslednje dvije godine, kao i ulja na staklu naivaca iz Hlebinske škole, poklon Galeriji iz 1979. godine.
Posjetoci će moći vidjeti slike mnogih velikih domaćih imena iz svijeta slikarstva, kao što su: Stanko Zečević, Slobodan Puro Đurić, Vojo Tatar, Milo Milunović, Danica Masniković, Filip Janković, Milijana Istijanović, Aljo Smailagić i mnogi drugi. Radno vrijeme Moderne galerije je od 8-14 sati i od 16-19, subotom od 16-19 sati.

Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:21   #34
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Na sajtu satelitskih slika američkog internet pretraživača

Remek-djela muzeja Prado



Quote:
Madrid, 14. januara (Tanjug) - Neka remek-djela muzeja Prado u Madridu, jednog od najvećih na svijetu, dostupna su u "visokoj rezoluciji" na sajtu satelitskih slika američkog internet pretraživača Gugl, što je prvi poduhvat te vrste na svijetu, saopštili su promoteri projetka.
Ovim tehnološkim postupkom omogućen je pristup djelima svim zainteresovanima ma u kom dijelu svijeta se nalazili, izjavio je Miguel Sugasa, direktor muzeja Prado, prilikom predstavljanja projekta.
Direktor Gugla za Španiju, Havijer Rodriges Sapatero, izjavio je da je to prvi poduhvat te vrste na svijetu, prenijele su agencije.
Postavljanje na mrežu odnosi se, za sada, na 14 djela velikih majstora među kojima su Velaskes, Goja, Rubens i El Greko.
Korisnici interneta koji žele da vide djela treba da potraže muzej Prado na programu za geolokalizaciju Gugl Ert, kliknu na ikonu "Obras maestras" i "zarone" u svaku od slika kao što bi to uradili lupom.
Digitalna reprodukcija ne može da zamijeni originalno djelo, ali omogućava proučavanje detalja koje golim okom nikada ne bismo mogli da vidimo, istakao je direktor Sugasa.
Za svako djelo načinjeno je na stotine fotografija "vrlo visoke rezolucije", za neka čak više od hiljadu.
Projekat je osmislila Klara Rivera, zaposlena u Gugl Ertu, koja je na tu ideju došla tokom jedne posjete Pradu.
"Ljudi koji dolaze u muzej nemaju dovoljno vremena ni mogućnosti da uživaju u djelima onako kako bi želeli, zbog čega sam pomislila da bi bilo dobro da im se na neki način omogući da upotpune obilazak muzeja", objasnila je ona.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega

Last edited by Bann'dito; 15-01-09 at 12:23..
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:23   #35
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Tomas vrede u remontu

Foto-varka


Quote:


Beograd, 14. januara (SEEcult.org) – Izložba fotografija njemačkog autora Tomasa Vredea "Real landscapes", koja obuhvata radove koji deluju kao snimci iz vazduha, a rađeni su na odstojanju od svega nekoliko santimetara od tla, biće otvorena 19. januara u galeriji Remont u Beogradu.

Fotografije su snimljene u eksterijeru analognim studijskim foto-aparatom, a zatim su malo digitalno prilagođavane.

Prema navodima Vredea, foto-varka se postiže neodgovarajućim odnosom veličina, a ne digitalnom obradom.

U okviru njegovog projekta "Real landscape", automobilčići, kućice i jele od plastike u uobičajenoj veličini makete železnice, usađene su u pijesak ostrva na Sjevernom moru ili u gomilu šuta i pepela
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:26   #36
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Izložba fotografija Branislava Perića i Ilije Perića večeras u beogradskoj galeriji "

Zapisi na kamenu



Quote:
Prva izložba u novoj kalendarskoj godini u uglednoj beogradskoj galeriji "Haos" biće otvorena večeras, u 19 sati, a riječ je fotografijama velikih formata pod nazivom "Zapisi na kamenu", crnogorskog autora Branislava Perića i koautora Ilije Perića. Izložbu će otvoriti, likovni kritičar Jovan Despotović, uz muziku Ljubice Marić pod nazivom "Harmonija u kamenu".
Riječ je o projektu "Zapisi na kamenu" ili "Priče sa kamena", nizu svojevrsnih crteža koje je zabilježila kamera fotoaparata. Radi se o sjajno odabranim kadrovima koji čine 33 rada velikog formata. Ovaj zanimljivi projekat koji zapravo spaja nauku i umjetnost, predložio je član Saveta Galerije Haos - Kosta Bogdanović, a izložbu su realizovali Branislav i Ilija Perić.
Kosta Bogdanović u katalogu koji prati izložbu, između ostalog, bilježi: "Jedan od savremenih tumača zapisa u kamenu, koje su kao tragove u vremenu postavili procesi mijenjanja lica zemljinog tla, je i Branislav Perić, estetičar i mikolog. Spoj ova dva interesovanja samo su na prvi pogled neobični, ako se zna da je kao filozof i prirodnjak našao svoje središte polaskom "sa dva kraja", istina ne istovremeno, ali na vrijeme sustignuto u istom naučnom i umjetničkom cilju. Naime, ovaj stvaralac spada među one rijetke koji nauku i prirodu posmatra integralno i međuuslovljeno, a baveći se nadahnuto trijadom: estetika – priroda – umetnost. On je stvorio jedan zapažen ciklus fotografskih "zapisa sa stijena” sa prefinjenom osjetljivošću za prirodnu i umjetničku formu, ili bolje reći likovno u prirodnom. Objedinjavajući naučnu strpljivost i umjetničku osetljivost, Branislav Perić je ušao duboko u tragove petromorfnih stanja strukture materije, oblika i boje kamena...”

R.M.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:33   #37
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default U organizaciji mediteranskog centra fotografije bar

Mont press photo 2008.

Quote:
Mediteranski centar fotografije Bar organizuje Mont press photo 2008. godine, na kome će biti dodijeljena godišnja nagrada za nabolju novinsku fotografiju snimljenu u Crnoj Gori.
Mont press photo je organizovan sa ciljem unapređenja kvaliteta i vrednovanja, kao i afirmacije novinske fotografije, kao informativnog dokumenta, svjedoka jednog vremena. Na konkursu mogu učestvovati samo radovi profesionalnih fotoreportera, free lance fotografa i novinskih fotografa, koji su snimljeni na području Crne Gore u toku kalendarske 2008. godine. Svaki učesnik dostavlja do pet fotografija sa podacima autora, ime prezime, naziv fotografije, kada je i gdje snimljena, objavljena ili ponuđena redakciji u sklopu drugih fotografija, u digitalnoj formi, u rezoluciji 300 dpi, na e-mail mcpbar"cg.yu.
Prijava uz fotografije sadrži ime i prezime autora, adresu, kontakt tel.-mail, status autora, nazive fotografija sa kojima konkuriše, uz izjavu da je jedini nosilac autorskih prava nad istim, te saglasnost da se fotografije mogu bez naknade koristiti isključivo u afirmaciji Konkursa u medijima, katalogu, sajtu i slično.
Izbor fotografija vrši žiri od pet članova, koji odluku donosi većinom glasova. Pobjednik konkursa dobija nagradu od 250 eura, koju dodjeljuje pomorska kompanija "Nimont" iz Bara, a najbolja sportska fotografija dobija pehar barske firme "Haliotis". Nagrade će biti uručene krajem marta na svečanosti u Baru.
Prijave sa fotografijama primaju se do 1. marta, na mail mcpbar"cg.yu, odnosno na adresu Mediteranski centar fotografije, Mont press photo 2008, 85000 Bar -Montenegro, Obala- Jugofoto bb.
D.S.

Izvor

U Vijesti je bila prilozena jedna fotografija, u barci sjede popovi, medju njima Amfilohije i jedan sto slika fotografa.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 04:56   #38
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Kultura U HERCEG NOVOM SVE SPREMNO ZA 42. HERCEGNOVSKI ZIMSKI LIKOVNI SALON

Presjek crnogorskog stvaralaštva

Quote:
Praktično sve je spremno da za početak prestižne likovne smotre regiona 42. Hercegnovski zimski likovni salon, koji će biti otvoren u četvrtak, 5. februara u Galeriji „Josip-Bepo Benković" u Herceg Novom. Prema riječima istoričara umjetnosti Bogdana Musovića, ovogodišnji salon je prilika da se prikaže savremeni umjetnički trenutak u Crnoj Gori, kroz mogući presjek likovnog stvaralaštva.
- Ovogodišnji salon kao prestižna likovna smotra daje mogućnost uglavnom mladim autorima da prezentuju svoja multimedijalna i multidisciplinarna promišljanja savremene umjetnosti. Na salonu će se naći radovi već afirmisanih pripadnika srednje generacije koji ravnopravno korenspondiraju sa aktuelnim umjetničkim zbivanjima i sa svojim mlađim kolegama ravnopravno participiraju u stvaranju crnogorske umjetnosti - kaže Musović.
Ovogodišnji selektor 42. Hercegnovskog zimskog likovnog salona je istoričar umjetnosti Anastazija Miranović iz Bara, koja je za ovaj salon izabrala sljedeće autore: Nadu Arnaut, Ljiljanu Burić Kolundžić, Marka Čakalovića, Relju Dedeića, Svetlanu Dragojević, Tijanu Dujović- Liščević, Maju Đurić, Veska Gagovića, Milijanu Istijanović, Jelenu Jovančov, Milenu Miličević Popović, Nadu Kažić, Biljanu Keković, Vojislava Kilibardu, Gordanu Kuč, Anu Matić, Sretena Milatovića, Anu Miljkovac, Danijelu Mršulju, Suzanu Pajović Živković, Toma Pavićevića, Ivanku Vanju Prelević, Igora Rakčevića, Maju Šofranac, Nenada Šoškića, Tanju Topuzovski, Srđana Vukčevića, Aleksandra Vukotića, Naoda Zorića i Milenu Živković.
Tri najbolja rada po izboru žirija biće nagrađena, a o nagradama će odlučivati žiri na sam dan otvaranja Salona, sa kojim, u stvari, počinje tradicionalni 40. Praznik mimoze i kojim je ovaj likovni salon stariji od manifestacije posvećene žutom cvijetu. Hercegnovski zimski salon je sastavni dio Praznika mimoze i njegova, možda, i najjača kulturna manifestacija.
Z.Š.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 04:58   #39
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Kulturni centar Bar pred moskovskom publikom

Kulturna baština Crne Gore u Rusiji



Quote:
Moskovska publika biće u prilici da vidi crkve, manastire, yamije, stare mostove, sahat-kule, palate, stare utvrđene gradove i fortifikacije, te da se upozna sa istorijskim urbanim jezgrima, etnološkim i spomenicima profanog graditeljstva u Crnoj Gori

Izložba fotografija "Kulturna baština Crne Gore" biće otvorena u petak u galeriji "Izmajlova“ u Moskvi. Riječ je o projektu Kulturnog centra Bara, koji je premijerno predstavljen 2007. godine u okviru 20. Barskog ljetopisa.
Moskovska publika biće u prilici da, u sklopu ove postavke, vidi crkve, manastire, yamije, stare mostove, sahat-kule, palate, stare utvrđene gradove i fortifikacije, te da se upozna sa istorijskim urbanim jezgrima, etnološkim i spomenicima profanog graditeljstva u Crnoj Gori. Organizatori izložbe, koja će biti otvorena do kraja februara, su Komitet za kulturu grada Moskva i NVO "Kreativ”, a autor izložbe je mr Vladislav Kasalica, rukovodilac Zavičajnog muzeja barskog Kultunog centra.
Prema riječima autora postavke, Vladislava Kasalice do organizacije izložbe u glavnom gradu Rusije došlo je nakon što je direktorica galerija "Izmajlova" pretprošle godine u barskom muzeju vidjela ovu postavku, i odmah iskazala interes da je predsatvi i u svom gradu, nakon čega je obavijestila i Komitet za kulturu grada Moskva koji je podržao inicijativu...
Izložba će biti u predstavljena u multimedijalnoj formi, i posjetiocima će prikazati 130 naših spomenika kulture, od arheoloških do memorijalnih. Za ovu priliku je urađen i prateći materijal na ruskom jeziku. Štampani su knjiga i CD s video-prezentacijom...

R.K.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 05:00   #40
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Izložba Voja Rabrenovića od večeras u “Bluz baru”
“Izopačeni” akvareli

Quote:
Samostalna izložba akvarela crnogorskog umjetnika Voja Rabrenovića intrigantnog naziva “Ja sa izopačenim pogledom na svijet” biće otvorena večeras u 21. 30 u podgoričkom “Bluz baru”. Organizator izložbe je Srđa Stijović
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega

Last edited by Bann'dito; 21-01-09 at 05:03..
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 05:01   #41
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Slikari iz Francuske Srbije i Bugarske

“spinaker” organizuje Četvrtu meĐunarodnu likovnu koloniju



Quote:
herceg novi – hercegnovska galerija “spinaker” krajem januara četvrti put organizuje tradicionalnu međunarodnu likovnu koloniju, u kojoj će učestvovati 12 slikara iz evrope.
"Žao mi je što nismo mogli da ugostimo sve umjetnike koji su željeli da dođu u herceg novi", ističe vlasnik “spinakera” dragan mračević, dodajući da njegova galerija i organizaciono i finansijski sama stoji iza te likovne smotre, iako se zahvaljujući njoj promoviše kultura, istorija i turistička ponuda grada. Iz lokalne vlasti to još uvijek nije prepoznato", kaže mračević.
Učesnici kolonije koja će biti organizovana od 25. Do 31. Januara su Željko tomšić, ljubo milunović i zoran krulj iz srbije, oleg gočev, martina karaivanova i darina zlatareva iz bugarske, dok iz francuske stiže petoro umjetnika philippe pherivong, yolande brives, jovan zec, zineb guerout i michele ferrer-di martino.
Tokom boravka u “spinakeru”, za učesnike će biti priređeno i niz prigodnih programa, među kojima su obilazak znamenitosti boke kotorske, budve, dubrovnika i hercegnovskog zaleđa. Posjetioci će moći da vide izložene radove i da se druže sa umjetnicima u galeriji “spinaker svakog dana od 16 sati.
s.k.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 05:04   #42
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Dado predstavlja Crnu Goru u Veneciji

“vijesti” nezvaniČno saznaju



Quote:
podgorica - miodrag-dado Đurić, jedan od najznačajnijih živih likovnih umjetnika, crnogorski velikan koji je već decenijama dio najelitnije evropske i svjetske likovne scene, predstavljaće crnu goru na predstojećem, 53. Bijenalu savremene umjetnosti u veneciji, saznaju nezvanično “vijesti” iz obično dobro obaviještenih izvora.

Izvor iz ministarstva kulture nije potvrdio, ali ni demantovao ovu informaciju. Očekuje se da će ministarstvo kulture narednih dana zvanično saopštiti podatke o ovogodišnjem nastupu crne gore u veneciji.
Dado Đurić rođen 1933. Godine na cetinju, jedan je od najistaknutijih predstavnika savremene figurativne umjetnosti.

Đurić se školovao u herceg novom, a akademiju likovnih umetnosti završio je u beogradu 1956. Godine, u klasi profesora marka Čelebovića. Od 1956. živi u francuskoj i to u selu Šamon an veksan kraj pariza gdje ima atelje i gdje stanuje.

Boravio je kratko u njujorku, a potom i u centralnoj africi. Pored ulja i crteža, radi grafike, a od 1978. Do 1980. Godine radi i na crtežu, grafici, kolažu - asamblažu. Njegova djela se nalaze u mnogim najvećim muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama i iz njih se može suditi o njegovom majstorskom likovnom umijeću u kome dočarava osobene apokaliptične spojeve. Poslije marka Šagala i salvadora dalija, dado Đurić je najviše uticao na pojam nadrealizma u slikarstvu. Dadovu kultnu poziciju među ljubiteljima umjetnosti potvrđuju i njegovi predani obožavaoci - a jedan od najvećih među njima je i čuveni švajcarski crtač i dizajner hans rudi giger, poznat kao kreator filsmkog “elijena” u slavnom filmskom serijalu koji je kod nas preveden kao “osmi putnik”. Giger je jedan od najznačajnijih evropskih kolekcionara dadovih radova.

Dadove dvije pariske izložbe prošle su godine bile jedan od događaja u parizu - a najugledniji kritičari su, tim povodom, izgovorili i napisali brojne pohvale dadovom radu, o čemu je u subotnjem dodatku “vijesti” pisala naša saradnica iz francuske prijestonice branka bogavac.
U sklopu priprema za 53. Međunarodno bijenale savremene umjetnosti u veneciji, koji će biti održan od četvrrtog juna do 22. Novembra 2009. Godine, umjetnički direktor 53. Bijenala danijel birnbaum saopštio je da će naslov centralne izložbe bijenala biti “ making worlds” (praviti svjetove). On je izjavio da polazna tačka njegove koncepcije leži u činjenici da je “umjetničko djelo mnogo više od umjetničkog objekta“ – ono je, prije svega, “vizija svijeta“, način na koji se svijet pravi, ili, pak, “viđenje svijeta koji nastaje“.
je.p.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 22-01-09, 06:56   #43
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Stvaranje svjetova i svjetovi stvaranja

bijenale u veneciji: Istorijat crnogorskog prisustva na najprestiŽnijoj planetarnoj smotri umjetnosti




Quote:
bijenale savremene umjetnosti u veneciji, čije će se 53. Izdanje održati od sedmog juna do 22. Novembra 2009. Godine, biće posvećeno temi “stvaranje svjetova” (making worlds), prema koncepciji umjetničkog direktora danijela birnbauma iz Švedske, a među zemljama koje će se prvi put samostalno predstaviti na najvećoj smotri savremene umjetnosti je i crna gora.
Iako još nije zvanično objavljeno, “vijesti” saznaju da će našu zemlju predstavljati miodrag-dado Đurić, jedan od najznačajnijih živih likovnih umjetnika.

Istorija bijenala (iz koga je proistekao i slavni filmski festival, kasnije izdvojen u zasebnu manifestaciju) može se podijeliti na tri perioda: Od osnivanja 1893. Do kraja drugog svjetskog rata 1945, period poslije rata do reforme 1973. I od sedamdesetih godina do danas.
Odmah po osnivanju bijenale će postati najveća smotra likovne umjetnosti u svijetu, i to će ostati do danas. Inicijativa za bijenale data je 1893. Godine, kada gradsko vijeće venecije donosi odluku da osnuje nacionalnu dvogodišnju umjetničku izložbu. Nakon godinu dana, izložbi se daje internacionalni karakter i utvrđuje se sistem po pozivu. Prvi umjetnik sa ovih prostora koji je učestvovao na bijenalu u veneciji bio je milo milunović i to 1928. Godine, kao i deceniju kasnije kada je konačno izgrađen jugoslovenski paviljon. Na prelazu između pedesetih i šezdesetih godina jugoslaviju predstavlja niz poznatih jugoslovenskih umjetničkih ličnosti, među kojima i petar lubarda. Godine 1993. Jugoslavija ne postoji, a na bijenalu sa nacionalnim predstavljanjima pojavljuju se slovenija, hrvatska i makedonija. Izvan službene jugoslovenske selekcije, na posebnoj tematskoj izložbi "aperto" inaugurisanoj 1980. Učestvuje marina abramović (marina abramović je već 1976. Na bijenalu izvela performans "umjetnost treba da bude lijepa... Umjetnici trebaju da budu lijepi"). Godine 1995. Srj učestvuje na bijenalu sa komesarom radislavom trkuljom i dodatnim komesarom vesnom milić, koji izlažu u jugoslovenskom paviljonu djelo miloša Šobajića. Budući da se po dogovoru srbija i crna gora smjenjuju, na narednom bijenalu komesar branislav sekulić predstavlja slikarstvo voja stanića.
Crna gora je te 1997. Imala šansu da se pohvali zlatnim lavom bijenala u veneciji, kada je bila na redu da izabere predstavnika. Tada je za komesara bio određen petar Ćuković koji je izabrao marinu abramović, svjetski poznatu umjetnicu sa ovih prostora koja već godinama živi i radi u inostranstvu, ali je crna gora, iz nejasnih razloga, povukla, zapravo promijenila odluku i komesara. Abramovićeva je potom nastupila na bijenalu samostalno, u centralnom paviljonu, na poziv tadašnjeg generalnog komesara Đermana Ćelantea i dobila zlatnog lava za rad “balkanski barok”. Bez namjere da se na bilo koji način omalovažava stvaralaštvo voja stanića, zvaničnog predstavnika srj na bijenalu 1997, činjenica je da se pokazalo kako je bilo znatno logičnije rješenje da našu zemlju na bijenalu reprezentuje marina abramović čiji rad po svom duhu mnogo više odgovara manifestaciji kakva je ova. Inače, tada je jugoslovensku delegaciju na venecijanskom bijenalu predvodio crnogorski premijer milo Đukanović, a u njoj su bili tadašnji republički ministri za kulturu srbije i crne gore, nada popović-perišić i goran rakočević. Ministarstvo kulture crne gore kasnije je marini abramović uputilo izvinjenje, nakon kojeg je umjetnica povukla odluku da više ne izlaže u crnoj gori, tako da je 2004. Učestvovala na petom cetinjskom bijenalu, čiji je kurator bio poznati teoretičar i kritičar rene blok.
Na bijenalu 2001. Godine pojaviće se milija pavićević, konceptualni crnogorski umjetnik zajedno sa olegom kulikom iz ukrajine, a komesar je bio petar Ćuković.
“eros malog prestupa” naziv je izložbe na bijenalu 2005, kada se predstavljaju igor rakčević, jelena tomašević i natalija vujošević, prema izboru i konceptu svetlane racanović. “eros malog prestupa” je izazvao prilično zanimanje stručne javnosti, a umjetnici i komesarka postavke dobili su brojne pohvale i vrlo pozitivne kritike.
Ovogodišnje učešće dada Đurića obradovalo je brojne poklonike umjetnosti, dok ime crnogorskog komesara još nije poznato, iako su ovakvi podaci, gotovo svih zemalja učesnica bijenala, bili poznati još krajem prošle godine. Pored crne gore, koja se ove godine prvi put predstavlja samostalno, to će učiniti i andora, gabon, pakistan, monako, južna afrika i ujedinjeni arapski emirati, a među onima koji će ponovo učestvovati su iran, maroko, novi zeland i san marino, saopštili su organizatori.
Birnbaum, umjetnički direktor bijenala, najavio je da centralna izložba neće biti podijeljena klasično na sekcije, već će je činiti segmenti koji se uklapaju u opštu temu. Posebno je naveo tri aspekta njegove koncepcije, koja podrazumijeva da je umjetnost više nego objekat, jer predstavlja viziju svijeta. Prema navodima birnbauma, izložba bi trebalo da naglasi proces produkcije umjetničkog djela, odnosno njegovu bliskost sa prostorima kreacije i edukacije (studio, radionice), umjesto sa tradicionalnom muzejskom postavkom koja prije svega naglašava završeno umjetničko djelo. Tako će neki radovi, kako je najavio birnbaum, predstaviti “svjetove stvaranja” umjetnosti koja se, s obzirom na to da daje viziju, može i smatrati načinom “stvaranja svijeta”.
Prošle godine je zlatnog lava venecijanskog bijenala dobio 87-godišnji argentinski umjetnik leon ferari, dok je najboljim paviljonom proglašen mađarski, u kojem se predstavio umjetnik andreas fogarasi iz beča. Nagradu za umjetnika mlađeg od 40 godina na centralnoj izložbi dobila je emili jacir iz jordana, koja živi i radi u njujorku i ramali, dok je počasno priznanje dobio bugarski umjetnik nedko solakov. Zlatni lav za životno djelo dodijeljen je na otvaranju bijenala afričkom fotografu maliku sidibeu iz malija.


Praznik umjetnosti

povodom (još nezvanične) vijesti da će miodrag-dado Đurić predstavljati crnu goru na 53. Bijenalu savremene umjetnosti u veneciji, slikar i likovni kritičar slobodan slovinić kazao je da je takva odluka pravi praznik za crnu goru.

- izuzetno me je obradovala informacija, da će miodrag-dado Đurić predstavljati crnu goru na 53. Bijenalu savremene likovne umjetnosti u veneciji. To je par ekselans informacija, svakako, ako je to već dogovoreno sa našim maestrom. No, u sveopštoj poplavi zvaničnih dezinfomacija, moguće su svakojake odluke. Istinski vjerujem, da se to ovog puta, doista neće desiti. Dado Đurić je naš najistaknutiji živi likovni stvaralac, čije je genijalno i nadnaravno likovno djelo duboko uraslo u tokove savremene svjetske likovne umjetnosti. To će biti potpuni praznik za crnu goru, a i za sve poklonike istinske umjetnosti. Konačno da i mi povučemo pravi potez, pravi i vrhunski umjetnik, na pravom mjestu, na čemu bi nam mogle pozavidijeti i mnogo razvijenije kulturne sredine. U više navrata, kao likovni umjetnik i likovni kritičar, pisao sam o izuzetnom dadovom stvaralaštvu, istinski vjerujem da ću biti u prilici da iznova pišem o našem maestru.
j.paviĆeviĆ
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 22-01-09, 07:00   #44
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Pornografija kapitalizma

izloŽba radova zorana ŽivkoviĆa u galeriji “centar”



Quote:
podgorica - izložba “contribution of the east“ zorana Živkovića, biće otvorena večeras u 19 sati u podgoričkoj galeriji “centar”.
Živković će se predstaviti radovima dimenzija 50x50 cm napravljenim od tkanine, koji su ručno krojeni i šiveni . Riječ je o kolažnim aplikacijama na zastavama, rađenim u kombinovanoj tehnici.

Zoran Živković je rođen 1969. Godine u kotoru. Završio je pravni fakultet u beogradu, kao i fakultet likovnih umjetnosti na cetinju, smjer slikarstvo. Samostalno je izlagao u cetinju, herceg novom, ljubljani, novoj gorici, podgorici, berlinu i beogradu. Učestvovao je na više grupnih izložbi i bijenala.

“izložba 'contribution of the east' je jedna posttranzicijska slika istočne evrope, odnosno zemalja bivšeg komunističkog bloka. Promjenama koje su se desile ustanovljen je novi identitet tih društava i izložba je djelimično svjedočanstvo o tom izmijenjenom identitetu. Moram priznati da mi nije bila namjera da unutar tih promjena pronađem odgovore u vezi sa očekivanim i ostvarenim slobodama, političkim uvjerenjima i slično, kao ni da upoređujem kapitalističko i tzv. Socijalističko uređenje, odnosno ulogu čovjeka u tim društvima. Isto tako, postavljanjem portreta i inicijala porno zvijezda iz zemalja istočne evrope na njihovim nacionalnim zastavama nijesam želio da iznosim etički komentar u vezi njih samih ili pornografije uopšte, već da iskoristim jednu jednostavnu ilustraciju tranzicionih promjena. Pornografija je industrija koja u sebi najbolje sublimira globalni kapitalistički sistem, snagu i moć medija i profita, ali i koja je odličan svjedok vremena u kom živimo. U tom smislu, pornografija danas se pretvorila u organizovan i uređen sistem, koji funkcioniše po teoretskim načelima korporativnog kapitalizma i moglo bi se reći da je simbol, metafora globalnog kapitalizma danas”, zapisao je Živković.
Izložbu će otvoriti ljiljana zeković, istoričarka umjetnosti.
je.p.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 26-01-09, 10:54   #45
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Slike Draška Dragaša

OTVORENA IZLOŽBA U GALERIJI BJELOPOLJSKOG CENTRA ZA KULTURU



Quote:
Bijelo Polje – Izložba slika poznatog crnogorskog umjetnika Draška Dragaša otvorena je u bjelopoljskom Centru za kulturu. Izložbenu postavku od četrnaest radova u kombinovanoj tehnici na drvetu otvorio je doktor Milivoje Radović, koji je tom prilikom istakao da je Dragaš jedan od najboljih slikara srednje generacije.
Dragaš je rođen u Pljevljima, a živi i stvara u Podgorici. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Novom Sadu i postdiplomske studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Rajka Todorovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Izložbu su organizovali bjelopoljski Centar za kulturu i Zavičajni muzej.
B. Č.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 26-01-09, 10:58   #46
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

U novskoj galeriji Spinaker



Quote:
Četvrta međunarodna likovna kolonija

Herceg Novi, 25. januara –Tradicionalna i četvrta po redu Međnarodna likovna kolonija SPINAKER 09, počeće večeras, u poznatoj galeriji “Spinnaker” dok će izložba radova učesnika biti priređena 31.januara u 19.00 sati. Učesnici kolonije ovaj put su Željko Tomšić, Ljubo Milunović i Zoran Krulj iz Srbije, dok iz Bugarske stižu Oleg Gočev, Martina Karaivanova i Darina Zlatareva, kao i petoro umjetnika iz Francuske, među kojima su; Philippe Pherivong, Yolande Brives, Jovan Zec, Zineb Guerout i Michele Ferer-Di Martino.
Inače, tokom boravka u Spinakeru, za učesnike će biti priređen i niz prigodnih programa, među kojima su obilazak znamenitosti Boke Kotorske i Dubrovnika.

M. B.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 03-02-09, 19:24   #47
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Prolaznost, smrt i krhkost tijela

otvaranje retrospektive frensisa bejkona u madridu



Quote:
madrid (beta-afp) – u muzeju “prado” u madridu danas će biti otvorena retrospektiva radova frensisa bejkona, povodom stogodišnjice rođenja tog engleskog slikara. Izložba je prethodno bila postavljena u londonskoj galeriji “tejt”, a poslije madrida biće prenijeta u muzej ”metropoliten” u njujorku. Posjetioci muzeja “prado” biće u prilici da, od danas do 19. Aprila, pogledaju radove bejkona koji je najčešće slikao na temu smrti, prolaznosti, krhkosti ljudskog tijela i usamljenosti.

Slikar, koji je umro 1992, u 83. Godini, pred kraj života je više puta boravio u madridu. U španskoj prijestonici je i umro. Prema riječima komesarke izložbe manuele mene, bejkon je imao običaj da posjećuje “prado” u vrijeme kada je zdanje bilo zatvoreno za posjetioce. Tada bi neometen proučavao slike, uglavnom radove fransiska goje i dijega velaskeza. Na izložbi ce posebna pažnja biti posvećena bejkonovom interesovanju za velaskezov “portret pape inoćentija desetog”, na osnovu kojeg je sačinio nekoliko sopstvenih radova. U “pradu” će biti izloženo oko 60 bejkonovih slika, a biće predstavljena i njegova arhiva, pronađena nakon smrti.
izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 07-02-09, 16:57   #48
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default SinoĆ u kuslevovoj kuĆi otvorena izloŽba radova Vesne PupoviĆ

Putokaz u traganju za smislom života



Quote:
Podgorica, 6. februara- U Kuslevovoj kući večeras je otvorena sedma samostalna izložba slikarke Vesne Pupović. Autorka se predstavila sa tridesetak radova rađenih u tehnici pastela i ulja na platnu.
Otvarajući izložbu Mirel Radić Ljubisavljević, pomoćnica ministra saobraćaja i telekomunikacija u Vladi Crne Gore, kazala je da Vesnine slike govore same o sebi, te da one pružaju mogućnost za bijeg, a istovremeno bude nadu i pružaju utočište umornoj duši. One su, prema njenim riječima, svjetlo u tami, putokaz u traganju za smislom života koji nam neprestano izmiče. Njena umjetnička djela vraćaju nas ka našoj unutrašnjosti, ukazuju da je najveće i najvažnije putovanje unutar sebe i sređivanje sebe iznutra.
- Neka nam Kuslevova kuća danas bude soba za predah, kutak samospoznaje, inspiracija koja će nam iscijeliti tijelo, smiriti misli i utješiti dušu, poručila je Radić Ljubosavljević, dodajući da u Vesninom ženskom opusu slika naslućuje ženu dostojanstvenu, zagonetnu, mitsku i istovremeno modernu, ženu koja je spoznala tajnu svijeta koju želi podijeliti sa nama, krhku a snažnu, naučenu na davanje i pružanje uzvišene ljubavi.

N.J.

Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 07-02-09, 17:03   #49
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default CRTEŽI I GRAFIKE NOVICE KOVAČA IZLOŽENi U KOTORSKOJ GALERIJI

Vojnici vatrenih srca

Quote:
Postavku crteža i grafika pod nazivom "Vojnici" akademskog umjetnika Novice Kovača iz Nikšića, od prekjuče imaju priliku da u Gradskoj galeriji pogledaju i ljubitelji likovne umjetnosti u Kotoru. Kovač je 2005. godine diplomirao na FLU Cetinje, u klasi prof. Anke Burić i dobitnik je godišnje nagrade "Sju Rajder". Prvi put izlaže u Kotoru, a predstavlja se radovima nastalim u periodu od 2003. do 2009. godine. Dio crteža, koji preovlađuju u odnosu na grafiku, dijelom je izlagao ljetos u Perjaničkom dvoru na Kruševcu, ali je za Kotorane pripremio i nekoliko novijih, do sada neizlaganih radova, kakvi su i dva crteža klovnova sa porukama : "Izio đavo šalu", crteži bitaka i "građevina" nastala od vojnika pod nazivom "Crna Gora".
- Ranije sam izlagao samo vojske, ovo je isti taj ciklus, ne razlikuje se puno, samo što sam ovdje poveo više računa o pojedinačnim figurama, njihovim osobenostima - kaže umjetnik i dodaje da ga bitke fasciniraju od ranog djetinjstva, a kroz njih istražuje ljudsku prirodu.
- U bitkama nema baš ništa plemenito ni humano, radim ih zato što je to jedno činjenično stanje, bitaka ima od kad je svijeta i vijeka. Počeo sam da ih crtam od ranog djetinjstva, međutim, tu nema ničeg infantilnog. Nijesu to konkretne bitke, nastaju od rada do rada, a inspirišu me i svakodnevni motivi. Evo, kroz crtež "Utakmica", preko fudbala govorim o sportu, na terenu su igrači, a bitka se vodi na tribinama, dakle, poredim te dvije dimenzije. Poruka je: "Uozbiljite se, ljudi!" - objašnjava Kovač, dodajući da tu nema karikaturalnih detalja. Nije to ni ilustracija, već prije svega dobar crtež, koji je, kao što je to i Mikelanđelo naglasio, osnova likovnog izraza. Pored modela vojnika, koji nanovo osmišljava i inovira, Novica Kovač radi i figure ljudi.
- Trenutno radim uporedo neke dvostruke cikluse, vojnike i druge stvari koje mi prolaze, crtam i konkretne stvari. Kroz ovaj model vojnika protkana je ta neka moja ideja, misao, a kroz crtež se bavim i ljudima, čovjekom - naglašava umjetnik.
Novičini vojnici su u duhu rođeni i preporođeni, kazala je Nikoleta Petrović, prof. filozofije, otvarajući izložbu i osvrnula se na zanimljiv komentar "Jao, koliko borbi!", koji je čula od prisutnih.
- Hegel bi rekao da je samo istina predmet prave spoznaje i zanimanja umjetnika i umjetničkog djela. Tako i Novica, ređajući svoje vojnike pažljivo i temeljno kao cigle kada se gradi kuća, gradi svoje umjetničko djelo i kroz njega ispovijeda svoje najintimnije istine. Njegovi vojnici nas pozivaju u život, jer njihovo srce gori od života - kazala je Petrović.

M.D.P.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 09-02-09, 15:54   #50
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Motivi kraške zemlje

izloŽba slovenaČkog umjetnika zorana muŠiČa u hotelu “maestral”



Quote:
budva - izložba grafika svjetski poznatog slovenačkog slikara zorana mušiča, svečano je otvorena preksinoć u okviru dana slovenačke kulture koji su u organizaciji kompanije “hit montenegro” i ambasade slovenije održani u elitnom miločerskom hotelu “maestral”.

Izložba djela zorana mušiča, jednog od najvećih slovenačkih slikara i grafičara posvećena je stogodišnjici njegovog rođenja. Slikar koji je najveći dio života proveo u parizu i veneciji je od 1945. Godine do smrti ostvario brojne značajne cikluse. U parizu je pedesetih godina prošlog vijeka prodro sa figuralikom, uprkos tadašnjem pravcu koji je bio naklonjen apstrakciji. U sedamdesetim godinama postao je poznat po potresnom ciklusu “nismo posljednji”, koji predstavlja slikarevo sjećanje na dane preživljene u logoru dahau.

- mušičev stvaralački put kreće se između figurativnosti i apstrakcije i u sebi nosi veličinu njegovog duha i dubinu njegove izražajnosti. Kraški pejzaž, ta opora, stjenovita, surova i ispucala zemlja crvenih, smeđih i oker nijansi putem njegovih djela zauvijek ostaje živa. Ona mu je bila metafora patnje, prolaznosti, čvrstine, žilavosti i istrajnosti, inspiracija i podsticaj čak i onda kada je stvarao cikluse drugačijih naziva. Kao u djelima ostalih umjetnika i kod mušiča se kras naslućuje kao sadržajna i formalna polazna tačka unutrašnjih preispitivnja koja su se uvijek iznova pretakala u nove autorove poruke – kazala je na otvraranju istoričar umjetnosti i likovni kritičar nelida nemec.

Izložba u “maestralu” predstavlja 22 djela iz stalne zbirke, koje je autor poklonio domovini i nalazi se u muzejskoj zbirci grada dobrovo u goriškim brdima. Mušič je bez dileme um- nogome uticao na razvoj kompletne slovenačke likovne umjetnosti i omogućio brojnim slovenačkim slikarima da se pobliže upoznaju sa svjetskom likovnom scenom.

Grafike u “maestralu” predstavljaju motive kraške zemlje, istarske, dalmatinske i drugih kraških oblasti, za koje je posebno značajan suptilni izražaj, prirodne i neagresivne boje zemlje.
Zoran mušič bio je vrhunski majstor različitih klasičnih grafičkih tehnika. Umjetnik koji je doživio duboku starost od 96 godina dobitnik je prešernove nagrade, najeminentinje slovenačke nagrade na području kulture kao i najvećih odlikovanja francuske vlade. Danas je njegov slikarski opus pod zaštitom države kao dio slovenačkog kulturnog nasljeđa, a njegova djela nalaze se u svim velikim i značajnijim svjetskim galerijama i muzejima. Jedina stalna zbirka njegovih grafika nalazi se u goriškom muzeju u dobrovu.

Lara jankovič, mlada i popularna slovenačka glumica, zaokružila je veče slovenačke kulture svojim kabare nastupom, u koji je uključila brojne poznate melodije i šansone, neke i iz svoje monodrame o edit pjaf za koju je dobila značajne negrade na međunarodnim festivalima u beogradu i moskvi. Nastupala je i u podgorici (sa pdg iz nove gorice) i nikšiću.
d.t.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 09-02-09, 16:03   #51
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Maja Šofranac i nenad ŠoŠkiĆ, laureati 42. Hercegnovskog zimskog salona

Umjetnost je uvijek dobar prijatelj

Quote:
Nagrade ovogodišnjeg 42. Hercegnovskog zimskog salona na ceremoniji otvaranja u galeriji "Josip Bepo Benković" pripali su Maji Šofranac i Nenadu Šoškiću, koji su, između primanja čestitki od kolega i poklonika lijepe umjetnosti, bili puni utisaka.
Laueratima je među prvima čestitao gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić, koji je istakao da je grad ponosan što su se u plejadi najboljih, onih koji su dobili ovu vrijednu nagradu, našla i njihova imena.
- Ovo je velika nagrada i priznanje. Prije svega zato što je Hercegnovski zimski salon manifestacija sa velikom tradicijom. Drago mi što sam u velikoj konkurenciji ove godine dobio nagradu, jer je ova postavka koju je selektor Anastazija Miranović odabrala bila izuzuetno dobra i kvalitetna. Po mom mišljenju i da su drugi dobili nagradu i priznanje, ne bi bilo nezasluženo. Meni valja tek sada i od sada nositi svijetli i ugledni „teret" treba pokušati narednim djelima sve opravdati. Ako se stekne i bude kakve sreće i boljitka zasluga je i nagrade Hercegnovskog zimskog salona. Naravno, veoma mi je bitno što taj rad koji sam naslovio „Bez imena" prošlog ljeta bio nagrađen u San Marinu, tako da je to potvrda da ovaj rad ima dobru energiju i da vrijedi. Planiram da radim i trajem što duže i što više mogu - rekao je Nenad Šoškić za „Dan".
Šoškić je Fakultet likovnih umjetnosti završio na Cetinju, a postdiplomske studije na FLU u Beogradu.
Maja Šofranac kaže da je nagrada iznenadila, jer nije očekivala da će dobiti ovo veliko priznanje.
- Ovo mi je dosad najdraže priznanje. Umjetnost je za mene uvijek dobar prijatelj. Sa njome živimo, umiruje nas i podstiče, poziva, čini nas pametnijim, promjenljivim. Ovaj poziv je način života. . Šaljivdžija je i onaj koji te razumije. Jezik slikara ne treba prevoditi. Jednako je razumljiv u Herceg Novom, Podgorici, Parizu i Moskvi, na Sjevernom polu ili Ekvatoru - kaže Maja Šofranac.
Maja Šofranac je rođena 1981. godine u Titogradu. Diplomirala je na FLU na Cetinju. Kao čovjek i umjetnik ona je ovom nagradom na ovogodišnjem salonu stigla do istinskih umjetničkih dometa, koji tek dolaze..
Z.Š.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 10-02-09, 18:02   #52
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Retrospektivna izložba Milana Staševića u "Haosu"

Samosvojni likovni izraz



Quote:
U galeriji "Haos" večeras će biti otvorena prva retrospektivna samostalna izložba crteža renomiranog slikara Milana Staševića, profesora na Likovnoj akademiji u Novom Sadu.
Radovi su iz različitih ciklusa i faza, rađeni tušem na platnu i papiru, najavila je danas na konferenciju za novinare umjetnička direktorka galerije Borka Božović.
U tekstu za katalog ona je ocijenila da "Staševićev umjetnički zapis pokazuje jedan zreli, samosvojni likovni izraz na našoj dosta heterogenoj likovnoj sceni".
Autor je izjavio da je proces pregledanja i biranja radova za njega bio zanimnjiv, ali da se malo i uplašio kada je postao svjestan vremenskog raspona.
Stašević, rođen 1946. godine u Banatu, diplomirao je slikarstvo 1975. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gdje je dvije godine kasnije i magistrirao. Priredio je više od 50 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu i učestvovao na više od 300 grupnih izložbi, dobio brojne nacionalne i međunarodne nagrade.
"Ovoga puta htio sam da pokažem stare crteže, koje skore da i nisam izlagao, kao i one najnovije. Još na početku sam shvatio i insistirao da crtež može da egzistira kao samostalna likovna disciplina, da ne mora da bude samo predložak za slilku ili grafiku", naglasio je on.
Stašević je dodao da "želi da njegovi crteži djeluju iskreno, da ne budu dopadljivi na prvi pogled već da proizvode odloženi doživljaj".
Postavku sa oko 50 radova otvoriće likovni kritičar Sava Stepanov. Izložba će trajati do 7. marta, a uz crteže na platnu i papiru biće predstavljen i film o umjetniku i njegovom radu.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 10-02-09, 18:04   #53
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Izložba slika Marine Knežević u Pančevu

Dan Treći



Quote:
Izložba slika Marina Knežević biće otvorena sjutra u 19 časova u Galeriji Dvorište, u Pančevu. Postavku čine djela iz ciklusa "Dan Treći".
Marina Knežević rođena je u Sarajevu. Apsolvirala je na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti 1991.godine, potom diplomirala na FLU Cetinje 1995. odsjek Grafika. Dobitnik je prve Nagrade studenata i postdiplomaca FLU Cetinje 1995. Pored slikarstva bavi se grafikom, skulpturom, restauracijom likovnih djela, ilustracijom knjiga, karikaturom...Za sobom ima samostalnu izložbu u Galerija SULUJ u Beogradu i kolektivne izložbe grafika i crteža: Bar, Beograd, Budimpešta, Podgorica, Tivat, Budva, Kotor, Gornji Milanovac, Leskovac. Živi i radi u Kotoru.
O njenom stvaralaštvu Draginja Maskareli je zabilježila: "Boka Kotorska na slikama Marine Knežević, zaustavljena u vremenu i oslobođena svojih karakterističnih istorijskih slojeva, drugačija je od bilo koje Boke do sada prepoznate u vizuelnim umjetnostima. Umjetnica zauzima simboličnu distancu u odnosu na uznemirujuće vrijeme u kome živimo i posmatra Boku sa starog puta koji vodi na Njeguše. Brdo Vrmac, koje podsjeća "na hrbat velike praživotinje koja bi svakog časa mogla da izroni", centralni je motiv njenih slika označenih samo brojevima, bez deskriptivnih ili "poetskih" naslova. Metafora "Dana Trećeg" u kome naše vrijeme još nije počelo da teče, vodi otkrivanju suštine, arhetipskim elementima kosmosa pomoću kojih se ostvaruje egzistencija svih postojećih stvari. Ekspresivne boje i monumentalne forme Marininih pejzaža mogu da pripadaju bilo kom trenutku, ali ne i bilo kom mjestu. Ostvarujući jednu novu sintezu utisaka iz spoljašnjeg i unutrašnjeg svijeta, ona ponovo otkriva Boku kao monumentalni hram Stvaranja sazdan od Zemlje i Vode"...

R.M.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-02-09, 13:50   #54
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default U galeriji “Haosu" u Beogradu

Cretži Milana Staševića



Quote:
Beograd, 11. februara (Tanjug) - U galeriji "Haos" likovni kriitčar iz Novog Sada Sava Stepanov otvorio je sinoć prvu retrospektivnu samostalnu izložbu crteža renomiranog slikara Milana Staševića, profesora na Likovnoj akademiji u Novom Sadu.
Stepanov je evocirao uspomene na prve susrete sa Staševićem kada je ,kao tek diplomirani student beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti, imao prvu samostalnu izložbu u Novm Sadu. Već tada je zapazio da se radi o izuzetnom crtaču i kao pripadnik " nove figuracije" sedamdesetih postavljao je "sigurne temelje"za svoju poetiku.
Na izložbi koja je otvorena do 7. marta izloženo je 50 radova iz različitih ciklusa i faza, urađenih tušem na platnu i papiru,a na video bimu može da se prati i film o umjetniku i njegovom radu.
Stašević, rođen 1946. godine u Banatu, diplomirao je slikarstvo 1975. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gdje je dvije godine kasnije i magistrirao. Priredio je više od 50 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu i učestvovao na više od 300 grupnih izložbi.Dobio je brojne nacionalne i međunarodne nagrade.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-02-09, 13:51   #55
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Izložba radova Veselina Brkovića i Sava Rupića otvorena u galeriji "Centar" u Podgori

Raznolikost idejnog i rukopisnog bogatstva



Quote:
Podgorica, 11.februara- Izložba crteža Veselina Brkovića i slika Sava Rupića, otvorena je sinoć u galeriji "Centar". Zajedničkom postavkom obuhvaćeno je 70 Brkovićevih crteža i 20 Rupićevih slika, a izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti, Ljiljana Zeković.
- Prezentirane su nam dvije ekspozicije koje nam kroz samosvojne poetike- osobenih personalnih sklonosti i individualnih temperamenata umjetnika, pokazuju da umjetnost dobija svoj pravi smisao upravo u raznolikosti idejnog i rukopisnog bogatstva, suprotstavljenim i harmonizovanim izražajnim formama, što nam na najsuptilniji način pokazuje ova izložba, kazala je Ljiljana Zeković.
Prema njenim riječima stvaralaštvo Brkovića i Rupića, imanentnih predstavnika savremene likovne scene Bosne i Hercegovine (pedagoga Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju) nije nepoznato crnogorskoj javnosti, jer su do sada samostalno izlagali u Herceg Novom, Kotoru i Baru.
- Polazeći od tematike intimističkog prosedea, pejzaža i mrtve prirode, Savo Rupić iskazuje svoj duboko senzitivni osjećaj za slikarsku materiju koju transponuje u likovni jezik ekspresivnog, asocijativnog i apstraktnog vokabulara. Njegovi pejzaži svoje polazište nalaze u slikama zavičaja na kojima su harmonično povezani iskustvena i "stvorena stvarnost", ocijenila je Ljiljana Zeković.
Crteži Veselina Brkovića su rađeni grafitom na papiru, a slike Sava Rupića su, uglavnom, ulja na platnu. Svi radovi nastali su u posljednjih nekoliko godina, a većina je sinoć izložena prvi put.
- Pejzaž i ženski akt predstavljaju tematsko interesovanje Veselina Brkovića. Ekspresija je njegov pokretač, kako u gestualnim potezima tako i u unutrašnjoj energiji koja daje snagu formama integrisanim u praznini koju emanira bjelina papira. Polazeći od relanosti on se udaljava od deskriptivnog načina rada i efekata, stvarajući savršenu ravnotežu između stvarnosti i imaginacije, istakla je Ljiljana Zeković.

R.M.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-02-09, 13:57   #56
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Nestrpljivo čekamo Dadovu izložbu

mateo rozati, predstavnik unesco kancelarije u veneciji koja je pomogla da se obezbijedi prostor za crnogorski nastup na bijenalu



Quote:
javnost crne gore već je upoznata sa informacijom da će slikar dado Đurić predstavljati našu zemlju na 53. Bijenalu savremene umjetnosti u veneciji, po odluci komesara crnogorske izložbe mišela pepija. Radovi poznatog slikara biće izloženi u palati zorzi, koju je za potrebe crnogorske izložbe obezbijedio unesco.
Ovih dana u podgorici boravi mateo rozati, predstavnik unesco kancelarije u veneciji, koji za „vijesti“ govori kako je pomenuta organizacija odlučila da palatu zorzi obezbijedi za crnogorsku izložbu na predstojećem 53. Bijenalu.
- ideja je došla nakon našeg razgovora sa ministarstvom kulture crne gore, sa kojim imamo odličnu saradnju. Unesco kancelarija u veneciji ima jednu vrstu tradicije, a to je da bude domaćin izložbe zemljama jugoistočne evrope. Prošli put to je bila bugarska (2007), a 2009. Godinu smatrali smo idealnom da se podrži crna gora i tako smo joj ustupili palatu zorzi za prvo samostalno predstavljanje. Ministarstvo kulture crne gore je bilo optimistički raspoloženo u vezi sa ovom idejom, tako da je brzo došlo do dogovora. Mi smo počastvovani što ćemo biti domaćini izložbe koja će predstavljati crnu goru. Naše uzbuđenje je bilo još veće kada smo saznali ko će predstavljati vašu zemlju i jedva čekamo izložbu u junu – kazao je rozati.

Kncelarija za saradnju sa unesco u crnoj gori formirana je tek prije godinu, a djelovanjem pomenute institucije rozati je više nego zadovoljan.
- Želio bih da istaknem da saradnja sa crnom gorom postoji odranije, a ne samo u posljednjih godinu dana od zvaničnog otvaranja kancelarije. Od osnivanja kancelarije za saradnju sa unesco, a samim tim i nacionalne komisije, naša saradnja se razvila u sistematski ozbiljniju i mnogo jednostavniju. Sada, za sva pitanja znamo kome treba da se obratimo. Izuzetno smo zadovoljni radom pomenute kancelarije u crnoj gori jer smo naišli na jedan posvećeni tim pun entuzijazma - kazao je mateo rozati ističući prednosti saradnje jedne države sa organizacijom kakva je unesco.

- glavni cilj unesco je da doprinese u očuvanju i razvoju mira, kulture, obrazovanja, komunikacije i nauke. Svrha ulaska crne gore u jednu ovakvu organizaciju je da dođe do pomenutih ciljeva i da ostvari na pravi način ove aktivnosti. Unesco može da pomogne svojim državama članicama na više načina. U oblastima, kao što su kultura, nauka, obrazovanje, komunikacija, unesco je postavio odgovarajuće zakonodavne i tehničke standarde, a biti član naše organizacije podrazumijeva njihovo usvajanje. Unesco je jedna laboratorija ideja, mjesto gdje se definiše dobra praksa između zemalja članica. Mi podržavamo institucionalni razvoj, razvoj kapaciteta, i realizujemo konkretne projekte. Unesco podržava pomenute projekte i njihovu realizaciju, ali glavnu ulogu imaju same države, članice unesco, koje svojom politikom odlučuju koliko će sredstava da ulože u realizaciju nekog projekta - kazao je rozeti izražavajući nadu da će organizacija unesco uticati na ljude koji donose političke odluke u crnoj gori kako bi više značaja posvetili kulturi, nauci, obrazovanju.

Vrata su otvorena

na pitanje da li crna gora može u narednim godinama da očekuje da još neki od gradova ili nacionalnih parkova bude uvršten na listu zaštićenih područja unesco, rozati smatra da su takva očekivanja realna.
- vrata unesco liste za očuvanje kulturne baštine su uvijek otvorena za crnu goru. Ne postoji samo lista kulturne i prirodne baštine, već i lista nematerijalne baštine, a crna gora je već ratifikovala unsco konvenciju, tako da postoji potencijal za priključenje toj listi. Uloga unesco je da podrži zemlje za kandidovanje predloga za pomenutu listu, ali odluka šta će se na njoj naći nije na unesco, već na zemlji članici i njenoj politici. Zemlja mora da odluči, predstavi kandidaturu i da prođe kroz tehničke provjere koje zahtijeva naša organizacija. Kada crna gora odluči da podnese novi predlog, novu kandidaturu, mi smo spremni da je podržimo i pomognemo - zakljućio je rozati.
j.paviĆeviĆ
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 12-02-09, 14:00   #57
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Kotorska gradska galerija priprema bogat i raznovrstan likovni program

Naglasak na skulpturi i kotorskom zlatarstvu

Quote:
Nastavljajući sa praksom dobrog domaćina, otvorenog za predstavljanje likovnih umjetnika različitog senzibiliteta, Gradska galerija u Kotoru je i za ovu godinu pripremila bogat, kvalitetan i raznorodan likovni program. Galeristkinje, Tatjana Kriještorac, istoričarka umjetnosti i Daliborka Bajrović, akademska slikarka, ove godine više pažnje će posvetiti vajarskim djelima, a ukoliko im to materijalne mogućnosti dozvole, planiraju izložbu umjetničkih predmeta od zlata. Iskreno se nadamo, kaže Kriještorac, da ćemo ove godine imati priliku, mogućnosti i sredstava da organizujemo izložbu koju smo planirale prošle godine.
- Gradska galerija, kao jedina, na žalost, galerija u ovom gradu, ima obavezu i prema svojoj likovnoj publici i prema bogatom kulturno-umjetničkom nasljeđu koje imamo, da svake godine, bar jedan termin ostavi za prezentaciju onih dijelova kulturne prošlosti grada koji su gotovo apsolutno nepoznati javnosti. Za početak smo odabrale Bogdana Kaluđerovića, posljednjeg kotorskog umjetničkog zlatara. Kotor je poznat po zlatarskoj tradiciji, a umjetnički premeti koje je izradio Kaluđerović krase skoro sve crkve u Boki i šire, kako pravoslavne, tako i rimokatoličke. On je gotovo šest decenija izrađivao umjetničke predmete, a potpuno nezasluženo, nikad ni jedna rečenica u literaturi nije posvećena njegovom životnom djelu. Ima i drugih tema koje nikada nismo obrađivali u ovoj struci. To je težak i ambiciozan istraživački rad, koji podrazumijeva i finansijska sredstva. Želja nam je da tom prigodom štampamo i pristojan katalog - monografiju posvećenu tom velikom čovjeku, te da u vrijeme trajanja izložbe organizujemo i kvalitetna predavanja o umjetničkom zlatarstvu, posebno u onom dijelu vezanom za Kotor - najavila je Kriještorac i dodala da će, kao i do sada, biti izložbi slika, umjetničkih fotografija, grafika, sa nešto većim akcentom na skulpturu.
- U odnosu na ranije godine, ovogodišnji program stavlja veći akcenat na skulpturu. Nabavile smo i postamente za skulpture, koji su nedostajali, a bili su potrebni za organizovanje ovakvih izložbi. Već nakon Novice Kovača, prvog izlagača ove godine, sljedeća izložba će biti posvećena skulpturi. Akademska vajarka Sandra Božović izlagaće 19. februara, u maju i tokom ljeta su izložbe Milijane Istijanović, Peđe Milačića i Zorana Obrenovića, imena poznata onima koji prate naš rad. To su akademski skulptori koji su prošle godine učestvovali u prvoj vajarskoj koloniji u Grblju, a njihova djela su sada trajno izložena u dvorištu ispred Galerije. Kao i svake godine, bar dva termina rezervisana su za kotorske slikare, ove godine to će biti Latinka Krek i Marijana Žebeljan, a kraj godine obilježiće tradicionalna izložba kotorskih likovnih umjetnika - naglasila je galeristkinja.
M.D.P.

Bez praznog hoda
- Za ovih tri godine, od kada je otvorena, Gradska galerija nikad nije imala prazan hod, svi termini su mnogo ranije traženi i zauzeti. Plan i program sastavljamo po prijemu zahtjeva, koji nam stižu tokom cijele godine. Pored pomenutih, izlagaće i slikari Nataša Nariščenko, Naod Zorić, Nikola Radović, Darko Đurović, Svetlana Knežević, Maja Đurović, Ivana Tiodorović, zatim grafičari Milena Živković, Andrijana Ivanda, Bojan Živić, fotograf Marko Tasić, keramičar Petar Martinović, Ana Zarubica, vajarka - najavljuje Tatjana Kriještorac.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 16-02-09, 15:31   #58
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Slikarka skarlet baptista-nikitoviĆ izlaŽe u hotelu "crna gora"

Sve boje Indije

Quote:
Samostalna izložba slika Skarlet Baptista–Nikitović može se pogledati naredne sedmice u "Zelenom salonu" podgoričkog hotela "Crna Gora". Postavku ove prodajne izložbe umjetnice koja živi i radi u Beogradu, a dolazi iz Indije, čini oko 20 slika rađenih tehnikom ulja na platnu. Zastupljeni su različiti ciklusi njenog stvaralaštva, a koji se najbolje očitavaju kroz motive kojima se bavi. To su uglavnom prikazi ruralne Indije, sa posebnim naglaskom na likove i figure žena. No, zastupljeni su i portreti, autoportret, kao i slike iz ciklusa "Hodočasnici". Izložbu ove akademske slikarke naslovljenu "Duh i boje Indije" otvorila je Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti. Napominjući kako posmatranje slika Skarlet Baptista-Nikitovićeve neodoljivo asocira na djelo Rabindranata Tagore, "koji je kroz vlastitu samospoznaju svijeta napisao najumnije i najosjećajnije stihove posvećene svojoj zemlji – Indiji", kritičarka ocjenjuje:
- Na ovoj izložbi slikarka nam otkriva magiju jedne čudesne zemlje, njenu trenscendentalnu, duhovnu i materijalnu prirodu, koju je umjetnica kao nostalgičnu sjetu ili neodvojiv dio svog iskonskog bitka, njegovala i likovno uobličila u novoj domovini. Ako pođemo od premise koju je izrekao Ele Fore, da je "umjetnost, kao i sam život, neprestano postojanje", onda se njeno slikarstvo može svesti na paradigmu - umjetnost - život – Indija. Likovni opus Baptista - Nikitovićeve nameće se, prije svega, ljepotom i živopisnošću izvedbe, kojom na topao i suptilan način dočarava mentalnu skladnost i raznolikosti ove nama daleke i nepoznate zemlje. Međutim, tajne njegove specifične čulnosti možemo razumjeti samo u okvirima bogatog kulturnog naslijeđa Indije i Dalekog istoka - naglašava Zekovićeva.
Na otvaranju je nastupila i Martina Tripković, koja je izvela klasičan indijski ples, dodatno dočaravajući publici atmosferu Indije. Izložba je protekla uz još jedan kuriozitet. Naime, na kraju je za zvanice priređena zakuska. Na meniju su bila tradicionalna jela indijske kuhinje, a priremila ih je slikarka, Skarlet Baptista – Nikitović. Naravno, uz pomoć kuvara hotela "Crna Gora". Na taj način, pored boja, izložba je "zaokružena" i zvucima i aromama Indije.
Ž.JANjUŠEVIĆ

Preferira ulje na platnu
Skarlet Baptista-Nikitović rođena je u Mumbaju, Indija. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji Likovnih Umjetnosti u Mumbaju "Sir J.J.School of Art", a istovremeno je diplomirala ilustraciju, plakat i dizajn enterijera na Akademiji primijenjenih umjetnosti u tom gradu.
Do sada je održala veliki broj samostalnih izložbi. Bila je i učesnica velikog broja kolektivnih slikarskih predstavljanja, kao i likovnih kolonija. Koristi se različitim slikarskim tehnikama, iako preferira ulje na platnu.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 16-02-09, 15:38   #59
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Epska decenija ruske avangarde

ART PANORAMA: TEJT MODERN IZLAŽE RODČENKA I POPOVU, RETROSPEKTIVA ALFoNSA MUHE U BEČU, U LUVRU IZLOŽBA POSVEĆENA MONA LIZI

Quote:
VRHUNCI AVANGARDE: Izložba posvećena ruskim avangardnim umjetnicima Aleksandru Rodčenku i Ljubovi Popovoj te njihovom eksperimentisanju u zamahu boljševičke revolucije 1917, otvorena je u londonskom Tejt modernu. U postavci su odabrana djela dvoje vodećih imena konstruktivističkog pokreta iz perioda od 1917. do 1925, ali i njihove višestruke kreacije, tkanine, posteri i predmeti za masovnu upotrebu. Prvi eksponati na izložbi svjedoče o naporima ova dva pionira da naprave revoluciju u slikarstvu, istražujući forme i boje u dijalogu sa Kandinskim, u vrijeme kada su komunisti pokušavali da stvore novo društvo.
Konstruktivizam je umjetnički avangardni pokret nastao 1913. godine u Rusiji. Osnivanje konstruktivizma podstakao je Kazimir Maljevič svojim suprematizmom. Konstruktivisti su bili zaneseni tehnikom i industrijalizacijom, uz negativan odnos prema dekorativnosti i isticanju vrijednosti materijala. Konstruktivisti umjetnike prije svega vide kao inženjere u službi društva. Zato svoja djela žele da naprave korisnim za mase. Godine 1921. objavljuju da je slikarstvu došao kraj, izložbom “5 x 5 = 25” u Moskvi, sa koje su neki eksponati izloženi u Londonu.
Konstruktivisti se oprobavaju u trodimenzionalnim formama, tragaju za novim načinima rada, eksperimentišu sa kolektivnim stvaranjem i trude se da budu u kontaktu sa svakodnevnim životom kroz dizajn, arhitekturu, industrijsku proizvodnju, pozorište i film. Ljubov Popova i njen sin umrli su 1924. od šarlaha, a Rodčenko se poslije toga okrenuo filmu i fotografiji, koje je smatrao umjetničkim formama prijemčivijim za mase. Kratak period umjetničke utopije i velike kreativnosti ruske avangarde završava se 1930-ih godina, kada je sovjetski režim umjetnicima nametnuo dogme socijalističkog realizma. Izložba “Rodčenko i Popova: Definicija konstruktivizma” trajaće do 17. maja.

RETROSPEKTIVA ALFONSA MUHE: U bečkom dvorcu Belvedere ove godine će prvi put biti organizovana velika retrospektivna izložba djela Alfonsa Muhe, češkog umjetnika koji je htio da pomiri sve nacije i religije. Izložba koja obuhvata njegove slike velikih formata, pastele, crteže, pozorišne plakate, fotografije i enterijere u duhu jugendstila dočarava stvaralački raspon ovog izuzetnog umjetnika koji je slavu stekao kao reklamni grafičar i dekorater. Počevši od svojih ranih ilustracija, preko nacrta za “Pavillion de l’Hommage” te uređenja Paviljona Bosne i Hercegovine prilikom slavne Svjetske izložbe u Parizu 1900. godine, pa sve do velikog ciklusa pod imenom “Slovenski ep”, ovaj je češki umjetnik, koji je zanat izučio u svjetskim metropolama poput Beča, Minhena i Pariza, nastojao da prenese jednu univerzalnu poruku – njegova je vizija bila pomirenje svih nacija i religija.
Osim eksponata vezanih za život i stvaralaštvo Alfonsa Muhe, posebno mjesto izložbe zauzima upravo Paviljon Bosne i Hercegovine, koji na više od 250 kvadratnih metara prikazuje istoriju osmanlijskih provincija koje su nakon Berlinskog kongresa 1878. godine dodijeljene na upravljanje Austrougarskoj monarhiji. U svrhu postizanja što veće autentičnosti, prema originalnim nacrtima će biti rekonstruisana središnja dvorana samog paviljona u kojoj je ovaj veličanstveni friz prvobitno bio izložen.

“SAHRANA MONA LIZE”: Gigantska, siva verzija Mona Lize sa suzama u očima biće ove sedmice izložena u pariskom Luvru, kao centralni eksponat na izložbi “Sahrana Mona Lize” koju čine radovi francusko-kineskog umjetnika Jana Pej-Minga. Postavkom, koja će biti izložena u sali pokraj one u kojoj se nalazi čuvena Da Vinčijeva slika, pariski muzej želi da približi savremenu umjetnost starijim remek-djelima koja se već nalaze u njegovoj kolekciji. Posjetioci će imati priliku da pogledaju pet slika. Ogromna siva Mona Liza nalazi se u centru, a pokraj nje dvije slike na kojima su prikazani sivi oblaci sa lobanjama. Na najudaljenijim krajevima postavke su portret Janovog pokojnog oca i umjetnikov autoportret u samrtnoj pozi. Jan je kazao da su njegovi radovi “počast i sahrana” Mona Lize, bez detaljnijih objašnjenja. Kineski umjetnik čuven je u krugovima savremene umjetnosti po portretima ikona 20. vijeka, od Maoa Cedunga do Brusa Lija. Luvr je najposjećeniji muzej u svijetu. Prošle godine primio je 8,5 miliona posjetilaca, od kojih su mnogi turisti koji prije svega dolaze zbog Mona Lize. Mnogi umjetnici koristili su Da Vinčijevo remek-djelo kao osnovu za sopstvene radove, a neki su pravili i parodije na originalnu sliku. Dadaistički slikar Marsel Dišan podario je Mona Lizi brkove i kozju bradicu. Janova slika prvo je djelo inspirisano Mona Lizom izloženo toliko blizu originalu. Izložba “Sahrana Mona Lize” otvara se u četvrtak i trajaće do 18. maja.

BEJKON ČEKA KUPCA: Slika Frensisa Bejkona ”Man in Blue VI“ nije našla kupca na aukciji kod Kristija u srijedu uveče u Londonu. Za tu sliku se smatralo da može da dostigne cijenu između četiri i šest miliona funti, ali je ostala neprodata, a ukupna suma dobijena za djela poslijeratnih i savremenih umjetnika bila je 8,4 miliona funti, što je znatno niže od očekivanih 15 do 21 milion funti. Stručnjaci ukazuju da je to posljedica svjetske ekonomske krize i poređenja radi pominju da je prošle godine jedan Bejkonov triptih prodat za 26,3 miliona dolara, dok je ukupna prodaja iznosila 72,9 miliona dolara.
Je. P.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 18-02-09, 22:42   #60
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 5
Postovi: 22,387
Thanks (Received): 52
Likes (Received): 797
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Portret dvorske dame

van dajkova izloŽba u londonu



Quote:
portret antona van dajka, koji se godinama smatrao izgubljenim, ponovo će biti dostupan kao dio izložbe radova tog čuvenog portretiste xvii vijeka u tejt britan muzeju u londonu. Riječ je o portretu dvorske dame katarine, lejdi stenhop, koja je kasnije postala grofica Česterfild, a nestao je 1935. Ili 1936. Godine. Nakon što je prodata privatno 1929. Godine, ta slika zvanično je vođena kao izgubljena, ali se ponovo pojavila 2006. Godine - na aukciji u njujorku.
Van dajkova (1599-1641) izložba, koja će biti otvorena danas, obuhvata 60 radova tog čuvenog portretiste i dvorskog slikara, uključujući njegov autoportret iz 1640. Godine, koji se rijetko viđa na izložbama. Rođen u atverpu, van dajk je postao vodeći slikar na dvoru kralja Čarlsa prvog. Van dajk je unio velike promjene u umjetnost portreta u britaniji, a izložba sadrži i radove kasnijih portretista, među kojima su ser džošua rejnolds i džon singer sardžent - upravo da bi demonstrirala van dajkov veliki uticaj na kasnije generacije umjetnika.
je.p.
izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Reply

Tags
novosti, novosti u umjetnosti, umjetnosti, zanimljivosti

Opcije Teme
Način Prikaza

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Pređi Na


Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 11:23 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.8.5
Copyright ©2000 - 2015, Jelsoft Enterprises Ltd.
MADEinMONTENEGRO.COMAd Management plugin by RedTyger