Film koji očekujem već godinu i po

[unreachable for injustice]

Vidim rasu koja živi povezano sa prirodom onako kako treba da bude , mnogo inteligentniji od ljudi i na nivou na kojem mi nikad nećemo biti.
A mi smo i dalje ona bića zaslijepljena uništavanjem svega, koja svoj napredak vide u naučnim dostignućima, koja će uvjek biti korišćena u destruktivne svrhe, i gdje će uvjek ulogu igrati novac.
Na kraju nekoliko ljudi ostaje, što implicira na to da ljudi mogu probuditi uspavani um i shvatiti suštinu postojanja, ali u veoma malom broju.

[Arkhetren]

Originally Posted by Mr.High Endurance

Znaci ti ne vidis nikakve alegorije na neke dogadjaje iz proslosti ljudske civilizacije ?

Slazem se, odlican je film.

Alegorija u filmovima ove klase ili vrste, uvjek postoji. Na bilo šta i na mnogo toga,ali ja u ovom filmu vidim budućnost...ljudske rase...i šta više duboko sam uvjeren da Ta bića jesmo mi onako kako nas um definiše spram sebe.
A kad ćemo shvatiti da jesmo TAKVI i kad ćemo primjeniti štošta da budemo i "vanka" takvi... to već zavisi od spremnosti ostvarivanja sublimata ideje koja se i u ovom filmu provlači. Po mom mišljenju, prvi put tako jasno razotkriveno.

[Arkhetren]

Originally Posted by Mr.High Endurance

haha na proslost, ukoliko je Isus stvarno historijska licnost, u sto ne vjerujem.

Ma bio mi je brat od tetke. Inače vrlo drag prijatelj.

[Airbender]

Punim jedrima za majku Zemlju

OFICIR GREENPEACE FLOTE, PODGORIČANIN MARIN ČONČ, O JURNJAVI SA POLICIJOM I BORBI PROTIV KITOLOVACA

U luci Kopenhagen na decembarskih minus pet, Marin Čonč iz Podgorice gledao je ljude kako okreću pedale i sjetio se pokojnog ministra Ranka Radovića kome su se zbog bicikla u Crnoj Gori smijali.
Marin je drugi oficir palube na Greenpeace (GP) brodu \"Dugin ratnik II\" od koga zaziru tankeri i kitolovci širom svijeta. Polujedrenjak sa tri jarbola, nekadašnja ribarica, nasljednik je slavnog broda koji je 1985. godine potopila francuska tajna obavještajna služba, jer je ometao nuklearne oglede na Pacifiku.

Marin Čonč u razgovoru za \"Vijesti\" kaže da je već na prvom vijađu učestvovao u prepadu jednog trgovačkog broda koji je nakrcan ugljem krenuo prema španskoj obali.
“Naši aktivisti su se popeli na brod noseći velike banere sa porukama. U međuvremenu je naš medija tim iz jednog gumenjaka sve snimio i slike su odmah proslijeđene medijima”, sjeća se Čonč vatrenog krštenja na vodi. Pošto su termoelektrane zloglasni zagađivači, cilj akcije bio je da se pritisne premijer Španije pred put na kopenhaški Samit o klimatskim promjenama.
“Nema potrebe da naglašavam koliko je nezgodno biti u čamcu od šest metara dužine, na talasima od četiri do pet metara i još prilaziti velikom brodu”, priča Čonč, tridesetogodošnji diplomac Pomorske akademije u Kotoru.
GP brodovi od 1971. godine dijele svjetsku javnost: s jedne strane ih veličaju, dok ih protivnici nazivaju ekološkim teroristima i neodgovornim fanaticima.

Čonč smatra da je suština njihove borbe nenasilna i usmjerena na medijsko skretanje pažnje .
“Više od polovine pređenih milja ovim brodom, pređene su jedrima – sa nula ugljen-dioksida i zagađenja. Sjajan je osjećaj kada prolazite engleski kanal i doverski tjesnac u uslovima gustog pomorskog saobraćaja, samo na jedra”, priča Čonč.
GP brodovi često manevrišu mimo pomorskih udžbenika, a gumeni čamci sa čvrstim dnom, takozvani RIB-ovi, njihov su zaštitni znak. Na palubi Marinovog broda pripravna su četiri takva čamca koji se spuštaju u more hidrauličnom dizalicom
“U stanju smo ‘lansirati’ sva četiri čamca u roku od dvadeset minuta, bez obzira na stanje mora, vjetar i naravno u punoj vožnji”.

Marin priča kako je nedavno u Gibraltarskom zalivu bilo jurnjave sa policijskim gumenjakom i dva patrolna broda obalne straže, kada je ispod velikog trgovačkog broda uhapšeno 11 GP aktivista.
Za njih važe isti pomorski i drugi zakoni, ali zapovjednici GP brodova su spremni da ih krše i na sudu brane ekološke principe. Akcije nijesu po volji vladama i privatnim kompanijama, priča Čonč, pa ih često kontrolišu lučke vlasti, policija - ili im prosto zabrane pristajanje.
Prošle godine turski ribari, lovci na tune, zasuli su ribolovnim tegovima jedan GP brod sa posadom, koji je “branio” kanal između Turske i Kipra, glavnu uzgojnu zonu plave tune. Prije šest godina, ekološki aktivisti sa Marinovog broda su se privezali uz teretni američki brod koji je krenuo sa oružjem prema Persijskom zalivu iz luke Amsterdam.

Upravo holandski propisi kolektivnog ugovora važe za pomorce na GP brodovima, a direktno učestvovanje u akcijama je stvar lične odluke.
“Naravno, akcije se izvode nenasilnim metodama građanske neposlušnosti i nikada nijedan aktivista nije pružao otpor ili bio agresivan. Nažalost, ne može se isto reći za pripadnike snaga reda ili ribara”, kaže Čonč.
Prije dolaska u Greenpeace, Marin je plovio na prekookeanskim brodovima trgovačke mornarice, a dok je u Crnoj Gori, povremeno radi kao skiper na jedrilicama i motornim jahtama. Čonč za sada ne planira da mijenja posao: posadu njegovog broda čini 15 mornara i volontera, koji su pripadnici 12 različitih nacionalnosti.
“Ne postoje posebne uniforme, aktivisti nose odgovarajuću opremu i odjeću koja odgovara konkretnoj akciji i vremenskim uslovima sa uočljivim logom Greenpeacea\".

Marinov brod sa cijelom GP flotom u Kopenhagen je stigao 13. decembra da budu u luci dok traje Samit svjetskih lidera o klimatskim promjenama.
Aktivisti su se pojavili na gala večeri kod danske kraljice gdje su zvanice bili 120 lidera učesnika konferencije. Aktivisti su uspjeli, prerušeni u visoke zvaničnike u skupocjenim odijelima i automobilima, ući na crveni tepih i ispred kamera otvoriti banere sa ekološkom porukom. Četvoro ih je u zatvoru od 19. decembra.
“Ogroman je pritisak na vlasti Danske. Moj brod je zato ostao u Kopenhagenu sa novim ciljem – vršiti pritisak da se ovi ljudi oslobode”, priča Čonč.
Marin smatra da trenutno radi korisnu i plemenitu stvar, kao jedini predstavnik Crne Gore u čuvenoj GP floti.


Žalosno stanje u ekološkoj državi

Na pitanje diči li se pred posadom što dolazi iz Crne Gore, kao prve ekološke zemlje, Marin Čonč odgovara razočarano.
“Pogledajte našu obalu, prošetajte malo dalje od centra Podgorice, popnite se na Medun, pa pogledajte prema Koniku i deponiji, zapitajte se gdje idu otpadne i kanalizacione vode naših bisera Jadrana, Kotora, Budve, Herceg Novog i drugih mjesta uz obalu, gdje se odlaže smeće, šta se dešava sa našim šumama, nacionalnim parkovima, koliko kola ima prosječna familija u Crnoj Gori, koliko plastičnih kesa svaki dan izađe vani iz prodavnica, šta to dimi iz naših fabrika i termocentrala...”, odgovara pomorac Greenpeacea.
Ideja ekološke države je odlična, jedinstvena, kaže Podgoričanin, “ali dok ne promijenimo način razmišljanja teško da će biti bolje za Crnu Goru i ovu našu planetu”.


Brod ostao kao koralni greben

Kako je sve počelo? Stari ribarski brod \'Phyllis Cormack\' napušta Vankuversku luku. Na brodu se nalazi desetak aktivista pokreta za mir, njihov cilj je ostrvo Amčitka prema Aljaski, gdje vlada SAD vrši nuklearne probe. Plan je bio brodom ući u zabranjenu zonu, a tokom priprema rođen je i naziv Greenpeace – kao spoj Green (Zeleno) i Peace (Mir).
Godine 1985. Francuska je potopila brod Rainbow Warrior I, jer je ometao nuklearne probe. Tada je poginuo član posade, fotograf Fernando Pereira koji se nakon detonacije prve postavljene bombe vratio na brod po svoju kameru. Francuski agenti su postavili dvije bombe sa vremenskim razmakom, tako da je druga detonacija zatekla Fernanda u kabini. Rainbow Warrior I je potonuo u luci u Oklandu, na Novom Zelandu.
\" Herojski brod i dalje živi i služi prirodi, ovaj put kao koralni greben\", priča Marin Čonč.
Francuski predsjednik Žak Širak je nekoliko godina kasnije, nakon dugotrajnog sudskog procesa, morao javno priznati odgovornost za ovaj akt francuskih tajnih službi. Francuske nuklearne probe su prekinute i odšteta je plaćena Greenpeaceu. Od tih sredstava 1989. godine kupljena je bivša ribarica \'Grampian Fame\', koja je prerađena u trojarbolni škuner koji je nazvan Dugin ratnik II (Rainbow Warrior II).
Marinov brod će dogodine u zasluženu penziju, a zamijeniće ga 190 metara dugi admiralski brod sa jarbolom visine 52 metra - Rainbow Warrior III.

[Rakoon]

"Avatar" zaradio više od milijardu dolara za 17 dana
Beta
Novi naučno-fantastični film holivudskog reditelja Džejmsa Kamerona "Avatar" u 3D tehnici zaradio je više od milijardu dolara za 17 dana prikazivanja, čime su oboreni rekordi u zaradi za film.
Film je za 17 dana zaradio samo u SAD 352,1 miliona dolara, a u inostranstvu 670 miliona. To je prvi Kameronov film posle takođe uspešnog "Titanika", koji je
zaradio 1,8 milijardi dolara posle prikazivanja 1997. godine.

[Sanjica]

Tri Metra Iznad Neba 2 deo SpanjoLska verzija