MADEinMONTENEGRO.com
 

Go Back   MADEinMONTENEGRO.com > Umjetnost i kultura > Likovna umjetnost

Notices

Likovna umjetnost Za zaljubljenike najpopularnije umjetnosti u Crnoj Gori



Reply
 
Opcije Teme Način Prikaza
Old 20-12-08, 13:02   #21
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Večeras u KIC - u "Malesija"

Izložba Nikole Ljucđonaja


Quote:
Izložba umjetnički slika Nikole Ljucđonaja biće otvorena u KIC -u "Malesija" u Tuzima, večeras u 19 časova. Izložbu će otvoriti dr Marko Camaj.
Nikola Ljucđonaj je slikarstvom počeo da se bavi od rane mladosti. Osim apstraktnih crteža u njegovom repertoaru nalaze se i slike sa motivima iz Malesije rađene olovkom, tušem i uljem na platnu. Ovo je njegova treća izložba.
Izložba u KIC -u "Malesija" realizuje se u sklopu manifestacije DEUS.

Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 23-12-08, 12:18   #22
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Novi pejzaži Filipa Jankovića

OTVARANJE GALERIJE “1000 POGLEDA” U HERCEG NOVOM




Quote:
Herceg Novi - Izložbom pejzaža slikara Filipa Jankovića danas u 14 sati biće otvoren novi galerijski prostor na Kanli kuli, galerija "1000 pogleda".
- Otvaranjem galerije u kojoj će izlagati afirmisani umjetnici iz Crne Gore, ali i regiona, želimo da obogatimo kulturnu, ali i turističku ponudu grada - kazao je zakupac Kanli kule, Nenad Vitomirović. Izložbu Filipa Jankovića, na kojoj će se predstaviti pejzažima sa mediteranskim motivima, otvoriće Nenad Mandić, gradonačelnik Herceg Novog. Izložba “Hammering”, Hamer produkcije iz Novog Sada, biće otvorena sjutra veče u 19 sati, u galeriji “Josip Bepo Benković”. Postavku čine 54 rada iz oblasti filma, muzike, dizajna, fotografije i oglašavanja. Izložbu će otvoriti sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Herceg Novi, Rade Božović.
S.K.


Slike, crteži i akvareli

RETROSPEKTIVA DRAGANA KARADŽIĆA U DVORCU PETROVIĆA




Quote:
Podgorica - Retrospektivna izložba Dragana Karadžića koja obuhvata 150 radova (slike, crteži, akvareli), biće otvorena večeras u 19 sati, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Karadžić je diplomirao na Pedagoškoj akademiji (likovni smjer) u Nikšiću 1974. godine. Fakultet likovnih umetnosti (slikarski odsjek) završio je u Beogradu u klasi prof. Radenka Miševića 1978. godine, kod koga je i magistrirao 1980. godine. Kao stipendista francuske vlade završio je specijalizaciju na Akademiji “Beaux Arts” u Parizu kod prof. Žaka Jankela. Od 1977. član je ULUCG-a. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Redovni je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Samostalno je izlagao na 49 izložbi u zemlji i inostranstvu. Kolektivno je izlagao na više od 300 izložbi u većini jugoslovenskih centara, kao i na međunarodnim izložbama.

Dobitnik je brojnih nagrada za slikarstvo i priznanja, između ostalih i Trinaestojulske nagrade (1995). Karadžićeve slike, crteži i akvareli nalaze se u više muzeja, galerija i institucija u bivšoj Jugoslaviji, kao i u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.

Retrospektivna izložba Karadžića biće postavljena u dva izlagačka prostora, u Dvorcu Petrovića i u Perjaničkom domu. Izložbu prati monografija čiji je izdavač Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, a njeno izdavanje pomogao je Univerzitet Crne Gore. Autori tekstova u monografiji su saradnici Centra savremene umjetnosti Crne Gore, istoričari umjetnosti dr Zoran Gavrić i Mladen Lompar. Postavku izložbe uradile su Marina Čelebić i Nada Baković, kustosi Centra. Organizator izložbe je Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

“Prisnost sa prirodom i njen utisak su izvorni podsticaj Karadžićeve metaforičnosti. Njegovo, direktno, vizuelno ishodište (doživljavano s gotovo pobožnom predanošću), u crnogorskom umjetničkom životu odmah je postalo jedinstvenost. Vjekovni tok crnogorskog slikarstva, jednim dijelom je imao neprekidni izazov prirode i stalno se obnavljao njenim snažnim dodirom. Ti podsticaji ovim platnima specifične strukture i leksičkog izraza, ostvareni su jakim intelektualnim nabojem”, zapisao je o Karadžićevom stvaralaštvu, akademik Lompar.
Retrospektivnu izložbu Karadžića otvoriće Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija Crne Gore.
Je.P.


Pokradeni dizajn

HUNDERTVASEROVA KUĆA BIĆE USKORO PREIMENOVANA


Quote:
Hundertvaserova kuća, jedna od slavnih turističkih atrakcija u Beču, biće preimenovana jer je sud procijenio da je autor šarene valovite građevine pokrao arhitektu zaduženog za njenu realizaciju. Hundertvaser, po kojem građevina nosi ime, preuzeo je i potpisao sebe umjesto manje poznatog Jozefa Kravina.

Kuću svake godine posjećuju stotine hiljada turista, pa su bečke vlasti s pravom zabrinute jer je pitanje hoće li Hundertvaserova kuća turistima biti zanimljiva i hoće li im uopšte biti prepoznatljiva kad je preimenuju u Kravinova kuća. Riječ je, naime, o građevini valovitog izgleda, krova prekrivenog zemljom i travom. Kuća je puna drveća koje raste iz unutrašnjosti zgrade i čije grane izlaze kroz prozore. Austrijski slikar, arhitekta i kipar Hundertvaser između 1983. i 1986. godine, kada je zgrada građena, nije naplatio za dizajniranje, pojasnivši da je najveća plata to što je spriječio da u njegovom gradu izraste nešto ružno. Trgovački sud u Beču presudio je da je previše elemenata koje je Hundertvaser pokrao od Kravina, koji je bio zaposlen kao arhitekta na realizaciji Hundertvaserove umjetničke koncepcije.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 26-12-08, 17:13   #23
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Thumbs up

LIKOVNA UMJETNOST: SLIKE I CRTEŽI SVETLANE DRAGOJEVIĆ U UMJETNIČKOM PAVILJONU



Quote:
Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, sredinom decembra je u podgoričkom Umjetničkom paviljonu priredilo samostalnu izložbu slika i crteža, crnogorske umjetnice Svetlane Dragojević. Dragojevićeva je završila studije restauracije i konzervacije štafelajnog slikarstva na cetinjskom Kulturološkom fakultetu, a zatim je diplomirala na slikarskom odsjeku Likovne akademije na Cetinju.

Studijski je boravila, više godina u Londonu, a potom i u La Valeti na Malti. Do sada je imala petnaest samostalnih, a učestvovala je na više od stotinu kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za svoj uspješan stvaralački rad, dobila je veći broj nagrada i priznanja, među kojima: Konkursna nagrada "Winsor & Newton Young Artist", Kraljevski institut slikara akvarelista, London (1997 i 1988); Konkursna nagrada za najbolju sliku, regija Laing Art, London (1998); Memorijalna nagrada "Agnes Reeve" za najbolju sliku, Umjetničko udruženje Čelzija (1988); Nagrada Podgoričkog likovnog salona (2006); Nagrada VII Internacionalnog Bijenala akvarela, Zrenjanin (2007). Član je ULCG-a od 1999, a stalno živi i stvara u Podgorici. Aktuelnu podgoričku izložbu prati kolorni katalog sa uvodnim tekstom akademika Mladena Lompara.

U reprezentativnom izložbenom prostoru udruženja, prezentirano je dvadeset slika velikog i galerijskog formata, koje su ostvarene kombinovanom tehnikom na tvrdoj podlozi, te devet kolornih crteža na papiru, iz ciklusa "Novi Vavilon", a koji je ostvaren u posljednje dvije godine. Treba naglasiti da su slike i crteži izuzetno kompatibilni i vrlo kompaktni, te da je autorska postavka znalački izbalansirana i veoma pregledna. Dragojevićkino stvaralaštvo, koje samosvojno i konsekventno izgrađuje gotovo dvije decenije, pripada asocijativno-simboličkim i poluapstraktnim sferama. Nakon dužeg boravka u Londonu, Dragojevićeva se crnogorskoj javnosti predstavila izuzetno suptilnom crtačko-akvarelskom eksplikatnošću u čijem paradigmadskom središtu su fundirani urbano-arhitektonski sklopovi megapolisa, koji se simbolički više osjećaju nego li što su se vizuelno mogu registrovati. Na takvoj tematsko-likovnoj matrici, Dragojevićeva je veoma supstencijalno izgradila sublimatornu kreativno-slikarsku poetiku.

Recentna i veoma obimna podgorička postavka, predstavlja neku vrstu kondenzovanog i sveobuhvatnog zaokruženja njenih dosadašnjih likovno-kreativnih istraživanja i modalitetnih varijacija. U veoma zgusnutom i nadahnutom slikarskom opusu, Dragojevićeva je segmentno-simbolički inkorporirala veoma karakteristične urbanitetno-arhitektoničke elamente, djelove pijaceta i pločnika, pješačkih pasarela i urbanog mobilijara, raznovrsne tornjeve, konstrukcije, traverze, kolonade, lukove, svodove, prozorske i vratne otvore, a sve je dodatno sadržinski obogaćeno i veoma znalački razigrano geometriziranom akcentažom, tačkastim rasterima, linearnim prepletima, kvadratnim, pravougaonim, kružnim, trougaonim i romboidičnim simbolima. U tako bogato umiksanim melanžima, sublimatorno je supstituisana suština megapoličnih pulsacija. Dragojevićeva svoja izmaštano-onirična ostvarenja realizuje na vertikalnoj ploči ili zidu, njene kompopzicije su longitudinalne i sve su horizontalno orijentisane.
Slikarski eksplikati su zapunjeni do samih rubova, naprosto sve treperi od višeslojnih namaza, smjenjuju se ekspandirajuće fleke i razigrana linearnost. Njena paleta je sadržajna i veoma bogata, na hladno podslikanom fonu, supstencijalni elementi, ostvareni su u toploj gami sa koloritno-reskom akcentažom. U neposrednoj kreativno-likovnoj egzekuciji, u funkciji su četke, špahtle, krpe, podlanica, isipanje i prskanje likidno-koloritne supstance, te brojna vertikalna curenja.

U crtačko-akvarelskim ostvarenjima, Dragojevićeva se ponaša mnogo opuštenije, zapravo ti eksplikati lišeni su asocijativnih simbola i usmjeravajućih diskursa. Na njima Dragojevićeva poneseno eksperimentiše poluapstraktnim flekama i arabeskalnim linearitetima. Hromatska skala je izuzetno suspregnuta, a u prvom planu su veoma bogati valerski odnosi. Svakako, može se pretpostaviti da su brojni crteži i akvareli, bazni supstrati na kojima su izgrađeni asocijatvno-slikarski sadržaji. Dragojevićeva je umjetnica koja sa izuzetnim energetskim potencijalima, staloženo i vrlo strpljivo gradi samosvojnu likovnu prepoznatljivost. Treba očekivati da će i u narednim eksperimentalnim iskoracima, uspijeti kao i do sada da održi visoki nivo likovne zrelosti i koncentracije, čime će njeno mjesto u savremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti biti zasigurno obezbijeđeno.
Slobodan SLOVINIĆ
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 04-01-09, 22:41   #24
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Skoro se vratih iz Brisela i zao mi je sto jedini muzej koji nisam obisao jeste muzej umjetnosti, nazalost bio je zatvoren od 25od decembra.. A bas sam zelio da par fotkica postavim za ovaj pdf.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 01:49   #25
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

GALERIJA "VELIMIR A. LEKOVIĆ" IZ BARA ZA PRAZNIKE
Umjetnička animacija grada

Quote:
Barska Galerija "Velimir A. Leković" i ovog januara realizuje umjetničku animaciju grada. Prošle godine u izlozima butika, apoteka i zlatara u centru grada, poznati crnogorski umjetnici izložili su djela u periodu potrošačke euforije, čime je ostvaren neposredan kontakt umjetnosti i grada, koji je, uz edukativni i kulturološki, imao i komercijalni efekat. Akcija je realizovana uspješno, uz pozitivne odjeke i kod građanstva i kod vlasnika i zakupaca gradskih enterijera.
Upravnica Galerije Anastazija Miranović ističe da je ove godine namjera bila da se iskorači i bukvalno u najživlji prostor grada, ulicu, te se tako proširi polje namjeravanog kulturno-umjetničkog djelovanja, tako što će se intervencijama u eksterijeru animirati glavno gradsko jezgro na neposredan način.
- Početak novog vijeka prilika je za brojna istorijska, politička, pa i umjetnička preispitivanja. To je period kada se uglavnom podvlači crta i sumiraju rezultati prethodnog perioda, te i naziru konotacije budućih kretanja. To je i bio jedan od razloga da se postavi pitanje: Šta je savremena umjetnost? Svjesni smo činjenice da je kraj prethodnog vijeka obilježen multidisciplinarnim umjetničkim pristupima, i da su se granice raznorodnih umjetničkih medija i formi gotovo izbrisale, postale manje važne, i da je savremena umjetnost veliki konglomerat umjetničkih stilova, žanrova, paralelnog egzistiranja heterogenih umjetničkih poetika. Tim prije nam se činilo interesantnim postaviti navedeno pitanje javno, prozvati odgovarajuće ljude iz različitih sfera umjetnosti, književnosti, likovnih umjetnosti, pozorišta, filma, koji konceptualno i lucidno promišljaju svojim djelom savremeni umjetnički trenutak, i tražiti od njih da uz izvjesnu dozu odgovornosti reaguju tekstualno na pitanje, u vidu sentenci - navodi Miranovićeva.
U projektu učestvuju Ana Matić, Nenad Šoškić, Suzana Pajović-Živković, Aleksandar Bečanović, Zlatko Glamočak, Slobodan Milatović i Petar Pejaković i Andrej Nikolaidis.
- Njihovi odgovori iniciraju i provociraju dalju reakciju kod šireg kruga ljudi, kojima se sada sužava izbor voljne radnje da li će ući ili ne u odgovarajući prostor gradskog enterijera. Pitanje i odgovori postavljeni su visoko, na stubovima gradske rasvjete, u glavnoj gradskoj ulici i time direktno izazivaju pozornost, skreću pažnju na sadržaj, čak i kod vozača automobila, a ne samo kod slučajnih prolaznika, žitelja, turista itd. Sentence su ispisane čitljivo, crnim velikim slovima na bijelom platnu dimenzija 120 sa 70 cm. Time i likovno projekat djeluje čisto, svedeno i jasno, sa direktnim porukama - pitanjima koja reflektuju opšta društvena kretanja - ističe Miranovićeva.
D.S.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 01:53   #26
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Lijep gest crnogorskih umjetnika i kompanije “Montri”

Slikarska pomoć za autizam

Quote:
U saradnji sa likovnim umjetnicima Crne Gore, preduzeće “Montri” pokrenulo je projekt kojim se želi pomoći autističnoj djeci u Crnoj Gori.

Tako je već na prvoj dobrotvornoj aukciji u Crnoj Gori, održanoj u supremodernom poslovnom centru u Igalu, na kojoj su ponudjeni oslikani mobilijar, ukrasni predmeti, lampe i slike umjetnika sa ovih prostora , prošle nedjelje u ovoj firmi prikupljeno 6.000 eura, iznos koji će koji će biti uplaćen Društvu za pomoć osobama sa autizmom Crne Gore.

Za podsjećanje, autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom djetinjstvu i traje do kraja života. Češće se javlja kod osoba muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počev od ranog usvajanja osnovnih navika, pa sve do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih vještina. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, u razumijevanju i prihvatanju pravila i zahtjeva koje socijalne situacije postavljaju i usklađivanju sopstvenog ponašanja tim situacijama.

Inače, autizam se u svijetu javlja kod 20 - 60 djece na 10.000 rođenih, a učestalost mu je ista u svim sredinama, bez obzira na rasnu, nacionalnu i etičku pripadnost, socijalni i ekonomski status. U Crnoj Gori su 73 registrovane osobe sa sindromima autizma, ali se procjenjuje da ih je znatno više, dok u našem društvu ne postoje cjelovita sistemska rešenja koja pružaju mogućnost takvim osobama i njihovim porodicama, da ostvare njihova prava.

Inicijator i organizator dobrotvorne aukcije, Vanja Božović, vlasnik firme “Montri” ističe da je zadovoljan odazivom i umjetnika koji su bez nadoknade ustupili radove, ali i svima koji su kupovinom nekog od vrijednih dijela pokazali humanost jer, kako kaže; “Pozitivan odnos sredine, podrška u ostvarivanju potreba i prava, omogućavaju najpovoljniji i cjelovit razvoj osoba sa autizmom".

Ovaj put Božovićevom prednovogodišnjem pozivu odazvali su se autori Tijana Vujović, Tijana Gordić, Adin Rastoder, Teodora Nikčević, Marko Marković, Vojo Stanić, Dragan Karadžić, Rajko Todorović - Todor, Draško Dragaš, Ratko Odalović, Milovan - Miki Radulović, Dragomir Cile Vušović, Ljubomir -Ljubo Popadić i Srdjan Vukčević, koji su donirali umjetničke radove, dok su medju kupcima bili predstavnici lokalnih uprava, hotelijeri, sportski radnici i bankari. Umjetnine koje nijesu prodate biće ponudjene na aukciji putem interneta, na adresi montri. mne.com.

M. Bojanić
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 01:58   #27
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Izložba skulptura Mija Mijušković u Baru
Priča o čovjeku i prirodi

Quote:
Mijove skulpture prilika su da se zapitamo, da uskliknemo, da zastanemo i stavimo tačku,a možda i tri jer priča se nastavlja za neka nova,buduća čitanja u kamenu



Od praistorijskih vremena kada su paleolitski menhiri i kromlesi tvorili prve umjetničke oblike čovjek se svjesno izražavao u kamenu.Bilo da ga je klesao glačao i obrađivao ili da je u /na njemu urezivao, crtao i bojio prve svoje (pra)slike,o čemu svjedoče pećine sjeverne Španije i južne Francuske,ali i crnogorska nalazišta iz tog perioda u Lipcima ili Crvenoj stijeni kod Nikšića.Kako god, fakat je da je čovjek svjesno ili ne svoja prva umjetnička djela ostvario u kamenu. Dakle, još od praiskona postoji i opstaje veza čovjeka i kamena,čovjeka i prirode.Kamen kao prirodna materija i datost sklon anlizi,ispitivanju,proučavanju ,promjenama i mijenama, obradi i intervenciji subjekat je i objekat življenja Mija Mijuškovića.Upravo tim redom bih krenula u analizu Mijuškovićevog djela. Kao vrsan meteorolog njega je kamen prvo,čini mi se, osvojio kao materija sklona mijenjanju usljed vremenskih uticaja.Atmosferske padavine,geološka struktura,podzemna kretanja utiču na promjene stanja kamena,od onih strukturalnih do estetskih.Mijo, kao hroničar prirode pratio je i bilježio te amplitude kretanja njenih sila i ovjekovječavao ih kroz svoj skulptorski iskaz ne zanemarujući,čak šta više, potencirajući prirodna raznolika oblikovanja.Otuda sva ona naprsluća, perforacije,žile,vene,prirodne boje kamena koje Mijo vješto rabi u svojim formama.Kroz nekoliko ciklusa ovdje prisutnih možemo se uvjeriti s kolikom komleksnošću Mijušković prilazi susretima kamena iz kanjona Tare s kamenom Nila , vulkanskog kamena i podoostroškog i naočigled nemoguća spajanja čini stvarnim i čak šta više, prirodnim.A priroda cvjeta iz Mijovih skulptura .Kada sam posjetila Mijovu kuću/atelje/galeriju,bolje reći muzej pod “vedrim nebom” u Sutomoru,u Suvom potoku,blizu Nehaja, prvo što sam pomislila bilo je, kako mnogi ljudi ne znaju i zapravo ne haju za sve ono što Mijo i priroda stvaraju za nas.Zamislite da u propagandi i afirmaciji kulturnog turizma imamo u neposrednoj blizini ovakvu jednu destinaciju.Međutim, jednom Šveđaninu Mijova kuća nije daleko,a ni Mijo ne zaostaje u putešestvjima.Ona su glavni krivac za univerzalnu kamenu priču o čovjeku i prirodi.Međutim,ono što smatram esencijom Mijuškovićevog stvaralaštva, pored rečenog ,je vječita dihotomna priča na kojoj umjetnik gradi svoj svijet a i Mijo sam je od njega je satkan. Rustično,rudimentirano,glačano,polirano,grubo/nježno, staro/novo,šuplje, prazno/puno toplo/hladno, narativno/redukovano, svedeno,zapravo priča o Erosu/Tanatosu,Jinu i Jangu i svim onim životnim principima i dualizama koji jesu život.Djelo velike,autentične umjetničke individualnosti teško je svrstavati u raznorazne pravce i izme.Time ulazite u lavirint odrednica i putokaza, a svaki put nosi bar po jednu oznaku Mijo. Kolega Mladen Lompar je lejepo primjetio kada je rekao da “dilemu o bližem stilskom opredjeljenju ovog opusa jedino je ispravno riješiti činjenivcom-Mijo je Mijo”.Manje je bitno da li Mijuškovićeve figure pripadaju svijetu aluzivnih, asocijativnih formi, ili su čista apstrakcija.Spajanje i prožimanje biljnog i životinjskog svijeta,kamene lutke,portreti,okamenjena poema samo su neke od naznaka za čitanje složene semantičko-semiološke strukture -iskaza punog viseslojnih kao kamen “nanosa”, interpunktivnih znakovnosti.Zaista Mijove skulpture prilika su da se zapitamo, da uskliknemo, da zastanemo i stavimo tačku,a možda i tri jer priča se nastavlja za neka nova,buduća čitanja u kamenu.

Anastazija Miranović
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 06-01-09, 01:59   #28
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Slikarstvo Dragana Karayića
Plava melanholija Mediterana


Quote:
Karayićev doprinos crnogorskom slikarstvu DžDž stoljeća je izrazito osavremenjivanje i globalizacija lokalnih osobenosti, iznad svega njegovog mediteranskog pejza‘a




Više puta sam pisao o slikarstvu Dragana Karayića, čitao njegove zapise i u njegovim fotografskim “bilješkama” prepoznavao dragocjene detalje crnogorskog podneblja. On je taj prostor doživio kao “čarobni brijeg” planete, po kojemu se putovanja nikad ne završavaju.

U ova dva segmenta sam pokušao otkriti suštinu likovnog, poetskog i muzičkog u njegovom djelu...


Metaforičnost i sugestija prostora

Lirska apstrakcija u crnogorskom slikarstvu, koja je u određenom smislu bila prisutna i u posljednjoj fazi stvaralaštva Petra Lubarde, imala je, u ambijentalnim karakteristikama, više opravdanja od nekih drugih tokova savremene umjetnosti koji su se pojavljivali. Za ovu konstataciju mogu se naći direktna opravdanja u izjavama samih umjetnika, prije svega Dragana Karayića, koji je sjećajući se planine Vojnik zapisao: “Tu su bili neki pokretači drama, sugestija, prepoznavanja, sučeljavanja, odjeka prirode. To je jedna velika slika prirodnih zbivanja, sila, neko njeno ogledalo... Sve se tu dešavalo: ili se najavljivalo ili okončavalo. Tu smo i ja i svi bliski otpočinjali neku “meteorologiju”, neke vremenske prognoze - kratkoročne i dugoročne. Što sam bio “kratkoročniji” prognozer, to sam sna‘nije upijao u sjećanje sve strukture, mrlje, ćudi, bistrine, primicanja, mrakove, jeke, izranjanja, asocijacije jer sam ih čuo u svojoj dubini. Nije bilo mogućnosti takmičenja sa spoljnim svijetom Vojnika, to je bio svemir. Trajalo je to i traje...” Ta Karayićeva “ispovijest” u velikoj mjeri pojašnjava porijeklo njegove lirske apstrakcije. Vizije, za koje je bio vezan i korifej crnogorskog slikarstva Petar Lubarda, su mu bile polazište i opravdanje za usmjerenje na čistoj pikturalnosti. Obezbijeđen tim duhovnim posjedom, brzo je odredio svoju poetiku i već od prvog predstavljanja se nametnuo kao individualnost i kao usamljenik u savremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti.

U ranim radovima Karayićeva organizacija slike odvija se u dvodimenzionalnoj šemi i “dešavanje” se tu razvija sukcesivno, počev od centra. Potez je usitnjen, štedljiv i oštar, a tonalitet (“pokupljen” u crnogorskom kamenom Mediteranu), siv i sivoplav sa toplim akcentima. Koloristički nanosi su sasvim lazurni, ali je “napad” na asocijativne oblike u suštini ekspresivnost, koja naročito dolazi do izra‘aja u radovima rađenim krajem devedesetih.

Njegovo neumoljivo otisnuće u crnogorski pejza‘, je veliko putovanje kroz mikrosvijet krša i oskudnog ‘ivota u podneblju i privr‘enost njegovim nenametljivim vizijama, odakle sti‘u likovni zapisi, u kojima je sve sugestija, bolje reći asocijacija, transponovanje vizije. Dakle, apstrahovana predmetnost.

Iako ovo slikarstvo ostaje dosljedno jednoj poetici, mogu se jasno razlučiti određeni ciklusi, i to prije svega odnosom prema gestu, koji postaje jači. Mada jedan dio elemenata (grafičnost, usitnjeni potezi, kolorističke pauze i sl.) ostaje konstanta, na platnima poslije 1981/82. počinje “grupiranje” elemenata i formiranje predmetnosti. Međutim ovo samo uslovno, jer je Karayićevo slikarstvo isključivo neikonično. Daleka asocijativnost ostaje i dalje i to kao mogućnost za ponovno razlaganje.

Period devedesetih obilje‘ava sivi tonalitet kao podloga, i tanki, lazurni namaz. Na momente slika ima suptilnu, melanholijsku potku, a u izvođenju podsjeća na hitru likovnu zabilješku. U harmonizovanju kolorita često se mo‘e uočiti podsjećanje na naše fresko slikarstvo ili mirnu svetkovinu mediteranske svjetlosti i podneblja. “Ponekad mi se čini da mi s tim mediteranskim ‘ivimo, a da to i ne primjećujemo... Valjda, to je definitivno sraslo s nama...”, zapisao je Karayić.

Prisnost sa prirodom i njen utisak su izvorni podsticaj Karayićeve metaforičnosti. Njegovo, direktno, vizuelno ishodište (do‘ivljavano s gotovo pobo‘nom predanošću), u crnogorskom umjetničkom ‘ivotu odmah je postalo jedinstvenost. Vjekovni tok crnogorskog slikarstva, jednim dijelom je imao neprekidni izazov prirode i stalno se obnavljao njenim sna‘nim dodirom. Ti podsticaji ovim platnima specifične strukture i leksičkog izraza, ostvareni su jakim intelektualnim nabojem.



Putovanje kroz svjetlost

Svjetlost u prostoru prepoznatljivih zvukova ili tišine, preobra‘aj vjetra u muziku školjke, talas i ono “nešto moje”, tajanstveno i znakovito u plavoj melanholiji Mediterana, pretvoreno u potrebu vizije kao jemstvo autentičnosti. Horizont, koji “... nudi najveće moguće putovanje - što je to iza? - pitanje svih sljedećih pitanja ...je umjetnikovo rodno mjesto...” Putovanja koja se nikad ne završavaju, ali vremenom sublimiraju u znak, zvuk, ili stih. I poezija... To su pobo‘na ishodišta magije slikarstva Dragana Karayića.

Kada se krajem devedesetih opredijelio za crte‘ i akvarel, radi kompoziciju “...friza, paralelnih traka, dinamičnih kosina, aktivnih bjelina, slojeva slovnih zapisa, struktura...” Poput hitro urađenih partitura, koji preobraćaju podatke realnosti i zvuk prirode u koloristički odraz. Ta univerzalizacija bliskog okru‘enja, metaforičnost i sugestija prostora, su najekstremnija tačka do koje Karayić dolazi u njegovoj transkripciji.

Karayićeve slike, nijesu omeđeni prostori svjetlosti. Iz njih ona struji, širi se vizuelizovanom simfonijom prirode, definiše strukturu zapisa koji isplutavaju iz sjećanja. Kako je sam govorio, tu je “zaborav pravio selekciju” apstrahujući i sažimajući. Elementarni problem narativnosti i poetskog iskaza koji se javlja u ovakvim nastojanjima, eliminisan je zadr‘avanjem slikarskih činjenica u tekstu kriptične grafije. Zato su i nazivi: Nešto moje, Samom sebi, Istok pisma, Jutarnji zapis, Prećutnosti prostora, Misao bjeline, Talog, Osama, Dodiri, Plava podsjećanja, Trag tačke, Zaborav detalja itd. neophodnost za njegovu čitljivost. Jer, u tim skladnim nizovima, u crte‘u na titravoj ploči akvarela, ponekad zasječenoj o‘iljkom bjeline, transformacija je ostavila samo subjektivnu ikonografiju. Dakle, sve je “lični stav” pojašnjen kratkim stihovima naziva.

Što je tamo iza - staza kroz svjetlost neće otkriti: tamo je opet novi horizont i ista zapitanost, dva teška krila iste ptice. Zato pitanje, nad kojim se grčio od djetinjstva, ostaje. I kaže: “U djetinjstvu se započinjemo i to ostaje naše trajno izvorište, naš generator, jedno jezgro koje odmotavamo, razotkrivamo, naglašavamo: ono je izrastanje...” Ali, važniji je pokušaj od samog podatka i saznanja, put ka njemu i uzgredni zapisi...

To je uvijek nedovršeno putovanje.

Njihovo breme i ljepotu ne sadr‘e samo horizonti; ona je i na tlu, i ispod njega. I ona je jednako daleka...

Slikar pravi višeslojne sonde, nalazi artefakta i neke podzemne horizonte. Iznosi ih, i u svjetlosti bilje‘i njihov smisao. I opet slično pitanje: što je tamo ispod.

I vječiti čvor globalnih puteva - nadzemnih, nazemnih i podzemnih u kojima su se popunjavale “Neke ranije namjerno nečitke bilježnice, crtice i zapisi...”

Kompleksno polazište Karayićeve metaforičnosti uslo‘njavalo je i bogatstvo njegovih slika. I davalo sve bolja djela.

Karayićev doprinos crnogorskom slikarstvu DžDž stoljeća je izrazito osavremenjivanje i globalizacija lokalnih osobenosti, iznad svega njegovog mediteranskog pejza‘a.


Direktna veza crte‘a i akvarela


Karayić za svoje likovno formiranje i misonu strukturu nabraja pjesnike: Vaska Popu, Tagore, Ungaretija, Anri Mišoa, japansku poeziju, ali i Hajdegera (Poljska staza).

Na koncu, da se opet vratimo Karayićevom iskazu: “Ovih par godina interesuje me veza direktna crte‘a i akvarela. Ti radovi imaju akvarelsku komponentu - površinu, podlogu i bojenu atmosveru, ali je potka i osnova generisana crte‘om, iznutra sa te‘ištem na svojim unutrašnjim predjelima. Iako je pejza‘na komponenta i čini okosnicu akvarelskog sadr‘aja - vjekovima - meni je bitniji kontekst sveukupne univerzalne prirode i ne vizuelne nego meditativni tok prirodnih i svojih ritmova crtačkog iznošenja iz sebe.”

Mladen Lompar
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:36   #29
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Odlazak Džamonje

PREMINUO POZNATI VAJAR



Quote:

Akademik Dušan Džamonja, hrvatski vajar - majstor monumentalnih skulptura i klasik moderne avangarde, umro je u 81. godini u Zagrebu.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1940-ih godina, živio je i radio u Briselu, Vrsaru i Zagrebu.
Prvu izložbu priredio je 1954. godine, a dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad. U Vrsaru se nalazi spomenički kompleks njegove kuće s ateljeom i parkom.

Osnovni materijali s kojima je radio su bronza, željezo, korten čelik i aluminijum. Džamonjine monumentalne apstraktne skulpture bile su izložene na Place de Vendome u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred Palate pravde u Briselu i u londonskom Regent's Parku.

Prošle godine Džamonja je proslavio 80. rođendan. Tim povodom Zagreb mu je poklonio retrospektivnu izložbu, koja je u oktobru otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt, a veliki hrvatski vajar gradu je poklonio 300 izloženih djela iz svih faza stvaralaštva.
Izložba je bila svojevrsna retrospektiva viđena kroz selektivnu prizmu umjetnikove vlastite kolekcije, odabiru onog najboljeg i autoru najznačajnijeg.
Izvor

O njemu na wikipediji.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:38   #30
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Evropski smisao za humor na probi

otkrivena prevara ČeŠkog umjetnika davida Černija



Quote:
kontroverzno umjetničko djelo, postavljeno u atrijumu zgrade “justus lipsius” sjedišta vijeća evropske unije u briselu, na kojem su navodno radili umjetnici iz 27 zemalja članica eu, zapravo je djelo jednog umjetnika, davida Černija, objavio je češki premijer, a prenose svjetski mediji.
Umjetnička instalacija “entropa” trebalo je da označi početak šestomjesečnog češkog predsjedavanja evropskom unijom i kroz stereotipe da prikaže zemlje članice eu. Skulptura se prostire na 16 kvadratnih metara prostora i prikazuje bugarsku kao sanitarni čvor, francusku kao “štrajkašku” zemlju, dok je engleska u potpunosti izostavljena s ove bizarne karte.

Međutim, Česi su se našli u neprilici oko toga treba li instalaciju ukloniti nakon što su otkrili da je djelo jednog, a ne 27 umjetnika. Češki premijer aleksandr vondra objavio je službeno izvinjenje u kojoj je napisao da je i njega prevario david Černi, kojem je vlada u potpunosti prepustila upravljanje projektom. Dodao je da u ugovoru stoji da je umjetnik bio obavezan da pozove 27 umjetnika, koji će predstavljati 27 zemalja članica, te da je u potpunosti odgovoran za nastalu situaciju, prenosi “herald tribune”.

Češki vajar otišao je toliko daleko da je izmislio imena umjetnika koji su navodno učestvovali u projektu, njihove adrese i web stranice. “rojters” izvještava da je Černi priznao da je sve smislio s dvojicom prijatelja: “znali smo da će se saznati istina, ali prije toga smo htjeli da saznamo da li je evropa sposobna da se nasmije sama sebi!”.
je.p.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:39   #31
Blade
Moderator
 
Blade's Avatar
 
Registrovan: Nov 2007
Postovi: 17,457
Blade ima famoznu auruBlade ima famoznu auruBlade ima famoznu auruBlade ima famoznu auru
Default

Quote:
PREMINUO POZNATI VAJAR
Vot??
Ne mogu da vjerujem!
__________________
theres no dark side of the moon at all and as a matter of fact its all dark
Blade is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 12:45   #32
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Intervju sa njime prije izlozbe 'Crtezi 2005.-2006.'
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 13:19   #33
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default U Modernoj galeriji u Starom gradu Budvi

Izložba slika iz galerijskog fonda



Quote:
U Modernoj galeriji u Starom gradu od 15. januara biće izložene slike iz galerijskog fonda, koje je Galerija dobila na poklon u poslednje dvije godine, kao i ulja na staklu naivaca iz Hlebinske škole, poklon Galeriji iz 1979. godine.
Posjetoci će moći vidjeti slike mnogih velikih domaćih imena iz svijeta slikarstva, kao što su: Stanko Zečević, Slobodan Puro Đurić, Vojo Tatar, Milo Milunović, Danica Masniković, Filip Janković, Milijana Istijanović, Aljo Smailagić i mnogi drugi. Radno vrijeme Moderne galerije je od 8-14 sati i od 16-19, subotom od 16-19 sati.

Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 13:21   #34
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Na sajtu satelitskih slika američkog internet pretraživača

Remek-djela muzeja Prado



Quote:
Madrid, 14. januara (Tanjug) - Neka remek-djela muzeja Prado u Madridu, jednog od najvećih na svijetu, dostupna su u "visokoj rezoluciji" na sajtu satelitskih slika američkog internet pretraživača Gugl, što je prvi poduhvat te vrste na svijetu, saopštili su promoteri projetka.
Ovim tehnološkim postupkom omogućen je pristup djelima svim zainteresovanima ma u kom dijelu svijeta se nalazili, izjavio je Miguel Sugasa, direktor muzeja Prado, prilikom predstavljanja projekta.
Direktor Gugla za Španiju, Havijer Rodriges Sapatero, izjavio je da je to prvi poduhvat te vrste na svijetu, prenijele su agencije.
Postavljanje na mrežu odnosi se, za sada, na 14 djela velikih majstora među kojima su Velaskes, Goja, Rubens i El Greko.
Korisnici interneta koji žele da vide djela treba da potraže muzej Prado na programu za geolokalizaciju Gugl Ert, kliknu na ikonu "Obras maestras" i "zarone" u svaku od slika kao što bi to uradili lupom.
Digitalna reprodukcija ne može da zamijeni originalno djelo, ali omogućava proučavanje detalja koje golim okom nikada ne bismo mogli da vidimo, istakao je direktor Sugasa.
Za svako djelo načinjeno je na stotine fotografija "vrlo visoke rezolucije", za neka čak više od hiljadu.
Projekat je osmislila Klara Rivera, zaposlena u Gugl Ertu, koja je na tu ideju došla tokom jedne posjete Pradu.
"Ljudi koji dolaze u muzej nemaju dovoljno vremena ni mogućnosti da uživaju u djelima onako kako bi želeli, zbog čega sam pomislila da bi bilo dobro da im se na neki način omogući da upotpune obilazak muzeja", objasnila je ona.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega

Last edited by Bann'dito; 15-01-09 at 13:23..
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 13:23   #35
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Tomas vrede u remontu

Foto-varka


Quote:


Beograd, 14. januara (SEEcult.org) – Izložba fotografija njemačkog autora Tomasa Vredea "Real landscapes", koja obuhvata radove koji deluju kao snimci iz vazduha, a rađeni su na odstojanju od svega nekoliko santimetara od tla, biće otvorena 19. januara u galeriji Remont u Beogradu.

Fotografije su snimljene u eksterijeru analognim studijskim foto-aparatom, a zatim su malo digitalno prilagođavane.

Prema navodima Vredea, foto-varka se postiže neodgovarajućim odnosom veličina, a ne digitalnom obradom.

U okviru njegovog projekta "Real landscape", automobilčići, kućice i jele od plastike u uobičajenoj veličini makete železnice, usađene su u pijesak ostrva na Sjevernom moru ili u gomilu šuta i pepela
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 13:26   #36
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Izložba fotografija Branislava Perića i Ilije Perića večeras u beogradskoj galeriji "

Zapisi na kamenu



Quote:
Prva izložba u novoj kalendarskoj godini u uglednoj beogradskoj galeriji "Haos" biće otvorena večeras, u 19 sati, a riječ je fotografijama velikih formata pod nazivom "Zapisi na kamenu", crnogorskog autora Branislava Perića i koautora Ilije Perića. Izložbu će otvoriti, likovni kritičar Jovan Despotović, uz muziku Ljubice Marić pod nazivom "Harmonija u kamenu".
Riječ je o projektu "Zapisi na kamenu" ili "Priče sa kamena", nizu svojevrsnih crteža koje je zabilježila kamera fotoaparata. Radi se o sjajno odabranim kadrovima koji čine 33 rada velikog formata. Ovaj zanimljivi projekat koji zapravo spaja nauku i umjetnost, predložio je član Saveta Galerije Haos - Kosta Bogdanović, a izložbu su realizovali Branislav i Ilija Perić.
Kosta Bogdanović u katalogu koji prati izložbu, između ostalog, bilježi: "Jedan od savremenih tumača zapisa u kamenu, koje su kao tragove u vremenu postavili procesi mijenjanja lica zemljinog tla, je i Branislav Perić, estetičar i mikolog. Spoj ova dva interesovanja samo su na prvi pogled neobični, ako se zna da je kao filozof i prirodnjak našao svoje središte polaskom "sa dva kraja", istina ne istovremeno, ali na vrijeme sustignuto u istom naučnom i umjetničkom cilju. Naime, ovaj stvaralac spada među one rijetke koji nauku i prirodu posmatra integralno i međuuslovljeno, a baveći se nadahnuto trijadom: estetika – priroda – umetnost. On je stvorio jedan zapažen ciklus fotografskih "zapisa sa stijena” sa prefinjenom osjetljivošću za prirodnu i umjetničku formu, ili bolje reći likovno u prirodnom. Objedinjavajući naučnu strpljivost i umjetničku osetljivost, Branislav Perić je ušao duboko u tragove petromorfnih stanja strukture materije, oblika i boje kamena...”

R.M.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 15-01-09, 13:33   #37
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default U organizaciji mediteranskog centra fotografije bar

Mont press photo 2008.

Quote:
Mediteranski centar fotografije Bar organizuje Mont press photo 2008. godine, na kome će biti dodijeljena godišnja nagrada za nabolju novinsku fotografiju snimljenu u Crnoj Gori.
Mont press photo je organizovan sa ciljem unapređenja kvaliteta i vrednovanja, kao i afirmacije novinske fotografije, kao informativnog dokumenta, svjedoka jednog vremena. Na konkursu mogu učestvovati samo radovi profesionalnih fotoreportera, free lance fotografa i novinskih fotografa, koji su snimljeni na području Crne Gore u toku kalendarske 2008. godine. Svaki učesnik dostavlja do pet fotografija sa podacima autora, ime prezime, naziv fotografije, kada je i gdje snimljena, objavljena ili ponuđena redakciji u sklopu drugih fotografija, u digitalnoj formi, u rezoluciji 300 dpi, na e-mail mcpbar"cg.yu.
Prijava uz fotografije sadrži ime i prezime autora, adresu, kontakt tel.-mail, status autora, nazive fotografija sa kojima konkuriše, uz izjavu da je jedini nosilac autorskih prava nad istim, te saglasnost da se fotografije mogu bez naknade koristiti isključivo u afirmaciji Konkursa u medijima, katalogu, sajtu i slično.
Izbor fotografija vrši žiri od pet članova, koji odluku donosi većinom glasova. Pobjednik konkursa dobija nagradu od 250 eura, koju dodjeljuje pomorska kompanija "Nimont" iz Bara, a najbolja sportska fotografija dobija pehar barske firme "Haliotis". Nagrade će biti uručene krajem marta na svečanosti u Baru.
Prijave sa fotografijama primaju se do 1. marta, na mail mcpbar"cg.yu, odnosno na adresu Mediteranski centar fotografije, Mont press photo 2008, 85000 Bar -Montenegro, Obala- Jugofoto bb.
D.S.

Izvor

U Vijesti je bila prilozena jedna fotografija, u barci sjede popovi, medju njima Amfilohije i jedan sto slika fotografa.
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 05:56   #38
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Kultura U HERCEG NOVOM SVE SPREMNO ZA 42. HERCEGNOVSKI ZIMSKI LIKOVNI SALON

Presjek crnogorskog stvaralaštva

Quote:
Praktično sve je spremno da za početak prestižne likovne smotre regiona 42. Hercegnovski zimski likovni salon, koji će biti otvoren u četvrtak, 5. februara u Galeriji „Josip-Bepo Benković" u Herceg Novom. Prema riječima istoričara umjetnosti Bogdana Musovića, ovogodišnji salon je prilika da se prikaže savremeni umjetnički trenutak u Crnoj Gori, kroz mogući presjek likovnog stvaralaštva.
- Ovogodišnji salon kao prestižna likovna smotra daje mogućnost uglavnom mladim autorima da prezentuju svoja multimedijalna i multidisciplinarna promišljanja savremene umjetnosti. Na salonu će se naći radovi već afirmisanih pripadnika srednje generacije koji ravnopravno korenspondiraju sa aktuelnim umjetničkim zbivanjima i sa svojim mlađim kolegama ravnopravno participiraju u stvaranju crnogorske umjetnosti - kaže Musović.
Ovogodišnji selektor 42. Hercegnovskog zimskog likovnog salona je istoričar umjetnosti Anastazija Miranović iz Bara, koja je za ovaj salon izabrala sljedeće autore: Nadu Arnaut, Ljiljanu Burić Kolundžić, Marka Čakalovića, Relju Dedeića, Svetlanu Dragojević, Tijanu Dujović- Liščević, Maju Đurić, Veska Gagovića, Milijanu Istijanović, Jelenu Jovančov, Milenu Miličević Popović, Nadu Kažić, Biljanu Keković, Vojislava Kilibardu, Gordanu Kuč, Anu Matić, Sretena Milatovića, Anu Miljkovac, Danijelu Mršulju, Suzanu Pajović Živković, Toma Pavićevića, Ivanku Vanju Prelević, Igora Rakčevića, Maju Šofranac, Nenada Šoškića, Tanju Topuzovski, Srđana Vukčevića, Aleksandra Vukotića, Naoda Zorića i Milenu Živković.
Tri najbolja rada po izboru žirija biće nagrađena, a o nagradama će odlučivati žiri na sam dan otvaranja Salona, sa kojim, u stvari, počinje tradicionalni 40. Praznik mimoze i kojim je ovaj likovni salon stariji od manifestacije posvećene žutom cvijetu. Hercegnovski zimski salon je sastavni dio Praznika mimoze i njegova, možda, i najjača kulturna manifestacija.
Z.Š.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 05:58   #39
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default Kulturni centar Bar pred moskovskom publikom

Kulturna baština Crne Gore u Rusiji



Quote:
Moskovska publika biće u prilici da vidi crkve, manastire, yamije, stare mostove, sahat-kule, palate, stare utvrđene gradove i fortifikacije, te da se upozna sa istorijskim urbanim jezgrima, etnološkim i spomenicima profanog graditeljstva u Crnoj Gori

Izložba fotografija "Kulturna baština Crne Gore" biće otvorena u petak u galeriji "Izmajlova“ u Moskvi. Riječ je o projektu Kulturnog centra Bara, koji je premijerno predstavljen 2007. godine u okviru 20. Barskog ljetopisa.
Moskovska publika biće u prilici da, u sklopu ove postavke, vidi crkve, manastire, yamije, stare mostove, sahat-kule, palate, stare utvrđene gradove i fortifikacije, te da se upozna sa istorijskim urbanim jezgrima, etnološkim i spomenicima profanog graditeljstva u Crnoj Gori. Organizatori izložbe, koja će biti otvorena do kraja februara, su Komitet za kulturu grada Moskva i NVO "Kreativ”, a autor izložbe je mr Vladislav Kasalica, rukovodilac Zavičajnog muzeja barskog Kultunog centra.
Prema riječima autora postavke, Vladislava Kasalice do organizacije izložbe u glavnom gradu Rusije došlo je nakon što je direktorica galerija "Izmajlova" pretprošle godine u barskom muzeju vidjela ovu postavku, i odmah iskazala interes da je predsatvi i u svom gradu, nakon čega je obavijestila i Komitet za kulturu grada Moskva koji je podržao inicijativu...
Izložba će biti u predstavljena u multimedijalnoj formi, i posjetiocima će prikazati 130 naših spomenika kulture, od arheoloških do memorijalnih. Za ovu priliku je urađen i prateći materijal na ruskom jeziku. Štampani su knjiga i CD s video-prezentacijom...

R.K.
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Old 21-01-09, 06:00   #40
Bann'dito
Matador
 
Bann'dito's Avatar
 
Registrovan: Aug 2007
Lokacija: Korida
Age: 9
Postovi: 22,390
Bann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjemBann'dito dragulj među dragim kamenjem
Default

Izložba Voja Rabrenovića od večeras u “Bluz baru”
“Izopačeni” akvareli

Quote:
Samostalna izložba akvarela crnogorskog umjetnika Voja Rabrenovića intrigantnog naziva “Ja sa izopačenim pogledom na svijet” biće otvorena večeras u 21. 30 u podgoričkom “Bluz baru”. Organizator izložbe je Srđa Stijović
Izvor
__________________
I dok sjedim ovdje u Baru
i kroz monitor posmatram njega
kontam da je Frojd u pravu
i da je keks korjen svega

Last edited by Bann'dito; 21-01-09 at 06:03..
Bann'dito is offline   Reply With Quote
Reply

Tags
novosti, novosti u umjetnosti, umjetnosti, zanimljivosti

Opcije Teme
Način Prikaza

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Pređi Na


Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 10:21 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.8.5
Copyright ©2000 - 2019, Jelsoft Enterprises Ltd.
MADEinMONTENEGRO.COM