MADEinMONTENEGRO.com
 

Go Back   MADEinMONTENEGRO.com > Nauka > Psihologija > Analitička psihologija i Karl Gustav Jung

Notices



 
 
Opcije Teme Način Prikaza
Prev Previous Post   Next Post Next
Old 11-04-08, 08:17   #2
Paramanand
Moderator
 
Registrovan: Jan 2008
Postovi: 6,058
Paramanand has disabled reputation
Default Tumačenje snova, aktivna imaginacija i vizije

SAN

Najefikasniji i najpodesniji put za upoznavanje mehanizma i sadržaja nesvjesno vodi preko sna, čiji se materijal sastoji od svjesnih i nesvjesnih, od poznatih i nepoznatih elemenata. Ovi elementi mogu se pojaviti u raznim kombinacijama i uzeti sa svih strana, počev od tzv „dnevnih ostataka“ pa do najdubljih sadržaja nesvjesnog. Njihovo rađanje u snu Jung označava kao nešto što je izvan kauzalnosti. Isto tako, prostor i vrijeme nemaju za njih nikakvog značaja. Njihov jezik je arhaičan, simboličan, prelogičan; to je jezik slika, čiji se smisao može odgonetnuti samo sopstvenim postupkom tumačenja. Jung pridaje snu izvanredno veliki značaj, budući da ga ne shvata samo kao put u nesvjesno, nego i kao funkciju kojom nesvjesno najvećim dijelom daje na znanju svoju regulativnu djelatnost. Jer san izražava dotičnu „drugu stranu“, onu koja je suprotna svjesnom stavu.
S obzirom na veoma značajnu kompenzatorsku funkciju sna, koja ne izražava samo strahove i želje, nego i sveukupno psihičko ponašanje, Jung odbija da uspostavi određene „standardne simbole“. Nesvjesni sadržaji su uvijek višeznačni, a njihov smisao zavisi takođe od odnosa u kojima se javljaju, kao i od specifične životne i duševne situacije dotičnog snjevača. Neki snovi čak prevazilaze ličnu problematiku individualnog snjevača i izraz su problema koji se uvijek iznova pojavljuju u istoriji čovječanstva i tangiraju cijeli ljudski kolektiv. Oni često imaju proročanski karakter, pa se stoga još i danas kod primitivnih naroda smatraju kao stvar cijelog plemena i uz velike ceremonije se javno tumače.
Pored sna, Jung razlikuje još i fantazije i vizije kao nosioce manifestacije nesvjesnog. One su srodne snu i nastaju u trenucima sužene svijesti, pokazuju manifestno i latentno značenje, potiču od ličnog ili kolektivnog nesvjesnog i stoga daju snu materijal istog porijekla za psihološko tumačenje. Njihova varijabilnost je bezgranična i kreće se od običnih dnevnih i željenih snova sve do značajnih vizija ekstatičara.
San, kao psihički fenomen koji omogućuje najlakši pristup sadržajima nesvjesnog i koji je, zahvaljujući svojoj kompenzatorskoj funkciji, pogodan za razjašnjavanje i objašnjavanje unutrašnjih odnosa, predstavlja za Junga glavni instrument terapeutske metode. Jer, „problem analize sna postoji i pada sa hipotezom nesvjesnog; bez nje san je besmisleni konglomerat razdrobljenih dnevnih ostataka“. U istom smislu kao san Jung upotrebljava i vizije i fantazije pacijenata i uvijek kada govori o tumačenju sna podrazumijeva i vizije i fantazije.

Tumačenje sna

Pored razmatranja i obrade dotičnog materijala pomoću konteksta i asocijacija, koje ne pruža samo pacijent nego i terapeut, tumačenje sna, vizija i psiholoških slika svake vrste zauzima centralno mjesto u dijalektičkom procesu analitičkog postupka. O konačnom tumačenju materijala koji pruža pacijent svakako odlučuje sam pacijent. Njegova individualnost je ođe odlučujuća. Jer kod njega mora da nastupi jasan doživljaj odobravanja koji nije racionalna potvrda, nego stvarno doživljavanje, kako bi se tumačenje moglo smatrati potvrđenim. „Onaj ko želi da izbjegne neku sugestiju, mora da tumačenje sna smatra sve dotle nevažećim dok se ne nađe ona formula koja će zadobiti saglasnost pacijenta“. Inače će se dogoditi da sljedeći san ili sljedeća vizija stave ponovo na tapet isti problem bez prigovora, a donosiće ga sve dotle dok čovjek zbog „doživljenog“ ne zauzme novi stav. Često istican prigovor o tome da terapeut može tumačenjem sna da sugestivno utiče na pacijenta, može doći samo od čovjeka koji ne poznaje prirodu nesvjesnog, jer se mogućnost i opasnost prejudiciranja veoma precjenjuju. Objektivno psihičko, nesvjesno, jeste shodno iskustvu u najvećem stepenu nezavisno. Kada to ne bi bilo tako, onda ono ne bi moglo uopšte da vrši svoju sopstvenu funkciju, naime kompenzaciju svijesti. Svijest se može dresirati kao papagaj, ali ne i nesvjesno. Ako se ljekar i pacijent varaju u njihovom tumačenju , onda će ih vremenom strogo i neumitno korigovati stalni autonomni nesvjesni materijal, koji neprekidno održava proces.
Jung kaže: „San se ne može objasniti psihologijom koja je uzeta iz svijesti. To je određeno funkcionisanje koje ne zavisi od htjenja i želja, od namjere i svjesnog cilja ega. To je nenamjerno događanje kao što je sve što se dešava u prirodi... Uopšte je vjerovatno da stalno sanjamo, ali svijest u budnom stanju diže takvu galamu da je više ne čujemo. Ako nam pođe za rukom da sačinimo kompletan spisak tema, onda bismo mogli reći da cjelina opisuje jednu određenu liniju“. Time je rečeno da je san prirodan psihički fenomen, ali fenomen sopstveno autonomne vrste sa ciljnom usmjerenošću koja je nepoznata našoj svijesti. On ima svoj vlastiti jezik i sopstvene zakone, kojima se čovjek ne može približiti pomoću psihologije svijesti, tako reći kao subjekt. Jer, „čovjek ne sanja, nego se sanja, mi ’doživljavamo’ san, mi smo objekti“. Gotovo da bi se moglo reći: želimo da u snu doživimo mitove i bajke koje čitamo u budnom stanju kao da su oni realnost, a to je nešto bitno drugačije“.
Paramanand is offline   Reply With Quote
 

Tags
ali, konkretno, snova, tumacenje

Opcije Teme
Način Prikaza

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Pređi Na


Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 14:15 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.8.5
Copyright ©2000 - 2019, Jelsoft Enterprises Ltd.
MADEinMONTENEGRO.COM