BlackWoman
05-02-07, 14:09
Hinduizam
Smatra se da je Hinduizam najstarija religija (stara oko 5.000 god.), ili jedna među najstarijim.
U suštini je monoteistička iako se vjeruje u više božanstava, a iz razloga što ta božanstva potiču od jednoga Boga, zvanog Brama.
U Hinduizmu postoje 4 kaste (određuju se po rođenju): Bramani, Kšatrije, Vaišije i Šudre.
Bramani su sveštenici, Kšatri su ratnici, Vaišije ratari, trgovci i seljaci, a Šudre sluge.
Hinduistički bog je bipolaran; u sebi ima Šivu (muško božanstvo) i Šakti - žensku polovinu.
Hinduistički sveti spisi su Vede (znanje). Sastoje se od tekstova nastalih od 1500. godine p.n.e. do 1500. godine nakon nove ere. Sastoje se od četiri zbirke: Rig-Veda, Sama-Veda, Jadžur-Veda i Atharva-Veda. Te zbirke nazivaju se još i samhite. Rig-Veda je najstarija od svih samhita.
Budizam
Budizam je moralno učenje i religija, čiji je osnivač Buda (sanskritski: probuđeni, prosvijetljeni) po kome je ova religija i dobila ime. Buda je zapravo počasno ime indijskog religijskog i moralnog reformatora Gautame ili Sidarte (oko 560. p.n.e. – 480. p.n.e.) iz plemićke porodice Sakja.
U svojoj 29. godini Buda je doživoi veliko preobraženje. Napustio je porodicu i počeo da živi kao putujući asket. Težio je filozofsko-religijskom saznanju Nirvana je stanje duševnog mira, krajnje samoodricanje, apsolutno blaženstvo, prosvjeljenje, vrhunska mudrost u budizmu, smisao života i cilj svakog vjrnika, prestajanje volje za postojanjem koje omogućava ponovno rađanje nakonti.
Nirvana se postiže iskupljenjem i upražnjavanjem pravila tzv. Osmokrakog puta i mogu je postići svi ljudi, bez obzira na svoj društveni status ili obrazovanje. Nirvana se može opisati i kao oslobađanje od svih tjlesnih želja čoveka, koje su prema budizmu, izvor čovjekovih patnji.
Budizam propagira seobu duša (verovanje da se duša nakon
smrti tijela seli u telo-čoveka, životinje ili biljke) i karman (karmu). Karma je vjerovanje da čovekova sudbina nakon smrti zavisi od načina na koji je proživio život.
Smatra se da je Hinduizam najstarija religija (stara oko 5.000 god.), ili jedna među najstarijim.
U suštini je monoteistička iako se vjeruje u više božanstava, a iz razloga što ta božanstva potiču od jednoga Boga, zvanog Brama.
U Hinduizmu postoje 4 kaste (određuju se po rođenju): Bramani, Kšatrije, Vaišije i Šudre.
Bramani su sveštenici, Kšatri su ratnici, Vaišije ratari, trgovci i seljaci, a Šudre sluge.
Hinduistički bog je bipolaran; u sebi ima Šivu (muško božanstvo) i Šakti - žensku polovinu.
Hinduistički sveti spisi su Vede (znanje). Sastoje se od tekstova nastalih od 1500. godine p.n.e. do 1500. godine nakon nove ere. Sastoje se od četiri zbirke: Rig-Veda, Sama-Veda, Jadžur-Veda i Atharva-Veda. Te zbirke nazivaju se još i samhite. Rig-Veda je najstarija od svih samhita.
Budizam
Budizam je moralno učenje i religija, čiji je osnivač Buda (sanskritski: probuđeni, prosvijetljeni) po kome je ova religija i dobila ime. Buda je zapravo počasno ime indijskog religijskog i moralnog reformatora Gautame ili Sidarte (oko 560. p.n.e. – 480. p.n.e.) iz plemićke porodice Sakja.
U svojoj 29. godini Buda je doživoi veliko preobraženje. Napustio je porodicu i počeo da živi kao putujući asket. Težio je filozofsko-religijskom saznanju Nirvana je stanje duševnog mira, krajnje samoodricanje, apsolutno blaženstvo, prosvjeljenje, vrhunska mudrost u budizmu, smisao života i cilj svakog vjrnika, prestajanje volje za postojanjem koje omogućava ponovno rađanje nakonti.
Nirvana se postiže iskupljenjem i upražnjavanjem pravila tzv. Osmokrakog puta i mogu je postići svi ljudi, bez obzira na svoj društveni status ili obrazovanje. Nirvana se može opisati i kao oslobađanje od svih tjlesnih želja čoveka, koje su prema budizmu, izvor čovjekovih patnji.
Budizam propagira seobu duša (verovanje da se duša nakon
smrti tijela seli u telo-čoveka, životinje ili biljke) i karman (karmu). Karma je vjerovanje da čovekova sudbina nakon smrti zavisi od načina na koji je proživio život.