od matematike se moze i te kako lijepo zivjet, samo rijesite ovaj problem, i dobijete $1.000.000. :)
http://www.mathematicianspictures.com/math_images/RIEMANN_-200_290w_q30.jpg
Ako bi sproveli anketu medju matematičarima i pitali ih koji je, po njihovom mišljenju, danas najteži nerešen fundamentalni matematički problem, verujem da bi njih 9 od 10 odgovorili "Riemannova hipoteza". Ovaj problem je svrstan medju milenijumske probleme Clay matematičkog instituta i za njegovo rešenje je ponudjena nagrada od milion dolara. (http://blog.b92.net/text/3779/Najte%C5%BEi%20problem%20na%20svetu%20II%3A%20Riem annova%20hipoteza/)
dje bi ti do sad, evo mi para :-)))))
Ovo mi je najinteresantniji dio linka ispod slike:
" sve nule zeta-funkcije se nalaze tačno na liniji x=1/2, u kompleksnoj ravni.
I to je tvrdnja koju treba dokazati, Riemannova hipoteza u jednoj recenici, a za koju je Hilbert rekao ono što sam gore citirao.
Tokom decenija i decenija su pravljeni pokušaji da se ova hipoteza dokaže. Numerički, oko 15 milijardi nula Riemannove zeta-funkcije je izračunato i sve se nalaze baš na liniji x=1/2, kako hipoteza kaže. Medjutim, 15 milijardi je ništa u odnosu na beskonačno, nama treba položaj svih nula.
Poslednjih decenija je došlo do otkrića neočekivane veze izmedju nula zeta-funkcije i nekih fizičkih sistema koji mogu da pokazuju haotično ponašanje (tzv. Gaussian Unitary Ensembles - GUE, kvantni bilijar, itd). Takodje, ustanovljena je veza izmedju nekih statističkih osobina nula zeta-funkcije i energijskih nivoa u teskim nuklearnim jezgrima. Izmišljeni su fizički sistemi, gasovi Eulerium i Riemannium na primer, čije se termodinamičko ponašanje izvodi iz osobina zeta-funkcije, Ukratko, kao da su u osobinama nula ove funkcije enkodirani neki fundamentalni fizički zakoni, na način koji još ne razumemo. Veza izmedju teorije brojeva i teorijske fizike počinje da se ozbiljnije nazire."
Savremena (kvantna) fizika se ne moze zamisliti bez algebarske teorije. Fizicki zakoni se danas mogu ili barem pokusavaju opisati preko teorije polja i grupa.
Mislim da posmatramo iz drugacijih uglova boldovanu recenicu.
Po meni naucnik ne modelira. On prepoznaje model koji je imanentan fizickoj pojavi. Nešto kao muzika brojeva koja se spominje u tekstu.
Zeta funkcija postoji i prije nego što je neko matematički definiše.
Mislim da posmatramo iz drugacijih uglova boldovanu recenicu.
Po meni naucnik ne modelira. On prepoznaje model koji je imanentan fizickoj pojavi. Nešto kao muzika brojeva koja se spominje u tekstu.
Pitao onaj Lale Jovanovic u intervjuu Dada Djurica nesto oko slika. Da li se na slikama vidi ... pa pitanje 3 minuta sa mnostvo epiteta, stislkih figura itd. A ovaj odgovara. E rale mangupe kako si ti to lijepo rekao ja to nikada tako ne bih umio.
Neko umije i da reče i da naslika ;)
posto se kolko sam svatio ova rimanova hipoteza svodi na to da on moze da dokaze kolko ima prostih brojeva manjih od x, da li se ovih milion dolara isplacuje i ako neko pokaze nekim drugim putem kolko ih ima? mislim tih prostih brojeva, koji nisu djeljivi ni sa jednim brojem osim sa samim sobom i jedinicom, izmedju dva ofrlje uzeta broja, x i (x+1000)? cisto da znam da se pomucim par dana da dokazem to i uzmem $1mil... :D