Koji je po vama najznacajniji dogadjaj u CG istoriji.

Dvoumim se izmedju:


- Usvajanje Stege, prvog pisanog crnogorskog drzavno-pravnog dokumenta (1796)
- Proglasenje knjaza Danila za svjetovnog vladara Crne Gore (1851)
- Priznanje nezavisnosti CG na Berlinskom kongresu (1878)
- II zasijedanje AVNOJa u Jajcu (novembar 1943), na kojem je CG povratila svoju drzavnost, sto je i potvrdjeno Ustavom iz 1946
- Anti ratni miting LSCG na Cetinju tokom kojeg se zaorila pjesma podrske Dubrovniku (februar 1992)

Dvoumim se izmedju:


- Usvajanje Stege, prvog pisanog crnogorskog drzavno-pravnog dokumenta (1796)
- Proglasenje knjaza Danila za svjetovnog vladara Crne Gore (1851)
- Priznanje nezavisnosti CG na Berlinskom kongresu (1878)
- II zasijedanje AVNOJa u Jajcu (novembar 1943), na kojem je CG povratila svoju drzavnost, sto je i potvrdjeno Ustavom iz 1946
- Anti ratni miting LSCG na Cetinju tokom kojeg se zaorila pjesma podrske Dubrovniku (februar 1992)


Previše miroljubivo i u neskladu sa tradicijom - mora bit neka bitka i pogibija. Grahovo?

Kad Je Todor Kadic (neka Mu Je Vjecna Slava) Ubio Danila Petrovica Covjeka Koji Je Poslao Vojsku Na Svoj Narod (pohara Kuca I Cini Mi Se Bratonozica)!!!

P.s.sveti Todor Kadic Slava Mu I Milost

pa, prvi znacajan dogadjaj po meni je sigurno bitka kod tudjemila 1042, dje je duklja ratovala protiv vizantije i okolnih teritorija. ne samo sto je prvi put u dugoj crnogorskoj istoriji i fakticki postignuta nezavisnost, vec i, da je bitka izgubljena, danas bukvalno crna gora ne bi postojala. ne bi bilo nacina da se odrzi ni kao jedisnstvena cjelina u bilo kom smislu.

a zadnji bi bio osnivanje lscg-a 1990-e, cini mi se takodje kao jedan od znacajnijih pozitivnih dogadjaja u istoriji.


e sad izmedju ova dva dogadjaja potoji mnostvo takodje znacajnih, al ovo bih stavio kao kamene medjase...

Kad Je Todor Kadic (neka Mu Je Vjecna Slava) Ubio Danila Petrovica Covjeka Koji Je Poslao Vojsku Na Svoj Narod (pohara Kuca I Cini Mi Se Bratonozica)!!!

P.s.sveti Todor Kadic Slava Mu I Milost

Todor Kadić je veoma los primjer. Knjaz Danilo nije slao vojsku na svoj narod nego na plemena koja su imala namjeru da u saradnji sa Turcima zajedno napadnu Crnu Goru.

Kad Je Todor Kadic (neka Mu Je Vjecna Slava) Ubio Danila Petrovica Covjeka Koji Je Poslao Vojsku Na Svoj Narod (pohara Kuca I Cini Mi Se Bratonozica)!!!

P.s.sveti Todor Kadic Slava Mu I Milost

Totalni promašaj.

Todor Kadić je veoma los primjer. Knjaz Danilo nije slao vojsku na svoj narod nego na plemena koja su imala namjeru da u saradnji sa Turcima zajedno napadnu Crnu Goru.
FORMICE, ta plemena nisu imala namjeru napadati CG, vec braniti sopstvenu plemensku autonomiju od pokusaja centralizacije sa Cetinja. I naravno - u tim plemenima su postojale turkofilske struje isto kao i one koje su bile odane Cetinju. Veoma losa generalizacija

slazem se sa slowpoke i nije tacna prica da su htjeli da napadnu cg,to je najveca nebuloza koju na zalost cujem vec nekoliko puta,znaci totalni promasaj,nego je Zeljo maniti tj.Danilo htio da mu kuci (tj. moji :-) ) placaju porez,sto su normalno odbili jer to su bile godine kad se umiralo od gladi ,a ne tome kretenu da se placa,i desilo se to sto se desilo... uglavnom rado bih podigao spomenik todoru kadicu koji je spasio crnogorce od sopstvenog zulumcara (sadama) i eto.

znaci najaci dogadjaj: Ubistvo Danila Petrovica, 1. avgust 1860,KOTOR!!!

i shto sad mi nindze da radimo tj. ja...koja sam iz Kucha, nit' sam ta da zafalim nekakvom Todoru Kadicu shto ne spasio zulumcara, nit' sam ta da ljudski sahranim 'psa' Danila -Zelja, kako ga imenTova kolega odozgo...

Neko pomenu bitku kod Tudjemila..Aminovacu...kao i ovo priznanje nezavisnosti na Berlinskom kongresu...

p.s.kad se rodi Milo zna li ko? Mislim da ce to bit' od posebnog znachaja...Sad bi' dodala i izgradnju 'Maxima', no cete me pocerat' odavde...

[COLOR=#0000ff]p.s.kad se rodi Milo zna li ko? Mislim da ce to bit' od posebnog znachaja...

mislim da je nedje ovija dana, al moglo bi se zaokruzit na trinaesti...

slazem se sa slowpoke i nije tacna prica da su htjeli da napadnu cg,to je najveca nebuloza koju na zalost cujem vec nekoliko puta,znaci totalni promasaj,nego je Zeljo maniti tj.Danilo htio da mu kuci (tj. moji :-) ) placaju porez,sto su normalno odbili jer to su bile godine kad se umiralo od gladi ,a ne tome kretenu da se placa,i desilo se to sto se desilo... uglavnom rado bih podigao spomenik todoru kadicu koji je spasio crnogorce od sopstvenog zulumcara (sadama) i eto.

znaci najaci dogadjaj: Ubistvo Danila Petrovica, 1. avgust 1860,KOTOR!!!
Mislim da sada ti grijesis. Nisu bili u pitanju porezi - vec cinjenica da je u periodu 1840-e do 1856 dio pogranicnih plemena (Bjelopavlici, Piperi, Kuci, dio Crmnice) u godinama gladi isao za Skadar i tamo primao pomoc, istovremeno potpadajuci pod uticaj skadarskog vezira. Sto je itekako bilo problematicno sa stanovista narastajuce drzave CG. Pogotovo ako se ima u vidu da su cak i neki jaci glavari isli na Skadar.
Danilo jeste reagovao neprimjereno, posebno u slucaju Kuca - ali to je bila prirodna reakcija drzave. Nju mozemo opravdavati ili ne, ali se svakako to ne moze protumaciti kao neki potez uperen protiv samih Kuca (pa i Marko Miljanov je u to vrijeme prilicno bezbrizno sjedio an Cetinju), vec iskljucivo protiv turkofilskih struja u tim plemenima.

Da je Danilo bio izuzetno temperamentan vladar, koji se nije libio suzbijati otpore svojoj vladavini - to je tacno. Ali je isto tako tacno da ni Petar II prije njega, ni Nikola poslije njega nisu bili nesto blazi prema svojim neistomisljenicima. A s druge strane - Danilo je ojacao osnove crnogorske drzave, zatro unutrasnje plemenske otpore i omogucio sirenje nacionalne oslobodilacke borbe van granica CG za vrijeme knjaza Nikole...

Previše miroljubivo i u neskladu sa tradicijom - mora bit neka bitka i pogibija. Grahovo?
Grahovac (visoravan pored Grahova)
:)

Pa... Ta bitka je svakako jedna o najznacajnijih, jer je nakon nje odrzana Carigradska konferencija 1858, na kojoj je CG i zvanicno razgraniecna sa Turskom (a kako je sa Austrijom to uradjeno 1841) - to je maltene i znacilo priznanje CG.
Zbog toga je u Berlinskom ugovoru receno da CG priznaju one drzave koje to vec nisu uradile (misleci se na Tursku i UK)...

A s druge strane - Danilo je ojacao osnove crnogorske drzave, zatro unutrasnje plemenske otpore i omogucio sirenje nacionalne oslobodilacke borbe van granica CG za vrijeme knjaza Nikole...

...i razdvojio crkvu od države - namjerno ili nenamjerno, što neki još nijesu shvatili... 150 godina kasnije...

bravo!

Evo i ja da se izjasnim. Bitke na Martinicima i Krusima (izmedju njih je donesena Stega) su najznacajniji dogadja u CG istoriji.

Mahmut Pasa napada drugi put CG. On je bio odmetnuti Skadarski vezir ali popularan i van skadarskog sandzakata ujedno izuzetno licno hrabar. Pola CG pod Turcima u tom trentuku pripada Bosnanskom sandzakatu a Otomanska imperija prolazi kroz sve moguce vrste previranja i unutrasnjih sukoba. Crnogorska brdska plemena su vise okrenuti turskim poslovima nego Cetinju. Cetinje ima visi upliv na stanje u Boki nego na stanje u Kucima, Piperima itd. Razlog je jasan prosto zasto bi se neko drzao necega sto je tako nemocno kao "stara CG" koja je pala kao snoplje u prethodnom Mahmutovom pohodu. I tada dolazi do ove dvije bitke. Obije su se odvijale prilicno slicno gotovo svim CG pobjedama kroz istoriju. Zapravo doslo je do razvlacenja turskih snaga u povlacenju i protiv napada u pogodnom trenutku. Druga bitka je ipak nesto specificna jer je Petar I odabrao da se bitka vodi na vrlo uskom prostoru ogranicenom brdom i rijekom sitnicom koja ocigledno jos nije presusila bila tako da Turska prednost u ljudstvu nije dosla do izrazaja. U jednom odlucnom trenutku bitke Mahmut je licno pokusao da zaustavi povlacenje svojih snaga pa je pogodjen kursumom sto je oznacilo pocetak rasula u Turskim snagama. Po nekim istoricarima Mahmut je pogodjen sa ledja i vrlo vjerovatno od nekog od 150 Kuca koji su ucestvovali sa njime u toj kampanji. Nakon ove bitke nema nijedne CG bitke u kojoj znacajnu pomoc pod svim opasnostima koje su im nakon toga prijetile nisu pruzila brdska plemena. Sve se rijedje u onom sto sam ja nalazio nakon ovoga moglo pricitati da su recimo "ti ti piperi sa tim i tim turcima pokacili se protiv recimo Musovica u Onogostu" itd. Stvari ne treba generalizovati jer je i mnogo kasnije bilo i Katunjana koji su prelazili kod Turaka i onda upadali bas u Katunsku nahiju i plijenili kojesta.

Petar I koji je izvojevao ove pobjede je pored toga bio i zakonodavac, plus iskusan politicar jer pored rijetkih poklanja njegovi odnosi sa turcima su klasicna diplomatija i politika sto se moze vidjeti iz brojnih pisama sa okolnim turskim poglavicama, postoje pdoaci da je bitka na Krusima dobijena Austrijskom dzebanom koju je vladika nekako iskamcio prije bitke odnosno vodio je uspjesnu politu i sa ostalim silama koje su imale uticaj i interese na nasem prostoru, ucvrstio je bas ovim bitkama neraskidivu vezu stare CG i crnogorskih brda a nesto kasnije je uspostavio znacajne veze sa Bokom (sjetite se ujedinjenja CG i Boke), iskorijenjenje krvne osvete itd. To ga cini najznacajnijom i prakticno jedinom licnoscu bez kontraverzi u nasoj istoriji. Stoga mislim da su bulevar, spomenik i jedan MA avion :D najmanje sa cime se ovaj narod mogao njega sjetiti.

Inace snaga turkofilske struje u Kucima olicenja u borni protiv naplate poreza (zar nam nije ljepse placat porez turcima i sa njima ne ratovati nego placat ovaj i sa Turcima ratovati) je bio i razlog "neproporcionalnog" odgovora Knjaza Danila (Zeka Manitoga). Tip je bio balkanski mesar kao mnogi prije i poslije njega ali bi stvorio drzavu koja je mogla opstati za razliku od Kralja Nikole koji je politiku vodio na jedan poznat nacin dok sje sjedio ispod brijesta davao je pozajmice narodu iz drzavne kase a istovremeno stvarao prostor za razradu tadasnje "tajkunske" ekipe.

Petar I...Stoga mislim da... jedan MA avion najmanje sa cime se ovaj narod mogao njega sjetiti.
sprdasi se ti ovo za avion? :D

Ne jedan od aviona nosi ime ili je nosio. Moze cak biti onaj sto je pogodio nosom pistu na Golubovcima sto ce reci da ga je svetac spasio :D.

Bivsi ID YU-AOK (cn 11272) "Sveti Petar Cetinjski".

http://www.airliners.net/search/photo.search?a=1&airlinesearch=Montenegro%20Airlines&nr_of_rows=289&first_this_page=210&page_limit=15&sort_order=photo_id+desc&nr_pages=20

hehehe... jes 100%.. :D

Sad sam vidio da se sprcao Bar a ne svetac. Ostali avioni nose imena geografskih odrednica iz CG osim ovog embraera. Znas li kako se zove embraer?

Bitke na Martinicima i Krusima (izmedju njih je donesena Stega) su najznacajniji dogadja u CG istoriji.

Može što se mene tiče - zadovaljava onaj moj uslov da mora bit neka klanica i pogibija.

Proglasenje knjaza Danila za svjetovnog vladara Crne Gore

Po raznim cg i drugim forumima vidim da se i mladi Crnogorci ponose svojom istorijom i raznim bitkama,osobito onim protiv Turaka i Mojkovackom Bitkom.Interesuje me koliko stvarno vjerujete u zvanicnu istoriju CG narocito u dio koji govori o vremenu kad su se Crnogorci sukobljavali sa Turcima.

Unaprijed Hvala

dangic, mislim da si pokrenuo bas dobru temu - vjerodostojnost istorijskih podataka. i cini mi se da ovo moze bit nova tema. jer imamo situaciju da trenutno na balkanu svaka zemlja ima svoje vidjenje istorije, a koje se drasticno razlikuje od ostalih zemalja. e sad, nemoguce je da su sve istinite, nedje neko preceruje, tj izmislja. mislim da se to odrazava i na politiku takodje i na ukupne procese u drustvu, i da mora da se nadje neki nacin i da se, ma kolko to glupo zvucalo, napravi neki regionalni koncenzus o makar najbitnijim istorijskim faktima u ex yu a i na balkanu.

dangic, mislim da si pokrenuo bas dobru temu - vjerodostojnost istorijskih podataka. i cini mi se da ovo moze bit nova tema. jer imamo situaciju da trenutno na balkanu svaka zemlja ima svoje vidjenje istorije, a koje se drasticno razlikuje od ostalih zemalja. e sad, nemoguce je da su sve istinite, nedje neko preceruje, tj izmislja. mislim da se to odrazava i na politiku takodje i na ukupne procese u drustvu, i da mora da se nadje neki nacin i da se, ma kolko to glupo zvucalo, napravi neki regionalni koncenzus o makar najbitnijim istorijskim faktima u ex yu a i na balkanu.

Tako nešto je pozeljno ali tesko da bi to prošlo bez nekakvog pritiska međunarodne zajednice do čega ne vjerujem da će doći.
Nisam mislio na sporne istorijske momente ,sporne obzirom na različito viđenje od drugih kolektiviteta odnosno njihovih istoričara,već na razdoblje od tri vijeka -16,17,i 18-ti crnogorske istorije,gdje i nema neke druge zainteresovane strane.To vrijeme predstavljeno je izrazito romantičarski ,bez ozbiljnih istrazivanja pa opisi više liče na mit nego na nešto što se uistinu moglo desiti.

razdoblje od tri vijeka -16,17,i 18-ti crnogorske istorije,gdje i nema neke druge zainteresovane strane.To vrijeme predstavljeno je izrazito romantičarski ,bez ozbiljnih istrazivanja pa opisi više liče na mit nego na nešto što se uistinu moglo desiti.

slazem se. tako se uglavnom opisuju dogadjaji ne samo ta tri vijeka nego gotovo cijele crnogorske istorije - romanticarski. vrlo malo ima istoricara koji bi dali neku realnu sliku, ali tu i tamo se moze naici na pojedine potpuno suprotne fakte kod ponekih amaterskih istoricara ili ljudi koji se bave nekim lijevim poslom ali objasnjavaju stvari na osnovu istorijskih cinjenica, tako da moze zajedno sa zvanicnom istorijom da se komletira objektivna slika. a mrzi me sad da trazim o kojim autorima je rijec i uglavnom su takve stvari rastrkane na raznim mjestima, ali su zaista zanimljive da se skonta cio proces istorijskih kretanja.
npr:
-malo se prica o kradji stoke i brava, koje su bile uobicajene kod svih crnogorskih plemena/bratstava/porodica, i oko cega su cesto izbijale medjusobne borbe, krvne osvete i slicno. i ne samo crnogorskih, i recimo albanci su imali uglavnom istu praksu.
-vecina nezna da je kradju (najobicniju lopovstinu) kao moralno neprihvatljivu uveo scepan mali kad je sticajem okolnosti dosha na chelo crne gore. ima i citava prica o tome kako su ljude skidali gologuze i batinali ih za opomenu ostalima.
-polozaj zena. to je aspekt price koji je kolko tolko i isprican, ali nije bacen akcenat na njega. znaci, zene su bile robovi. najobicniji robovi, radile po citav dan, maltretirane po citav dan, i psihicki i fizicki, cak je i film "ljepota poroka" dao prilicno istinitu sliku o tome. cak i ako se kradja ne moze generalizovat kao losha strana i podvest sve crnogorce pod istu kategoriju, za odnos prema zenama sam siguran da moze.
ima prica o majci marka miljanova kako je izabrala tek onog muza koji ju je shutnuo s kucnog praga kad mu se bila isprijecila, jer je u njemu vidjela pravog junaka...
-potpuno odsustvo religioznosti i istinske vjere u boga. e sad, to i ne mora da predstavlja neku bitnu cinjenicu, ali posto se u isto vrijeme formalno upraznjavala religija moze da svjedoci o dvolicnosti.

itd, itd, ima toga kolko ocesh, i potpuno se slazem da se realna slika moze dobit jednino sagledavanjem i pozitivnih i negativnih stvari.

Da sve nacionalne istorije odnosno djela o istoriji su gotovo isključivo politička stvar-bitke,stupanje na prijesto,granice .... .Kako su zivili pretci,njihovi običaji ,svakodnevni zivot nije ni u drugom planu jer autori imaju neke druge ciljeve.Ipak,od tzv.zvaničnih istorija na prostoru ex-Yu crnogorska istorija prednjači po neodmjerenosti.Razumijem da savremenim crnogorskim istoričarima, koji su "zatekli" sve one silne bitke sa desetinama hiljada mrtvih i slične izmišljotine,nije lako da se sve to očisti ali bi morali tom poslu da pristupe.Nazalost ,izgleda da se krenulo u stvaranje novog mita koji takođe ima jasne političke funkcije sa zadrzavanjem svih izmišljenih bitaka i pričama o slobodi koje nije bilo.

...Ipak,od tzv.zvaničnih istorija na prostoru ex-Yu crnogorska istorija prednjači po neodmjerenosti.Razumijem da savremenim crnogorskim istoričarima, koji su "zatekli" sve one silne bitke sa desetinama hiljada mrtvih i slične izmišljotine,nije lako da se sve to očisti ali bi morali tom poslu da pristupe.Nazalost ,izgleda da se krenulo u stvaranje novog mita koji takođe ima jasne političke funkcije sa zadrzavanjem svih izmišljenih bitaka i pričama o slobodi koje nije bilo.

Apsolutno netačno.
1. "Zvanična" crnogorska istorija, ako takvo nešto postoji, uopšte ne pominje desetine hiljada mrtvih. Takve cifre i gluposti pominju ovi kojima je Gorski Vijenac istotijsko štivo. I koji vjeruju žutim porodičnim rodoslovima. Ozbiljni (crnogorski) istoričari negiraju takve gluposti, pa čak i dovode u pitanje događanje nekih bitaka (Carev Laz).
2. Čak i ova škola istorijskih čitača Gorskog Vijenca iz broja 1. bi možda mogla da uzme tek bronzu za lažavinu na prostoru ex-Yu. Ima tu jačih štihova - i na istok i na zapad.

Da sve nacionalne istorije odnosno djela o istoriji su gotovo isključivo politička stvar-bitke,stupanje na prijesto,granice .... .Kako su zivili pretci,njihovi običaji ,svakodnevni zivot nije ni u drugom planu jer autori imaju neke druge ciljeve.Ipak,od tzv.zvaničnih istorija na prostoru ex-Yu crnogorska istorija prednjači po neodmjerenosti.Razumijem da savremenim crnogorskim istoričarima, koji su "zatekli" sve one silne bitke sa desetinama hiljada mrtvih i slične izmišljotine,nije lako da se sve to očisti ali bi morali tom poslu da pristupe.Nazalost ,izgleda da se krenulo u stvaranje novog mita koji takođe ima jasne političke funkcije sa zadrzavanjem svih izmišljenih bitaka i pričama o slobodi koje nije bilo.

Nijesam dobro razumio na koje to izmišljene bitke misliš i na koje to lažne poginule u tim bitkama misliš i na koji to lažnu slobodu misliš. Budi malo detaljniji u opisu.:wink3:

Razumijem da savremenim crnogorskim istoričarima, koji su "zatekli" sve one silne bitke sa desetinama hiljada mrtvih i slične izmišljotine,nije lako da se sve to očisti ali bi morali tom poslu da pristupe.Nazalost ,izgleda da se krenulo u stvaranje novog mita koji takođe ima jasne političke funkcije sa zadrzavanjem svih izmišljenih bitaka i pričama o slobodi koje nije bilo.

pa, ukoliko je neki dogadjaj argumentovan valjano, onda tu nema sumnji o vjerodostojnosti podataka. a kolko ja znam svi dogadjaji koji se pominju u zvanicnoj istoriji crne gore su prilicno dobro dokumentovani iz vishe izvora, tako da i nema mjesta sumnji za opis nekog od krupnih dogadjaja, bar ja da znam...

Pjesma je odštampana u Trstu 1803. godine.


BITKA NA MARTINIĆIMA


Knjigu piše Mahmute vezire,
Arbanas je a od turske vjere,
On je piše baš u Skadru gradu,
Knjigu piše gladi svoju bradu
Pak je šilje on u Goru Černu,
Baš vladiki gore u Cetinju.
"Jesi l čuo, cetinjski vladiko,
Naći će te čudo preveliko.
Ti se prođi ot mojih zemalja.
Da t' ne nađe velika nevolja.
Prođi de se, ti vladiko, Brda,
Moje zemlje da t ne sretne bjeda,
I Pipera i Bjelopavlića,
I ostali(h) svi(h) turskih brdića,
Koji tebe donose darove,
Odstupaju ot moje d(e)ržave,
Tri careva zatvoriše grada.
Spuža s Virom i Nikšića tv(e)rda.
Sakupiću moju silnu vojsku;
I pješake i još četu konjsku,
Sva ću ona B(e)rda poharati,
sve izjesći, u ropstvo odvesti".
Mitropolit tad knjigu pročita
I razumje što Mahmute prijeti.
Knjigu čita Petrović Vladika,
C(e)rnogorcev i slava i dika.
Knjigu piše gubernator Joku,
Njemu šalje upravo u ruku.
"Vitez Joko, c(e)rnogorska glavo!
Odi b(e)rže ti k meni upravo,
K meni, bane, u Manastir b(e)rže,
Od vezira meni knjiga stiže,
Da će vezir na nas udariti.
Da će zemlje naše porobiti".
Kako mbanu sitna knjiga dođe,
U Manastir on k vladici pođe.
Vladika ga lijepo dočekao,
Od vezira knjigu pročitao,
Knjigu čita a suze proliva.
Bana Joka u lice cjeliva,
"Sad što ćemo c(e)rnogorska glavo!
Promisli se i rasudi pravo.
Duhovna sam ja persona bane!
I ne želim da nam ljudstvo gine,
Ni da s' ruši naše c(e)rkve svet,
Nit' hristjane u ropstvo da vode.
C(e)rkovno bi ja sve blago dao,
Da b' vezira smiriti mogao".
Na to Joko odgovori tiho,
I vladiki besjedi ovako:
"Ne bojmo se mi, vladiko sveti,
Neće Turci nama dosaditi,
Nit' će B(e)rda naša poharati,
Niti c(e)rkve svete razoriti.
Po nahija knjige da razšljemo
Poglavare amo da zovemo,
Savjet skupa mi da učinimo,
Kud će koji da se naredimo.
Da idemo u Bjelopavliće,
B(e)rže - bolje, nego vezir dođe".
Kad vladika riječi saslušao,
Od veselja na noge se digao.
"Čini, bane, što je tebi drago,
Nit' štedimo mi c(e)rkovno blago".
Darova mu konja najboljega,
Da ga nema brate u mnogoga.
Po Nahijam' knjige raspisaše,
Poglavare k sebiu sakupiše,
svi zajedno vjeru zadadoše,
Jevanđelje sveto cjelivaše,
Da B(e)rđane braću ne izdadu,
Nit' se Turkom ne dadu pod vladu.
Tri hiljade sakupiše vojske,
Pak odoše protiv sile turske,
Otidoše u Bjelopavliće,
Da čekaju turske agariće,
Čekaše ih na nedjelju dana,
Tursku vojsku uglede zarana.
Pade vezir više Spuža grada,
Ima vojske trideset hiljada.
Šest hiljada posla na Nikšiće,
Na Plješivce da udare hoće,
Da razmetnu mlade C(e)rnogorce,
Da saspude kao kurjak ovce.
Divno Joko al' razredi vojsku,
Za ud(e)ržat onu silu tursku.
I postavi buljubaše vojsci,
Sve po izbor koji su junaci.
Od Cetinja Martinović Pera,
On s' ne boji arbanaska zvjera, (s=dz)
Iz nahije Đurašković Luka,
Od oružja ne trepti mu ruka,
I deliju Petra od Strugara
Za njeg' nitko neka se ne stara.
Od Njeguša barjaktar Mijata,
Baš junaka dobroga od rata.
Od Bljevlica vojvodu Vuksana,
Baš deliju, brate poizbrana.
Na barjake razdijeliše vojsku,
Da udare na tu silu tursku.
A kad dođe petak turski svetac,
Skoči vezir baš na jedan hitac;
Tek udari na Bjelopavliće,
Baš na selo, brate, Martiniće.
Martiniće selo opališe,
C(e)rnogorce istom razdražiše.
Pak udriše mladi C(e)rnogorci,
Kao oni razdraženi vuci,
Bili su se od jutra do podne,
Svak' se d(e)rži dobro da ne padne.
Sivi soko gubernator Joko,
Bodro junak otvorio oko,
"A gdi ste mi, braćo C(e)rnogorci!
Sad se kaž'te, da jeste junaci,
Potergnite vaše ostre mače,
Turska majka nek' danas zaplače".
Kad junaci mač(e) potergoše,
Pak na Turke složno napadoše,
I svu onu silu zametoše,
Mnogi Turci nesrećno padoše.
Zelena se obagrila trava,
A od krvi i od turski glava.
Ljuti rana i vezir dopade,
Zamalo mu i život ostade.
Pogibođe dva paše careva,
I četiri alajbega prava,
Tri kadije velike careve,
Izgubiše svoje gorde glave,
Sedamdeset i četiri age,
Pogubiše svoje glave drage.
I još k' tome pet hiljada vojske,
I ostali bježe bezobzirke,
Bježe Turci niz tu rijeku Zetu,
Da b' utekli Skadru gradu kletu,
Ostadoše mladi C(e)rnogorci,
Slava Bogu i Bogorodici,
dosta turska sakupiše blaga,
I oružja braćo moja draga!
Sedamdeset i sedam barjaka,
I ostale robe od Turaka.
Zdravo su se doma povratili,
I junačke pjesme popjevali.

BITKA NA KRUSIMA


Malo zatim vrijeme postojalo,
Nit' je dana mnogo potom prošlo,
Al' veziru ne dade sramota,
Čini mu se da to nije dosta,
Nego opet sitnu knjigu piše,
I u knjigu ljutim jadom diše,
Te je šilje gubernator Joku,
U Njeguša dođe mu u ruku.
"O ti Joko c(e)rnogorski kralje!
V(e)rlo ste se posilili brale!
I razbiste moju hrabru vojsku,
Pobiste mi glavare na boju.
E da s momče, ti zaboravio,
Kade sam ti dvore razorio?
Na Cetinju c(e)rkvu oborio,
I u bjekstvo sve sam ovratio!
Evo opet idem na Njeguše,
Poharaću sve do same duše.
Dvore ću ti opet oboriti,
A tebe ću živa uhvatiti,
I na muke različne metnuti,
A najposlje na ognju spaliti".
Veli Turčin, a ne ako Bog da,
Što će biti, tomu se ne nada.
Kada Joku sitna knjiga dođe,
Drugu Joko otpisivat pođe,
"O veziru, turska poturico!
I nesretna, more kukavico!
Što me koriš turska ažamijo,
Da si moje dvore oborio?
I manastir na polju Cetinju,
To se zgodi u onoj godini,
Al' mi nisi sabljom odolio,
Ni junake moje predobio,
Već podmiti moje C(e)rnogorce,
Mislili su da dobiju novce,
Te su bili onda odstupili,
Sa malinom mene ostavili,
Ne imado(h) praha ni olova,
Ipak moja glava osta zdrava.
Sad u zdravlje od Beča ćesara,
Moja vojska ničim se ne stara.
Imam dosta praha i olova,
I na izbor jošte dobri(h) glava.
Hod' na mejdan ako ti je drago,
Da t' ostane tvoje pusto blago".
Kad veziru sitna knjiga dođe,
Prosipati svoje blago pođe.
Sitne knjige piše na sve strane,
Kako d(e)rži od rjeke Bojane,
Rumelije Arbanitovine,
Skenderije ljute i ognjene,
Sve što bolje sakupi delije,
I pod njima vrište bedevije.
Pak je vojsku ljepo razredio.
Šezdeset je hiljad' sakupio
Sutorman je planina viskoka,
Tamo posla pet hiljad' Turaka,
Da ustave Nahiju c(e)rmičku,
Da ne idu pomagati Joku.
Pet hiljada drugi je poslao,
I orden im ovaki je dao,
Da na Rovca i Moraču idu,
Da u pomoć Joku ne otidu.
Pet hiljada na Polje nikšićko,
Da zatvore Polje plješivačko.
Pet hiljada posla k Piperima,
Bjelopavle zatvoriti s njima.
Kad je vezir vojsku razredio,
I naredbu tako učinio,
Vezir pade u kraj Podgorice,
S četrdeset hiljada vojnice.
Kad je čuo gubernator Joko,
Bodro junak otvorio oko,
Kad razumje šta na njega ide,
Sa pet strana da vezir napade,
Razvi Joko svilen alajbarjak,
Pak na konja posadi se junak,
S sobom vodi njeguške delije,
Nad njima se alajbarjak vije.
S njima ide na polje k Cetinju,
Da vladici pokaže istinu.
Kod vladike nahodi glavara,
Od C(e)rmnice Plamenca serdara,
Od Nahije vojvodu Savića,
I ostali od zemlje plemića.
I razumno sovjet učiniše,
I još ljepše vojsku narediše.
Hiljade je od Riječke nahije,
Po izbor su to brate, delije!
Od Č(e)rnice četiri stotine,
Sve junaci to su od starine.
Za pomoć Nahiji lješanskoj,
Odoljeti onoj sili turskoj.
Pak otide Joko i vladika,
Koji o je crnogorska dika,
I sva listom Katunska nahija,
Ne boje se skadarski(h) delija.
Kod ravnog polja Jednoškoga,
prama Spuža grada bijeloga.
Pak bijele knjige raspisaše,
K vojvodama one razaslaše.
Jednu šalju pitomoj C(e)rnici,
U Sutorman da s' čekaju Turci.
Drugu šalju u krvave Rovce,
Da čekaju pod Nikšiće Turke.
I tako se lijepo narediše,
Za neđelju Turke počekaše,
Malo vojske, al' je ognjevita,
Mala čislom, al' je plemenita.
U dvadeset i drugi septembra,
Turska sila sva se protiv sobra.
Svu je silu Vezir podigao,
Na Lješansku nahiju napao.
Tu se nađe i Riječka nahija,
I još četiri stotine C(e)rničana.
Šest stotina nahije lješanske,
Al je brate mnogo sile turske.
U to Joko i vladika dođe,
Tri hiljade još te s njima dođe,
Tri hiljade još te s njima iđe.
To su brate ljuti C(e)rnogorci,
Sve po izbor kuražni junaci.
Udriše se bojem iz pušaka,
Biju momci, vesela im majka!
Zaječaše b(e)rda i doline,
I dubrave zelene planine.
O velika ognja i halaka.
Zvuk oružja i dobri junaka!
Gubernator al' razrijedi vojske,
Iz busija udara na Turke.
Jadni Turci pleća okrenuše,
C(e)rnogorci na nji napadoše.
Raznaše se na buljuke Turci,
Ko pred vuci bijeli jaganjci.
A kad vidi Mahmute vezire,
Bježi jadan te se ne obzire,
Pak doziva paše i begove,
I ostale glavare njegove.
Konjici se konja dohvatiše,
Od pojasa sablje povadiše,
Staše svoju ustavljati vojsku,
Da će gonit, misle, C(e)rnogorsku,
Al' se oni gonit ne dadoše,
No po jednu pušku ispališe,
Na gospodu juriš učiniše,
Britke mače na nji okrenušte.
Mnoga turska tu se proli k(e)rvca.
U studenu tu rijeku utica,
C(e)rveni se voda tu u rjeci,
Naokolo leže m(e)rtvi Turci.
Tu pogibe Mahmute vezire,
Kao onaj koji nema vjere,
Oko njega sedam-osam paša,
Istina je da je dika naša,
U dvanaest velikih begova,
U njima je sila Mahmutova.
Šest stotina aga i delija,
I ostali, brate, bedevija.
I dvanaest hiljada Turaka,
Izgiboše žalosna im majka!
A ostali vodu prebrodiše,
C(e)rnogorci veselo ostaše.
Sjeku turske po razboju glave,
Te delije c(e)rnogorske prave,
Svlače sa nji bogato odjelo,
I oružje ono tursko svjetlo.
Podgorici kad Turci dođoše,
Hristjanice do dvije opraviše,
Prosit tjelo u Petra vladike,
Oh! Mahmuta arbanaske dike,
Da ga Turci čestno ukopaju,
I alkoran nad njim očitaju.
Pet hiljada da dadu cekina,
Tako brate, prava je istina,
Al¨ vladika, ko duhovno lice,
on ne gledi na njihove novce,
No na m(e)rtvu ne hoće osvete,
Tjelo, Turkom veli da otprate.
Al' ne dade gubernator Joko,
T(e)rže mača, i učini tako.
Na komade isječe Mahmuta,
I na oganj sve komade spreta,
Kao što je on Joku hotjeo,
Da je samo u tome uspjeo.
U pepel je njega obratio,
Muhamedu svecu opravio.
Slava Bogu i Bogorodici!
Svi(h) hristjana blagoj pobornici,
Na pohvalu Petrović vladici,
Čest i diku gubernator Joku!

Moj izbor najznačajnijih događaja u crnogorskoj istoriji:

- Štamparija na Obodu iz 1492. (valjda je ta godina)

- događaji iz 1878. i 2006.

- Opšti imovinski zakonik za knjiaževinu Crnu Goru Valtazara Bogišića

Moj izbor najznačajnijih događaja u crnogorskoj istoriji:

- Štamparija na Obodu iz 1492. (valjda je ta godina)

- događaji iz 1878. i 2006.

- Opšti imovinski zakonik za knjiaževinu Crnu Goru Valtazara Bogišića

Sigurno se radi o izvanrednim događajima. Jedino bih dodao da je šest godina prije Petoglasnika štampana u Crnoj Gori (današnjoj) još jedna knjiga na narodnom jeziku ali je niko ne pominje jer je štampana latinicom. Znači prva knjiga i latinicom i azbukom "na slovenskom jugu" su štampane upravo u Crnoj Gori.:whistling2: Mada ne smijemo reći da su crnogorske a naša braća ipak nemaju oraza toliko prećerati da bi rekli da se radi o srpskoj odnosno hrvatskoj knjizi. Stvarno kad su braća prvi put štampali knjige?

post Andrije Mandića

1.Slavna bitka na Grahovcu debelo ispred ostalih!
Zbog onog sto je CG dobila sa njom.

2.Slavna Mojkovacka bitka!
Zbog onog sto je CG izgubila poslije nje.

3.Balvan revolucija!
Zbog podjeljenosti naroda u sledecem periodu. (nadam se da ce sve to jednog dana shlegnut dje mu je i mjesto)