Evo interesantnog clanka u pobjedi o JABD

EKSKLUZIVNO: ITALIJANSKA KOMPANIJA "BČNAVI - BOGACI" ULAZI U JADRANSKO BRODOGRADILIšTE

Petnaest brodova uskoro pod crnogorskom zastavom

Većina brodova remontovaće se u Bijeloj, pomorci će lakše i brže dolaziti do posla, a izuzetan će biti i podsticaj razvoju crnogorske pomorske privrede.
Kanadskom milijarderu Piteru Manku interesantno i Brodogradilište. Tender do kraja godine

Bijela, 3. novembra - Menadžment moćne italijanske brodarske kompanije "B Č Navi - Bogaci" donio je odluku da u krugu Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj kupi poslovni prostor od oko 130 metara kvadratnih i tu osnuje menadžment kompaniju koja će upravljati sa petnaestak svojih prekookeanskih brodova. Informaciju nam je potvrdio Stanko Zloković, predsjednik Borda direktora Brodogradilišta, i objasnio:
- Nakon današnjeg sastanka sa generalnim direktorom kompanije "Bogaci" gospodinom Radom Žarićem, koji je, svojevremeno, radio u Bijeloj, definitivno možemo ustvrditi da je posao nesporan. Brodovi kojima će se upravljati odavde uskoro će ploviti pod crnogorskom zastavom, ali ono što je naznačajnije - upravljanje tim dijelom flote obavljaće se iz Bijele. Radiće se, dakle, o kompaniji "Bijela - Montenegro", i to je izuzetno važno za razvoj crnogorskog pomorstva, izuzetno važno za naše pomorce, koji će imati mogućnost da se upravo iz Bijele zapošljavaju i ukrcavaju, a za Jadransko brodogradilište je izuzetno važno što će se većina tih brodova remontovati u njemu. Zavisno, dakako, od toga u kom dijelu svijeta se nalaze, ali u svakom slučaju naše Brodogradilište imaće prioritet.
Sve u svemu, opredjeljenje italijanskog brodovlasnika, nastavlja Zloković, da osnuje menadžment kompaniju u Bijeloj jeste nešto što otvara perspektive za slične aktivnosti i drugih firmi, pa nudimo svim brodovlasnicima koji brodove remontuju u Jadranskom brodogradilištu da postupe po sličnom modelu. Njihov interes je da koriste povoljne propise koja Crna Gora ima, prije svega kada je u pitanju visina poreza na profit, a lično sam uvjeren da u narednom periodu naša poreska opterećenja svih kompanija, i domaćih i stranih, moraju biti još stimulativnija, čak do tačke da budu, ako ne najniža, a ono među najnižim u Evropi. Važeći propis od devet odsto mora biti smanjen, jer i u nekim djelovima u Švajcarskoj, gdje je poreska stopa niža, registrovane su mnogobrojne kompanije i kontinuirano se ostvaruje ogromna dobit. Mislim da bi to iskustvo moglo biti i naš putokaz jer, ponavljam, od toga će imati koristi ne samo pomorci, pomorska privreda i Jadransko brodogradilište nego bi doprinijelo i cjelovitijoj afirmaciji Crne Gore, a - konačno - zaradio bi se i veliki novac.
Inače, Zloković sa svojim saradnicima već godinama nastoji da se nešto slično desi bilo gdje u Crnoj Gori. Naravno, posebno je zadovoljan što je "slatki početak" krenuo od Bijele, odnosno kompanije na čijem je čelu.

Manku interesantno i Brodogradilište

Kanadski milijarder Piter Mank, koji je nedavno kupio Remontni zavod u Tivtu, zainteresovan je i za Jadransko brodogradilište u Bijeloj. Stanko Zloković kaže:
- Sa gospodinom Mankom imao sam dva sastanka i apsolutno je evidentno da je zainteresovan za našu kompaniju. Dali smo mu sve relevantne informacije, a drugi tender za prodaju biće, kako očekujemo, raspisan do kraja godine. Računam da će ponudu dati neka od kompanija gospodina Manka, jer sa nešto ulaganja u opremu i kadrove relativno brzo bi se mogli prilagoditi i poslovima remonta mega – jahti, pa i putničkih brodova, što bi predstavljalo logičku cjelinu kompatibilnu sa kompleksom koji Piter Mank planira da gradi u Tivtu.

Zanimljvo.Ja sam jadransko kupovao na 10.5 i izashao na 13,sad je opet tu negdje kao prilikom prve kupovine...vrijedi razmisliti u svakom slucaju.

Ja sam ga kupovao na 8,50,izasao na 10,50,najmrznija mi hartija,odavno predvidjaju rast al' izgleda da je neko dobro kontrolise,isti gospodin koji sa svojim sinom posjeduje znacajan broj ovih akcija.

Ja sam ga kupovao na 8,50,izasao na 10,50,najmrznija mi hartija,odavno predvidjaju rast al' izgleda da je neko dobro kontrolise,isti gospodin koji sa svojim sinom posjeduje znacajan broj ovih akcija.

Ko je taj?

Sta vi cijenjeni forumasi mislite o JABD, koji je target u roku jedne godine ove dionice?

Sta vi cijenjeni forumasi mislite o JABD, koji je target u roku jedne godine ove dionice?

Ako budu uspjesni u kontroli kao u predhodnoj godini vjerovatnoce ce zavrsiti na 8 evra. Na djelu je ista ekipa kao i u slucaju zeljezare ( Monte jadija i komp...)

REPUBLIKA SAZNAJE - Kanadski milijarder zainteresovan i za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta

Mank pita i za Bijelu

Kanadski milijarder Piter Mank ozbiljno je zainteresovan za kupovinu 62,7 odsto državnih akcija Jadranskog brodogradilišta Bijela – saznaje Republika. Za novi tender, koji bi prema najavama iz Vlade trebao biti raspisan do kraja godine, osim Manka interesovanje su pokazale kompanije iz Rusije i Izraela

Na prethodnom tenderu, koji je završen ljetos, ponudu na tenderu nije dostavila ni jedna kompanija, a prema saznanjima Republike kanadski milijarder je već obavijestio Vladu i upravu Brodogradilišta da je zainteresovan za privatizaciju hercegnovskog preduzeća za remont brodova.

EKONOMIJA
Predrag Zečević

http://www.republika.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=62799

REPUBLIKA SAZNAJE - Brodogradilište “Bijela” ponudilo usluge remonta naftnih postrojenja, koje do sada nijesu viđene na crnogorskom tržištu

Od platforme milion eura

Jadransko brodogradilište “Bijela” izašlo je na svjetsko remontno tržište sa potpuno novom uslugom - remontom naftnih platformi za plitka mora, čime je ovo preduzeće dodatno dobilo na atraktivnosti u susret predstojećoj privatizaciji. - Hercegnovski brodograditelji su uspješno okončali remont platforme ID-7, a vrijednost posla je više od milion eura – saopšteno je Republici iz Brodogradilišta

Predsjednik Borda direktora Jadranskog brodogradilišta Stanko Zloković kazao je za Republiku da je vrijednost remontovanja naftne platforme ID-7 za plitka mora više od milion eura i da će hercegnovska kompanija i dalje nastaviti da remontuje platforme.
Rad na platformi za istraživanja i bušenje nafte počeo je početkom godine i uspješno je završen, u saradnji sa radnicima NIS Naftagasa.
Zloković je kazao da je naftna platforma, koja je remontovana u Bijeloj, “stranog vlasništva i da će se s njom bušiti i istraživati nafta u Tunisu”.
- To je veliki posao i prvi iz te branše koji je odrađen kod nas, a njime se otvaraju i nove mogućnosti u radu našeg brodogradilišta. Kompanija će na ovaj način biti još atraktivnija na predstojećem tenderu za privatizaciju, budući da će, pored posla remontovanja brodova, raditi i remont naftnih platformi – naveo je Zloković.
Prema podacima sa sajta NIS Naftagasa, montaža budućeg postrojenja, pod nazivom ID-7, rađena je u Crnoj Gori na brodogradilištu u Bijeloj,
gotovo godinu. U tom periodu obavljeni su poslovi vezani prije svega za remont platforme i njenu pripremu za prihvat ovako teške garniture, kao i za bušenje na velikim dubinama
Svi poslovi na pripremama za transport sa Naftagasovim postrojenjem ID-7 su okončani i barka sa platformom uskoro isplovljava prema Tunisu, gdje treba da buši na dubinama do 3.500 metara.
Za novi tender za privatizaciju Bijele, koji bi, prema najavama iz Vlade, trebao biti raspisan do kraja godine, osim Pitera Manka, interesovanje su pokazale kompanije iz Rusije i Izraela. Cilj kanadskog milijardera je da 750 megajahti, koje će da zimuju u Tivtu, budu remontovane u Brodogradilištu. Ako se zna da remont jednog takvog ekskluzivnog plovnog objekata košta makar pola miliona američkih dolara, onda je jasno da je u pitanju vrlo isplativ posao.
I u Vladi i u Brodogradilištu vjeruju da brodoremont ima budućnost, jer se evropski kapaciteti sve više preorijentišu na gradnju brodova i jahti, tako da je sve manje remontnih brodogradilišta, što stvara više prostora za usluge hercegnovske kompanije.
Brodogradilište profilisano na ovaj način, koje će se bazirati na remontu brodova i megajahti, ima dobru perspektivu i u tom pravcu će ići i zahtjevi u budućoj privatizaciji.

Predrag Zečević

http://www.republika.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=64409

26.12.2006 - Zloković: Očekuje nas burna godina
Bijela - Godina koja je pred nama i u kojoj ćemo obilježiti jubilej - 80 godina rada, oznaćiće novu razvojnu prekretnicu Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj - kazao je, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, predsjednik Odbora direktora Stanko Zloković. Polazeći od kapaciteta koje imaju u brodogradilištu i kadrovskih resursa, gdje je među zaposlenima 108 sa višom i visokom školskom spremom i 80 inžinjera, dodao je, mogu kreirati kvalitetnu budućnost. On je, uz konstataciju da ne treba žuriti, ustvrdio da bi predstojeća privatizacija trebalo da predstavlja značajne razvojne korake. Uvjeren je da će im prodaja tivatskog Arsenala kanadskom biznismenu Piteru Manku, koji namjerava da gradi marinu za mega-jahte, obezbijediti novo tržište. Među zainteresovanim za kupovinu većinskog paketa akcija brodogradilišta ima onih koji su zainteresovani da u Bijeloj grade platforme za naftu, ali i nova plovila. - Ne odbijamo nijednu mogućnost - kaže Zloković. Dodaje da remont brodova, ipak, ostaje najprihvatljivija opcija. - Izvozna smo firma, koja opstaje na svjetskom tržištu, jer je tehnološki osposobljena i ima znanje da završi remont, kao sva najveća bodogradilišta na svijetu. To je potencijal koji ima malo ko u regionu - kazao je Zloković. Brodogradilište je, navodi izvršni direktor Petar Zvicer, u ovoj godini remontovalo 61 plovilo i za 11 mjeseci ostvarilo prihod od 16 miliona eura ili 20 odsto više od planiranog. - Iako je uposlenost kapaciteta u novembru bila manja od planirane, plan će na kraju godine biti premašen za 10 do 15 odsto - uvjeren je direktor prodaje i marketinga Petar Tušup. On je kazao da je već ugovoren remont pet brodova, od kojih prvi stiže danas, a ostali u januaru. Brodogradilište će nastaviti saradnju sa kompanijama iz Singapura, Italije, Njemačke i sa Kipra, kao njihovim najznačajnijim klijentima, a planiran je i prodor na holandsko i dansko tržište, kao i na američko odakle su ove godine remontovali brodove u vrijednosti od 2,5 miliona dolara. - U opremu i alat, prije svega u remont dokova i dizalica, ove godine je uložen značajan novac - naveo je tehnički direktor Ivica Kozulić i kao najznačajniju investiciju, vrijednu oko 300 hiljada eura, izdvojio kupovinu pumpe za vodeno pjeskarenje. U opremu za zaštitu mora i okruženja od zagađenja i obuku kadra, uloženo je nekoliko stotina hiljada eura, a formirano je i odjeljenje za ekološku zaštitu. U brodogradilištu očekuju od države da izgradi deponiju za industrijski otpad. Pet miliona eura kredita, naveo je finansijski direktor Vladimir Žmukić, biće upotrijebljeni za investiranje u opremu, ekologiju i otkup radnih mjesta za 65 radnika, koji su izrazili želju da odu iz brodogradilišta. ŠANSA POMORCIMA Italijanski "B Navi" otkupiće dio poslovnog prostora u brodogradilištu, u kojem će smjestiti kompletan menadžment. Iako ugovor sa njima još nije potpisan, kaže Zloković, izvjesno je da će njihova flota od 10 do 15 brodova biti vođena iz Bijele. - Osnivanje menadžmenta je izuzetno važno za razvoj crnogorskog pomorstva, ali i za naše pomorce, koji će imati mogućnost da se upravo iz Bijele zapošljavaju i ukrcavaju, dok će Jadransko brodogradilište imati prioritet u remontovanju brodova ove italijanske kompanije. Planirano je da u menadžmentu "B Navi" budu zaposleni i naši ljudi - kaže on.
Izvor: ND Vijesti

BRODOGRADITELJE U BIJELOJ OČEKUJE DOSTA POSLA


Stiže i jahta od 150 metara


Herceg Novi - U Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj na remontu je sedam brodova.
Na velikom doku je brod kiparske kompanije "Interšip", a na malom hrvatska "Ankona".
Uz obalu je pet plovila kompanija iz Njemačke i Italije, kao i trajekt "Pomorskog saobraćaja" iz Kamenara.
U januaru je remontovano sedam brodova, a prema najavama, dokovi u Bijeloj biće maksimalno popunjeni i u februaru i martu.
Najavljen je dolazak još devet brodova, među kojima je i jedna jahta iz Saudijske Arabije, duga 150 metara, što je svrstava u najveća plovila te vrste na svijetu.
U marketingu brodogradilišta kazali su da postoji velika zainteresovanost za njihove usluge i na tržištima na kojima do sada nijesu bili zastupljeni.
- Početak godine je donio više posla od očekivanog - naveli su u poslovodstvu kompanije, tim prije jer se, dodaju, slaba uposlenost u decembru odrazila na ukupno prošlogodišnje poslovanje.
Uprkos tome, prošlogodišnji plan je premašen - remontovana su 63 plovila i ostvaren prihod od oko 17 miliona eura.



S.K.

U 10:42 pocishcenjo sve iz opsega i ostao kupovni na 11.6504

Mialim da cemo u novinama prochitati neshto interesantno kroz nekoliko dana...

U BOKU JUČE UPLOVIO LUKSUZNI BROD IZ SAUDIJSKE ARABIJE


Na jahti i džamija


Jahta je duga 147 metara, a raspolaže sa bazenima, bolnicom i bioskopom. Ima helikoptersku platformu i garažu u kojoj se može smjestiti nekoliko luksuznih automobila
Tivat - Žitelji Boke juče su bili u prilici da uživaju u krajnje neuobičajenom prizoru u Tivatskom zalivu - na sidrište ispred brodogradilišta u Bijeloj stigla je, druga po veličini jahta na svijetu, impozantni brod "Prince Abdulaziz", od 147 metara, zvanična jahta saudijske kraljevske porodice.
"Prince Abdulaziz" raspolaže sa bazenima, bolnicom, bioskopom, čak i malom džamijom. Ima i garažu u kojoj se može smjestiti nekoliko luksuznih automobila, te helikoptersku platformu na pramčanom dijelu, koja se hidraulikom zajedno sa helikopterom na njoj, spušta ispod nivoa glavne palube.
Brod je u Boku uplovio na remont, koji će se obaviti u Bijeloj, što je za Jadransko brodogradilište sasvim novo poslovno iskustvo i velika prilika da se kvalitetom nametnu na tržištu remonta mega-jahti. One će ubuduće u zalivu biti čest prizor, zahvaljujući eksluzivnom nautičko-turističkom centru, koji će na prostoru tivatskog Arsenala podići kanadski biznismen Piter Mank.
Uvertira za ono što će Tivćanima ubuduće biti uobičajena svakodnevica juče je zaista bila impozantna - okupljeni u kafićima na gradskoj rivi Pine, uživajući u lijepom sunčanom vremenu, kao i žitelji, ujutro su bili zatečeni pojavom prelijepog, velikog broda elegantnih linija, a koji je lagano na sidrište pred Bijelom stigao iz kumborskog tjesnaca.
Mega-jahta, pod zastavom Saudijske Arabije, prethodno je završila carinske i lučke formalnosti u Zelenici, nakon čega je stigla u Tivatski zaliv gdje su je dočekali remorkeri brodogradilišta iz Bijele.
"Prince Abdulaziz" izgrađen je 1984, u brodogradilištu "Helsingor Vaerft" u Danskoj po projektu renomirane njemačke kompanije "Maierform".
Taj superluksuzni brod opremljen je iste godine u britanskoj luci Sutempton, a dizajn impoznatnog enterijera, koji je 2002. temeljito obnovljen, potpisuje čuveni jaht-dekorater Dejvid Hiks.
"Prince Abdulaziz" napravljen je za potrebe pokojnog saudijskog kralja Fahda, nakon čije je smrti, kao i presto države koja je najveći svjetski proizvođač nafte, preuzeo novi kralj Abdulah.
Budući da je izgrađen za potrebe kraljevske porodice, luksuz na toj super-jahti je teško opisati.
Budući da se na njoj vozi državni poglavar, jahta je opremljena i vrlo sofisticiranim bezbjednosnim sistemom, koji uključuje i sistem za podvodnu detekciju.

--------------------------------------------------------------------

GRADNJA KOŠTALA 184 MILIONA


"Prince Abdulaziz" je dug 147,1 metar, širok 18,3, a gaz mu iznosi 4,9 metara. Brzinom od 22 čvora pokreću ga dva motora "pielstick" ukupne snage 15.600 konja, a izgradnja tog broda, koji je epitet najveće jahte na svijetu nosio do prije nepune dvije godine, koštala je 184 miliona dolara.
Titulu najvećeg, 2005. godine "preoteo" mu je novoizgrađeni impozantni brod "Dubai", vlasništvo šeika iz istoimene naftom prebogate državice Persijskog zaliva, ali "Prin Abdulaziz", ipak, ostaje zabilježen u analima svjetskog pomorstva kao najveća jahta izgrađena u 20. vijeku i brod, koji je najduže, više od 20 godina, nosio titulu najveće svjetske jahte.

---------------------------------------------------------------------

"POMRAČENJE" ROMANA ABRAMOVIČA


"Dubai" neće još dugo nositi titulu najveće jahte na svijetu.
U Njemačkoj se već gradi superluksuzni, 155 metara dugi motorni krstaš "Eclipse" (Pomračenje), a koji će pored ostalih "igračaka za bogate" poput glisera, skutera, helikoptera i luksuznih automobila, na sebi nositi i pravu mini-podmornicu. Naručilac tog dvorca na vodi je, naravno, ruski tajkun Roman Abramovič, koji je minulog ljeta sa jednom od svojih impozantnih i nešto malo manjih jahti, boravio na Crnogorskom primorju i posjetio Kotor.



Siniša LUKOVIĆ

13.02.2007. Društvo


"Pobjedini" izvori potvrdili: "Kraljevska" jahta iz Arabije u Bijeloj


http://www.pobjeda.cg.yu/slike/1171376245.jpg


Bijela,12. februara - Jedna od najluksuznijih jahti na svijetu, prema nezvaničnim informacijama - u vlasništvu kraljevske porodice iz Saudijske Arabije - uplovila je danas poslije podne u Bijelu i usidrila se nadomak Jadranskog brodogradilišta. Već sjutra, prije podne, naći će se na jednom od brodoremonterskih dokova. Jahta je, inače, dugačka 147 metara, a izgrađena je 1984. godine u čuvenom brodogradilištu "Helsingor Verft" u Danskoj, prema projektu njemačke kompanije "Majerform". Opremanje je obavljeno iste godine u britanskoj luci u Sautemptonu.
Tražeći potvrdu informacije koju smo dobili nezvanično, od predsjednika Borda direktora Brodogradilišta Stanka Zlokovića dobili smo objašnjenje:
Tačno je da je nadomak Brodogradilišta usidrena mega- jahta iz Arabije i tačno je da se radi o jednom od najluksuznijim i najskupljih plovila te vrste, ali - da li pripada kraljevskoj porodici, zaista u ovom trenutku ne mogu vam potvrditi. Nesumnjivo, ovo je za nas dobar posao, ne toliko zbog njegove vrijednosti, koliko zbog značaja svojevrsne preporuke ostalim vlasnicima da je Jadransko brodogradilište osposobljeno i za ovakve vrste remonta. Uostalom, naš cilj jeste da se pored gotovo tradicionalne, odnosno osnovne djelatnosti uspješno bavimo i remontom jahti, mega-jahti, pa i manjih i srednjih putničkih brodova, kazao je sinoć "Pobjedi" Stanko Zloković.

Inače, jahtu koja će biti remontovana ovih dana u Bijeloj, pokreću motori snage 15.600 konjskih snaga i postiže brzinu od 22 čvora. Izgradnja i opremanje koštali su 184 miliona eura.


R.Tomić

Brodogradilište Bijela za ratnu odštetu RH?

Udio u crnogorskom škveru korespondira s potrebama hrvatske flote

Ako se konkretnije aktualizira najava o isplati ratne odštete Hrvatskoj od strane Crne Gore, umjesto u novcu putem dodjela portfelja vlasništva u pojedinim crnogorskim tvrtkama te krene u razradu toga modela, dio odštete Hrvatskoj mogao bi biti isplaćen i vlasničkim udjelom u Jadranskom remonotnom brodogradilištu Bijela iz Boke Kotorske. Iako se nakon najava o isplati ratne odštete Hrvatskoj politički establišmenti obiju zemalja među vlastitim biračkim korpusima sada u fazi hoda na tankom ledu, ekonomski aspekt situacije na političkoj sceni ne miruje i domaći je interes za remontnim škverom na jugu Jadrana oživljen. Jadransko remonotno brodogradilište Bijela, točnije tamošnja Agencija za prestrukturiranje privrede, u prvoj je polovici prošle godine raspisala natječaj za prodaju državnog udjela (62,7 posto) u vlasništvu Bijele. No kako se datum isteka natječaja poklapao s datumom raspisivanja referenduma o odcjepljenju Crne Gore iz ondašnje državne zajednice sa Srbijom, tender je produljen do konca lipnja. Po njegovu isteku nitko se nije javio na natječaj za kupnju vlasničkog paketa Bijele. Novi natječaj u međuvremenu, iako se njego raspis najavljivao, još nije raspisan, a iz Bijele neslužbeno ističu kako se ponovljeni raspis očekuje upravo ovih dana. Više stručnih izvora iz Hrvatske slaže se kako bi udio u crnogorskom remontnom brodogradilištu Bijela korespondirao s potrebama hrvatske flote, ali i zaokružio sustavno brodograđevne punktove u bazenu - s remonotnim brodogradilištem Viktor Lenac na sjeveru Jadrana, te remontnim škverom Bijela na jugostoku iste obale, diljem koje je raspoređeno i pet velikih hrvatskih brodogradilišta, kao i nekoliko velikih hrvatskih brodarskih kompanija. Udio vlasništva u škveru u Bijeloj opravdan je tržišnim uvjetima. Kapaciteti Lenca, i po njegovu izlasku iz stečaja, neće biti dovoljni za zadovoljavanje potreba raznih, ne samo domaćih, flota koje trebaju remont u Jadranu. I do sada su kapaciteti Bijele bili više manje puni, ali ne i do kraja iskorišteni jer su mnogi brodari, kako tumače izvori godinama upućeni u pomorstvo, zazirali od remonta u Bijeloj najviše zbog kašnjenja u izvođenju radova.
Sada brodovi što plove jadranskim, mediteranskimmorem koji moraju na remont za južnu točku biraju udaljenije, malteško remontno brodogradilište. No dani plovidbe do Malte kao i ostali troškovi koji se tamo pojavljuju bitno poskupljuju ukupne troškove samog remonta. Kada je raspisan natječaj za prodaju državnog udjela u remontnom brodogradilištu u Bijeloj, jači interes je prije nešto manje od godinu dana pokazala Atlantska plovidba, kako neslužbeno doznajemo, ali se zainteresirao i pulski Uljanik, odnosno Uljanik plovidba. Hrvatska je stručna javnost ocijenila Bijelu zanimljivim tržištem u koje bi valjalo ući, no s obzirom na goleme gubitke što ih gomila brodograđevni hrvatski korpus, ali i na nezaobilazne političke konotacije koje opterećuju ove prostore, nikako nije bilo opravdano da hrvatska brodogradnja pokaže interes za kupnju udjela u Bijeloj. To je brodogradilište etablirano i zbog kvalificirane radne snage, ali s tehnološkog aspekta gledano. No u sklopu Bijele postoje ogromne parcele zemljišta koje neće služiti potrebama brodogradilišta već tamo planiraju prenamjenu u turističke svrhe - kratko je komentirao potencijal Bijele Ante Jerković, direktor Atlantske plovidbe, koja svoju flotu zbog plovidbenih ruta na kojoj se brodovi Atlantske kreću reparira u Kini i Turskoj. Nakon isteka natječajnog roka, crnogorski su mediji početkom jeseni prošle godine javljali kako je interes za kupnju udjela škvera u Bijeloj pokazao i ruski gigant OMZ. Riječ je o ruskoj naftnoj kompaniji, iza koje stoji nekoliko ruskih banaka. U pokušaju rješavanja stečaja Viktora Lenca, prije dvije godine OMZ je intezivno pokušavao kupiti i remontono brodogradilište Viktor Lenac, nudeći u poboljšanoj varijanti oko 15 milijuna eura. Nakon opetovanih ponuda, Lenac je odbio OMZ-ovu ponudu jer je procijenjena preniskom s obzirom na potencijal škvera.

CRNA GORA ZANIMLJIVA HRVATSKIM GRADITELJIMA RATNIH BRODOVA ZA LIBIJU


U konkurenciji za milionske poslove


Tivat - Hrvatski preduzetnik Tomislav Radić najavio je da će zbog problema koje u Šibeniku ima sa nedostatkom prostora za nastavak izgradnje serije od 24 patrolna čamca za strano tzržište, biti prinuđen da preseli proizvodnju tih plovila, moguće i u Crnu Goru. Posao izgradnje 24 patrolna čamca tipa PV30-LS za potrebe Ratne mornarice i Obalske straže Libije vrijedan oko 150 miliona dolara, u Šibeniku se obavlja pod patronatom zagrebačke firme "Adriamar", a u Hrvatskoj je ovaj aranžman svojevremeno ocijenjen "izvoznim poslom stoljeća". Glavnu riječ u poslu vode doktor brodogradnje Krste Juras i biznismen Tomislav Radić, a brodovi se grade u iznajmljenoj hali propale šibenske fabrike TLM, nakon čega se sklapaju u Bakru u brodogradilištu "Nauta Lamjana".
U igri za premještaj posla su dakle Crna Gora, brodogradilište Apatin u Srbiji ili sam Tripoli u Libiji.
- Imamo već ugovorene poslove, a čekaju nas i novi pa ipak, sve smo bliže danu kada ćemo morati potražiti novu lokaciju. Lokalne vlasti u Šibeniku ne pokazuju dovoljno želje da nam osiguraju lokaciju gdje bi stvorili respektabilan pogon za proizvodnju i opremanje aluminijumskih brodova koji su postali hit na svjetskom tržištu. To je razlog što ozbiljno razmišljamo o odlasku. Zovu nas iz Apatina, imamo pozive i iz Crne Gore, a nije isključeno da odemo i u Tripoli, jer skore narudžbe stižu iz arapskih zemalja - kazao je Radić.
"Vijesti" su pokušale dobiti potvrdu ili demant ove informacije kod glavnih aktera u crnogorskoj brodogradnji, ali niko nije bio upućen u to.
Tivatski Arsenal koji ima najviše iskustva u izgradnji sličnih manjih ratnih brodova, takođe, je van svih kombinacija zato što ga uskoro neće ni biti jer ga preuzima novi vlasnik Piter Mank koji će ga pretvoriti u ekskluzivnu marinu za mega-jahte.


S.L.

NAKON SPEKULACIJADA ĆE HRVATI TRAŽITI AKCIJE U BRODOGRADILIŠTU, STANKO ZLOKOVIĆ UZVRATIO

Rusi bacili oko na Bijelu




Bijela - Kanadski milijarder Piter Mank i ruska banka Avangard najozbiljniji su potencijalni kupci za Jadransko brodogradilište Bijela - kazao je za juče "Vijesti" predsjednik borda direktora Brodogradilišta Stanko Zloković.
Dan ranije zagrebački "Poslovni dnevnik" spekulisao je o mogućnosti da će Hrvati tražiti vlasnički udio u Brodogradilištu kao kompenzaciju za ratnu štetu.
Zloković je izjavio da nema informacija da je takva transakcija moguća.
Predsjednik borda direktora Brodogradilišta juče je, međutim, na pisanje hrvatskih medija uzvratio da se za Bijelu interesuju jaki strani investitori - Piter Mank i banka Avangard iz Moskve.
Mank, koji je kupio tivatski Arsenal, prije dva dana je po četvrti put boravio u Bijeloj interesujući se za kapacitete i mogućnosti remonta brodova.
- Mank bi pored postojeće djelatnosti u Bijeloj radio i remont jahti, što je kompatibilno sa njegovim planovima da u Tivtu izgradi ekskluzivnu marinu za mega jahte - dodao je Zloković.
I predstavnik Avangard banke Kiril Minovalov ove sedmice je boravio u Bijeloj interesujući se za Brodogradilište.
Ponovno raspisivanje tendera za prodaju većinskog paketa akcija Brodogradilišta očekuje se u prvoj polovini ove godine. Prošli tender je zatvoren krajem juna prošle godine jer nije bilo zainteresovanih.
Bank Avangard finansijski prati nekoliko većih brodarskih kompanija, a namjera im je da taj posao zaokruže vlasničkim učešćem u nekom od evropskih brodogradilišta.
Prošle godine su za udio u hrvatskom brodogradilištu "Viktor Lenac" iz Rijeke bili ponudili 25 do 30 miliona eura uz priloženi plan razvoja škvera u Martinšćici.
Prije riječkog bili su zainteresovani za još jedno hrvatsko brodogradilište - Kraljevica u kome su namjeravali da grade brodove za rasuti teret do najviše 10.000 tona nosivosti, a u programu gradnje su bili i drugi tipovi takozvanih specijalnih plovila, tegljači, brodovi-opskrbljivači, čak i ribarska flota.
Banka Avangard je osnovana 1994. godine i dio je Alkor grupe čije je vlasnik Minovalov.
U Jadranskom borodogradilištu tvrde da pored Manka i Rusa, koji su potencijalno najozbiljniji kandidati za kupovinu akcja na tenderu, ima i drugih interesenata iz inostranstva.

http://www.vijesti.cg.yu/naslovna.php?akcija=vijest&id=227579

Sa ovom pozicijom pocinjem da gubim strpljenje.
Sve oce nece...
Hoce li ako vec nije biti uskoro raspisan i treci tender?
Moram priznati da ih pominjani doticni interesenti maestralno drze na leru.

U JADRANSKO BRODOGRADILIŠTE DOLAZI NOVA GRUPA STRANIH RADNIKA


Varioci stižu iz Bangladeša


Bijela - U Jadransko brodogradilište u Bijeloj za nekoliko dana trebalo bi da stigne 50-ak radnika, uglavnom varioca i montera iz Bangladeša - najavio je tehnički direktor pripreme Branko Ercegović. U tom preduzeću očekuju i dolazak 40 radnika iz Bosne i Hercegovine.
U Brodogradilištu u kome je zaposleno 780 radnika hronično nedostaju kvalifikovani radnici, uglavnom varioci i brodomonteri. U toku godine stalno je angažovano između 150 i 270 kooperanata, sa prosječnom platom od 440 eura.
Hronično nedostaju kvalifikovani radnici, pa poslovodstvo angažovanjem kooperanata, ali i finansiranjem prekvalifikacija i doškolovavanjem nezaposlenih lica pokušava da riješi taj problem.
Ovih dana kapaciteti Brodogradilišta su dobro uposleni. U velikom doku izvode obimne radovi na dva Bogacijeva broda "Botninia Carier" i "Dover Castel" i njemačkom "Kondok IV". U malom doku je holandski brod "Est" i brod "Dajmond Park" izraelske kompanije "Zodiak". Na remontu je i trajek Pomorskog saobraćaja iz Kamenara.
Za nekoliko dana očekuju dolazak još dva broda, italijanske kompanije "Bogaci" i njemački "Kondok III".



S.K.

JABD opet pocisceno iz opsega

Pazite se Jadanskog,

U sledece dvije nedjelje objavljuju bilans sa gubitkom...

Jos ga drzi poslovodstvo zbog rasta akcija i malo vecih interesa.

Samo upozoravam...

Odakle ti ta informacija?

The shipyard covers the total area of
120 000 sq.m.

opet ocisceno

nije da forsiram (mozda malo :) ) ali JABD jeste potcijenjeno

Odakle ti ta informacija?

Pouzdano vjeruj mi, iz racunovodstva Jadranskog

The shipyard covers the total area of
120 000 sq.m.

a kakve su obaveze društva?
hvala i LP!

Kada je negativan izvjestaj o poslovanju nesto znacio za bilo koju firmu na berzi.Mank ce da kupi.Saznajem da izvjestaj nece biti bas katastofalan.Ja sam i dalje na 20e

Danas sam izasao iz JABG na 20.Cekam duvanski na nominalu,ili opet JABG,na 16e.Cekam ljeto.Sad nemam vise zivaca.

Sta mislite o kupovini JABG na ovoj cijeni?

Sta mislite o kupovini JABG na ovoj cijeni?

Mozda bi trebalo sacekati korekciju.

Upravo je uneshen kupovni na 26,5111 za 850akcija
Ko ga ima treba bi da chasti :)

Skupo a jako lepa hartija

41mil na 26e
Shta mislite jel se forsira cijena ili ima tu josh neshto?

Pa, vreme je i bilo. Dugo su ga drzali na uzici. Ja sam na zalost prodala, umorila se cekajuci... a kraj mene novci prolaze... Mislim da je doslo vreme za uspesnu privatizaciju...

Ja strpljenja nisam imao prodao sam ga na 10.65 e !!! Dvije god sam drzao te akcije i nista !! Svaka cas svima koji su imali strpljenja !! Srecno !!

Radi usporedbe molio bih nekog tko zna odgovore:
- da li se zna koliko je g. Mank platio Remontni zavod i koje investicije i u kojem iznosu će biti ?
- koji su kapaciteti RZ i koliko je danas zaposlenih ?
- kako je poslovao RZ u 2006. (zna li se za 2005.) ?
- koje je površine RZ (hale, skladišta, dokovi, zemljište...) ?
Hvala

Jel neko zna tachno shta je sa tenderom i privatizacijom JABD?

Danas 27.JAO.Strpljen spasen,danak neiskustvu,od 80 posto.Ipak cekam sezonu odmora.Nece Mank do ljeta.

Hrvati žele Brodogradilište

PODGORICA – U Hrvatskoj ima zainteresovanih kompanija za kupovinu crnogorskog brodogradilišta Bijela, koje je zanimljivo za privatizaciju, jer ima dobre potencijale, dobru obalu i infrastrukturu – ocijenio je tehnički direktor hrvatske kompanije Grakotek (Gracotech), Ivan Kolak.
Ta kompanija bavi se pružanjem usluga u zaštiti metalnih i nemetalnih površina i sarađuje sa “Bijelom”, koja bi u ovoj godini trebala da se privatizuje.
- Čuli smo da u Hrvatskoj ima zainteresovanih za kupovinu, ali je nezgodno još govoriti o imenima – rekao je Kolak novinarima u Privrednoj komori, nakon nedavnog susreta crnogorskih i splitskih privrednika.
Iako u Hrvatskoj nijedno nije privatizovano, Kolak smatra da bi brodogradilišta trebalo privatizovati, ali, kako dodaje ‘ne znam šta misle sindikati’.
Direktor preduzeća Grakotek, Klaudija Antolković, ocijenila je saradnju sa Jadranskim brodogradilištem Bijela kao izvanrednu zbog čega bi je ‘malo proširili’. Za sada joj iznajmljuju opremu koja je srodna njihovoj struci.
- Pored Bijele, crnogorske firme kojima bi mogle biti potrebne naše usluge su Elektroprivreda (EPCG) i Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) – smatra Antolković.
Na pitanje novinara da uporede brodogradilište u Bijeloj sa hrvatskim, s obzirom na to da i u Hrvatskoj sarađuju sa industrijom brodogradnje, Kolak je kazao da još ne može govoriti o organizacionom i proizvodnom dijelu Brodogradilišta Bijela, jer su tek počeli saradnju, zbog čega bi bilo pretenciozno davati bilo kakvu ocjenu.
Firma Grakotek je nasljednik nekadašnjeg preduzeća Obnova, koja je 20-ak godina radila u Brodogradilištu Bijela, koje je u to vrijeme bilo na nivou svih drugih u bivšoj SFRJ. Tom djelatnošću bave se 40-ak godina, a rade po ISO programu.
Republika
Evo jos jednog dokaza nesporne perspektivnosti brodogradilista cija je vrijednost bezrazlozno podcijenjena.
(mozda i da bi neko mogao da ga kupi jeftino i skine kajmak!)

Evo saznajem dosta pouzdano da ide tender za jabd za dan dva

imas cokoladu od mene ako je ovo tacno, samo posalji post.fah.!

Nisam izasao iz njega, vec ga uvecao.
Bog te cuo!

primam sve hvala, ovo vam je provjereno i odluka se donosi sutra

Sta mislis kolika je realna cijena za Jadransko?
Ja sam tu ulozio svoje vaucere u kupovao sam ga jos.
Uvjek su bili zdrava i rentabilna firma, samo im treba jos jedna jaka finansijska injekcija, po meni.
Ne bih da budem neskroman, ali ja mislim da ono ima prostora da jos skace.(nadam se tome, kao i svi drugi akcionari).

Heh, ko to zna, vidjecemo sta ce trziste reci

U pravu si, samo konstatujem da JABD nije precijenjeno.

pa 19,66 je nominala, sto znaci da itekako ima prostora

Definitivno nominala na CG trzistu ne znaci nista, a bogami ni na okolnim berzama koliko sam mogao ispratiti. A i kako da znaci kada su procjene radjene prije 10-ak godina. JABD je profitabilno preduzece, na dobroj poziciji, u narednom periodu se ocekuje mnogo veci obim posla. To sto je njena akcija sporo rasla na berzi ja bih okarakterisao sa time da firma nije mesetarska, vec da njeno vrijeme polako dolazi.

Pa i ja sam se do sada time vodio dok sam kupovao. Nisam neki ekonomista, ali mi je bilo nerealno da akcija vrijedi 10 eura, e sad mogao sam pametnije tada da trgujem, ali sam tada kupovao na duge staze. Sve u svemu ja sam ga kupovao po 9.5 u prosjeku i zadovoljan sam.

evo i kompletne info. Tenderska procedura pokrenuta, do kraja mjeseca ce azurirati info memorandum, a prvih dana juna se objavljuje tender. :thumb_yello:

ovo je smijesno. prijeti se da ce jadransko imati slicnu sudbinu kao LUBA, a smanjenje broja akcija je vec izvrseno. Vaucer sa 60 akcija prosle godine redukovan je na 38!

ovo je smijesno. prijeti se da ce jadransko imati slicnu sudbinu kao LUBA, a smanjenje broja akcija je vec izvrseno. Vaucer sa 60 akcija prosle godine redukovan je na 38!

Tako je . To se i meni desilo.

Otkud ti to? Je li smanjeno ili ce biti smanjeno? ko prijeti?

pa vec je smanjeno, ne brini!

Volio bih da dozivi situaciju kao LUBA. Evo je upravo nema vise na ponudi :)

Posle vaučerske privatizacije dobila sam obaveštenje da sam vlasnik 60 akcija JABD, ali posle tzv. usitnjavanja kapitala postala sam vlasnik 38 akcija ( jedan vaučer ) sa istom nominalnom vrednošću, na veliko moje razočaranje. Ali, s obzirom da brodovi stižu tek po sklapanju ugovora dokupila sam je na 8,1.

Volio bih da dozivi situaciju kao LUBA. Evo je upravo nema vise na ponudi :)


KOMENTAR TI JE STVARNO :nono2: :wallbash:

Samo opusteno. Prati LUBA u narednom periodu i sve ce ti biti jasno

da li je moguće da se JABD desi ista stvar kao i sa luba?

ja sam uzeo 17.10.2005 nesto jabd.jesam li potrefio smanjivanje vrijednosti?

ja sam uzeo 17.10.2005 nesto jabd.jesam li potrefio smanjivanje vrijednosti?

Nisi bre, to je bilo prije 5-6 godina, ja sam tamo ulozio vaucere, nije tacno da je to bilo prije godinu

za jabd tender se raspisuje u junu

odakle ta informacija

za jabd tender se raspisuje u junu

Ovo je definitivno valjda. Potvrdjeno čak i na ovom topicu (prethodna strana čini mi se). Dakle, cekamo buran početak juna, kraj maja za JABD!

“Prema Nacrtu plana privatizacije za ovu godinu, prvo će biti obnovljen tender
za Jadransko brodogradilište “Bijela”, a potom će se raspisati javni poziv za prodaju Instituta“ Simo Milošević” i završiti aktivnosti na raspisanom tenderu za prodaju HTP-a Boka. U planu naći će se i završetak privatizacija započetih u 2006. godini, koje do završetka kalendarske godine nijesu bile okončane, poput prodaje pljevaljske Termoelektrane i državnih akcija Rudnika uglja. Sredinom godine očekuje se početak javnih rasprava za strategije privatizacije Željeznice, Luke Bar, nacionalne avio-kompanije, a do kraja godine biti će završeni dokumenti strategije za “Plantaže”, “Elektroprivredu”, “Aerodrome Crne Gore”(Republika).

draganr/informacija dobijena direktno putem telefona savjeta za privatizaciju 246-411/ prije dva dana

draganr/informacija dobijena direktno putem telefona savjeta za privatizaciju 246-411/ prije dva dana

zahvaljujem gogo.
s obzirom da JABD cini 50% mog portf., radujem se ljetu:D

zahvaljujem gogo.
s obzirom da JABD cini 50% mog portf., radujem se ljetu:D

I ja takođe, jer meni 33% portfelja čini Jabd, a i to mi je hartija koju sam prvu kupovao i u koju vjerujem i držim je dosta dugo.
Nadam se da će mi se strpljenje sa njom isplatiti.

Meni cini 1% portfelja a drzim je dosta kratko. Sve jedno cekam da "bukne" pa da iskesiram za ljetovanjce.

meni je 32.5 %. Ocekujem veliki skok!

nisu mi jasni današni prodavci akcija jabd na berzi.što prodaju po niskim cijenama?ili se tu radi o nečem drugom?

ma jabd se pati na slicnoj cijeni skoro 2mjeseca. ali doce 5 min

patilo se pola godine na mnogo goroj cijeni. ali, kao sto je receno ovdje, vrlo brzo ce prestat te patnje

nisu mi jasni današni prodavci akcija jabd na berzi.što prodaju po niskim cijenama?ili se tu radi o nečem drugom?

Radi se o "necem drugom". Znamo svi o cemu. Ovo isto je bilo i kada je JABD bila ispod 10 Eura.

Neko je to fino na ovom forumu nazvao: "drzanje na uzici".

da li je neko cuo za umanjenje broja akcija JABD? kao sto je uradjeno sa HEIO? rekose mi da je bila neka emisija prije neki dan, da je receno da se to razmatra. ne znam detalje (koja emisija, kada i sl) pa evo molim za pomoc. da li neko nesto zna? da li da prodajem akcije da mi ih ne prepolove? hvala

da li je neko cuo za umanjenje broja akcija JABD? kao sto je uradjeno sa HEIO? rekose mi da je bila neka emisija prije neki dan, da je receno da se to razmatra. ne znam detalje (koja emisija, kada i sl) pa evo molim za pomoc. da li neko nesto zna? da li da prodajem akcije da mi ih ne prepolove? hvala

Znači, opušteno ! Nema ništa od toga! :cool:

danas je zloković dao izjavu u vijestima da je tender u junu

STANKO ZLOKOVIĆ ZA "VIJESTI"


Tender za brodogradilište u junu


Bijela - Tender za prodaju većinskog paketa akcija Jadranskog brodogradilišta trebalo bi da bude raspisan u junu, a tenderska dokumentacija ažurirana do kraja maja - kazao je "Vijestima" predsjednik Odbora direktora Brodogradilišta Stanko Zloković. Na lanjski tender, raspisan sredinom godine, niko se nije javio.
Na tenderu za privatizaciju Brodogradilišta čije je ukupna vrijednost procjenjena na 31,6 miliona eura, biće ponuđeno 62,7 odsto akcija: 32,2 odsto akcija Fonda za razvoj, 22,8 Fonda PIO i 7,6 odsto akcija Zavoda za zapošljavanje.
- Interesovanje za privatizaciju Brodogradilišta je veliko. Među potencijalnim kupcima su kompanije iz Grčke, Italije, Kanade, Austrije, Rusije i Hrvatske - kazao je Zloković.
On je najavio da će od budućeg strateškog partnera zahtijevati da ima iskustvo u poslovanju na međunarodnom pomorskom tržištu ili finansijski potencijal za investiranje u razvoj Brodogradilišta, godišnji promet od 300 miliona eura i uspješno poslovanje u prethodne tri godine. Budući vlasnik mora napraviti petogodišnji biznis plan i prihvatiti socijalni, investicioni i ekološki program.
- Potencijalni investitori posebno su zainteresovani za remont i gradnju jahti, jer raste tražnja za remontom i održavanjem sve većeg broja luksuznih plovila i čarter kompanija koje razvijaju nautički turizam - naveo je Zloković.
On je kazao da bi se zato uslužni program Brodogradilišta u budućnosti mogao fokusirati na remont i održavanje jahti, te osvajanje remonta putničkih brodova.
Za revitalizaciju i osavremenjivanje Brodogradilišta trebalo bi uložiti 15 miliona eura, a ako bi se odlučili za gradnju jahti i znatno više.



S.K.

A da ne bude scenario ala boka? Naduva se cena, a onda na tenderu ljudi shvate da ne vredi toliko?
Sad vredi 40 mil EUR a na tenderu 31?

ovo je prava firma za manipulaciju i treba upozoriti bar ljude sa foruma. Skoro sigurno da ce se vrlo brzo ponoviti scenario sa lukom radi dokupa jeftinih akcija.
mislim da je akcija dosta podcijenjena i da je prava akcija za investiranje. dok je jos na ovom nivou.

sve je moguce!

ovo je prava firma za manipulaciju i treba upozoriti bar ljude sa foruma. Skoro sigurno da ce se vrlo brzo ponoviti scenario sa lukom radi dokupa jeftinih akcija.
mislim da je akcija dosta podcijenjena i da je prava akcija za investiranje. dok je jos na ovom nivou.

Potpuno se slazem!

Konkurentnost mora da raste

HERCEG NOVI - Tenderska dokumentacija će biti završena do kraja maja, a tender za prodaju većinskog paketa akcija Jadranskog brodogradilišta Bijela treba da bude raspisan u junu - kazao je predsjednik Odbora direktora Brodogradilišta Stanko Zloković. Na ponovljenom tenderu ponudiće se akcije državnih fondova, koje iznose 62,7 odsto od ukupne vrijednosti Brodogradilišta, procijenjenog na 31,619 miliona eura, a biće ponuđeno 32,2 odsto akcija Fonda za razvoj, 22,8 odsto Fonda penzijsko i invalidskog osiguranja i 7,6 odsto akcija koje pripadaju Zavodu za zapošljavanje.
- Veliko je interesovanje kompanija iz Grčke, Italije, Kanade, Austrije, Rusije i Hrvatske, a najozbiljnije će se razmatrati ponude onih firmi koje ponude ulaganje u revitalizaciju i osavremenjivanje opreme i alata, kako bi se ponuda remonta podigla na veći tehnički nivo, a time i konkurentnost firme bila veća - kaže Zloković, ističući da će se od budućeg strateškog partnera zahtjevati dokazano iskustvo u poslovanju na međunarodnom pomorskom tržištu ili ostvareni godišnji promet od 300 miliona eura.
Tenderom će se zahtijevati da budući vlasnik mora napraviti petogodišnji biznis plan, i da prihvati socijalni, investicioni i ekološki program. Prema nezvaničnim saznanjima, strateškom partnerstvu su najbliži ruska banka “Avangard” iz Moskve i kanadski biznismen Piter Mank. On je istakao da bi se uslužni program Brodogradilišta u budućnosti mogao fokusirati na remont i održavanje mega jahti i putničkih brodova.
- Promjena asortimana usluga znatno bi smanjila i konačno eliminisala remont tankera i upšte prljavih radova, a razvili bi se novi poslovi i specijalizovani servisi, jer raste tražnja za remontom i održavanjem sve većeg broja luksuznih plovila i čarter kompanija koje razvijaju nautički turizam - naveo je Zloković na nedavnoj proslavi 80 godina rada Brodogradilišta.
Republika

akcije su sa srećem krenule,da vidimo oće li bit barka ili gliser!

Istorijat trgovanja
Datum Cijena Promjena Obim Promet
17.05.2007 26,1842 4,19% 4.980 130.397,25
16.05.2007 25,1301 0,59% 2.045 51.391,13
15.05.2007 24,9816 -2,70% 1.485 37.097,67
14.05.2007 25,6737 3,17% 1.940 49.807,03
11.05.2007 24,8827 -2,95% 1.751 43.569,55
10.05.2007 25,6384 -2,89% 2.240 57.429,97
09.05.2007 26,3987 -0,13% 5.044 133.154,95
08.05.2007 26,4328 5,27% 4.941 130.604,63
07.05.2007 25,1086 3,10% 4.106 103.096,04
27.04.2007 24,3515 -0,73% 2.761 67.234,48
26.04.2007 24,5283 1,93% 1.417 34.756,67
25.04.2007 24,0629 -3,26% 1.247 30.006,43
24.04.2007 24,8734 -2,19% 2.569 63.899,71
23.04.2007 25,4291 0,52% 2.267 57.647,84
20.04.2007 25,2956 -0,75% 1.222 30.911,24
19.04.2007 25,4849 -3,06% 2.840 72.377,12
18.04.2007 26,2882 -0,88% 1.973 51.866,64
17.04.2007 26,5208 0,26% 4.852 128.679,16
16.04.2007 26,4512 3,24% 3.820 101.043,40
13.04.2007 25,6203 -4,35% 2.243 57.466,23
12.04.2007 26,7837 -0,20% 1.580 42.318,17
11.04.2007 26,8351 3,01% 864 23.185,54
10.04.2007 26,0485 -1,48% 2.720 70.851,99
05.04.2007 26,4385 3,73% 2.942 77.782,00
04.04.2007 25,4868 3,50% 6.042 153.991,20
03.04.2007 24,6242 2,00% 5.289 130.237,39
02.04.2007 24,1403 9,98% 2.876 69.427,47

Jutros očišćeno sve do 28. Rade se trgovine po 28.5

danas je veliki promet JABD!
krenuo je brod sa srecom

138639 eura trgovine, zadnja cijela 28.79, nema prodajnih

Jabd 28,7901 9,9522% 5.865 0,0000 28,7900

Ja mislim da bi trebala da bude 23 do 25 puta veca cena, jel ako izbije rat na srednjem istoku bice posla za remont brodova.
Dajte ljudi malo ozbiljnosti... :yeahright:

koliko misliš da bi realno moglo da ide?

koliko misliš da bi realno moglo da ide?

Ja to ne mogu reci, niti zelim.
Posmatram stvari kroz cinjenice.
JABD na 28 vredi 46 mil EUR. Obracunska na tenderu 31 mil EUR! A to znaci da ce kupac koji se uzgred na poslednja dva tendera nije ni javio platiti po akciji 19 EUR. Ko je mudar, on ce pikirati kulminaciju psihologije masa i izaci na pravoj ceni. Ne treba cekati tender, jer ce se mnogi suociti sa scenariom boka.

Ja to ne mogu reci, niti zelim.
Posmatram stvari kroz cinjenice.
JABD na 28 vredi 46 mil EUR. Obracunska na tenderu 31 mil EUR! A to znaci da ce kupac koji se uzgred na poslednja dva tendera nije ni javio platiti po akciji 19 EUR. Ko je mudar, on ce pikirati kulminaciju psihologije masa i izaci na pravoj ceni. Ne treba cekati tender, jer ce se mnogi suociti sa scenariom boka.

Nisu bila 2 nego 1 tender do sada

Nisu bila 2 nego 1 tender do sada

U pravu je smeker iz BG bila su 2 tendera.

U pravu je smeker iz BG bila su 2 tendera.

Ma jok, samo jedan

beleks/u pravu si kada su u pitanju činjenice,ali činjenica i naša berza ne idu zajedno/kupuje se i perspektiva koja se ne može novčano izraziti

a šta ako uzmemo primjer ZEHK? Može li se tu povući neka paralela?

po meni, iako nemam tih akcija u sadašnju cijenu je uračunata "perspektiva" a ne realno stanje,ali cijenu diktira k-p, pa ko voli nek izvoli.Ali nisam stručnjak,i ne dajem sebi za pravo da sam u pravu, ovo su samo moja razmišljanja.

po meni, iako nemam tih akcija u sadašnju cijenu je uračunata "perspektiva" a ne realno stanje,ali cijenu diktira k-p, pa ko voli nek izvoli.Ali nisam stručnjak,i ne dajem sebi za pravo da sam u pravu, ovo su samo moja razmišljanja.

realno stanje nije 19E po akciji, jer je nominala procijenjena ranije, kad ni cijene usluga, ni cijene zemljista nijesu bili na ovom nivou.

a šta ako uzmemo primjer ZEHK? Može li se tu povući neka paralela?
Ne moze se povuci paralela sa ZEHK i zamolio bih bez predvidjanja cijene, pogotovu ne onih sa argumentima vaucer je jeftin na ovoj cijeni, da bi bio skup kao neki mora biti akcija...jer nije samo zabranjeno nego i smijesno.

koliko učesnika toliko razmišljanja.ne bi valjalo da svi mislimo isto, ali ne treba osporavati drugome da ima svoj stav.vrijeme pokaže ko je bio u pravu.Forum je mjesto za razmjenu mišljenja,zato drugi ne treba da se opterećuje što je prvi rekao, nego neka kaže samo svoj stav.

Tender za privatizaciju državnih 62,7 odsto akcija Brodogradilišta “Bijela” biće raspisan u prvoj polovini juna. Očekujem veliki skok vrijednosti akcije Brodogradilišta, neposredno nakon raspisivanja tendera. Za restruktuiranje kompanije, potrebno je uložiti bar 30 miliona eura , kazao je u intervjuu Republici, predsjednik Borda direktora Jadranskog brodogradilišta “Bijela” Stanko Zloković.

Kada će se raspisati ponovljeni tender za prodaju državnog dijela akcija u brodogradilištu? Kakva su Vaša očekivanja od javnog poziva?

Tender za privatizaciju državnih 62,7 odsto akcija Brodogradilišta biće raspisan u prvoj polovini juna. Odlukom nadležne Tenderske komisije, javni poziv biće otvoren dva mjeseca. Imamo nekoliko vrlo ozbiljnih partnera, koji će sigurno poslati ponudu, budući da su do sada, veliko interesovanje pokazale kompanije iz Grčke, Italije, Kanade, Austrije i Rusije. Svi mogući strateški partneri u ovom momentu, uz postojeću djelatnost, Brodogradilište vide kao centar za remont mega-jahti. To je djelatnost koja ima perspektivu, i Brodogradilište treba da uđe u taj posao zbog razvoja cijele Boke. Razmišljanje u Vladi i Brodogradilištu se potpuno poklapaju sa mišljenjem stranaca. U pitanju su ozbiljne kompanije, pa smo u Brodogradilištu sigurni da će ovaj tender uspjeti.

Razvoj remonta mega jahti i njihova gradnja zahtjeva velika ulaganja. Koji je to red veličine koje budući partner mora uložiti?

Radi se o ulaganjima od minimum 30 miliona eura. Od toga, za investicije u postojeću djelatnost, da bi ostala konkurentna na svjetskom tržištu, potrebno je 15 miliona eura. Za novu djelatnost remont jahti, takođe treba uložiti 15 miliona eura, od čega najviše “ide” u obaveznu obuku kadrova i gradnju liftova za mega jahte. Pošto je u pitanju ozbiljna investicija, na tenderu treba odabrati jakog strateškog partnera. Ne radi se samo o ulaganju značajnih finansijskih sredstava, već budući strateški partner mora prenijeti našoj kompaniji znanje i vještine u oblasti remonta mega-jahti. Razlika između servisiranja običnih brodova i mega-jahti je slična onoj koja postoji između golfa trojke i formule 1. Sve više, naši ljudi u Boki, okreće se profitabilnim djelatnostima, koji spadaju u kategoriju “lakših poslova” što nam ne ide u prilog, budući da je remont brodova izuzetno težak posao. Moram da kažem da je u odnosu na popravljenje brodova, remont mega-jahti “gospodski posao”i mnogo bolje je plaćen. Osim toga, taj posao je svjetski trend, jer je u svijetu sve više marina za mega-jahte.

Da li u prilog razvoju Brodogradilišta ide najavljena izgradnja marina za mega-jahte u Tivtu i Budvi?

Naravno. Marine će se osim u ta dva grada, sigurno graditi u Herceg Novom, Kotoru i ostalim primorskim gradovima. Ti procesi su neminovnost, samo treba dobro izmjeriti šta i kako uraditi. Kao dobar primjer, treba da nam posluži Hrvatska koja je imala fantastičan bum u razvoju marina, ali oni nemaju pristaništa za one najveće jahte. Zbog toga je jako dobra ideja Pitera Manka da gradi marinu za mega-jahte jer je to sigurno posao budućnosti. Prosječan remont “običnih” brodova u našem brodogradilištu košta oko 300.000 eura, dok je remont mega-jahti mnogo skuplji, jer su u pitanju najluksuzniji plovni objekti.

Kako do kvalifikovane radne snage, koja će znati da remontuje maga jahte, ako se zna da brodogradilište “kuburi” sa manjkom zaposlenim?

Brodogradilište “pati” od nedostatka radne snage, a dosta je rizično dovesti ljudi iz nekih dalekih krajeva poput Bangladeša. Danas u Bijeloj radi značajan broj Rumuna, jer preduzeće ne može naći varioce i montere, ne samo iz Crne Gore i Srbije, nego uzimajući u obzir sve zemlje okruženja. Mi pokušavamo da školujemo naše ljude za tu vrstu zanimanja, no je očigledno da u Crnoj Gori ima daleko lakših poslova, pa one teže naši ljudi izbjegavaju. Prosječna neto plata u Brodogradilištu je oko 450 eura, a mladim ljudima koji dođu da rade u Bijeloj, treba po nekoliko godina da bi uspješno savladali taj zanat. Upravo to “čekanje” za mlade ljude je dosta teško, pa se oni radije odlučuju da se bave nekom drugom djelatnošću. Mi pokušavamo da za što kraće vrijeme ljude obučimo, kako bi u nekom ne dugom vremenskom roku, dobili odgovarajući rezultat.
Jedna italijanska kompanija sa 60 –70 brodova je osnovala svoj menadžment u Bijeloj i namjeravaju da plove pod našom zastavom, što je velika prednost za crnogorske mlade pomorce koji se tek ukrcavaju na prekookeanske brodove.

Akcija brodogradilišta na berzi vrijedi oko 25 eura, kakva su vaša predviđanja u vezi kretanja ove dionice na tržištu kapitala?

Trenutna vrijednost dionice Brodogradilišta na berzi je iznad nominalne, ali sam uvjeren da će akcija “Bijele” na berzi i dalje značajno porasti. Čak štaviše, očekujem veliki skok vrijednosti akcije Brodogradilišta nakon raspisivanja tendera. Objektivno gledano, Brodogradilište ima svoju perspektivu i budućnost, pa je rast akcija kompanije sasvim realan.

Da li su novim tenderskim pravilima zaštićena radnička prava. Šta je sa ekološkom zaštitom zaliva?

Strani partner treba da prihvati Socijalni program koji je definisan Kolektivnim ugovorom. To je odličan akt, koji sa jedne strane obezbjeđuje potpunu zaštitu radničkih prava, a s druge strane omogućava dobru startnu poziciju za novog vlasnika. Svaka strana zna svoja prava i obaveze, tako da tu ne može biti nikakvih iznenađenja. Strani partner treba da investira i u ekološku zaštitu, odnosno promjenu tehnologije, tamo gdje je neophodna. U sklopu investicije od 15 miliona eura, uključeno je i ulaganje u ekološku zaštitu koje će iznositi oko tri miliona eura. Smatram da se bez većih poteškoća mogu prevazići ekološki problemi jer tehnologija brodoremonta nije toliko “prljav posao”.
Četiri osnovna kriterijuma koji su postavljeni pred budućeg strateškog partnera su Socijalni program, ekologija, razvojni projekti i veličina ponuđenog novca za akcije. Smatram da je za brodogradilište najvažnije, da dobijemo partnera koji će investirati u nove kapacitete i otvaranje radnih mjesta, jer je to mnogo bolje nego dobiti investitora koji će dati puno novca, ali koji neće zadržati postojeću djelatnost i radnu snagu.

Brodogradilište se oslobodilo dijela tehnološkog viška?

Uz naša sredstva i finansijsku podršku Vlade, Brodogradilište se na obostrano zadovoljstvo oslobodilo 57 radnika koji su proglašeni tehnološkim viškom. To su pretežno invalidi rada ili nemotivisani zaposleni na pragu penzije. Na ovaj način, broj radnika u Brodogradilištu je sveden na 705. Mi ćemo nastaviti sa ovom aktivnošću kako bi se što kvalitetnije pripremili za predstojeću privatizaciju. Cilj nam je izbjeći “lomove” nakon privatizacije i da kroz investiranje u razvojne projekte remonta za mega-jahti, otvaramo nova radna mjesta.

Kako je raditi na svjetskom tržištu brodoremonta, budući na evidentnu krizu ove grane industrije koja se ogleda u sve većem trendu zatvaranja brodogradilišta poput Malte, Grčke i Italije?

Upravo tako. Brodogradilište je jedna od rijetkih crnogorskih kompanija koje posluju na svjetskom tržištu. Brodoremont je u krizi, Malta je zatvorila većinu svojih brodogradilišta i sada pokušava ponovo da ih “stavi na noge”. Gubici hrvatske brodogradnje dosegli su cifru od čak milijardu eura. Bijela ima žestoku konkurenciju brodogradilišta na Dalekom istoku, Ukrajini, Rusiji koja imaju komparativnu prednost zbog puno jeftinije radne snage. Naša je sreća što su oni daleko, ali ne u toj mjeri da brodovi ne idu tamo na remont. Kina ima hiljade brodogradilišta, Turska na desetine a pri tome te države snažno podržavaju razvoj brodoremonta. U tom smisli sam izuzetno zadovoljan poslovanjem našeg brodogradilišta. (Republika)
18.05.2007