andjela pizelli
27-06-08, 15:07
Vinsent Van Gogh
(1853-1890)
http://tbn0.google.com/images?q=tbn:5V2jX0N2SW5NGM:http://www.esperanto.mv.ru/Usono/Bildaro/Gogh.jpg
Njegovo slikarstvo-preko 850 slika, kao neko besomučno traganje, po cijenu života i razuma, za izrazom kojim bi se iskazao identitet (otud veliki broj autoportreta) i odnos sa svijetom, predstavlja neprekidno istraživanje sklada boja, crteža i oblika, koji obiluju emocijama i značenjima.
http://tbn0.google.com/images?q=tbn:FnT10vUANFEj9M:http://z.about.com/d/painting/1/0/L/T/1/SueBond-13VanGoghSelfP-Stra.jpg
MUČAN ŽIVOT
Vinsent van Gogh je rođen 1853. u Zundertu, nedaleko od belgijske granice. Sin pastora kao dijete nestabilan i uznemiren, rano pokazuje smisao za crtanje, ali slikarstvu će se posvetiti tek poslije više različitih nesrećnih iskustava.
Poslije školovanja radi kao službenik u umjetničkoj galeriji Gupil u Hagu, Londonu i Parizu (1869-1876) i biva otpusten. Prvo razočaranje u ljubavnom životu, 1874. ostaviće u njemu dubok žig.Traganje za apsolutnim vodi ga propovedanju hrišćanstva, ali njegova evanđeljska misija kod rudara u Borinažu, koju je vodio, reklo bi se fanatičnim zanosom, neće naići na odobravanje crkvenih vlasti (1879).
Neuspijeh će ga pratit čitavog života: njegovo djelo će imati malo odjeka i za života će prodati jedno jedino platno-uz usamljenu, ali stalnu, moralnu i finansijsku podršku mlađeg brata Tea (veoma bogata prepiska između dva brata ima veliki značaj).
http://www.latifm.com/artists/image/van-gogh-vincent-cafe-de-nuit2.jpg
ZVJEZDANO NEBO (1889)
http://www.znanje.org/i/i22/02iv03/02iv0325/starry-night1889.gif
OD NOJNENA DO PARIZA
Od 1880. krenuo je putem umjetnosti, obrazujući se na crtežu, na kopiranju Mijea, koga duboko poštuje, na i na seoskim temama. Seoske teme nalazimo u njegovim počecima, 182, slikama u ulju, što mu je savjetovao njegov rođak, slikar Anton Mov. Oslanjajući se na holandski realizam tokom boravka u Nojnenu, u
Kampini (Ljudi koji jedu krompir, 1885, Muzej Van Gog, Amsterdam), on kod sebe otkriva, od boravka u Anversu novo interesovanje za boju. Njegova paleta postaje svijetlija i raznovrsnija, a faktura veća. Čini mnoge tehničke eksperimente koje primjenljuje na mrtve prirode i portrete (Otac Tangi, 1887, Rodenov muzej, Pariz)
(1853-1890)
http://tbn0.google.com/images?q=tbn:5V2jX0N2SW5NGM:http://www.esperanto.mv.ru/Usono/Bildaro/Gogh.jpg
Njegovo slikarstvo-preko 850 slika, kao neko besomučno traganje, po cijenu života i razuma, za izrazom kojim bi se iskazao identitet (otud veliki broj autoportreta) i odnos sa svijetom, predstavlja neprekidno istraživanje sklada boja, crteža i oblika, koji obiluju emocijama i značenjima.
http://tbn0.google.com/images?q=tbn:FnT10vUANFEj9M:http://z.about.com/d/painting/1/0/L/T/1/SueBond-13VanGoghSelfP-Stra.jpg
MUČAN ŽIVOT
Vinsent van Gogh je rođen 1853. u Zundertu, nedaleko od belgijske granice. Sin pastora kao dijete nestabilan i uznemiren, rano pokazuje smisao za crtanje, ali slikarstvu će se posvetiti tek poslije više različitih nesrećnih iskustava.
Poslije školovanja radi kao službenik u umjetničkoj galeriji Gupil u Hagu, Londonu i Parizu (1869-1876) i biva otpusten. Prvo razočaranje u ljubavnom životu, 1874. ostaviće u njemu dubok žig.Traganje za apsolutnim vodi ga propovedanju hrišćanstva, ali njegova evanđeljska misija kod rudara u Borinažu, koju je vodio, reklo bi se fanatičnim zanosom, neće naići na odobravanje crkvenih vlasti (1879).
Neuspijeh će ga pratit čitavog života: njegovo djelo će imati malo odjeka i za života će prodati jedno jedino platno-uz usamljenu, ali stalnu, moralnu i finansijsku podršku mlađeg brata Tea (veoma bogata prepiska između dva brata ima veliki značaj).
http://www.latifm.com/artists/image/van-gogh-vincent-cafe-de-nuit2.jpg
ZVJEZDANO NEBO (1889)
http://www.znanje.org/i/i22/02iv03/02iv0325/starry-night1889.gif
OD NOJNENA DO PARIZA
Od 1880. krenuo je putem umjetnosti, obrazujući se na crtežu, na kopiranju Mijea, koga duboko poštuje, na i na seoskim temama. Seoske teme nalazimo u njegovim počecima, 182, slikama u ulju, što mu je savjetovao njegov rođak, slikar Anton Mov. Oslanjajući se na holandski realizam tokom boravka u Nojnenu, u
Kampini (Ljudi koji jedu krompir, 1885, Muzej Van Gog, Amsterdam), on kod sebe otkriva, od boravka u Anversu novo interesovanje za boju. Njegova paleta postaje svijetlija i raznovrsnija, a faktura veća. Čini mnoge tehničke eksperimente koje primjenljuje na mrtve prirode i portrete (Otac Tangi, 1887, Rodenov muzej, Pariz)