andjela pizelli
25-06-08, 23:15
I prije 20. vijeka – naročito na primorju – slikarstvo je imalo svoju poziciju u crnogorskom društvu.....
...Medju njima najpoznatiji (ali nikako jedini) i za dalji razvoj crnogorskog slikarstva najznačajniji su Petar Lubarda i Milo Milunović
Milo Milunović (1897.- 1967.) se školovao na Cetinju, Skadru, Monci, Firenci i Parizu.
U I svjetskom ratu stupa u crnogorsku vojsku, a od 1919. do 1922. boravi u Parizu, gdje se upoznaje sa Sezanovim djelima.
1923. godinu provodi u Prčnju gdje u parohijskoj crkvi slika freske. Od 1924. do 1926. živi u Zagrebu, i izlaže u proljećnom salonu, zatim ponovo odlazi u Pariz, a odatle u Beograd, gdje, sa dvojicom kolega, osniva Umjetničku Akademiju. To je njegov impresionisticki period koji je ujedno najplodniji u stvaralaštvu Milunovića.
Nakon drugog svjetskog rata sa Petrom Lubardom osniva umjetničku školu na Cetinju.
1949. godine u Beogradu dobija zvanje majstora i osniva majstorsku radionicu, a njegove slike dobijaju i ekspresionističku notu.
Često slika mediteranske pejsaže i mrtve prirode sa rakovima, ribarske mreže i ljude i more.
http://www.heritage.cg.yu/muzealije/milo1.jpg
Plodovi mora(1954, tempera na platnu, 216 x 159 cm)
Idealista, nikada zadovoljan sobom, slike je radio dugo i za njih pravio mnogo skica, ali je i pored toga za sobom ostavio mnogo slika, fresaka i plakata.
Izmedju dva svjetska rata Crna Gora je, barem na nivou svoje kulterne elite, bila društvo sa odlikama modernizma kao pravca, a time i modernosti. Doduše – po nju se moralo ići na sam njen izvor – u Pariz, ali je zato ona u reakciji sa domicilnim dala jedan vrlo originalan proizvod, ili, današnjim rječnikom rečeno – brend.
...Medju njima najpoznatiji (ali nikako jedini) i za dalji razvoj crnogorskog slikarstva najznačajniji su Petar Lubarda i Milo Milunović
Milo Milunović (1897.- 1967.) se školovao na Cetinju, Skadru, Monci, Firenci i Parizu.
U I svjetskom ratu stupa u crnogorsku vojsku, a od 1919. do 1922. boravi u Parizu, gdje se upoznaje sa Sezanovim djelima.
1923. godinu provodi u Prčnju gdje u parohijskoj crkvi slika freske. Od 1924. do 1926. živi u Zagrebu, i izlaže u proljećnom salonu, zatim ponovo odlazi u Pariz, a odatle u Beograd, gdje, sa dvojicom kolega, osniva Umjetničku Akademiju. To je njegov impresionisticki period koji je ujedno najplodniji u stvaralaštvu Milunovića.
Nakon drugog svjetskog rata sa Petrom Lubardom osniva umjetničku školu na Cetinju.
1949. godine u Beogradu dobija zvanje majstora i osniva majstorsku radionicu, a njegove slike dobijaju i ekspresionističku notu.
Često slika mediteranske pejsaže i mrtve prirode sa rakovima, ribarske mreže i ljude i more.
http://www.heritage.cg.yu/muzealije/milo1.jpg
Plodovi mora(1954, tempera na platnu, 216 x 159 cm)
Idealista, nikada zadovoljan sobom, slike je radio dugo i za njih pravio mnogo skica, ali je i pored toga za sobom ostavio mnogo slika, fresaka i plakata.
Izmedju dva svjetska rata Crna Gora je, barem na nivou svoje kulterne elite, bila društvo sa odlikama modernizma kao pravca, a time i modernosti. Doduše – po nju se moralo ići na sam njen izvor – u Pariz, ali je zato ona u reakciji sa domicilnim dala jedan vrlo originalan proizvod, ili, današnjim rječnikom rečeno – brend.