simm
18-05-08, 06:10
NEPOZNATO PISMO SLAVNOG NAUČNIKA OTKRIVA NJEGOV STAV PREMA RELIGIJI
Nauka bez religije je neuvjerljiva, a religija bez nauke slijepa, rekao je jednom Albert Ajnštajn. Upravo ova poznata rečenica najvećeg naučnika 20. vijeka izvor je beskrajnih polemika o odnosu religije i nauke. Ajnštajn je kategorički odbijao konvencionalne religijske poglede, ali je u kasnijim godinama života često govorio o “kosmičkom religioznom osjećaju”. Mnogi smatraju da su njegovi religijski pogledi bili bliski filozofiji panteizma Baruha Spinoze, čije je učenje snažno uticalo na Ajnštajna.
Raspravu o odnosu genijalnog fizičara prema religiji ponovno bi mogla da oživi aukcija koja je u petak održana u Blumzberiju u Londonu a na kojoj je ponuđeno jedno praktički nepoznato Ajnštajnovo pismo u kojem on religiju naziva “dječjim praznovjerjem”.
Riječ je o pismu koje je fizičar 3. januara 1954. napisao filozofu Eriku Gutkindu koji mu je poslao svoju knjigu “Choose Life: The Biblical Call to Revolt”. Pismo je nakon Ajnštajnove, 18. aprila 1955, prodato i završilo je u jednoj privatnoj kolekciji, tako da je ostalo nepoznato najvećim poznavaocima njegovog života i djela. Primjerice, to se pismo uopšte ne spominje u knjizi “Ajnštajn i religija” Maksa Džamera koju mnogi smatraju najboljim djelom o Ajnštajnovom odnosu prema religiji. “Riječ bog za mene nije ništa drugo doli izraz ili proizvod ljudske slabosti, biblija je zbirka plemenitih, ali još uvijek primitivnih legendi koje su ipak prilično djetinjaste. Nikakvo tumačenje, ma kako ono bilo suptilno, ne može me u tome razuvjeriti”, napisao je, između ostalog, Ajnštajn u tom pismu.
Ajnštajn je rođen 1879. godine u Ulmu u jevrejskoj porodici. Njegovi roditelji bili su vlasnici male fabrike elektrohemijskih materijala i nisu bili naročito religiozni pa je mali Albert pohađao katoličku osnovnu školu. Istovremeno, išao je na privatne časove iz judaizma. Ali, već kao 12-godišnjak počeo je da propituje istinitost brojnih religijskih mitova.
“Posljedica toga bilo je pozitivno, fanatično slobodno razmišljanje povezano s utiskom da država mladež zavarava lažima, bio je to razoran utisak”, prisjećao se kasnije Ajnštajn. “Čudesne” 1905. objavio je svoj doktorat “O novom načinu određivanja molekularnih dimenzija” te još tri epohalna rada: o Braunovom kretanju, fotoelektričnom efektu i specijalnu teoriju relativnosti. Deset godina nakon toga objavio je svoju teoriju gravitacije, poznatu pod nazivom Opšta teorija relativnosti.
Predosjećajući skori Hitlerov dolazak na vlast, Ajnštajn je krajem 1932. prihvatio ponudu Univerziteta Prinston i emigrirao u Ameriku. U znak protesta protiv nacizma prihvatio je američko državljanstvo, a odrekao se njemačkog. Ajnštajnovo pismo otkriva i nepoznata naučnikova razmišljanja o Jevrejima kao i o te jevrejskoj religiji. Iz pisma se uviđa da mu je bila strana ideja o Jevrejima kao izabranom narodu.
“Za mene je jevrejska religija poput svih ostalih, inkarnacija najdjetinjastijeg praznovjerja. A jevrejski narod, za koga sam veseo što mu pripadam i s čijim mentalitetom imam duboku srodnost, po meni nema kvalitete različite od ostalih naroda. Na osnovu iskustva mogu reći da oni nisu bolji nego ostale ljudske zajednice, iako su zbog nedostatka moći bili zaštićeni od najgorih tumora”, zapisao je Ajnštajn.
(Teks iz Vijesti od 18.05.2008.)
Nauka bez religije je neuvjerljiva, a religija bez nauke slijepa, rekao je jednom Albert Ajnštajn. Upravo ova poznata rečenica najvećeg naučnika 20. vijeka izvor je beskrajnih polemika o odnosu religije i nauke. Ajnštajn je kategorički odbijao konvencionalne religijske poglede, ali je u kasnijim godinama života često govorio o “kosmičkom religioznom osjećaju”. Mnogi smatraju da su njegovi religijski pogledi bili bliski filozofiji panteizma Baruha Spinoze, čije je učenje snažno uticalo na Ajnštajna.
Raspravu o odnosu genijalnog fizičara prema religiji ponovno bi mogla da oživi aukcija koja je u petak održana u Blumzberiju u Londonu a na kojoj je ponuđeno jedno praktički nepoznato Ajnštajnovo pismo u kojem on religiju naziva “dječjim praznovjerjem”.
Riječ je o pismu koje je fizičar 3. januara 1954. napisao filozofu Eriku Gutkindu koji mu je poslao svoju knjigu “Choose Life: The Biblical Call to Revolt”. Pismo je nakon Ajnštajnove, 18. aprila 1955, prodato i završilo je u jednoj privatnoj kolekciji, tako da je ostalo nepoznato najvećim poznavaocima njegovog života i djela. Primjerice, to se pismo uopšte ne spominje u knjizi “Ajnštajn i religija” Maksa Džamera koju mnogi smatraju najboljim djelom o Ajnštajnovom odnosu prema religiji. “Riječ bog za mene nije ništa drugo doli izraz ili proizvod ljudske slabosti, biblija je zbirka plemenitih, ali još uvijek primitivnih legendi koje su ipak prilično djetinjaste. Nikakvo tumačenje, ma kako ono bilo suptilno, ne može me u tome razuvjeriti”, napisao je, između ostalog, Ajnštajn u tom pismu.
Ajnštajn je rođen 1879. godine u Ulmu u jevrejskoj porodici. Njegovi roditelji bili su vlasnici male fabrike elektrohemijskih materijala i nisu bili naročito religiozni pa je mali Albert pohađao katoličku osnovnu školu. Istovremeno, išao je na privatne časove iz judaizma. Ali, već kao 12-godišnjak počeo je da propituje istinitost brojnih religijskih mitova.
“Posljedica toga bilo je pozitivno, fanatično slobodno razmišljanje povezano s utiskom da država mladež zavarava lažima, bio je to razoran utisak”, prisjećao se kasnije Ajnštajn. “Čudesne” 1905. objavio je svoj doktorat “O novom načinu određivanja molekularnih dimenzija” te još tri epohalna rada: o Braunovom kretanju, fotoelektričnom efektu i specijalnu teoriju relativnosti. Deset godina nakon toga objavio je svoju teoriju gravitacije, poznatu pod nazivom Opšta teorija relativnosti.
Predosjećajući skori Hitlerov dolazak na vlast, Ajnštajn je krajem 1932. prihvatio ponudu Univerziteta Prinston i emigrirao u Ameriku. U znak protesta protiv nacizma prihvatio je američko državljanstvo, a odrekao se njemačkog. Ajnštajnovo pismo otkriva i nepoznata naučnikova razmišljanja o Jevrejima kao i o te jevrejskoj religiji. Iz pisma se uviđa da mu je bila strana ideja o Jevrejima kao izabranom narodu.
“Za mene je jevrejska religija poput svih ostalih, inkarnacija najdjetinjastijeg praznovjerja. A jevrejski narod, za koga sam veseo što mu pripadam i s čijim mentalitetom imam duboku srodnost, po meni nema kvalitete različite od ostalih naroda. Na osnovu iskustva mogu reći da oni nisu bolji nego ostale ljudske zajednice, iako su zbog nedostatka moći bili zaštićeni od najgorih tumora”, zapisao je Ajnštajn.
(Teks iz Vijesti od 18.05.2008.)