Agrokor kupio Štampu
HRVATI I ZVANIČNO PREUZELI NAJVEĆI LANAC MALOPRODAJE U CRNOJ GORI

Podgorica – Hrvatska kompanija Agrokor kupila je juče oko 87 odsto akcija Štampe, najvećeg crnogorskog lanca maloprodajnih objekata.
Transakcija koja je obavljena na Montenegroberzi posredstvom Energobrokera, bila je vrijedna oko milion eura.
Prema infromacijama “Vijesti”, sljedeći korak Agrokora je kupovina Trgopresa, koji će biti objedinjen sa Štampom.
Vlasnik Štampe, koja obuhvata i lance Štampa plus i Srna, do sada je bila italijanska kompanija Ćerere, Miljana Todorovića. Ćerere je vlasnik i Trgopresa, tako da je sa Agrokorom dogovorena i ta transakcija.
Štampa sa povezanim firmama i Trgopres posjeduju oko 220 maloprodajnih objekata u Crnoj Gori, i zajedno su najznačajniji distributeri cigarete, dnevne štampe i druge komercijalne robe u Crnoj Gori.
Novi vlasnik Agrokor u Hrvatskoj posjeduje najveći lanac maloprodaje Tisak sa preko 1.100 objekata.
Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti pored maloprodaje i proizvodnja i distribucija hrane i pića, između ostalih posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode - Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i majoneza - Zvijezda, najveća hrvatska mesna industrija - PIK Vrbovec, zatim Belje – najveći poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj, kao i vodeći maloprodajni lanac Konzum.
Agrokor, prema informacijama “Vijesti”, planira da u Crnoj Gori završi posao koji je započeo Ćerere, a to je modernizacija maloprodajne mreže Štampe. Prema najavama, objekti-trafike dobiće potpuno novi moderan izgled.
Vlasnik Agrokor grupe, koja ima oko 30.000 zaposlenih, je Ivica Todorić.
Z.V.

Otplata duga do 2024.
SPORAZUM CRNE GORE SA ŠVAJCARSKOM

Podgorica(MINA-BUSINESS) – Crna Gora će dug prema Švajcarskoj od 2,4 miliona franaka (CHF) otplaćivati do 2024. godine - potvrdili su juče predstavnici dvije države.
Prema Sporazumu o primjeni i izmjeni onog iz 2002. godine o reprogramu duga Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), koji su potpisali crnogorski ministar finansija Igor Lukšić i ambasador Švajcarske Vilhelm Majer, kamatna stopa na dug Crne Gore je šestomjesečni CHF LIBOR uvećan za maržu 0,5 odsto.
Glavne odredbe Sporazuma iz 2002. godine ostaju važeće za Crnu Goru.
Crnogorski dug prema Švajcarskoj sastoji se od duga bivše SFRJ koji su koristili ili garantovali korisnici locirani na teritoriji Crne Gore.
Od ukupnog iznosa duga, preko 98 odsto je alocirano i korisnici su bila crnogorska preduzeća – Kombinat aluminijuma (KAP), »Radoje Dakić«, Primorka i »Vukman Krušćić«.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je nelocirani dio duga, poslije otpisa od 66 odsto, Crnoj Gori pripao kao specijalna vrsta nealociranog duga ili zamjena, na osnovu dopunjenog Zakona o kreditnim odnosima sa inostranstvom bivše SFRJ.
Sporazum sa Švajcarskom je peti koji Crna Gora, od sticanja nezavisnosti, potpisuje u okviru Pariskog kluba povjerilaca.

Milenijum centar čeka novu priliku

OPŠTINA PONIŠTILA TENDER ZA IZGRADNJU POSLOVNOG CENTRA U SJEVERNOM DIJELU KASARNE “MORAČA”

Podgorica - Tender za izgradnju Milnijum siti centra na obali Morače, investicije vrijedne oko 250 miliona eura, poništen je u petak i uskoro će biti raspisan novi, saznaju “Vijesti” u upravi Glavnog grada.
Od devet kompanija koje su ranije otkupile tendersku dokumentaciju, ponudu je dostavio samo HLT, dok je najozbiljniji kandidat na tenderu, mađarski Trigranit, nekoliko dana uoči otvaranja ponuda odustao od trke za izgradnju kompleksa zbog visoke cijene zemljista od 1.000 eura za kvadrat.
Kompanija HLT, koja je jedina dostavila ponudu, nije imala nekoliko ključnih dokaza, koji su bili predviđeni tenderom.
- U dokumentaciji nije dostavljen dokaz da su izvršene obaveze plaćanja poreza i doprinosa, kao ni dokaz banke da je ponuđač finansijski sposoban da realizuje investiciju u iznosu od 250 miliona eura u narednih 30 mjeseci. Takođe, nije dostavljen ni dokaz da je ponuđač već realizovao investicije slične prirode i finansijskog obima – kazao je menadžer Glavnog grada Pavle Radulović, prilikom nedavnog otvaranja ponuda i dodao da ponuđač nije dostavio ni garanciju ponude u iznosu od 0,5 odsto.
Komentarišući razloge odustajanja Trigranita od trke za izgradnju kompleksa, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša kazao je ranije “Vijestima” da su predstavnici te kompanije “od početka bili upućeni na to ko je vlasnik prostora i o cijeni zemljišta u južnom dijelu kasarne “Morača” koju su Glavni grad i Vlada domaćim i stranim partnerima prezentovali prije godinu dana”.
Direktor kompanije Trigranit za Crnu Goru i Srbiju Džorž Bobvoš je naveo, ipak, da u slučaju promjene uslova tendera ili ukoliko lokalne vlasti umjesto prodaje ponude izdavanje te lokacije u Podgorici, oni mogu promijeniti odluku.
- Tender je raspisan za samo dio zemljišta ili oko pet hektara, zbog čega ne bi mogli da napravimo planirani objekat, dok je cijena kvadrata zemljišta, oko hiljadu eura, skoro četiri puta viša nego u Ljubljani gdje gradimo sličan objekat. Kada imate tako visoku cijena zemljišta, vi biste morali zakupninu da podignite dva ili tri puta, što je potpuno nerealno. Sa takvim uslovima Trigranit ne može da napravi projekat koji smo ponudili Vladi i Opštini Podgorica - rekao je Bobvoš.
Radulović je na otvaranju ponuda za ovaj tender kazao da Glavni grad raspolaže parcelom čija je površina nešto veća od 50 hiljada kvadrata, na kojoj će biti izgrađeno 132 hiljade kvadratnih metara objekata.
- Vrijednost zemlje i komunalija koju Glavni grad ulaže iznosi oko 52 miliona eura, što opterećuje metar kvadratni izgrađenog prostora 400 eura. Toliki iznos opterećuje kvadratni metar stambenog prostora na kraju Starog aerodroma prema Koniku – kazao je tada Radulović.
Mugoša je kazao da se cijene zemljišta određuju po metodologiji Uprave za nekretnine, te da je procjena zemljišta za lokaciju kasarne “Morača” „apsolutno ispravna“, jer je riječ o „najkvalitetnijoj mikrolokaciji za biznis u Crnoj Gori“.
- Od ukupne površine parcele od oko 50 hiljada kvadrata, kojom raspolaže Glavni grad, 34 hiljade kvadratnih metara biće pod objektima, dok ostaje 17 hiljada kvadrata javnih površina, koje bi ostale u vlasništvu Glavnog grada – rekao je tada Mugoša.
Tendersku dokumentaciju za izgradnju “Milenijum siti centra”, osim HLT-a, otkupio je podgorički „Tehno-put“, britanski „Parkvič“, „Konstruktor inžinjering“ iz Splita, italijanska „Euroedifika“, „Kez“ iz Mađarske, turski Gintaš mont“, slovenački „SCT“ i kompanija „Fab lajv“ iz Podgorice.

PROJEKTI
Đukanović i Lompar sutra u Londonu o autoputevima
Autor/izvor: Mina-business
PODGORICA - Na skupu će biti predstavljeni i rezultati Studije o opcijama privatno-javnog partnerstva, koju je izradila holandska kompanija Ecorys.

Crnogorski investicioni forum, na kojem će biti predstavljen kapitalni projekat izgradnje autoputeva u Crnoj Gori, biće održan sjutra u Londonu. Na Forumu, koji organizuje Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), biće predstavljena Studija izvodljivosti izgradnje dva autoputa, koju je uradila francuska kompanija Luis Berger. Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno da će na skupu biti predstavljeni i rezultati Studije o opcijama privatno-javnog partnerstva, koju je izradila holandska kompanija Ecorys.

Predviđeno je da saobraćajnu politiku i ulogu autoputa Bar–Boljare u sveukupnom razvoju Crne Gore na skupu, na kojem će učestvovati i predstavnici EBRD, Svjetske banke i Međunarodne finansijske korporacije (IFC), predstave crnogorski premijer Milo Đukanović i ministar saobraćaja Andrija Lompar.

Forumu će prisustvovati i predstavnici najvećih evropskih i svjetskih komercijalnih banaka, kao i kompanija koje se bave izgradnjom autoputeva

02 June 2008 13:05 pm
REGULACIJA - TRŽIŠTE
Regulacija preduslov ekonomskog razvoja

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Uspostavljanje balansa u regulaciji tržišta kapitala i povjerenja među učesnicima trgovine hartijama od vrijednosti, kao i utvrđivanje određenih nivoa upravljanja rizikom, preduslovi su ekonomskog razvoja, ocijenio je danas u Podgorici nekadašnji podpredsjednik Njujorške berze, Aldo Martinez.

»Izazov je napraviti balans u regulaciji na tržištu kapitala, kako se nedostatak ili prekomjeran broj utvrđenih pravila poslovanja u suprotnom ne bi odrazio na trgovinu«, rekao je Martinez na okruglom stolu koji je u crnogorskoj Privrednoj komori (PKCG) organizovala Nex Montenegro berza.

On je, na skupu posvećenom iskustvima Njujorške berze u nadzoru i kontroli tržišta kapitala, kazao da je neophodno napraviti određene nivoe upravljanja rizikom, kako bi se omogućilo povećavanje kapitala.

Regulacija, odnosno koncept upravljanja rizikom, kako tvrdi Martinez, obezbjeđuje mogućnosti za identifikaciju eventualnih neregularnosti i nalaženje načina za njihovo sprječavanje.

»Dobar koncept upravljanja rizikom, odnosno regulacije, daje mogućnost da se predvidi šta bi moglo krenuti naopako i spriječi to. Postoji i veliki broj ljudi koji su bankrotirali zbog neadekvatnih regulatornih šema«, saopštio je Martinez.

On je dodao da trgovine na berzi u Njujorku prolaze kroz brojne računarske i kontrole analitičara, kako bi se spriječila neželjena ponašanja.

Martinez je kao jedan od negativnih primjera na Njujorškoj berzi naveo onaj u kojem su otkrivene informacije u vezi sa kompanijom koja je bila predmet preuzimanja.

Informacije su krenule iz advokatske kuće, koja je dala informacije o kompanijama koje su određene za preuzimanje, ali je američka Komisija za hartije od vrijednosti otkrila prevaru.

Sličan je i primjer u kojem je učestvovao investicioni bankar iz Pakistana, zbog čega je taj slučaj dobio međunarodni karakter.

Martinez je kazao da se sumnja da je pakistanski bankar, za kog je utvrđeno da je odavao informacije u vezi sa spajanjem devet kompanija, učestvovao u 13 takvih prevara.

‘’CKB’’ i ‘’Prva banka’’ građanima isplaćuju staru deviznu štednju iz Dafimenta i Jugoskandika

Staru deviznu štednju, položenu kod banaka ‘’Dafiment’’ i ‘’Jugoskandik’’, crnogorskim građanima isplaćivaće ‘’Crnogorska komercijalna’’ i ‘’Prva banka Crne Gore’’, odlučilo je ministarstvo finansija.
Iz ministarstva je saopšteno da će ‘’Prva banka’’ štednju isplaćivati građanima sa prebivalištem u Podgorici, Nikšiću, Baru, Šavniku, Beranama i Kolašinu. Građani Ulcinja, Budve, Herceg Novog, Tivta, Kotora, Cetinja, Žabljaka, Bijelog Polja, Rožaja, Plava, Pljevalja, Mojkovca, Danilovgrada i Andrijevice, staru deviznu štednju isplaćivaće ‘’Crnogorska komercijalna banka’’.

Najavljeno zatvaranje dječijeg odmarališta u Sutomora

Pošalji vijest | Verzija za štampanje


Podgorička gradska vlast odlučila je da od naredne godine zatvori dječje odmaralište u Sutomoru i da istovremeno proda izuzetno atraktivni plac na kojem je smješten taj objekat za dječju razonodu, saznaje Republika.

Prema nezvaničnim informacijama Republike, na tom prostoru je planirana izgradnja ekskluzivnih turističkih kapaciteta sa višespratnicama.

Ove godine odmaralište će raditi normalno u predviđenim smjenama, a sljedeće godine planirano je rušenje tog objekta.

Objekti i plac dječjeg odmaralište u Sutomoru nalaze se na svega 150 metara od gradske plaže, smještajnog kapaciteta od 250 ležaja, u bungalovima i kamp kućicama. Površina zemljišta na kojem se nalazi dječje odmarilište je veća od 10 hiljada kvadratnih metara, a očekuje se, s obzirom na atraktivnost lokacije, da će cijena kvadratnog metra tog prostora biti "paprena".


Predsjednik Upravnog odbora Dječjeg Saveza Milorad Ražnatović kazao je Republici da će u okviru plana i programa za ovu godinu dječje ustanove predviđena izrada studije koja bi ponudila nekoliko varijanti dalje valorizacije prostora, na kome se trenutno nalazi odmaralište u Sutomoru.

On je istakao da odmaralište u Sutomoru, "u sadašnjem stanju u daljoj budućnosti ne bi moglo da funkcioniše bez velikih ulaganja, odnosno da taj objakt ne bi bio konkurentan na sve zahtjevnijem turističkom tržištu".

Kao utjeha za djecu ostaje činjenica da je, prema saznanjima Republike, gradska vlast odlučila da sagradi novo moderno odmarilište na Veruši, sa svim pratećim sadržajima.

Formalni vlasnik dječjeg odmarališta u Sutomoru je Javna ustanova za brigu o djeci Dječiji savez Podgorica, čiji je osnivač Glavni grad.

Veliki interes investitora za autoput Bar-Boljare

LONDON - "Kao što znate, nijesmo se samo ovdje samo sreli sa otprilike 150 zainteresovanih investitora, dakle sa manje-više najvažnijim dijelom ne samo londonske, nego rekao bih i evropske investicione zajednice“, kazao je premijer Milo Đukanović.
Oko 150 britanskih investitora prisustvovalo je danas Crnogorskom investicionom forumu u Londonu na kojem je predstavljen projekat izgradnje autoputa Bar-Boljare. Forum je otvorio predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Jean Lemierre i pohvalio stremljenja Crne Gore ka bržem i svestranijem razvoju, koji će ta finansijska institucija podržavati.

„Upoznaćemo, sa posebnom pažnjom, evropske investitore sa projektima u Crnoj Gori“, poručio je on, prenijela je Televizija Crna Gore.

Premijer Milo Đukanović zadovoljan je prezentacijom Crne Gore na Forumu.

„Ovo su zaista izuzetne šanse. Kao što znate, nijesmo se samo ovdje samo sreli sa otprilike 150 zainteresovanih investitora, dakle sa manje-više najvažnijim dijelom ne samo londonske, nego rekao bih i evropske investicione zajednice“, kazao je on.

Đukanović je rekao da je crnogorska delegacija imala i druge važne susrete u Londonu, poput onih sa ministrom inostranih poslova i predstavnikom Buckinghamske palate.

„I sa jedne i druge adrese smo zavrijedili veliku pažnju, kao Crna Gora i njeni razvojni potencijali“, naveo je on.

I ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar je pozitivno ocijenio efekte Foruma.

„Možemo sa optimizmom da očekujemo privatnog partnera sa kojim bi smo krenuli u realizaciju ovog projekta. Vrlo je bitno da je projekat prepoznat kao nešto što je prikladno i atraktivno za ovakav vid realizacije“, rekao je Lompar.

Forumu u Londonu organizovalo je Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

SEEbiz

Na tenderu za prodaju beranske kožarske firme ponudu dostavila kompanija “Kips”

Risto Drekalović kupuje “Polimku”

PODGORICA – Podgorička kompanija “Kips” jedina je dostavila ponudu na tender za prodaju većinskog paketa akcija beranske “Polimke”.
Rok za dostavljanje ponuda istekao je juče, a na prodaju je ponuđeno oko 64,16 odsto akcija Vlade i državnih fondova ili ukupno oko 1,28 miliona, 27 odsto više nego na prethodnom tenderu iz novembra 2005. godine. Od ukupnog broja akcija koje se prodaju, 20,37 odsto pripada Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, 6,79 odsto Zavodu za zapošljavanje, 30 odsto Fondu za razvoj i 6,9 odsto Vladi.
Proizvodnja u beranskoj fabrici kože prekinuta je u decembru 2002. godine. Ovo je treći oglas za prodaju Polimke, a na prethodne se javljala samo slovenačka kompanija Koroški.
Slovencima je fabrika bila prodata krajem 2006. godine za svega hiljadu eura u cilju brzog pokretanja proizvodnje i kvalitetnog dugoročnog investiranja.
Sa Koroškim je, međutim, početkom ove godine sporazumno raskinut ugovor. (Mina biznis)

Republika

Ministarstvo finansija upozorilo preduzeća

Rok za dostavljanje izvještaja kraj juna

PODGORICA – Ministarstvo finansija upozorilo je crnogorska preduzeća, koja pripremaju finansijske izvještaje za prošlu poslovnu godinu, da treba da ih dostave Centralnom registru Privrednog suda (CRPS) najkasnije do kraja juna.
Iz tog vladinog resora podsjećaju da je neophodno i dostavljanje revizorskih izvještaja za preduzeća koja su Zakonom o računovodstvu i reviziji obavezna da obave reviziju finansijskih izvještaja.
Protiv preduzeća koja u predviđenom roku ne dostave potrebne podatke CRPS-u, biće primijenjene odgovarajuće, zakonom propisane, kaznene mjere. (Mina biznis)

Republika

MedOil želi istraživati naftu na jugu Jadrana

PODGORICA - Prema procjenama stručnjaka, basen Skadarskog jezera na osnovu ranijih istraživanja mogao bi biti bogat naftom i gasom, a rezerve postoje i u blizini Prevlake.

Potpredsjednik crnogorske Vlade, Vujica Lazović, sastaće se sjutra sa predstavnicima britanske kompanije koja se bavi istraživanjem nafte i gasa u oblasti Sredozemlja, MedOil plc. Lazović će, kako je najavljeno razgovarati sa izvršnim direktorom britanske kompanije sa sjedištem u Londonu, Joseph McKniff. Istraživanjem nafte i gasa u Crnoj Gori bavio se Jugopetrol i njegov većinski vlasnik, grčki Hellenic Petroleum, ali su 2006. godine izgubili koncesije na istraživanje u ulcinjskom podmorju, zbog kašnjenja. Procjenjuje se da naftna nalazišta postoje u blizini rta Prevlaka, koji dijeli Crnu Goru i Hrvatsku, što je aktuelizovano i zbog neriješenog pitanja granice između dvije države.

Jugopetrol i britanska naftna kompanija Star Petroleum su 19. februara 2000. godine zaključili ugovor o zajedničkom istraživanju u proizvodnji nafte i gasa za istražni blok 1 i 2, od Svetog Stefana do Prevlake. Star Petroleum je 2004. godine prodao udio od 51 odsto u tom poslu kompaniji Medusa, koja je filijala Ramco energy i grčkom Hellenicu. Ramco je godinu kasnije svoje udjele prepustio Grcima uz pravo da se pridruži poslu nakon izvođenja istražnih bušotina.

Tako je na blokovima 1 i 2, Hellenic imao 51 odsto udjela, a Jugopetrol 49 odsto. U ugovoru je postojala mogućnost da se period produži za dvije godine, uz odobrenje nadležnog Ministarstva nakon što Star petroleum ponudi odgovarajući radni program, a Jugopetrol ga prihvati. Taj dodatni rok od dvije godine završen je 31. marta prošle godine.

Uprkos činjenici da još nije objavljeno koliko se gasa i nafte može naći u crnogorskom podmorju jer su rezultati dosadašnjih istraživanja kod Hellenica, stručnjaci koji su na tom poslu bili angažovani prije više od 30 godina kažu da su postojale indicije da se nastavi sa dodatnim analizama. U crnogorskoj Vladi razmišljaju i da basen Skadarskog jezera izdvoje kao poseban blok za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa, za šta će biti raspisan poseban tender.

Prema procjenama stručnjaka, basen Skadarskog jezera na osnovu ranijih istraživanja mogao bi biti bogat naftom i gasom, a s obzirom na to da raste cijena barela nafte na svjetskim berzama, u Vladi postoji procjena da će biti mnogo zainteresovanih za istraživanje i eksploataciju. U prilog tome ide podatak da su u Albaniji strani investitori pronašli značajne rezerve takozvane zemljane nafte.

U Strategiji energetskog razvoja se procjenjuje da rezerve crnogorske nafte iznose čak sedam milijardi barela, dok potencijalne rezerve prirodnog gasa iznose 425 milijardi metara kubnih.

SEEbiz

Biće dobra sezona
MINISTAR NENEZIĆ NAKON SASTANAK KOORDINACIONOG TIJELA ZA TURIZAM
Budva - Ministar turizma Predrag Nenezić izjavio je juče da očekuje solidnu ljetnju sezonu, te da je više od 80 odsto planirnih aktivnosti za pripremu ovogodišnje sezone već završeno.
On je nakon sjednice Koordinicionog tijela za praćenje turističke sezone, kojoj su prisustvovli gradonačelnici turističkih opština, kazao da može biti zadovoljan radovima na pripremi sezone.
- Preko 80 odsto radova je završeno. Očekujemo do 15. juna da se jedan dio komunalnih infrastrukturnih objekata završi, kao i jedan dio putne infrastrukture. Imamo mala kašnjenja pet do deset dana na nekim dionicama, kada je u pitanju putna infrastruktura, ali je ohrabrujuće da je veći dio posla završen i da se očekuje da se ostali poslovi privedu kraju. Nešto što ne bude završene biće konzervirno do kraja sezone. Čuli smo ohrabrenje iz više opština da je smanjen broj privrenih objekata, poboljšano vodosnabdijenje, te uvedeno niz mjera za poboljšnje turističke ponude. Važno je što smo uspjeli da obezbijedimo bolje elektrosnabdijevanje, da sanirmo kritične tačke prije samog početka glavne sezone – kazao je Nenezić.
On je naglasio da je utisak svih članova Koordinacionog tijela da ove godine su svi pripremni radovi tekli onom dinamikom kako je projektovno.
- Očekujem solidnu sezonu, bolje rezultate prije svega finansijske nego proteklih sezona, ali isto tako očekujm da ovo bude dobar uvod u 2009. i konačno u 2010. koja je godina kada ćemo moći svi da se pohvalimo da smo pretežno viskokvlitetna turistička destinacija – ocijenio je Nenezić.
Zadovoljstvo pripremom ovogodišnje szeone nije krio ni gradonačelnik Budve Rajko Kuljača koji je kazao da Budva ove godine turističku sezonu dočekuje mnogo spremnije nego svih ovih godina .
- Više smo nego zadovoljni kako je Budva dočekala ovu sezonu. Imamo dvije, tri stvari koje treba završiti, prije svega fabriku za desalinizaciju koja će biti završena do 21 juna , zatim bulevar od Budve do Bečića i kroz centar grada do Sajma najkasnije do 20 juna. Time ćemo riješiti problem u saobraćaju koji smo imali svih ovih godina , kao i nedosatajuće količine vode. Što se tiče elektroinfrastrukture uložili smo vliki napor i finansijska srdstva zajedno sa EPCG – kazao je Kuljača.

Turisti da ne donose hranu, neka ovdje kupuju

Ministar Nenezić je kazao da usvajanje pravilnika o bezbjendosti hrane, kojim se zabrnjuje unošenje neograničenih količina hrane u Crnu Goru, neće destimulativno djelovati na dolazak gostiju iz okruženja.
- Hrvati su uveli čak restrikcije kada su pitanju zemlje EU. Vjerujem da niko ko sebe naziva turistom i ko želi da provede odmor na nekoj destinaciji, neće postavljati pitanje da li kupiti hranu na toj destinaciji na kojoj su cjene manje - više konkurentne destinaciji iz koje dolaze, i donositi sa sobom rizikujući da se hrana pokvari. Ima toliko maloprodajnih objekata u kojima su cijene konkurentne, negdje čak i niže nego u zemljama u okruženju. Ono što je nas motivisalo za donošenje ove regulative, jeste usaglavanje sa zakonodavstvom EU i pitanje bezbjednosti naših turista. Većina slučajeva trovanja hranom proteklih godina upravo je prouzrokovana neadekvatnim transportom hrane do odredišne destinacije – kazao je Nenezić.
Uvođenje eko takse i primjene zakona o bezbjendosti hrane, kako je naglasio, počinje ovih dana, eko naknada 15 juna, a nešto prije primjena zakona.
V.L.

Marina do narednog ljeta

- Marina za mega jahte na lokalitetu bivšeg Arsenala u Tivtu trebalo bi da bude izgrađena do ljeta naredne godine, a apartmansko naselje i maloprodajni objekti do kraja 2010. odnosno početka 2011, saopštili su danas iz kompanije Adriatik /Adriatic/ marinas.

Izvršni direktor tog preduzeća, Oliver Korlet /Corlette/, kazao je da je cilj Adriatika da izgradi ekskluzivnu destinaciju jedinstvenu na Mediteranu.

»Nije riječ o izgradnji jednog hotelskog ili ugostiteljskog objekata nego cijelog grada, pa je zbog toga dinamika izvođenja radova sporija«, rekao je Korlet na konferenciji za novinare.

Korlet tvrdi da se sve radi u skladu sa lokalnim propisima.

Direktor izgradnje marine Porto Montenegro, Geri Spens /Gary Spence/ naveo je da su srušeni svi objekti koji su predviđeni za uklanjanje, a da su na prostoru bivšeg Arsenala ostale samo one zgrade koje se smatraju kulturnim nasljeđem.

Spens je predstavio i projekat adaptacije pristaništa dva u kojoj će se koristiti prirodni materijali sa područja Boke, a koristiće se i poseban beton koji ima izgled prirodnog kamena.

Mulo dva će, kako je najavljeno, biti završeno do septembra kada je planirana jedriličarska regata. Ono će u funkciju biti nakon završetka i preostala tri mula, do polovine naredne godine.

Taj posao je povjeren tivatskoj firmi PIM Invest.

Zbog uređenja prostora naručeno je 120 palmi koje će biti zasađene na pristaništima i uklapaće se u cjelinu sa šetalištem Pine.

U cilju aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u izgradnju marine, Spens je najavio formiranje Komisije građana, koja će sa njihovim stručnjacima pratiti izgradnju.

Prvi radovi najavljuju se od novembra, nakon tendera koji će biti završen u oktobru, a intenzivirani su i kontakti sa renomiranim kompanijama- domaćim i stranim.

Uskoro pravilo o javnom objavljivanju izvještaja
Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) uskoro će usvojiti pravilo o javnom objavljivanju poslovnih izvještaja kompanija čijim se akcijama trguje na berzi, najavio je zamjenik predsjednika te institucije, Amir Nurković.

On je kazao da su u završnoj fazi aktivnosti na izradi pravila o sadržini, rokovima i načinu objavljivanja izvještaja emitenata hartija od vrijednosti.

"Nadam se da će Komisija u narednih desetak dana usvojiti predlog koji bi nakon toga najmanje 15 dana bio na sajtu, sa namjerom da se čuju sve primjedbe, predlozi i sugestije za njegovo poboljšanje", rekao je Nurković Vijestima.

On je kazao da su korekcije cijena na berzi u posljednjih deset mjeseci značajne za ukupan rad KHOV.

"Ne treba mnogo napora pa da se vidi da je u tom periodu usvojen veliki broj pravila, onih koja se tiču sprovođenja Zakona o hartijama od vrijednosti i pravila kojima se prvi put definišu poslovi vezani za Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima", naveo je Nurković.

On je podsjetio da su izdate prve dozvole za rad za kastodi poslove, kao i za društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima.

"Nadamo se da ćemo, u narednom periodu, biti u prilici da izdamo i prve dozvole za organizovane dobrovoljnih penzionih fondova", kazao je Nurković.

KHOV je, kako je dodao u ovoj godini, u desetak slučajeva, bila prinuđena da izriče određene mjere uglavnom zbog nepotrebnih propusta koji su učinjeni.

Nedavno su u posjeti Komisiji bili predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, koja je, prema riječima Nurkovića, konstatovala da KHOV ima izvanredno obučeno osoblje koje sprovodi aktivan program regulacije i nadzora.

Eksperti MMF su sugerisali i potrebu nekih unaprjeđenja zakonodavnog okvira i posebno ukazali na ograničenja u dijelu koji se odnosi na kaznenu politiku.

Pored predloga da regulator mora imati ovlašćenja da izriče administrativne sankcije predlaže se da sistem mjera mora obuhvatiti ne samo lica u finansijskom sektoru, već i ona izvan njega.

Privući investitore bez obzira na rizik

MINISTAR MILAN ROĆEN NA MEĐUNARODNOM EKONOMSKOM FORUMU U SANKT PETERBURGU

Sankt Peterburg(MINA-BUSINESS) – Crnogorski ministar inostranih poslova Milan Roćen pozvao je juče učesnike Međunarodnog ekonomskog foruma, koji se održava u Sankt Peterburgu, da ulažu u Crnu Goru, ali i druge balkanske zemlje.
- Od dobra naših susjeda i nama će biti bolje. Bez ekonomskog uspona zemalja na Balkanu, teško je obezbijediti reforme i politički progres - rekao je Roćen i dodao da je interes ne samo regiona već i svih drugih država da Evropa bude ujedinjena na cijelom svom kontinentu.
Prema njegovim riječima, iskustvo Crne Gore je pokazalo da treba stvarati što bolje uslove za privlačenje stranih investicija, bez obzira na rizik.
- Šta je opasnost za male zemlje? One nemaju diverzifikovanu proizvodnu strukturu, pa postoji bojazan da strani investitor kupovinom nekoliko velikih preduzeća zadobije kontrolu nad većim dijelom privrede - naveo je Roćen.
Postoji, kako je dodao, i opasnost da značajno poraste deficit tekućeg računa platnog bilansa, jer, da bi pokrenuli proces proizvodnje, strani investitori moraju da uvezu opremu, sirovine i drugo što vodi pogoršanju eksterne neravnoteže.
- Bez obzira na ove i druge izazove, crnogorsko iskustvo je da su pozitivni efekti procesa privlačenja stranih direktnih investicija mnogo veći. Da nije bilo toga, morali bismo zatvoriti mnoga domaća preduzeća, što bi imalo direktan negativan efekat i na zaposlenost i na proizvodnju - kazao je Roćen.
On je podsjetio da male zemlje raspolažu i malim budžetima pa su eventualne intervencije u privredi i subvencije vrlo ograničene, zbog čega su strana sredstva za to praktično nezamjenjiva.
- Dolazak nekoliko renomiranih stranih kompanija u Crnu Goru podstakao je i druge investitore. Crnoj Gori je prebacivano što je širom otvorila vrata ruskom kapitalu, međutim, to je za nas imalo višestruku korist - tvrdi Roćen.
On je naveo da su u Crnoj Gori prisutne renomirane kompanije i banke skoro iz cijelog svijeta.
- U posljednje tri godine u Crnu Goru su došle investicije iz preko 100 zemalja, a u posljednje dvije realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) je preko osam odsto. Smanjili smo stopu nezaposlenosti za nekoliko godina sa 32,5 odsto na oko 11 odsto - podsjetio je Roćen.
U Crnoj Gori se, kako je dodao, inflacija kreće na nivou euro zone, a priliv stranih investicija po stanovniku je najviši u Evropi, oko 1,6 hiljada eura.
- Privatizovano je 85 odsto državnih preduzeća, što nam je omogućilo ne samo priliv svježeg kapitala, nego i nova znanja, tehnologije, kao i bržu integraciju u tržišta u neposrednom okruženju - kazao je Roćen.
On je naveo da u oblasti turizma Crna Gora ima izuzetno privlačne resurse, a očekuje se interes stranih investitora i za realizaciju krupnih projekata u energetici i infrastrukturi.
- U narednih nekoliko godina planirano je da se u realizaciju samo nekoliko projekata u ovim oblastima investira od sedam do deset milijardi eura - saopštio je Roćen.
Peterburški međunarodni ekonomski forum okupio je predsjednike, premijere, šefove parlamenata i ministre iz više od 65 zemalja svijeta, kao i visoke predstavnike vodećih svjetskih i ruskih kompanija.

Vijesti

Centralna banka i ove godine očekuje visoku stopu rasta

PODGORICA – Međunarodno okruženje neće povoljno uticati na Crnu Goru ali će njena ekonomija i ove godine ostvariti visoku stopu rasta, procjenjuju u Centralnoj banci. Glavni ekonomista CBCG, Nikola Fabris, u kvartalnom izvještaju navodi da globalna finansijska kriza utiče na rast kamatnih stopa, otežan pristup likvidnim sredstvima, kao i na odliv portfolio investicija.

"Kontinuirani rast cijena nafte i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda direktno povećava inflaciju u Crnoj Gori. Slabljenje dolara utiče na opadanje konkurentnosti ekonomija vezanih za euro, pa i crnogorske«, kaže Fabris.

Svi ti faktori, kako je dodao, usporavaju rast ili izazivaju pojavu recesije na razvijenim tržištima koja opet ima povratni negativni efekat na crnogorsku privredu.

»Ipak i pored tih faktora očekujemo da će Crna Gora i ove godine ostvariti visoku stopu rasta. Naša očekivanja bazirana su na izuzetno visokim stopama rasta u prvom kvartalu u industriji, turizmu, šumarstvu i građevinarstvu«, rekao je Fabris.

On je podsjetio da je prvi ovogodišnji kvartal karakterisao rast ekonomske aktivnosti, fiskalna politika se i dalje vodi na «zdravim» osnovama, a mjere CBCG su se pokazale efikasnim u zaustavljanju kreditne ekspanzije. Prema procjenama Sekretarijata za razvoj, bruto domaći proizvod (BDP) u prva tri mjeseca iznosio je 586,6 miliona EUR, što je realni rast od 8,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

»Najveći uticaj na rast inflacije u prvom kvartalu imale su cijene prehrambenih proizvoda. Godišnja stopa bazne inflacije u martu je iznosila 2,47 odsto«»Ovi podaci potvrđuju da se nastavila ekspanzija iz prethodnih par godina i da se Crna Gora svrstava u grupu privreda u tranziciji sa najbržim ekonomskim rastom«, navedeno je u kvartalnom izvještaju glavnog ekonomiste CBCG.

Inflacija, u Crnoj Gori raste, ali to je, kako se dodaje, globalni fenomen podstaknut finansijskom krizom, rastom cijena nafte i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U Crnoj Gori je u odnosu na kraj prethodne godine inflacija mjerena indeksom troškova života zabilježila rast od dva odsto, a u posljednjih 12 mjeseci iznosila je 8,2 odsto. Prosječna stopa inflacije u prva tri mjeseca ove godine, u poređenju sa istim periodom prethodne, iznosila je osam odsto.

»Najveći uticaj na rast inflacije u prvom kvartalu imale su cijene prehrambenih proizvoda. Godišnja stopa bazne inflacije u martu je iznosila 2,47 odsto«, kazali su iz CBCG.

Novčana masa, odnosno najširi monetarni agregat M21, na kraju prvog kvartala povećana je jedan odsto u odnosu na kraj godine, a u poslednjih 12 mjeseci 50 odsto.

Aktiva banaka porasla je u prvom kvartalu pet odsto, u posljednjih godinu 80 odsto. Stopa rasta kredita na kraju prvog kvartala iznosila je 9,8 odsto.

»Ukoliko bi se nastavila ta tendencija do kraja godine, tada bi godišnja stopa rasta iznosila oko 39 odsto, što je u potpunosti u skladu sa nivoom koji je targetirala CBCG«, rekao je Fabris. U odnosu na prvi kvartal prethodne godine, stopa rasta kredita je bila niža skoro četiri puta.

»Ovi podaci pokazuju da su se mjere CBCG usmjerene prema ograničavanju kreditne ekspanzije pokazale efikasnim. Međutim, negativnu tendenciju predstavlja činjenica da su u prvom kvartalu znatno brže rasli odobreni krediti nego depoziti, kao i to što je još prisutan gep između ročnosti izvora i plasmana sredstava«, naveo je Fabris.

Industrijska proizvodnja je u poređenju sa istim periodom prethodne godine porasla 11,1 odsto, a najveći rast je zabilježen u sektoru vađenja ruda i kamena od 36,4 odsto.

I pored visokog rasta, CBCG pomalo zabrinjava činjenica da je u martu ostvaren pad proizvodnje od 4,8 odsto iako taj mjesec ima više radnih dana u odnosu na prethodni.Prema podacima Ministarstva finansija, javni prihodi u prvom kvartalu iznosili su 315,5 miliona EUR i u odnosu na isti period prethodne godine povećani su 37,6 odsto.

Državni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala iznosio je 788 miliona EUR odnosno 29 odsto od procijenjenog BDP-a i nalazi se, smatra Fabris, na sasvim prihvatljivom nivouKonsolidovani javni izdaci povećani su 28,5 odsto na 273,7 miliona EUR. U tom periodu je ostvaren suficit od 41,8 miliona EUR, za koji se očekuje da će, shodno najavama, biti iskorišćen za otplatu dugova u zemlji i inostranstvu.

Državni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala iznosio je 788 miliona EUR odnosno 29 odsto od procijenjenog BDP-a i nalazi se, smatra Fabris, na sasvim prihvatljivom nivou. Deficit na tekućem računu platnog bilansa Crne Gore iznosio je 390,9 miliona EUR ili 66,6 odsto BDP-a, što je 80,3 odsto više nego u istom periodu prošle. Deficit robne razmjene povećan je 66,8 odsto na 402,8 miliona EUR.

Priliv stranih direktnih investicija u Crnu Goru, tokom prvog kvartala iznosio je 215,2 miliona EUR, dok je istovremeno odliv bio 85,7 miliona EUR. Neto priliv direktnih investicija u tom periodu iznosio je 129,5 miliona EUR, što je 2,2 odsto manje u odnosu na prošlu godinu.

U prva tri mjeseca povećan je i broj turista koji je posjetio Crnu Goru, 26,2 odsto, a ostvarenih noćenja 53 odsto. Prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine iznosili su 16,6 miliona EUR ili 90,9 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

»Naročito je značajna izuzetno visoka stopa rasta broja stranih turista od 32 odsto imajući u vidu platno bilansne probleme. Rast broja dolazaka i noćenja u zimskoj sezoni ide u prilog tvrdnji da Crna Gora raspolaže sa izuzetno kvalitetnim potencijalom za razvoj turizma ne samo u ljetnjem periodu već tokom cijele godine, a podaci pokazuju da je broj gostiju rastao u svim vidovima turističke ponude«, naveo je Fabris. Ipak, kako je dodao, kontrast i raznovrsnost turističke ponude predstavljaju potencijal koji još nije dovoljno iskorišćen.

Podaci Monstata o obimu saobraćajnih usluga ukazuju na uglavnom pozitivne rezultate, a manji obim prevoza ostvaren je samo kod drumskog prevoza putnika i u željezničkom robnom saobraćaju.

U šumarstvu je zabilježen izuzetno visok rast ekonomske aktivnosti od 581 odsto, što je djelimično posljedica i izuzetno niskog obima aktivnosti u prvom kvartalu prethodne godine.

Efektivni časovi rada u građevinarstvu povećani su 17 odsto, a vrijednost zaključenih ugovora, kako smatraju u CBCG, ukazuje na izuzetno dinamičan rast ove grane u i u narednom periodu.Rast ekonomske aktivnosti se pozitivno odrazio i na kretanja na tržištu rada.

»Broj zaposlenih radnika na kraju marta bio je najviši u ovom vijeku, dok je nezaposlenih bilo 20 odsto manje u odnosu na prvi kvartal prethodne godine«, podsjećaju iz CBCG. Realan rast zarada u prvom kvartalu iznosio je 15,6 odsto i u najvećoj mjeri se odnosio na državni sektor. Fabris ocjenjuje da, iako je povećanje bilo «iznuđeno» zbog značajnog zaostajanja plata u državnom sektoru, u narednom periodu je to potrebno vezati za rast produktivnosti da ne bi bila ugrožena konkurentnost privrede. U prvom kvartalu nastavljena je tendencija iz prošle godine opadanja svih berzanskih indeksa.

Indeks Moste je u odnosu na kraj prethodne godine pao 10,7 odsto, NEX20 27 odsto, a NEXPIF 29,4 odsto. U odnosu na maksimalne vrijednosti u prošloj godini Moste je na kraju marta bio niži 50,5 odsto, NEXPIF 45,5 odsto i NEX20 48,7odsto.

»Stiče se utisak da je opadanje berzanskih indeksa posljedica „pucanja cijenovnog balona”, kao i globalne finansijske krize. Broj instrumenata kojima se trguje na berzi je još mali i uzak i ograničavajući je faktor rasta«, upozorio je Fabris.

SEEbiz

MONTENEGRO BIZNIS ALIJANSA ZADOVOLjNA ODLUKOM O POJEFTINjENjU STRUJE ZA MALA I SREDNjA PREDUZEĆA
Dobar signal za biznis

Podgorica, 8. juna (MINA-BIZNIS) - Odluka o pojeftinjenju struje za crnogorska mala i srednja preduzeća dobar je signal za domaći biznis, ali je o njenim efektima moguće govoriti tek nakon uvida u kretanje cijena ostalih inputa, ocijenili su predstavnici Montenegro biznis alijanse (MBA).

„Dobro je da se shvatilo da ne možemo govoriti o konkuretnosti crnogorskih firmi, pogotovo na regionalnom i evropskom tržištu, ako su cijene struje za biznis dva puta veće od prosjeka u Evropskoj uniji“, rekao agenciji Mina-biznis direktor MBA Darko Konjević.

On je kazao da su predstavnici privatnog sektora u Crnoj Gori, čije interese štiti MBA, očekivali da će kilovat sat električne energije za biznis pojeftiniti više od 7,5 odsto.

„Vjerujemo da je to samo prvo pojeftinjenje i očekujemo da će cijene struje za firme biti tržišne. U prilog tome ide i liberalizacija tržišta električne energije i dovođenje konkurencije i u tom segmentu ekonomije“, saopštio je Konjević.

On je podsjetio da je cijena električne energije za preduzeća dugo bila jedna od barijera razvoja privatnog sektora u Crnoj Gori, zbog čega su članovi MBA više puta razgovarali sa predstavnicima Regulatorne agencije za energetiku o mogućnostima njenog smanjenja. Inicijativu za smanjenje cijene električne energije za preduzeća MBA je pokrenula 2005. godine, kada je iznos, koji su za utrošenu struju plaćale firme, bio tri puta veći od onog za domaćinstva.

Konjević smatra da smanjenje troškova crnogorskih preduzeća zbog snižavanja cijena po kojima će domaće firme plaćati utrošenu struju, može samo pozitivno da utiče na njihovo poslovanje. „Naravno treba imati u vidu i kretanje cijena ostalih inputa i tek nakon toga izvesti zaključak o efektima te odluke“, podsjetio je on.

Trend smanjenja cijena električne energije za preduzeća, prema riječima Konjevića, treba nastaviti i ubrzati, kako bi se privatnom sektoru omogućio puni doprinos ravoju Crne Gore.

„Mora se shvatiti da preduzeća električnu energiju troše za stvaranje nove vrijednosti i tako doprinose razvoju ekonomije u cjelini“, kazao je on. Konjević smatra da je visok deficit električne energije, od preko 40 odsto, i dalje veliki problem, prije svega zbog stalnog rasta njene cijene na regionalnom tržištu.

„Nastavićemo da se zalažemo za privatizaciju u sektoru energetike, izgradnju novih energetskih objekata i dodatnu racionalizaciju potrošnje, jer samo tako možemo da govorimo o dugoročnom održivom razvoju u tom dijelu crnogorske ekonomije“, zaključio je Konjević.

Pobjeda

Razmišljajte šta ćete kada stanu investicije
ŠEF SVJETSKE BANKE U CRNOJ GORI JAN PETER OLTERS ZA “VIJESTI” KAŽE DA VLADA MORA BITI OBAZRIVA DOK TRAJE EKONOMSKI BUM

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini bila najbrže rastuća u svijetu, što je uslovilo porast stranih direktnih investicija. Veliki dio tih investicija je došao zbog atraktivne životne okoline, a više od polovine se odnosilo na nekretnine. Ali, treba imati u vidu da sve ima svoje granice i da u nekoj tački te investicije neće biti tu
Izazov je pred ministrom finansija. Mora ubijediti ostale kolege u Vladi da u budžetu nema toliko novca koliko ga ima, i da se on ne troši na lične dohotke i tekuće izdatke. Mnogo je primjera iz drugih zemalja gdje ministar finansija nije bio jak i gdje su sve krupne greške u kreiranju ekonomske politike pravljene za vrijeme buma. Poslije epizode buma došao je pad koji je bio van kontrole Vlade
Podgorica – Šef kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori Jan Peter Olters najavio je u intervjuu “Vijestima” izradu nove studije o siromašnima u Crnoj Gori, koja će pokazati da li se njihov broj uvećao u posljednje dvije godine.
- Istaživanje za 2006. koje je pokazalo da je 11,3 odsto crnogorskih građana siromašno bilo je polazna osnova, jer je to godina sticanja nezavisnosti. Ono treba da posluži da se gleda kako se stvari mijenjaju iz godine u godinu. Veći dio statističkih podataka obrađen je u Beogradu, a sada Crna Gora ima mehanizme da radi ovdje – rekao je Olters.
Smatrate li da se broj siromašnih uvećao, budući da su od sredine 2007. građani suočeni sa brojnim poskupljenjima?
- Ne bih kalkulisao i nagađao o tome. Mnogo više stvari će se znati kada uradimo drugu studiju. Na nju se neće dugo čekati, jer je metodologija za utvrđivanje tog pitanja jasno definisana. Važno je uzeti u obzir podatke koje sada imamo i vidjeti kako oni utiču na pojedine djelove zemlje. Bio je veliki priliv kapitala, otvorena su radna mjesta, ali treba vidjeti zašto se mladi sa sjevera sele ka centralnom i južnom dijelu.
Uskoro će godina od otvaranja kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori. Jeste li zadovoljni postignutim rezultatima i šta je sve odrađeno u tom periodu?
- Kada se pogleda unazad uvijek se pomisli da su neke stvari mogle biti bolje odrađene. Iako smo imali neka ograničenja koja se odnose na resurse mogu reći da je napravljen dobar korak naprijed. Saradnja sa vlašću je unaprijeđena, implementirano je nekoliko važnih projekata, a novi su u pripremi. Rezultate treba posmatrati kroz tri segmenta djelovanja - podršku ka unapređenju daljeg ekonomskog rasta, jačanju određenih institucija i unapređenju životnog standarda. Budući da je turizam glavna grana svi sektori ga moraju podržati. Mora se obezbijediti javna infrastruktura i uslovi da se turisti vraćaju iz godine u godinu. U tom smislu započet je projekat regionalnog snabdijevanja vodom koji će povezati Skadarsko jezero sa primorjem.
Drugi projekat se odnosi na rješavanje problema čvrstog otpada i otpadnih voda koji je druga strana turizma. Zatim, priprema projekata za jačanja zdravstvenog i obrazovnog sistema i ruralnog razvoja. Jedno od važnih pitanja je stvaranje efikasnog katastra i Uprave za nekretnine, jer će to omogućiti više investicija u Crnu Gori i njen dalji rast. Ukratko, pokušavamo da intervenišemo u oblastima koje su kritične. Iskustva eksperata Svjetske banke širom svijeta treba da pomognu da se stvari srede kako bi se zemlja pripremila za fondove koji će joj biti dostupni ulaskom u EU.
Šta to treba popraviti u Upravi za nekretnine?
- Navešću primjer. Planirate da uložite dosta novca u Crnu Goru kroz neku fabriku. Pronađete mjesto gdje želite da to izgradite, kupite zemlju, izgradite fabriku i počnete sa radom. I onda dođete u situaciju da vam taj čovjek od koga ste kupili zemlju kaže da nije vlasnik te zemlje nego sam ja. I tu počinjete proces ustanovljavanja ko je vlasnik zemlje. Vlasništvo i granice imanja biće jasno definisani kao i proces prebacivanja vlasništva, bez obzira da li je sa Crnogorca na Crnogorca ili sa Crnogorca na stranca. Što je jasniji taj proces to će biti više investitora koji će se odlučiti da izaberu Crnu Goru za svoje investicije. To je važan elemenat u donošenju odluke da se izabere Crna Gora, a ne neko drugo mjesto.
Znači, preporučili biste državnim organima da se sporno pitanje o pravu vlasništva nad zemljištem u novom Zakonu o imovinsko –pravnim odnosima riješi u korist stranaca?
- Pokušavamo da postignemo da bude jasno definisano ko šta posjeduje i da taj proces prebacivanja vlasništva sa jedne na drugu osnovu bude jasno definisan. Do koje će mjere Crnogorcima biti prijatno da stranci budu vlasnici njihove zemlje to je političko pitanje i ono ima svoje dobre i loše strane. Ali, nije na meni ili Svjetskoj banci da kažemo koji pristup da imate po tom pitanju.
Svjetska banka je odobrila Crnoj Gori 90 miliona dolara za projekte do 2010. godine. Koliko je od tog novca do sada realizovano?
- Do sada su realizovana 43 miliona dolara za šest projekata, a u sljedećih šest do devet mjeseci dodaćemo neke nove projekte koji će se uskoro naći pred odborom Svjetske banke. To su već pomenuti projekti energetske efikasnosti, ruralnog razvoja, katastra i Uprave za nekretnine, obrazovanja, kao i još jedan koji se odnosi na vodosnabdijevanje.
Kako komentarišete stanje u crnogorskoj ekonomiji? Smatrate li da je i dalje pregrijano?
- Prošla godina je bila fantastična. Očekujem stope rasta od 10 do 12 odsto. Crnogorska ekonomija je bila najbrže rastuća u svijetu što je uslovilo porast stranih direktnih investicija (SDI). Veliki dio tih investicija je došao zbog atraktivne životne okoline, a više od polovine se odnosilo na nekretnine. Ali, treba imati u vidu da sve ima svoje granice i da u nekoj tački te investicije neće biti tu. To će imati uticaj na budžet, a pitanje je da li će on biti spreman za to. Ne kažem da će se to desiti u ovoj ili sljedećoj godini, ali srednjeročno to će biti tako i to se mora imati na umu. Drugo važno pitanje je kreditna ekspanzija, koja se morala zaustaviti i Centralna banka je preuzela dobre mjere u tom pravcu. Tako da nije važna pregrijanost nego šta raditi da se ne dogodi najgore, a to je pad rasta. SDI i krediti u velikoj mjeri povećavaju uvoz koji dovodi do većeg PDV-a kojim se puni budžet. Padom SDI i kredita pašće uvoz i možda neće biti viška u budžetu koji sada postoji.
Šta moraju uraditi kreatori ekonomske politike da se ne bi dogodio taj pad ekonomskog rasta o kojem govorite?
Izazov je pred ministrom finansija da rukovodi tim ekonomskim bumom. Mora ubijediti ostale kolege u Vladi da u budžetu nema toliko novca koliko ga ima, i da se on ne troši na lične dohotke i tekuće izdatke. Fiskalna politika se mora planirati kroz nekoliko budžetskih programa, a ne samo jedan. Znači mora se rasmisliti kako da se kontrolišu izdaci i da se ima neka vrsta osiguranja da se spriječe neke stvari ako rast počne padati. Mnogo je primjera iz drugih zemalja gdje ministar finansija nije bio jak i gdje su sve krupne greške u kreiranju ekonomske politike pravljene za vrijeme velikog buma. Poslije epizode buma došao je pad koji je bio van kontrole Vlade. Prihodi od poreza nijesu dolazili u očekivanim iznosima, a novac je trošen u onim oblastima gdje su benefiti bili najmanji. Crna Gora bi trebalo da uzme za primjer Baltičke zemlje gdje je došlo do naglog pada rasta. One su primjer za dobro i loše. Mnogi elementi su slični u Crnoj Gori – male zemlje, turistički orijentisane sa niskim poreskim stopama.

Ima prostora za još dvije banke

Kako ocjenjujete nivo razvoja bankarskog sektora u Crnoj Gori?
- Bankarski sektor je razvijan najvećom brzinom što je dobro, jer je to ključni faktor ekonomskog razvoja. Počiva na radu većinom stranih banka koje su uvele dosta međunarodnih iskustava i praksi, a povjerenje u tom razvoju je otvaranje depozita. Ipak, neke stvari su se morale zaustaviti, poput nagle kreditne ekspanzije. Otvaranje Centralnog kreditnog registra je dobar instrument koji će omogućiti bankama da svoj portfolio učine boljim. Na tržištu ima prostora za još dvije banke, a sve preko toga bilo bi previše.
Ma.MIRJAČIĆ

Vijesti

Royal Group, TriGranit i Prufrok žele Veliku plažu

PODGORICA - Interesovanje za realizaciju projekta turističke valorizacije Velike plaže do sada su pokazale tri kompanije, Royal Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, mađarski TriGranit i američki Prufrok, saopštio je danas crnogorski premijer Milo Đukanović.

Rok za pokazivanje interesovanja za Veliku plažu ističe 16. juna, a kako je kazao Đukanović, realizacijom jednog broja greenfield projekata, poput Velike plaže, stvoriće se uslovi, uključujući i infrastrukturne, za definitivno prerastanje Crne Gore u elitnu turističku destinaciju čija će ponuda odgovoriti zahtjevima i najprobirljivijih turista. On je podsjetio da je istekao rok za dostavljanje preliminarnih ponuda i za dugoročni zakup Ade Bojane, Valdanosa i Ostrva cvijeća, a interesovanje je pokazao veliki broj kompanija. Đukanović je najavio da će tender za izbor partnera za turističku valorizaciju Ade, Valdanosa i Ostrva cvijeća biti objavljen tokom jula.

Vlada će, takođe, uskoro usvojiti odluku o državnog zemljišta u na teritoriji opštine Tivat, novoformiranom preduzeću Luštica Development, čiji je vlasnik država, na dugoročni zakup.

»Vlada će tokom ove godine raspisati i javni poziv strateškim partnerima za prodaju 60 odsto akcijskog kapitala tog preduzeća, kojim će pored cijene, biti definisan i iznos godišnje rente koja će se plaćati za izgrađeno zemljište«, kazao je Đukanović.

Nakon toga, uslijediće odluka o dokapitalizaciji preduzeća Luštica divelopment u visini od 100 do 200 miliona EUR.

»Ovo će biti omogućeno svim građanima Crne Gore, kroz javni poziv za dokapitalizaciju, odnosno kupovinu 30 odsto Vladinog kapitala. Vlada će zadržati deset odsto kapitala i tako biti u poziciji da participira u organima upravljanja«, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je na osnovu ranije raspisanog tendera, ugovorena je izrada studija lokacija za 17 lokaliteta na crnogorskom primorju u zoni morskog dobra - Ostrvo Cvijeća, Sveti Marko, Bonići, Valdanos, Čanj, Rose, što je preduslov za krupna investiciona ulaganja.

»Vlada treba da razmatra ove studije do oktobra, a zatim ih uputi na usvajanje parlamentu. Za neke od ovih lokacija koje su u državnom vlasništvu već je u toku preliminarna tenderska procedura«, naveo je Đukanović.

On je dodao da je su počele konkretne aktivnosti na valorizaciji prostora Bjelasice i Komova, odnosno pokretanju značajnih investicionih projekata. Vlada je nedavno usvojila odluku o izradi Plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove, odnosno prostor koji obuhvata djelove teritorija pet opština.

»Vlada bi o ovom dokumentu mogla da se izjasni tokom juna naredne godine i proslijedi ga Skupštini na usvajanje«, rekao je Đukanović.

On je na pitanje da li Vlada ima uvid u koliko hotela, koji su privatizovani prije nekoliko godina, investitori ne izvršavaju obaveze, kao što je slučaj četiri žabljačka hotela, zatim Asom, Fjordom i Rivijerem, odgovorio da se ogromna većina tih ugovora na samo u cjelosti izvršava, nego da su značajno premašeni iznosi koji su bili planirani u okviru investicionog dijela.

Prema njegovim riječima, navedeni primjeri imaju svoju specifičnost, jer su privatizovani kroz stečaj.

»Kada se preduzeće privatizuje kroz stečaj, onda se prodaje imovina, a ne preduzeće. A kada nekome prodate imovinu, onda mu je Ustav zagarantovao tu imovinu i vi mu kao država ne možete nametati obaveze dodatnog investiranja«, kazao je Đukanović dodajući da su tipičan primjer žabljački hoteli sa još nekima na primorju.

To, kako je dodao, ne znači da Vlada ne pokušava da, kroz razgovore sa investitorima ili lokalnim upravama, stvori uslove koji će biti podsticajni za investitore da krenu u realizaciju očekivanih investicija i na tim objektima.

»Što se tiče ostalih hotela, koji su privatizovani putem međunarodnih tendera, sastavni dio kupoprodajnih ugovora je obavezan investicioni angažman, koji se redovno analizira i saglasno tome izvlače ocjene da li su se stekli uslovi za poništavanje ugovora. Imali smo i takvih slučajeva, a imamo i sada jedan na razmatranju, ali ne bih želio da prejudiciram ishod«, rekao je Đukanović.

On je kazao i da se aranžman sa preduzećem New ski centar Durmitor, o upravljanju skijalištem Savin kuk, uredno realizuje.

»Prema informacijama koje dobijam od Ministarstva turizma taj aranžman se uredno realizuje, dakle nemamo razlog da bismo raskidali ugovor, a ne želimo da raskidamo ugovor i time prejudiciramo konačan sudski epilog«, kazao je Đukanović.

Privredni sud je dva puta poništio osnivanje New ski centra. Osnivanje New ski centra prvi put je poništeno krajem 2004. godine, a presudu je potvrdio Vrhovni, a zatim i Apelacioni. New ski centar je, nakon toga, zatražio reviziju tih presuda, koja im je odobrena i predmet vraćen na početak, prvostepenom Privrednom sudu.

Privredni sud je u avgustu prošle godine drugi put poništio osnivanje New ski centra, na osnovu tužbe bivših i sadašnjih radnika Ski centra Durmitor, ali i pored toga, New ski centar je u decembru ponovo upisan u Centralni registar Privrednog suda.

Presudu je početkom ove godine potvrdio i Apelacioni sud, ali je New ski centar ponovo dobio dozvolu za upravljanje najatraktivnijim skijalištem u Crnoj Gori, Savin kuk, iako je uslov za dobijanje dozvole dokaz o registraciji preduzeća. Ta kompanija, čiji je vlasnik Grbović, osnovana je od imovine društvenog preduzeća Ski centra Durmitor. Grbović je bio dugogodišnji direktor Ski centra Durmitor.

SEEbiz

Đukanović: Rast je moguć ako će se više raditi

PODGORICA - Ekonomski rast, koji je nastavljen u prvih nekoliko mjeseci ove godine, moguć je samo u uslovima kada ljudi više rade, štede i investiraju, ocijenio je danas crnogorski premijer Milo Đukanović.

On je saopštio da rezultati ostvareni na makroekonomskom planu u prvim mjesecima potvrđuju da će do kraja mandata Vlade biti dostignuti projektovani ciljevi.

»Nastavljen je dinamičan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i on u prvom kvartalu iznosi 8,1 odsto. Na kraju mandata ove Vlade BDP će premašiti tri milijarde EUR, odnosno biće preko pet hiljada EUR po stanovniku«, rekao je Đukanović na konferenciji za novinare koja je organizovana povodom 100 dana rada Vlade.

On je kazao da su strane direktne investicije u prva četiri mjeseca ove godine premašile 300 miliona EUR, dok nezaposlenost i dalje pada. Stopa nezaposlenosti početkom juna je iznosila 11,3 odsto, dok je trenutno 11,2 odsto, a nerezidenata je 65,7 odsto više nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu i trenutno ih je oko 44,79 hiljada. Đukanović je podsjetio da su plate u tom periodu porasle 15,6 odsto, skoro duplo više nego inflacija, i, kako tvrdi, može se govoriti da su makroekonomski trendovi pozitivni.

»To nas, međutim, ne lišava obaveze da analiziramo ono što je negativno. Inflacija je globalni problem i zbog toga crnogorsku dominatno opredjeljuje transfer posljedica sa globalnog tržišta, odnosno rast cijena energenata, hrane, poljoprivrednih proizvoda koje remete čak i prognoze inflacije u Evropskoj uniji«, kazao je Đukanović.

Infalciju u Crnoj Gori, kako je dodao, izaziva i zavisnost od uvoza električne energije, što se može smanjiti iskorišćavanjem postojećih resursa, odnosno gradnjom dvije ili tri elektrane.

»Imamo ovaj problem pod permanentnom pažnjom, ali je vrlo sužen manevarski prostor za aktivnosti koje se predlažu sa crnogorske politčke scene. Nije odgovor smanjenje akciza na gorivo, to bi ugrozilo budžetsku stabilnost, a ne bi uticalo na smanjenje cijena nafte«, smatra Đukanović.

On je najavio da će Vlada na narednoj sjednici detaljnije analizirati ovaj problem i predložiti kratkoročne i dugoročne mjere za njegovo prevazilaženje. Đukanović je ocijenio da ekonomski pokazatelji govore da Vlada u kontinuitetu stvara ambijent koji svakom pojedincu obezbjeđuje slobodu da valorizuje svoje resurse – radnu vještinu, znanje i novac i pokaže svoju vrijednost na najbolji način.

»Crna Gora je pred krajem tranzicionog procesa, u smislu stvaranja temeljnih pretpostavki na zakonodavnom i institucionalnom nivou. Da bi mogli govoriti o uspješnoj zaokruženosti ove faze potrebno je u parlamentu usvojiti imovinske zakone i jasno urediti svojinska prava«, smatra Đukanović.

On je dodao da je realizovan prelazak sa centralnoplanske na tržišnu ekonomiju sa restrukturiranom privredom i 85 odsto privatizovanog društvenog kapitala. Đukanović je kazao da je Vlada čvrsto opredijeljena da tokom ove i naredne godine realizuje projekte restrukturiranje i privatizacije ključnih javnih preduzeća u transportnom sektoru.

»Generalni princip u ovom sektoru biće da infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i davaće se izabranim partnerima na korišćenje putem koncesionih aranžmana, dok će ostale djelatnosti, posebno usluge, biti privatizovane«, saopštio je Đukanović.

On je podsjetio i da su pregovori o pristupanju Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) ušli u završnu fazu, a u junu je predviđena nova runda preostalih bilateralnih pregovora sa Sjeidnjenim Američkim Državama (SAD), Japanom, Norveškom, Kinom, Kanadom i Švajcarskom. Đukanović je najavio da će šesti sastanak Radne grupe za pristupanje Crne Gore STO održaće se 18. jula u Ženevi.

SEEbiz

09 Jun 2008. 15:02 | Izvor: CdM

Lazović u Kini

Delegacija Vlade Crne Gore, koju predvodi potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, boravi od 9 do 13. maja 2008. godine u službenoj posjeti Kini, gdje će biti održano prvo zasijedanje Ekonomsko-trgovinskog mješovitog komiteta.

”Cilj sastanka je razmjena mišljenja o mogućim pravcima unapređenja ekonomsko-trgovinske saradnje, uključujući turizam, robnu razmjenu i investicije. Takođe, razgovaraće i o konkretnim pitanjima intenziviranja dalje bilateralne saradnje”, najavljeno iz crnogorske Vkade.

Tokom boravka u Kini, Lazović će održati sastanake sa predstvanicima uglednih kineskih kompanija, zainteresovanih za ulaganje u sektor saobraćajne infrastrukture i energetike.

Nakon zasijedanja mješovitog komiteta, biće potpisan memorandum o ekonomsko-trgovinskoj saradnji između Kine i Crne Gore.

SEEbiz

Zaoštrava se «bitka» na crnogorskom tržištu osiguranja

Novi igrač UNIQA

PODGORICA - Najveća centralnoevropske osiguravajuća kuća, UNIQA Group počeće rad u Crnoj Gori, a početrak rada označiće danas specijalni koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, Erhard Busek – najavljeno je iz ove kompanije. UNIQA grupa će tako znatno pojačati konkurenciju na crnogorskom tržištu osiguranja, na koje je nedavno ušla i najavila ambiciozne planove i kompanija Delta generali. Na crnogorskom tržištu, za sada, glavnu riječ vodi Lovćen osiguranje, koje drži 70 odsto tržišnog udjela.
UNIQA grupa je, inače, prisutna u 20 država, ima tradiciju dugu 148 godina.
U preko 1.800 filijala širom Evrope imaju 6,5 miliona klijenata. Sklopili su 12.500.000 ugovora, a imaju 19.000 saradnika i 148 godina tradicije.
Na svečanosti u hotelu “Podgorica” će crnogorski reprezentativac u vaterpolu Aleksandar Ivović biti promovisan za UNIQA promotera za Crnu Goru, a biće organizovan i koncert Sergeja Ćetkovića.
R.E.
REPUBLIKA

Treća traka do 16. juna
PRI KRAJU RADOVI NA MAGISTRALNOM PUTU U SUTOMORU
Bar - Radovi na trećoj traci magistralnog puta u Sutomoru, ubrzano se privode kraju, pa će ova trasa biti puštena u saobraćaj 16. juna. Time će barska opština dobiti modernu saobraćajnicu koja će omogućiti bolji protok saobraćaja kroz Sutomore - saopšteno je juče iz kabineta gradonačelnika Žarka Pavićevića.
On je juče obišao gradilište u Sutomoru, zajedno sa direktorom Direkcije za saobraćaj Veselinom Grbovićem i predstavnikom izvođača radova, čelnikom podgoričkog „Tehnoputa“ Sašom Aćimićem.
Rekonstrukciju saobraćajnice na dionici od hotela “Nikšić” do skretanja za Maljevik, u ukupnoj dužini od 2,1 kilometar, obavio je „Tehnoput“ po projektu „Put inžinjeringa“ iz Podgorice. U trupu saobraćajnice je postavljena javna rasvjeta, a u potpunosti je rekonstruisana postojeća vodovodna i kanalizaciona mreža, elektroenergetske i telekomunikacione instalacije. Istovremeno je izgrađen regionalni vodovod na tom potezu, u ukupnoj dužini od 3,2 kilometra.
R.P.

Nema ulaganja zbog birokratije, korupcije i dovođenja divljih firmi
PREMIJER TVRDI DA SE PRIVATIZACIONI UGOVORI U TURIZMU POŠTUJU, ČINJENICE GA DEMANTUJU

Podgorica – Premijer Milo Đukanović opravdao je neodgovornost državnih organa i investitora u Crnoj Gori koji ne poštuju privatizacione ugovore.
Đukanović je to uradio javno, odgovarajući na pitanja novinara o spornim hotelima, kazavši da “ogromna većina kupoprodajnih ugovora ne samo da je u cjelosti ispunjena, već su značajno i premašeni planirani investicioni iznosi”. Premijer je opravdao i vlasnike hotela kupljenih u stečaju.
- Kada nekome prodamo imovinu iz stečaja, njemu Ustav garantuje tu imovinu i ne možete mu nametati obaveze dodatnog investiranja. Tipičan primjer je sa žabljačkim hotelima i jednim brojem hotela na primorju - rekao je, između ostalog, Đukanović na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Premijer nije u pravu. Brojni ugovori sa investitorima, posebno u dijelu ulaganja, se ne poštuju, a država ne reaguje. Isti je slučaj sa hotelima prodatim iz stečaja - ne ulaže se, iako je država na to ugovorom obavezala investitore, što znači da je imala obavezu da ih natjera da to urade.
Primjeri za to su hoteli Otrant, Galeb i Lido u Ulcinju, As u Perazića dolu, Rivijera u Njivicama kod Herceg Novog, Jezera, Žabljak, Durmitor i Planinka na Žabljaku...
Krenimo od pojedinih spornih hotela prodatih tokom stečaja, za koje Đukanović tvrdi da nijesu u dometu države. To su Otrant, Galeb, Lido, Jezera, Žabljak, Planinka.
Prodaja ovih hotela započeta je prije više od četiri godine, a do danas nijedan od njih nije do kraja renoviran, rekonstruisan ili modernizovan.
Otrant je prodat kompaniji Barkli iz Moskve u februaru 2004. uz obavezu investitora da u roku od tri godine uloži najmanje 4,5 miliona, i objekat dovede na nivo četiri zvjezdice. Otrant je sada u skoro istom stanju kao kada je i prodat, a kupac, osim brojnih i pompeznih najava, ništa nije uradio. Država se nikada nije oglasila povodom kašnjenja sa ulaganjima u Otrant, čija je prodaja izazvala veliku buru u javnosti. Tada su Rusi na tenderu za samo jedan poen bili ispred Montemlina Žarka Rakčevića. Rakčević je pokrenuo i sudski spor zbog navodno neregularne privatizacije, koji i dalje traje.
Hotel Galeb prodat je pogoričkom Rokšpedu 2006. godine, a u skladu sa ugovorom kupac je preuzeo obavezu da u periodu od tri godine investira najmanje 15,39 miliona eura i objekat dovede na nivo pet zvjezdica. Rokšped je tek sada počeo da ruši hotel, kako bi izgradio potpuno novi.
Hotel Lido prodat je Rusima krajem 2006. godine, koji su se pri tom obavezali da investiraju najmanje 35 miliona eura. Do sada nije bilo ozbiljnijih zahvata na ovom hotelu.
Hoteli Jezera i Žabljak prodati su 2004. kompaniji HM Durmitor Sava Kujundžića, koji se obavezao da u rekonstrukciju i modernizaciju za tri godine uloži 5,1 milion, od čega u Jezera 3,9 miliona. Od prije četiri godine, kada je transakcija obavljena, do danas, investicije u dva hotela uopšte nijesu ni započete.
Hotel Planinka, u kojem takođe još nema radova, prodat je 2006. konzorcijumu HTP Primorje i HLT fond, uz obavezu investiranja od najmanje 8,6 miliona eura.
Svi nabrojani hoteli bili su u stečaju kada su prodati, a premijer Đukanović sada kaže da država nije u obavezi da njihovim vlasnicima nameće obavezu investiranja.
Kako to da država nema obavezu, ako su sa svim kupcima dogovorene i ugovorene investicije. Zna se i da su svi kupci na tenderima pobijedili upravo zahvaljujući i ponuđenim investicijama.
Doduše, u skoro svim slučajevima gdje je bio stečaj iza prodaje je stajao Privredni sud.
Sud je, naravno, uz Vladin Savjet za privatizaciju dužan da se brine o prodatoj državnoj imovini i poštovanju ugovora potpisanih sa investitorima.
Poznato je da je Savjet za privatizaciju ponekad upućivao “urgencije” Privrednom sudu oko rješavanja raznih pitanja, ali to još nije bio slučaj oko prodatih hotela tokom stečaja čiji vlasnici krše ugovore.
Bilo bi nepošteno kazati da su samo problem neodgovorni investitori i neodlučnost države da se sa njima obračuna. Prepreke u mnogim slučajevima su birokratija i korupcija, za šta je opet odgovorna država, odnosno Vlada koja njome upravlja.
Konkretno, birokratija se ogleda u tome da su za dobijanje dozvola i saglasnosti za gradnju ili rekonstrukciju hotela potrebne godine.
Na primjer, za objekte veće od 1.000 kvadrata od Ministarstva ekonomije potrebno je prvo dobiti urbanističko-tehničke uslove i rješenje o lokaciji. Nakon toga, potrebne su brojne saglasnosti, između ostalog, i od javnih preduzeća (Elektroprivrede, Vodovoda itd.), radi priključaka na vodu, struju i slično.
Potom je ponovo od Ministarstva ekonomije potrebna urbanistička saglasnost, zatim odobrenje za gradnju. Za hotele je potrebno i odobrenje za rad od Ministarstva turizma.
A da bi se sve ove i još druge procedure ispoštovale, neophodno je postojanje planskih dokumenata. Nedostatak planova, što je sada slučaj u cnogorskim primorskim opštinama kao što su Ulcinj, Budva, Kotor, posebno sprečava investicije. A i kada se pristupi ucrtavanju pojedinih DUP-ova, neizvjesno je šta će i u kojim gabaritima obrađivač predvidjeti na pojedinim lokacijama. Tu se javlja prostor za korupciju, o čemu investitori za sada pričaju samo nezvanično.
Vlada je, dakle, odgovorna što je za partnere u brojnim slučajevima birala “divlje” firme. Odgovorna je za nepoštovanje ugovora sa investitorima, jer ne primjenjuje kaznenu politiku. Odgovorna je za duge procedure neophodne za dobijanje dozvola i odgovorna je za nepostojanje planskih dokumenata, makar u dijelu da javno proziva opštine da se taj posao što prije okonča.
Uostalom, koalicija DPS-SDP vodi ključnu riječ, kako u Vladi tako u najvažnijim primorskim opštinama, zbog čega nema opravdanja za prevelika kašnjenja u ključnim pitanjima razvoj. Zaključak je jasan - premijer je svojom izjavom o poštovanju privatizacionih ugovora prvo opravdao sebe, pa Vladu, a potom i investitore. I posljedice su jasne - Vlada je na broju, investitori siti, a hoteli kao iz prošlog vijeka.


Elitni turizam - šta je to?

Osim hotela koji su prodati tokom stečaja, u koje se ne ulaže, dosta je sličnih slučajeva sa turističkim kompleksima privatizovanim u redovnim procedurama.
Svjež primjer je hotel Rivijera u Njivicama kod Herceg Novog, koji je 2004. godine prodat izraelskim investitorima. Kupac se obavezao da će u roku od četiri godine u hotel investirati najmanje dva miliona i dovesti ga na nivo od četiri zvjezdice. Do danas hotel nije otvoren, niti ima naznaka za to. Sa druge strane, u Vladi tvrde da je investitor uložio više novca nego što se obavezao.
Vektra Boka, kako se sada zove nekadašnje hotelsko-turističko preduzeće Boka, traži povraćaj Rivijere, koja je nekada bila u njihovom vlasništvu, upravo zbog toga što kupac krši ugovor.
Hotel As u Perazića dolu prodat je još 2002. godine ruskoj kompaniji Njega turs, koja se obavezala da investira 22 miliona tadašnjih maraka i objekat u roku od dvije godine dovede na nivo od četiri zvjezdice. Ni ovaj hotel još nije otvoren, niti je ta varijanta izvjesna, jer ni polovina radova nije završena. I vlasnici Asa imali su problema oko dobijanja dozvola, ali je to riješeno u septembru 2006.
Iz Vlade kažu da je vlasnik Asa uložio više nego što se obavezao, zbog čega se i dalje toleriše to što je hotel zatvoren.
Na primorju i uopšte u Crnoj Gori, generalno se nedovoljno ulaže u hotelske kapacitete visoke kategorije. Splendid je za sada najsvjetliji primjer elitnog hotela u Crnoj Gori, iako ne treba potcijeniti Belvi, Blu star, Bjanku, Avalu kada se do kraja završi itd.
U ovom trenutku, pored hotela koji predstavljaju negativan primjer odnosa države i investitora, postoje brojni drugi zastarjeli, gdje su ulaganja prijeko potrebna - Jadran Perast, Vile Oliva, Fjord, hoteli koji pripadaju preduzećima Korali, Primorje, Onogošt, Mimoza, Ulcinjska i Budvanska rivijera… Prijeko potrebna su i ulaganja u lokalitete poput Velike plaže, Valdanosa, Buljarice, Jaza...
Elitni turizam koji se propagira u Crnoj Gori je realnost, ako se uzmu u obzir potencijali zemlje. Ipak, koraci koji se preduzimaju ukazuju da će masovni turizam još godinama biti dominantan.
Zdravko VUČINIĆ
Vijesti

Kinezi bi ulagali u energetiku
PREDSTAVNICI CRNOGORSKE I KINESKE VLADE POTPISALI MEMORANDUM

Peking(MINA-BUSINESS) – Predstavnici crnogorske i kineske Vlade potpisali su juče Memorandum o ekonomsko-trgovinskoj saradnji između dvije zemlje, kojim se predviđa njeno unapređenje i intenziviranje kroz razmjenu znanja i iskustava, posebno u oblastima infrastrukture, turizma i spoljnotrgovinske politike.
Memorandum je potpisan na prvom zasjedanju Ekonomsko-trgovinskog mješovitog komiteta crnogorske i kineske Vlade, koji je održan u Pekingu. Crnogorsku delegaciju na zasjedanju je predvodio potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.
Kineski investitori saopštili su, tom prilikom, da su spremni da ulažu u infrastrukturne objekte u Crnoj Gori i da učestvuju na tenderu za izgradnju drugog bloka pljevaljske Termoelektrane (TE).
Kopredsjedavajući Komiteta je rekao da je Kina zainteresovana za korišćenje kapaciteta Luke Bar i pozvao kineske privrednike da uspostave saradnju sa tim preduzećem, ali i crnogorske da učestvuju na kineskim nacionalnim sajmovima za trgovinu i investicije.
Na sastanku je dogovoreno i da se pod pokroviteljstvom kineske Vlade održe dva simpozijuma na temu razvoja infrastrukture i zaštite životne sredine.
U okviru ranije potpisanog Memoranduma o saradnji u oblasti turizma, predstavnici vlada su se dogovorili da u predstojećem periodu realizuju posjete grupa kineskih državljana Crnoj Gori.
Lazović je na zasjedanju podsjetio na progres koji je Crna Gora ostvarila od sticanja državnosti, čiji su pokazatelji dinamičan makroekonomski razvoj i povoljan poslovni i investicioni ambijent.
Lazović će se, kako je najavljeno, sjutra sastati sa potpredsjednikom kineske Vlade Vangom Kvišanom.
Iz Kabineta potpredsjednika Vlade saopšteno je da će se drugo zasjedanje Mješovitog komiteta održati naredne godine u Podgorici.
Vijesti

Gdje je taj plan B
ĐUKANOVIĆ U PLJEVLJIMA KAZAO DA JE ZAUSTAVLJANJE PRIVATIZACIJE TERMOELEKTRANE I RUDNIKA PROPUŠTENA ŠANSA

Pljevlja – Predsjednik Vlade Milo Đukanović saopštio je juče da nije upoznat sa realizacijom plana B, koji su kao alternativu zagovarali protivnici privatizacije Termoelektrane i Rudnika uglja.
- Ja nemam nikakve informacije dokle se stiglo sa planom B, koji je trebalo da bude spasonosna alternativa privatizaciji Rudnika i Termoelektrane. To, vjerovatno, uvjerljivije od bilo čega govori o realnosti te alternative. Ako ja kao predsjednik Vlade, koji taj posao vodim sto dana, nemam nikakvu informaciju onda će biti da je tu od starta nešto bilo problematično - rekao je Đukanović.
On je juče u Pljevljima kazao da je ta opština krenula putem snažnog ekonomskog oporavka, i najavio punu podršku lokalnoj upravi. Prema njegovim riječima, Vlada u 2008. realizuje program finansijske podrške toj opštini, kroz Egalizacioni fond, dotacije i javne radove. Đukanović je kazao da je Vlada spremna da opštini pomogne i u realizaciji projekta toplifikacije.
Premijer, ministri Milutin Simović i Branimir Gvozdenović juče su obišli pogone kompanije Vektra Jakić, a potom su imali radni ručak sa privrednicima Pljevalja.
Ranije juče premijer i saradnici razgovarali su i sa predsjednikom pljevaljske Opštine dr Filipom Vukovićem o razvojnim i infrastrukturnim planovima tog grada.
Kao bitno, premijer je ocijenio što su ljudi koji žive u Pljevljima "shvatili da ta opština raspolaže ogromnim razvojnim resursima i da samo od njihove umješnosti i pomoći Vlade zavisi kojom će brzinom stvoriti uslove da se ovaj grad više ne napušta".
- Važno je da prepoznamo da energetika u ovom gradu staje na noge, iako smo svi podijelili žaljenje zbog propuštene šanse, da se kroz privatizaciju Rudnika uglja i Termoelektrane obezbijedi značajniji razvojni zamah ne samo energetike već i Pljevalja u cjelini. Od žala se ne živi, ali moramo pokušati da ispravimo greške. Vlada nije ključni nosilac odgovornosti za to. Taj projekat je vodila Vlada kojoj sam ja presjedavao do kraja 2006. godine. Tokom 2007. se dogodila opstrukcija toj Vladinoj ideji i možemo da konstatujemo da imamo zastoj u korišćenju energetskih potencijala i realizaciji važnih investicionnih programa u opštini Pljevlja. Zbog zaoštravanja energetskog problema dovedena je u pitanje proizvodnja u nekim važnim industrijama u Crnoj Gori. To su posljedice za koje neko mora biti odgovoran. Važno je da stalno upozoravamo koliko je fatalan gubitak vremena. Ja se plašim da smo skloni da i dalje ponavljamo greške - rekao je premijer.
Đukanović je ocijenio da je važno da se počinje mnogo pametnije, racionalnije gazdovati šumskim resursom i da se u Vektri Jakiću osjećaju veoma snažne investicije koje treba da nas dovedu do većeg stepena finalizacije.
- Dobili smo i informaciju da se u bivšem rudniku Šuplja stijena oživljava proizvodnja i stvaraju uslovi za novo zaposlenje. Smatram dobrom inicijativom što će u Pljevljima biti otvorena visokoobrazovna ustanova. Na taj način će se zaustaviti iseljavanje mladih iz Pljevalja. Toplifikacija će doprinijeti efikasnijem rješavanju ekoloških problema u ovom gradu. Ekološki problemi su jedan od ključnih problema u ovom gradu. Dogovorili smo se da će uskoro biti organizovana posjeta ministra zaštite životne sredine koji će detaljnije sa lokalnom upravom i ključnim proizvođačima razgovarati o svim obavezama koje se moraju ispuniti. Naravno, upozorio sam i lokalnu upravu i privrednike da svi moraju poštovati obaveze iz oblasti očuvanja životne sredine i tu se ništa neće tolerisati – istakao je Đukanović.
G. M.

Vijesti

Dividenda po akciji 5,87 eura
ODRŽANA SKUPŠTINA AKCIONARA JADRANSKOG SAJMA

Budva - Jadranski sajam iz Budve počeće danas isplatu dividendi svim akcionarima u iznosu do 850 eura, zavisno od broja akcija koje posjeduju – saopšteno je juče nakon Skupštine akcionara.
Kako je pojašnjeno u saopštenju, vrijednost dividende po akciji iznosi 5,8742699 eura, skoro dvostruko više nego prošle godine.
- Odlukom o raspodjeli dobiti za 2007. godinu, koju je jednoglasno usvojila Skupština akcionara A.D. Jadranskog sajma, 50 odsto ostvarene dobiti izdvojeno je za investicije, a preostalih 50 odsto za akcionare prema listi vlasnika hartija od vrijednosti. Skupština akcionara Jadranskog sajma jednoglasno je usvojila Izvještaj o poslovanju za 2007. godinu ističući da je ovaj kolektiv u minuloj godini ostvario izuzetne rezultate – navodi se u saopštenju.
Jadranski sajam, prema registru Centralne depozitarne agencije, ima ukupno 29.033 akcije, tako da će akcionarima biti podijeljeno oko 170.500, što je polovina dobiti iz 2007. od 341 hiljadu eura.
V.L.

Vijesti

Učesnici stranih tržišta kapitala smatraju da i na crnogorskim berzama ima šansi za preokret

Presudni profit i dobre prezentacije

PODGORICA - Da bi se promijenila situacija na crnogorskom tržištu kapitala, i zaustavili negativni trendovi, neophodni su strani ulagači, koje, opet, privlače profitabilne kompanije, ali i obilje podataka o tim kompanija. Zato učesnici na crnogorskom tržištu treba da urade više da predstave šanse potencijalnim ulagačima, kojih sigurno ima - ocijenio je za Republiku Dejvid Grejson, iz kompanije Auerbach Grayson.
Grejson, koji je prošle sedmice u Bečićima učestovao na Međunarodnoj konferenciji o tržištima kapitala »Korak naprijed» ukazuje da se mnogo više može uraditi na popravljanju stanja na tržištu.
- Berze, za početak, mogu da uradi više na PR-u, i na predstavljanju i sebe i tržišta. Moja kompanija ima veze veze sa Holder brokerom i treba nam posrednik da uradi istraživanje fokusirano na kompanijama, u odnosu na makroekonomiju Crne Gore. Zatim treba povesti predstavnike kompanija ili analitičare u SAD ili države EU i predstaviti sve to investitorima – ukazuje Grejson i dodaje da je to «najbolji način da se klijentima predstavi tržište».
On smatra i da je crnogorsko tržiište kapitala «još značajno neotkriveno».
- Ima dosta investitora koji traže nova tržišta, na tim tržištima treba nešto da urade. Treba upoznati investitore sa svim što nudite – ukazuje on.
Grejson predlaže i da se konferencije, kakva je i bečićka »Korak naprijed» sljedeće godine proširi tako što će se dovesti i investitori na jednoj strani, a na drugoj strani obezbijediti prisustvo kompanija sa kojima bi razgovarali potencijalni ulagači.
- Sada kada je tržište u korekciji, vrijeme je da se preduzmu koraci i dovedu novi strani investitori, koji će pomoći da se stabilizuje dio spekulativne prirode tržišta. Jer, lokalni investitori bili su veoma spekulativni, dok strani investitori uglavnom drže udjele na srednji i dugi rok – smatra Grejson.
On zaključuje kako je Crna Gora predivna zemlja, koja ima puno šansi, ali koja mora mnogo više da uradi da sebe oglašava i reklamira, kako bi privukla strane investitore. - Tu je važna i uloga lokalnih brokera, da počnu da istražuju o lokalnim kompanijama, i da to objavljuju na engleskom – poručio je on.
Predstavnik Instabulske berze Aril Seren poručio je da za oporavak treba obezbijediti prisutnost velikih kompnija na tržištu, i to kompanija koje prave profit.
- Onda će doći i investitori. Sigurno imate nekoliko takvih kompanija - pet, deset, nije važno. Vjerovatno ima i državnih, ili djelimično državnih, koje tek treba privatizovati. To su sve firme koje privlače investitore – kazao je Seren.
On je dodao i kako ipak treba informisati učesnike tržišta kapitala o pouzdanosti tih kompanija.
- Siguran sam da će biti bar 50 odsto interesovanja za takve kompanije iz inostranstva. One privlače sve više stranih investiora, povećava se likvidnost tržišta... Sigurno ima velikih kompanija, treba početi privatizaciju i strancima omogućiti da investiraju, i biće toga sve više – ukazuje on.
On je ukazao na aktivan sektor turizma, koji, po njemu, ipak, ima problema da privuče investicije u doba kreditne krize.
Željka Radulović

Jeftino je, vrijeme je za kupovinu
Direktor brokersko-dilerske kuće M&V investments iz Beograda, Dragijana Radonjić-Petrović, vezano za buduće trendove kazala je kako je «bolesni optimista», uz napomenu da «ako surovo i pesimistički gledate na situaciju na berzi, onda ni očekivanja ne mogu biti realna». Ona je poručila učesnicima na tržištima kapitala da treba da se odreknu profesionalnih i drugih sujeta. - Naša dva tržišta su sada jeftina. Druga je priča što su neki kupovali akcije kompanija po višim cijenama. Ranije su nam te hartije bile skupe, a sada kada su jeftine, nemamo para ili smo malo obeshrabreni. Ko ima para i želi zaradu u nekom srednjem roku, sada treba da ulaže – poručila je ona. Dragijana Radonjić-Petrović je podsjetila i kako tržišta osam zemalja u regionu imaju tržišnu kapitalizaciju od 95 milijardi eura, a jedna Poljska, Egipat ili Turska po 300 milijardi eura. - Oni su svi nekoliko puta veći od nas. Znači, mi nemamo drugog izbora nego da ostvarimo bolju saradnju i vidimo šta to možemo zajednički da radimo – kazala je ona i dodala da je povezivanje berzi moguće preko dvojnog listiranja akcija kompanija u državama. Radonjić-Petrović je objasnila da je moguće da akcija Crnogorskog Telekoma sjutra bude na Beogradskoj berzi, a akcije neke kompanije iz Srbije na crnogorskim berzama. - To treba da bude u cilju da imamo više hartija koje možemo ponuditi investitorima. Investitor danas može kupiti top pet hartija u Crnoj Gori - KAP, Telekom, EPCG, malo Budvanske i Ulcinjske, ali tu se zatvara priča. Slična je situacija i u Beogradu i tamo možda ima sedam kompanija – ukazuje Radonjić-Petrović.

Republika

Bićemo elitni 2010. ili 2011.
MINISTARSTVO TURIZMA REAGOVALO NA TEKST “NEMA ULAGANJA ZBOG BIROKRATIJE, KORUPCIJE I DOVOĐENJA DIVLJIH FIRMI”

Podgorica - Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine reagovalo je na tekst pod naslovom „Nema ulaganja zbog birokratije i korupcije i dovođenja divljih firmi“, objavljenog u jučerašnjem broju “Vijesti”.
- Obavještavamo vas da se u pomenutom članku na tendenciozan način i krajnje neargumentovano opisuje proces privatizacije i stanje hotelsko turističke privrede u Crnoj Gori.
Naime, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države Crne Gore i ciljevima utvrđenim Master planom razvoja turizma u pravcu podizanja nivoa kvaliteta smještajnih kapaciteta u hotelskoj industriji, u proteklih sedam godina uspješno je tekao proces privatizacije hotelsko-turističke privrede u Crnoj Gori. Do sada je privatizovano 24 hotela, kao djelova aktive preduzeća, i 4 hotelska preduzeća putem prodaje kontrolnog paketa akcija. Zahvaljujući ovom procesu, koji je podrazumijevao visoke investicije, iz godine u godinu se unaprijeđuje kvalitet crnogorske turističke ponude, a kao posljedica izrazito povećava broj inostranih gostiju, a naročito sa tržišta sjeverne, zapadne i srednje Evrope. Tako je u odnosu na 2002. godinu kada je Crnu Goru posjetilo 94.100 ino-turista, njihov broj (izuzimajući turiste iz regiona radi lakšeg poređenja) u 2007. godini iznosio 431.140, što je povećanje od 458 odsto. Takođe, broj turista u 2007. je rekordan i veći je za 30 odsto od 1989. godine, koja se često uzima kao reper.
U prethodnom periodu uspješno su i u potpunosti realizovane obaveze velikog broja investitora, čime je crnogorska turistička ponuda bogatija za veliki broj novih i rekonstruisanih hotela sa visokim standardima usluge. Do sada je investirano preko 315 miliona eura samo u privatizovane hotele i preduzeća, a očekuje se jos 190 miliona do kraja ovog investicionog ciklusa. U najvećem broju, ovi kapaciteti u svoju ponudu uključili su i nove kongresne, wellnes i SPA sadržaje, čime ovi objekti postaju konkurentni na sve zahtjevnijem međunarodnom tržištu i ispunjavaju uslov za ostvarenje važnog strateškog cilja, produženje turističke sezone.
Hotelska privreda Crne Gore, prvenstveno kao rezultat kvalitetne privatizacije, postala je znatno konkurentnija i, prema nalazima nezavisne kuće Horwath&Horvath Consulting International, bruto operativni profit po hotelskoj sobi bilježi rast sa 20,3 odsto na 32,2 odsto, popunjenost kapaciteta sa 28 na 33,3 odsto na nacionalnom nivou, a prihod po sobi je porastao sa 10,5 u 2006. na 14,6 hiljada u 2007.
Takođe, privatizacija hotelske privrede obezbijedila je i učešće strateških partnera u turističkoj privredi Crne Gore koji će, u okviru javno privatnog partnerstva učestvovati zajedno sa javnim sektorom u kreiranju ukupne turističke ponude. Najbolji odgovor na konstataciju navedenu u članku „Elitni turizam-šta je to“ su kompanije koje su već u Crnoj Gori. Brendovi Aman resorts i Four Seasons zauzimaju prvo i drugo mjesto na rang listi za 2007/08. godinu najpoznatije nezavisne kuće za ocjenu kvaliteta u hotelijerstvu Zagath sa sjedištem u SAD. Najnovija potvrda brenda Kempinski, koji je rangiran, takođe, u prvih 10 svjetskih brendova jasno ukazuju na ispravnost i kvalitet politike Vlade Crne Gore u pravcu privlačenja najboljih svjetskih turističkih i menažment kompanija. Tome svakako treba dodati i veliko intersovanje za greenfield projekte koji su trenutno u tenderskoj proceduri od strane kompanija kao što su: Royal group, kraljevske porodice iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Petera Munka, poznatog kanadskog milijardera, porodice Rotschild iz Velike Britanije, TriGranita iz Mađarske, Landmark land company, jedne od najboljih svjetskih kompanija u oblasti izgradnje golf i mnogih drugih. Prema tome, evidentno je da će Crna Gora biti jedina destinacija u ovom dijelu Mediterana, pa i šire, koja će na tako malom prostoru imati toliki gotovo sve prestižne hotelske brendove.
Niko još ne tvrdi da smo postali elitna destinacija. Takav epitet očekujemo 2010. i 2011. godine. Ali, isto tako je činjenica da najpoznatiji nezavisni magazini, kao što je „Conde Nast Traveller“ već u 2007. pišu o Crnoj Gori i njenom početku stvaranja visokokvalitetne turističke destinacije. Zar su oni objektivniji od domaćeg novinarstva, izdaleka se bolje vidi ili je nešto drugo posrijedi ?
Međutim, evidentno je da jedan broj investitora, i pored obezbijeđenih finansijskih sredstava i potpuno pripremljene tehničke dokumentacije za realizaciju ugovorom preuzetih obaveza, zbog niza objektivnih okolnosti, još uvijek nije realizovao svoju investiciju. Takođe, u određenim slučajevima, pojedini investitori su premašili iznos planiranih investicija, ali nijesu doveli objekat na nivo koji je ugovorom definisan, iz razloga što planski dokumenti nijesu prepoznali sadržaje koji ti objekti u skladu sa ponudom moraju obezbijediti. U svim slučajevima, kao najznačajniji problem javlja se limitiranost prostorno-planske dokumentacije, odnosno nemogućnost proširenja ili dogradnje pojedinih kapaciteta za kongresne, wellnes i SPA sadržaje, koji u današnje vrijeme predstavljaju minimum za razvoj kvalitetne turističke ponude, i osnov za diverzifikaciju turističkog proizvoda i produžetak turističke sezone. Vlada, u saradnji sa opštinama, poklanja punu pažnju ovom izazovu i stvaraju se uslovi za realizaciju i ovih važnih projekata.
Krajnje su maliciozne konstatacije o provedenoj privatizaciji u stečaju. Zakon koji reguliše ovu materiju je potpuno jasan. Imovina preduzeća u stečaju se prodaje radi namirenja povjerilaca! A prodaju vrši Privredni sud i kriterijim cijene uvijek je donosio najviše bodova. Kupci, po zakonu, nemaju obavezu da garantuju investiciju. Ipak, jedan broj kupaca je prihvatio obavezu da garantuje investiciju, što je svakako dodatni dokaz da se radilo o vrlo ozbiljnim partnerima. Kao uspješan primjer. dosadašnje privatizacije kroz stečaj, koje je pratila visoka investicija treba navesti hotel Bianca Wellness&Spa u Kolašinu. Međutim, i u ostalim slučajevima, u kojima je došlo do kašnjenja, najčešće zbog neadekvatne prostorno-planske dokumentacije, aktivnosti se ubrzano odvijaju. Tako, na primjer, konstatacija da se u hotelu Otrant ništa nije promijenilo, uz objavljivanje fotografije iz 2004. godine je, u najmanju ruku, neprofesionalna. Hotel Otrant u Ulcinju, nakon investiranja 5 mililona eura (ugovorom definisana obaveza 4,5 miliona) u toku ovogodišnje sezone primiće prve goste. Pored navedenog, investitor će u sljedećoj godini investirati dodatnih 10 milioona eura u nove kapacitete. Izuzetno je značajno da će ovaj hotel poslovati u sastavu špansko-njemačkog brenda Iberostar, što će omogućiti izuzetno visoku stopu popunjenosti ovog hotelskog kompleksa.
Takođe, konstatacije vezane za hotel AS, kao i objavljena fotografija su netačne i zastarele. U hotel AS, nakon stvaranja uslova za početak investicije, do sada je uloženo preko 20 miliona eura, a investicija će iznositi ukupno preko 60 miliona. Nijesu tačni tvrdnje da se ne poštuju ugovori za kupoprodaju i investiranje u hotele Galeb i Lido u Ulcinju. Ugovori za navedene hotele su potpisani u 2006 godini i period za realizaciju je u toku. S tim u vezi, u ovim objektima, otpočela je realizacija investicionog programa, koja podrazumijeva ukupne investicije oko 50 miliona eura i izgradnju ekskluzivnih hotelskih kapaciteta.
Netačno je i da je hotel Jezera „netaknut“. Na Žabljaku je otpočela rekonstrukcija hotela Jezera, koja će biti završena do početka ljetnje sezone 2009. godine i u ovaj ekskluzivni hotel će biti uloženo oko 11 miliona eura (ugovorom je definisana obaveza investiranja 3,9 miliona eura).
Nakon izrade planske dokumentacije, početkom sljedeće godine otpočeće izgradanja novog hotela Planinka u vrijednosti oko 20 miliona eura (ugovorne obaveze 8,6 miliona eura). Najbolji primjeri uspješne privatizacije svakako su hoteli: Splendid, Maestral, Bianca, Lipka, Monte Casa, Rivijera-Petrovac, Bellevue Iberostar, Queen of Montenegro, Avala i mnogi, mnogi drugi - navodi se u reagovanju Ministarstva turizma.
Z.V.
Vijesti

I brokeri na ledu
VIŠEMJESEČNA KRIZA POGODILA I POSREDNIKE NA BERZI

Podgorica – Višemjesečna kriza i odsustvo investitora na crnogorskim berzama, osim ogromnih gubitaka među kupcima, za sada je dovela i do prestanka rada jedne brokerske kuće, a nekoliko njih je u nezavidnoj finansijskoj situaciji.
U ovom trenutku malo koja brokerska kuća se može pohvaliti da na kraju mjeseca može iz poslovanja pokriti i osnovne troškove.
Akcionarsko društvo iz Nikšića IN broker već je ušlo u postupak dobrovoljne likvidacije kod podgoričkog Privrednog suda, a, prema informacijama “Vijesti”, vlasnici pojedinih drugih brokerskih kuća razmišljaju o privremenom „zamrzavanju“ rada.
U najgoroj poziciji, prema zvaničnim podacima o veličini prometa na berzama, je Nobl - brokerska kuća kod koje je nedavno donijeta odluka o dokapitalizaciji. Ova brokerska kuća na obje berze, posljednja dva mjeseca, imala je svega oko 6.000 eura prometa. Nijesmo mogli stupiti u kontakt sa vlasnikom Nobla, a u menadžmentu nijesu bili raspoloženi za izjave.
Poslije Nobla, prema zvaničnoj statistici, najmanje posla imala je brokerska kuća Narodni broker.
- Osjećamo krizu, ali ostajemo u ovom poslu jer očekujemo da će i ovome doći kraj – rečeno nam je u Narodnom brokeru, brokerskoj kući koja je počela sa radom u januaru.
Jedan više nego zabrinuti broker, koji je zahtijevao anonimnost, objasnio je da bi tokom jednog mjeseca poslovanje jedne brokerske kuće sa svega tri zaposlena bilo na nuli, potrebno je najmanje oko 30-tak transakcija dnevno ili milion eura prometa za mjesec.
U odnosu na uporedni period prošle godine broj brokerskih kuća (ukupno ih ima 32) na berzama je udvostručen, a nakon investicionog buma u prvoj polovini 2007. najviše novih brokerskih kuća otvoreno je u septembru, oktobru i novembru prošle godine.
Na pitanje „Vijesti“, da li je početak zatvaranja brokerskih kuća negativan signal za crnogorsko tržište, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović je odgovorio:
“Ako neke brokerske kuće budu prestale da postoje vjerovatno to više govori o njihovoj poslovnoj odluci i očekivanjima. Takva odluka, mislim, ne treba da reprezentuje da li je tržište dobro ili loše. Jednostavno, neke firme nastaju, a neke nestaju iz raznoraznih razloga. Ne mora biti implicitno da brokerska kuća nema posla. Možda je i to tačno, a možda se radi i o nekim drugim razlozima menadžerskim ili vlasničkim”.
Kolika je besparica na berzama najbolje pokazuje podatak da je dnevni promet na berzama u prosjeku oko 200 hiljada, a da se sklopi ukupno svega oko 200 poslova.
Poređenja radi, krajem 2007. godine, prosječan dnevni broj transakcija na berzama bio je između 450 i 500, a u maju i junu prošle godine uz milionske dnevne trgovine sklapano je u prosjeku između 800 i 900 transakcija.
M.M.

Vijesti

13 Jun 2008. 12:54 | Izvor: CdM
Preko 26 hiljada turista u Crnoj Gori

Iz ministarstva turizma i zaštite životne sredine saopšteno je da u Crnoj Gori danas boravi 26.523 turista
“Odnosno, broj turista je za 3.649, a u procentima 15 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, kažu u ovom ministarstvu.

Crna Gora regionalni lider po padu akcija
NE JENJAVA KRIZA NA TRŽIŠTIMA KAPITALA U OKRUŽENJU

Podgorica – Crna Gora je u ovom trenutku regionalni lider po padu akcija na berzi.
To pokazuju podaci o kretanju indeksa na svim tržištima kapitala zemalja okruženja po kojima Crna Gora prednjači, što je prošle godine bio slučaj i kada je u pitanju rast akcija.
U odnosu na 31.12.2007. crnogorski indeksi MOSTE I NEX 20 pali su za 46, odnosno 39,6 odsto. S obzirom da indeksi ne obuhvataju sve kompanije kojima se trguje, od kraja 2007. do danas pad akcija je čak i veći nego što to indeksi pokazuju.
Na primjer, akcije Plantaža, koje su bile primjer likvidnosti na berzi, pale su u odnosu na kraj prošle godine sa oko 1,5 eura na 78 centi koliko su juče koštale.
Luka Bar je pala sa 2,9 na 1,6 eura, Jugopetrol sa 26 na 16, Budvanska rivijera sa 19 na 16, Kombinat aluminijuma sa 15,7 na sedam, Jadransko brodogradilište sa 20 na sedam, Ulcinjska rivijera sa 45 na 23, Elektroprivreda sa 7,3 na 4,4 eura, Onogošt sa 5,3 na 2,13, Željeznica sa 4,7 na dva, Cetinje turist sa 27,8 na 17 eura, Izbor Bar sa 17 centi na sedam, Duvanski kombinat sa 1,95 eura na 95 centi… Navedene kompanije, ali i brojne druge, tokom prošle godine dostizale su mnogo veće vrijednosti na beri nego što je to bio slučaj na kraju 2007. Indeksi su od tada do danas barem prepolovljeni.
Slično je i sa privatizacionim fondovima. Vaučer Eurofonda na kraju 2007. na berzi je vrijedio oko 2.650 eura, a juče 1.110. HLT je pao sa oko 1.100 na 650, Trend sa 1.750 na 830, Atlasmont sa 1.250 na 650, MIG sa 1.300 na 675, a Moneta sa 1.050 na 725 eura. Vaučeri fondova su polovinom prošle godine na berzi vrijedjeli oko 30 odsto više nego na kraju 2007.
Da Crna Gora nije izuzetak po negativnim trendovima na tržištu kapitala, pokazuje kretanje indeksa na berzama regiona.
Indeksi u Srbiji BELEX15 I BELEXline pali su za 20, odnosno 17 odsto u odnosu na kraj 2007. U tom periodu MBI20 u Makedoniji niži je za 30,70 odsto. Slovenački indeks SBI20 pao je za 29,2 odsto, a SASX-10 u BiH oko 31 odsto. Indeks BIRS u Republici Srpskoj od kraja 2007. do danas niži je za 29 odsto, a hrvatski CROBEX 28,1 odsto.
Pesimizam se, osim na cijene, odrazio i na promete kao i na stepen likvidnosti svih tržišta, koji se prije svega posmatra kroz broj sklopljenih poslova.
I u regionu kao i Crnoj Gori glavni problem je nedostatak investitora, a razlozi za to su, pored globalne finansijske krize, i politička nestabilnost u pojedinim zemljama okruženja. Takođe, smatra se da je vrtoglavi rast cijena, posebno u Crnoj Gori, doprinio povlačenju investitora koji su procijenili da je preskupo za kupovinu. U ovom trenutku, što se vidi po kretanju indeksa, cijene su značajno pale u cijelom regionu. Nivo cijena, za koji se brojni učesnici na berzi i investitori slažu da je povoljan, ipak ne mora da bude presudan da će se u skorije vrijeme desiti pozitivni pomaci.
U Crnoj Gori, recimo, još ne postoji obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja kompanija, što je glavni preduslov investitorima da se odluče za kupovinu. Na skoro svim berzama u regionu takvi podaci su dostupni.
I pored takvog nedostatka u regulativi Crna Gora je proteklih godina bila veoma interesantna, posebno za strance, ali samo zahvaljujući tome što su akcije bile potcijenjene, i što se za frelativno mali novac moglo doći do značajnijeg vlasništva u kompanijama. To su vješto iskoristili Slovenci, Hrvati ali i mnogi Crnogorci.
Jedan od destimulativnih faktora za investitore, pored netransparentnosti, je i manjak korporativne kulture u crnogorskim kompanijama. Nerijetki su slučajevi da, recimo, većinski vlasnici oduzimaju pravo preče kupovine akcija manjinskim akcionarima. U mnogim kompanija, iako posjeduju dovoljan broj akcija, manjinski vlasnici nemaju svoje predstavnike u odborima direktora zbog opstrukcije većinskih.

Vlasnici motornih vozila koja ulaze u Crnu Goru od ponoći će plaćati između deset i 150 evra eko-takse. Visina takse zavisiće od vrste i veličine vozila. Taksa je obavezna za sva preduzeća i građane koji na teritoriji Crne Gore koriste drumska motorna i njihova priključna vozila. Domaća preduzeća i građani tu naknadu će plaćati prilikom registracije vozila.


Eko-taksa za automobile i druga vozila koja, pored sedišta vozača, imaju najviše još osam sedišta, iznosiće deset evra. Za vozila koja imaju sa preko osam sedišta i čija najveća dozvoljena masa ne prelazi pet tona predviđena je eko-taksa od 30 evra.
Eko-taksu od 50 evra plaćaće vlasnici vozila sa više od osam sedišta i čija najveća dozvoljena masa prelazi pet tona.
Vlasnici vozila za prevoz tereta najveće dozvoljene mase do 3,5 tone plaćaće eko-taksu od 80 evra. Eko-taksa od 100 evra predviđena je za vozila koja prevoze teret između 3,5 i 12 tona, dok će za prevoznike čija je najveća dozvoljena masa prelazi 12 tona naknada koštati 150 evra.
Eko vinjeta, koja se dobija plaćanjem eko-takse, važi godinu dana, a potrebno ju je postaviti sa unutrašnje strane vetrobranskog stakla u gornji desni ugao.
Iz Ministarstva turizma je ranije saopšteno da će novac od eko-takse biti korišten za realizaciju projekata iz oblasti očuvanja i zaštite životne sredine.

U kasi višak 85 miliona
PORESKA UPRAVA ZADOVOLJNA

Podgorica(MINA-BUSINESS) – Poreska uprava (PU) naplatila je u prvih pet mjeseci ove godine oko 339,1 milion eura poreza, doprinosa i akciza, 33,4 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Ukupna bruto naplata u istom periodu prošle godine iznosila je oko 254,2 miliona eura, pokazuju podaci PU o bruto naplati.
U prvih pet mjeseci ove godine prikupljeno je oko 165,53 miliona eura poreza, skoro 34 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Bolja je bila i naplata poreza na dobit preduzeća 40 odsto, dohodak građana 32,6 odsto, promet 21,3 odsto i dodatu vrijednost 43,6 odsto.
Naplata novčanih kazni bila je niža 16,6 odsto, a dospjelih i neplaćenih obaveza skoro šest odsto.
Doprinosa je u prethodnih pet mjeseci prikupljeno oko 135,65 miliona eura, skoro 30 odsto više nego u uporednom periodu prošle godine.
Naplata akciza bila je 43,6 odsto bolja nego u prvih pet mjeseci prošle godine i iznosi 37,9 milion eura.
Vijesti

Od pomorstva možemo imati veću korist nego od turizma
INICIJATIVA: KAKO OŽIVJETI NEKADA JEDNU OD NAJVAŽNIJIH PRIVREDNIH GRANA U CRNOJ GORI

Podgorica -Postavlja se pitanje da li je pomorstvo u našoj državi, i pored vjekovne tradicije, u potpunosti nestalo i ima li šanse da se ono obnovi. Cilj ovog teksta nije da se bavi emocijama i tradicijom, nego pitanjem: da li je u strategijskim prioritetima razvoja napravljena krupna greška? Autori ovih redova upravo smatraju da je problem baš u tome.
Pomorstvo u Crnoj Gori propalo je na jedan tužan i žalostan način. Vjerovatno da i u našoj državi, ni u bližem ili širem okruženju nijedno preduzeće nije tako fatalno stradalo kao Jugoslavenska oceanska plovidba – Kotor i Prekookeanska plovidba – Bar, kao najprofitabilnija grana privrede. Crna Gore je preko pomorstva, za razliku od drugih, bila uspješno uključena u ono što se zove međunarodna podjela rada.
Na početku, kada se raspravljalo o glavnim pravcima razvoja, govorilo se o turizmu i pomorstvu, a oba se naslanjaju na glavni resurs – more. Međutim, kako i kada je pomorstvo skinuto sa tog pravca razvoja, danas niko više, ili bilo gdje ne spominje. Upravo radi toga Crna Gora je izgubila stotine miliona dolara.
Krajem 2004. radi ubrzanog rasta privreda u državama kao što su Kina, Indija, Brazil, Rusija, Turska itd. došlo je do nezapamćenog porasta prevoza raznih roba, usljed čega je došlo do buma na pomorskom tržištu, koji i danas traje. Jasno nam je da je pomorstvo kapitalno intenzivna grana i da je Crnoj Gori bilo skoro nemoguće izdvojiti sredstva za kupovinu 10 brodova.
Ali sredstva za tu svrhu ipak su se pojavila. Japanska vlada preko firme Iwatani International – Tokyo prvo je nudila 125 novih autobusa Podgorici, 50 miliona dolara za proširenje Kliničkog centra Podgorica i 150 miliona dolara za početak obnove flote Crne Gore. Uslovi za brodove bili su sljedeći: iznos - 150.000.000 dolara kao kredit, otplata 40 godina, kamata 0,75 godišnje, grejs period 10 godina.
Sve ovo bez našeg učešća i bez bankarske garancije. Ovakvi uslovi nepoznati su u svijetu pomorstva, pa i drugdje. U njihovim brodogradilištima trebalo je graditi 2 panamax bulkcarriera i 3 bulkcarriera od po 45.000 tona nosivosti. Na njihov zahtjev je napisana i studija izvodljivosti. Ministar pomorstva nam je odgovorio da takozvani Pariski klub to ne dozvoljava, iako znamo da Vlada nije o tome raspravljala.
Kada su Japanci vidjeli s kim imaju posla, odustali su od donacija u Crnoj Gori i okrenuli se susjednim državama.
Crna Gora se potpuno okrenula turizmu, koji je za naše prilike sezonska grana privređivanja, a pri tome još i rizična. Za slučaj nemira, kriza, sukoba ili prirodnih katastrofa, naročito zemljotresa, niko ovdje neće ni priviriti, a i kad je sve kako treba mi nemamo značajne turističke komplekse privlačne za bogatu klijentelu.
Trgovačka flota Crne Gore samo u 2005. i 2006. imala bi čistu zaradu od 528.000.000 dolara, što turistička privreda ne bi nikad mogla postići. Od tog novca samo za godinu dana bio bi vraćen japanski kredit i stigla bi zamašna pomoć za puteve i ostalu infrastrukturu.
Atlantska plovidba iz Dubrovnika donijela je prosperitet i sebi i gradu. Naručili su u Japanu i Koreji 10 novih brodova, kupili 4 hotela i 3 aviona. Na zagrebačkoj berzi stalno se kotiraju kao jedno od najuspješnijih preduzeća.
Kako sada stvari stoje, pomorstvo se više i ne spominje. Crna Gora ionako nema proizvodne grane privrede, a ono što ima u tuđim je rukama.
Pomorci koji su ostali bez posla okrenuli su se stranim kompanijama, pa iako predstavljaju malu socijalnu grupa, prinose oko 50-60 miliona dolara, što se može smatrati izvozom znanja i pameti, a što drugi nikad neće postići.
Da li je zbilja pomorstvo trebalo tako grubo izbaciti iz ekonomske politike Crne Gore? Isto je izgleda i sa ekonomskom zonom koja štiti ribolov i istraživanje nafte.
Mi tražimo da sa gospodinom Branimirom Gvozdenovićem, ministrom za ekonomiju, porazgovaramo o ovim problemima. Ako zađemo u kadrovske probleme ova dva sektora privrede, vidjećemo da upravo turizam ima velike probleme sa kvalifikovanim kadrom, tako da je sklapan i posebni sporazum sa okolnim državama da pomognu u rješavanju tog problema. U pomorstvu je stvar sasvim drugačija. Našim kadrom koristi se bezbroj stranih kompanija.
Isto je i sa profitabilnošću ulaganja. Primjera radi, ako uložimo 60 miliona eura u jedan hotel, ili za isti novac kupimo brod od npr. 75.000 tona nosivosti, vidjećemo da će brod imati daleko veći prihod i brže ostvariti reprodukciju.
Japanski kredit, koji nije ostvaren, otvarao je mogućnost da se putem kolateralnih hipoteka nabavi još pet brodova. Pomorstvo pruža još jednu mogućnost, a to je učešće u kupoprodaji brodova koje može biti vrlo atraktivno.
Sve te šanse mi smo izgubili, a one su mogle doprinijeti stabilnom i brzom razvoju naše države.
Mi smo spremni da sa Vladom Crne Gore ovaj problem strategijske orijentacije i razvoja ponovo razmotrimo.
Pošto je propao ponuđeni japanski kredit, smatramo da bi se on mogao dobiti u Kini ili Rusiji kao državni aranžman, jer kod komercijalnih banaka to teže ide, ili je skoro nemoguće.
Mi i dalje tražimo da se o ovim pitanjima, koja su čisto ekonomske prirode, ponovo razgovara i odabere ono najrentabilnije za razvoj Crne Gore.

Branko PERIŠIĆ, kapetan duge plovidbe u penziji
Momir ČOLOVIĆ, pomorski strojar I klase u penziji

Vijesti

Firme moraju sve više da vode računa o bezbjednosti informacija

Zaštititi se od „upada”

PODGORICA - Ako informacije nijesu bezbjedne, budućnost kompanije nije sigurna. Ipak, primjenom standarda ISO 27001 štite se informacije od širokog spektra prijetnji kako bi se osigurao poslovni kontinuitet – uz minimum poslovnih gubitaka, i maksimum prihoda od investicija – saopšteno je na seminaru o Implementaciji sistema menadžmenta bezbjednosti informacija ISO 27001.
Seminaru su prisustvovali predstavnici četrdesetak crnogorskih kompanija, među kojima i Lovćen osiguranje koje već ima primijenjen sistem zaštite podataka.
Bil Maksvel iz londonskog BSI- ja ukazao je da su informacije «srce moderne organizacije», i pojasnio da su njihova dostupnost, integritet i povjerljivost od funkcionalnog značaja za dugoročni opstanak kompanije.
- Ako kompanija nema dobar sistem zaštite, postaje ranjiva za čitav niz prijetnji. To pogađa sve kompanije, a za uvođenje sistema bezbjednosti informacija najviše su zainteresovane avio kompanije, finansijske institucije, zdravstvene i socijalne ustanove, farmaceutske kuće i pošte - kazao je Maksvel.
On je pojasnio i da je sve veće interesovanje i vlada raznih država da uvode sistem upravljanja bezbjednošću podataka, iako se ovaj standard malo primjenjuje u poljoprivredi i obrazovanju.
Maksvel je upozorio i da mejlovi, zbog niskog nivoa zaštite, mogu postati izvor problema,a problem su i razne baze podataka, u koje je lako provaliti ako su bez zaštite.
R.E.
Republika

Dolar ojačao
AMERIČKA VALUTA ZAUSTAVILA PAD
London (MINA-BUSINESS) – Kurs američkog dolara prošle sedmice je na globalnim deviznim tržištima porastao u odnosu na druge međunarodne valute po najvećoj stopi od januara 2005. godine, jer ulagači očekuju uvećanje kamata u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) do kraja godine.
Američka valuta ojačala je 2,5 odsto u odnosu na evropsku, tako da je euro sedmicu završio na 1,5378 dolara, što je nejniži nivo u posljednjih mjesec dana.
Euro je tako zabilježio najveći sedmični gubitak u poređenju sa dolarom od januara 2005. godine.

TENDERI
Raspisan pretkvalifikacioni tender za autoput Bar-Boljare
Autor/izvor: Mina-business

PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija raspisalo je danas predkvalifikacioni tender za izgradnju autoputa Bar-Boljare.

Potencijalni ponuđači koji ispunjavaju kriterijume za predkvalifikaciju biće pozvani da učestvuju na međunarodnom tenderu za taj projekat javno-privatnog partnerstva koji uključuje projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje novog autoputa od Bara do Boljara.

Ugovor će, kako je najavljeno, biti dodijeljen kroz transparentan i konkurentan tenderski proces, uz primjenu najbolje međunarodne prakse. Predkvalifikacione prijave mogu se dostaviti do 21. jula u 16 sati.

16 Jun 2008. 14:42 | Izvor: CdM
U susret privatizaciji Barske plovidbe i Marine Bar

Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar i pomoćnik ministra Srđan Vukčević u Baru su razgovarali sa predstavnicima Barske Plovidbe i Marine Bar o aktivnostima u susret privatizaciji ova dva akcionarska društva.

“U Barskoj plovidbi je dogovoreno da menadžment Kompanije predloži ministarstvu razvojni scenario privatizacije koji podrazumijeva kupovinu brodova i za putnički saobraćaj i za prevoz kontejnera. Kada se u Kompaniji usaglase stavovi Ministarstvo saobraćaja će Savjetu za privatizaciju predložiti model po kojem će se pripremiti konačna privatizacija i raspisati tender za prodaju većinskog paketa akcija”, najavljeno je iz ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.

U AD Marina Bar razgovaralo se o modelu privatizacije koji je usaglašen na Savjetu za privatizaciju, a koji podrazumijeva kupoprodaju većinskog paketa akcija države i tranzicionih fondova 51,4 odsto na javnom međunarodnom tenderu uz ponudu za zaključenje koncesionog aranžmana na period od 30 godina u zavisnosti od vremena potrebnog za povraćaj investicije.

“Model podrazumijeva završetak izgradnje i proširenje kapaciteta kao i kompletiranje kvalitetnih usluga svim korisnicima marine”, saopšteno je iz ministarstva saobraćaja.

Čelnici ovog ministarstva su sa predstavnicima ovih kompanija razgovarali i o rješenjima za servis ribarskih brodova i o tzv. komunalnom vezu.

Dogovoreno je da se odgovarajuća rješenja definišu sa ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i opštinom Bar.

Ministarstvo za ekonomski razvoj raspisalo tender za izradu prostornog plana Bjelasice i Komova

Traži se lokacija za ski-centar

PODGORICA - Ministarstvo za ekonomski razvoj pozvalo je sve zainteresovane ponuđače za izbor najpovoljnije ponude za izradu prostornog plana područja posebne namjene Bjelasica i Komovi.
Procijenjena vrijednost izrade tog dokumenta iznosi 1,05 miliona eura, a ponude se mogu slati do 3. septembra.
Prema tom planskom dokumentu, biće tačno definisane lokacija gradnje novog ekskluzivnog ski-centra (ili više njih) i ostalih pratećih turističkih sadržaja.
Tim dokumentomposebne namjene će se, prema planovima Vlade, osim ostalog, stati na put divljoj gradnji i nezakonitoj sječi šume koja je uzela maha u rejonu tih planina.
Osim toga, Vlada će tim dokumentom pokušati da pomiri suprostavljene stavove lokalne samouprave Mojkovca sa jedne strane i opština Kolašin, Bijelo Polje, Andrijevica i Berana sa druge strane, a koje se tiču različitog gledanja na lokaciju budućeg velikog ski-centra.
Mojkovčani za lokaciju gradnje velikog ski centra forsiraju proplanak Vragodol, dok u Kolašinu slijedeći preporuke Vlade, smatraju da je lokacija Vranjak udaljena nekoliko kilometara od Vragodola, “bogomdana” za gradnju takvog objekta.
U lokalnoj samoupravi Mojkovca su po svaku cijenu riješili da“izguraju” svoj projekat.
Tako su otpočeli izradu studije o valorizaciji Bjelasice koja će biti završena do maja, a do kraja jula, Opština Mojkovac će, kako je planirano, potpisati ugovore sa 39 vlasnika zemlje, preko čijih imanja će proći put do ski-centra na Bjelasici.
S druge strane, u Opštini Kolašin su riješili da projekat gradnje novog velikog ski-centra radu u koordinaciji sa Vladom.
Podsjetimo, britanska kompanija “UEP Montenegro” ponudila je prošle godine Opštini Kolašin projekat izgradnje novog ski-centra na lokaciji Vranjak na Bjelasici udaljenoj 15 kilometara od grada i pet od sadašnjeg ski-centra.
Ta kompanija, kako su najavili iz kolašinske lokalne samouprave, u narednih 10 godina uložila bi 500 miliona eura u izgradnju novog ski-centra. Kolašinci su projekat proslijedili Vladi Crne Gore.
Britanska kompanija bi za početak uložila 50 do 70 miliona eura za puteve, vodu i kanalizaciju. Kolašin bi na toj lokaciji bio obogaćen i sa dva nova, ekskluzivna hotela sa pet zvjezdica.
Jedan bi bio veličine 90.000 kvadrata, sa 600 soba i 200 apartmana i nalazio bi se na nadmorskoj visini od 1.670 metara. Drugi hotel, veličine 80.000 kvadrata, imao bi 400 soba i 200 apartmana.
Osim toga, “UEP Montenegro” bi izgradila i objekte kombinovane od drveta i kamena, površine od 50 do 120 kvadrata, u kojima bi bilo smješteno 8.000 kreveta.
Projekat predviđa i gradnju skijaških staza dužine od 120 do 140 kilometara, sa šest brzih ski-liftova, koji bi prevozili i do 1.200 ljudi na sat. Duž staza nalazilo bi se od 20 do 25 žičara-tanjirača.
UEP je predložio formiranje nove zajedničke kompanije, u kojoj bi 85 odsto bilo vlasništvo “UEP Montenegra”, a 15 odsto vlasništvo Vlade i Opštine, bez ikakvih ulaganja. Ta firma traži koncesiju tri puta po 30 godina.
P. Zečević

Mojkovčani podržavaju Tomićev projekat
S druge strane, u lokalnoj samoupravi Mojkovca su dali punu podršku projektu gradnje ski centra čiji je autor profesor Vojo Tomić iz Sarajeva. Projektom su predviđeni su instalisani kapaciteti žičara za prevoz 20.000 skijaša na sat i gradnja pola miliona kvadratnih metara staza. Pravo učešća imaju ponuđači koji izvrše otkup tenderske dokumentacije. Za podizanje tenderske dokumentacije potrebno je izvršiti uplatu nepovratne naknade u iznosu od 1.000 (hiljadu) eura. Kao garanciju ponude, ponuđač je dužan uz ponudu dostaviti garanciju banke u iznosu od dva odsto od ukupne vrijednosti ponude, koja važi za period od 60 dana od krajnjeg roka utvrdjenog za dostavljanje ponuda – zaključuje se u tekstu tendera.
REPUBLIKA

Ima li zemlje dje se vise pominju milijarde i milioni, a da ih manje ima od Crne Gore ?

Sto rece Petar Bozovic, manje zemlje a vise doktora nauka, didzejeva i kurvi nema !

Ovo je vise postalo smijesno

MMF preporučuje veća ovlašćenja za Komisiju

– Komisiji za hartije od vrijednosti (KHOV) treba dati ovlašćenja da sankcioniše licencirane i nelicencirane građane i kompanije, jer oni na koje se regulativa ne odnosi mogu doprinositi kršenju propisa, preporuka je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

“Oni koji su van kontrole KHOV mogu da utiču na neka negativna kretanja kao što su tržišne manipulacije ili insajder trgovanje”, saopštio je danas član Komisije Kenan Hrapović na konferenciji za novinare.

Predstavnici MMF-a boravili su tokom aprila u posjeti Komisiji, a u nedavno dostavljenom izvještaju o tome ocijenili su da tržište kapitala u Crnoj Gori ima moderan sistem regulative, detaljna pravila za regulisanje rada investicionih fondova, emitenata, ovlašćenih učesnika, Centralne depozitarne agencije i berzi, kao i da KHOV ima dobro obučeno osoblje.

Prema preporukama MMF-a, treba propisati jasne sankcije za nepostupanje u skladu sa zahtjevom KHOV za dostavljanje informacija ili davanje lažnih.

“Većina zemalja članica Evropske unije ili koji su u fazi pristupanja koriste takvu regulativu koja ovlašćuje Komisiju da može direktno da primjenjuje sankcije prema tim licima”, naveo je Hrapović.

MMF smatra da KHOV treba tehnološki napredniji sistem nadzora, kao i dodatno osoblje plaćeno nezavisno od ostalih državnih službenika.

“KHOV treba dati određena ovlašćenja da dobija izvode sa bankarskih i telefonskih računa, uključujući snimanje razgovora ovlašćenih učesnika, kao i da dobije informacije od pružaoca Internet usluga”, preporuke su MMF.

Iz Komisije su objasnili da se u Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj razgovori između brokera i investicionog menadžera snimaju i da je to dokaz na sudu, kao i da je to preproruka MMF-a da se ide u izgradnju takvog sistema.

“Uopšte ne mislimo da je to najbolje rješenje, ali je to međunarodna praksa koja se proporučuje Crnoj Gori”, rekao je predsjednik KHOV, Zoran Đikanović.

On je objasnio da se preporuke odnose na stvari koje nijesu u nadležnosti Komisije, ali da će oni inicirati uvođenje određenih preporuka.

“Nije do naše direktne odluke da se nešto sprovede, možemo sve to da iniciramo. Ove preporuke su poslate Vladi i drugim institucijama, a nadam se da će nešto zaživjeti”, naveo je Đikanović.

MMF smatra da KHOV i berza treba zajednički da rade kako bi poboljšali sprovođenje odredbi o izvještavanju kompanija.

“Već radimo na tome i napisali smo Nacrt pravila o sadržaju, rokovima i načinu objavljavljivanja finansijskih izvještaja emitenata i on će se ubrzo naći na javnoj raspravi”, najavio je Hrapović.

Nezaposlenost 18, a ne 11 odsto

MONSTAT SAOPŠTIO DRUGAČIJE PODATKE OD ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE I FONDA ZDRAVSTVA

Podgorica – Povodom teksta koji je objavljen u jučerašnjim „Vijestima“ pod naslovom „U Crnoj Gori najviše onih koji niti rade niti ne rade“, oglasio se Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat koji je pojasnio kakva je njihova metodologija.
Prema tim podacima, u prvom kvartalu ove godine u Crnoj Gori je bilo 46,8 hiljada nezaposlenih ili 18 odsto aktivnog stanovništva, čime je samo povećana dilema koliko zaista ima nezaposlenih u Crnoj Gori.
Zavod za zapošljavanje je saopštio da, prema njihovoj metodologiji, nezaposlenih ima 29.500, odnosno 11 odsto, a u Fondu zdravstva se kao nezaposleno osigurava skoro 94.000 ljudi.
- Aktivno stanovništvo - radnu snagu, čine sva zaposlena i nezaposlena lica stara 15 i više godina. Zaposlena su ona lica koja obavljaju bilo kakav posao za zaradu tokom sedmice anketiranja, čak i manje od sat vremena. Nezaposlena lica su lica koja nijesu imala nikakvo zaposlenje tokom te sedmice, u prethodne četiri sedmice aktivno su tražili posao i bili dostupni u roku od dvije nedjelje. Neaktivno stanovništvo čine lica stara 15 i više godina koja nijesu svrstana u aktivno stanovništvo zbog obrazovanja ili obuke, penzije, bolesti ili invaliditeta, vođenja računa o djeci ili nezbrinutim odraslim osobama, drugih ličnih ili porodičnih obaveza ili ubjeđenja da ne postoji posao – navedeno je u obrazloženju Monstata.
Kako je saopšteno, u 2007. godini u Crnoj Gori, aktivnog radno sposobnog stanovništva je bilo 269,5 hiljada, neaktivnog 240,2 hiljade. Među aktivnim stanovništvom bilo je zaposlenih 217,4 hiljade, a nezaposlenih 52,1hiljadu.
Stopa zaposlenosti bila je 42,7 odsto i to kod muškaraca 48,3, a kod žena 36,7. Stopa nezaposlenosti bila je 19,3 odsto i to kod muškaraca 17,7, a kod žena 21,5. Osoba mlađih od 15 godina bilo je 128,3 hiljade.
U prvom kvartalu 2008. godine, aktivnog stanovništva bilo je 259,8 hiljada, neaktivnog 253,6 hiljada.
- Među aktivnim stanovništvom bilo je zaposlenih 213,1 hiljada, nezaposlenih 46,8 hiljada. Stopa zaposlenosti bila je 41,5 odsto i to kod muškaraca 48,7, a kod žena 34,7. Stopa nezaposlenosti bila je 18 odsto i to kod muškaraca 17,5, a kod žena 18,6. Lica mlađih od 15 godina bilo je 126,3 hiljade – navodi se u saopštenju Monstata, uz napomenu da oni koriste međunarodne preporuke i definicije, tako da informacije iz te ankete predstavljaju najvažniji izvor podataka iz oblasti statistike rada.
Monstat tvrdi da su, u skladu sa Zakonom o statistici i statističkom sistemu u Crnoj Gori, oni jedini ovlašćeni da prikupljaju, obrađuju i saopštavaju, između ostalog, i podatke o zaposlenosti, nezaposlenosti, aktivnom i neaktivnom stanovništvu.
U Crnoj Gori, ipak, postoji više institucija koje se bave statističkim podacima što daje idealan prostor za manipulacije. Interesantno je da to koristi i Vlada pa uvijek objavljuje one podatke koji joj odgovaraju. Tako je za Vladu stopa nezaposlenosti 11 odsto koliko tvrdi Zavod za zapošljavanje, što predstavlja i najmanji iznos koji su objavile institucije koje se time bave. M. C
VIJESTI

Meljine Kneževiću

DANAS POTPISIVANJE UGOVORA ZA VOJNOMEDICINSKI CENTAR

Podgorica (MINA-BUSINESS) - Predstavnici crnogorske Vlade i konzorcijuma koji predvodi Invest banka Montenegro, potpisaće danas ugovor o kupoprodaji i investiranju u Vojnomedicinski centar Meljine.

Ugovor će, kako je najavljeno iz Vlade, potpisati ministar finansija Igor Lukšić i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.

Konzorcijum za Vojnomedicinski centar treba da plati 25 miliona eura, a u narednih sedam godina investira još 120 miliona u izgradnju bolničkih i hotelskih kapaciteta.

U konzorcijumu su Atlas CAP Podgorica, Atlasmont banka, Invest banka Montenegro i Specijalna bolnica za interne bolesti "Sveti Nikola" iz Kraljeva. Stručni garanti Atlas grupe su Cromvel hospital iz Londona i bolnica Monte Carlo Life Chek. Budući kompleks u Meljinama imaće bolnicu sa medicinskom opremom za plastičnu i kardiovaskularnu hirurgiju, dijagnostički i reha bilitacioni centar. Pored bolnice biće hotel i kompleks luksuznih vila apartmanskog tipa za izdavanje.

pi, prodashe sve nashe...i to sami sebi... :)
sto bi sa uslovom da se kupac mora bavit tom djelatnoscu? koja knezeviceva firma se bavila medicinom? da li su taj uslov 'zaobisli' sa ovim kraljevcanima? (sto je vise nego ocigledno da su tu samo formalno...)

18 Jun 2008. 16:46 | Izvor: CdM

Mađarski investitori najprisutniji u Crnoj Gori

Pomoćnik ministra inostranih poslova za bilateralne odnose Irena Radović primila je danas ambasadora Mađarske u Crnoj Gori Zoltana Šomođija i novoimenovanog šefa Ekonomske kancelarije u Ambasadi Republike Mađarske, Tomaša Bakoa.
Šomođi je podržao intenzitet sveukupne saradnje dvije države, i naglasio mogućnost njenog daljeg jačanja obezbjeđivanjem povoljnih razvojnih kredita u oblastima koje crnogorska Vlada identifikuje kao prioritetne.
“On je pozdravio usvajanje Nacionalnog programa za integraciju Crne Gore u EU za period od 2008. do 2012. godine, i istakao da će Mađarska, na liniji dosadašnje vrlo uspješne saradnje, nastaviti da pruža punu podršku daljim naporima Crne Gore u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama”, saopšteno je iz crnogorske Vlade.

Tomaš Bako je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom privrednom saradnjom, posebno činjenicom da je Mađarska kumulativno najprisutniji investitor u Crnoj Gori, uz uvjerenje da će biti dodatno ojačana i u narednom periodu.
Takođe, on je naglasio interes za jačanjem saradnje u oblastima poljoprivrede i zaštite životne sredine.

U saopštenju se navodi da je Irena Radović izrazila zadovoljstvo otvaranjem Ekonomske kancelarije pri Ambasadi Mađarske, a šefu kancelarije poželjela uspjeha u budućem radu, ističući da će njegovo stupanje na dužnost predstavljati poseban impuls daljem jačanju privredne saradnje dvije države.

18 Jun 2008. 15:15 | Izvor: CdM

Počinje izgradnja Atlas Capital Centra

Atlas Centar, koji posluje u okviru Atlas Grupe, počeo je sa prikupljanjem ponuda za izradu podzemnih etaža Atlas Capital Centra ACC, jer su pripremni radovi za budući poslovni kompleks u završnoj fazi.

“Atlas Capital Centar sadrži poslovno-administrativnu cjelinu, komercijalno-uslužne segmente i bussines apartmane A klase, što ga čini konkurentnim i jedinstvenim u regionu. ACC i njegovi sadržaji biće izgrađeni i opremljeni po visokim standardima”,najavljeno je iz Atlas Centra.

Atlas Capital Centar imaće 90 poslovnih apartmana ukupne površine 12.992 kvadratnih metara, komercijalni prostor površine 12.625 kvadratnih metara, kancelarijski prostor površine 14.678 kvadrata, dok je površina od 14.352 metara kvadratnih rervisana je za hotel.

Atlas Capital Centar nalazi se u najdinamičnijem poslovnom dijelu Podgorice, između dva glavna bulevara – Cetinjski put i Vojvode ilije Plamenca.

18 Jun 2008. 08:32 CdM

Aviolinija mamac za britanske investitore

Postojala je višegodisnja težnja da se Montenegro Airlines pozicionira na tržištu Velike Britanije i Londonu kao najvećem biznis i administrativnom centru u svijetu ,kazao je predsjednik kompanije Montenegro Airlinesa Zoran Đurišić na konferenciji za novinare, koja je održana u jednom od najprestižnijih londonskih hotela "The Dorchester", povodom otvaranja aviolinije Tivat - London.

Đurišić je kazao da je kompanija kojoj je na čelu registrovana za redovne i čarter letove i da je uspjela da napravi vazdušni most iz Crne Gore prema Evropi, objavila je Republika.

Direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović kazao je da su otvaranje prve direktne linije između Podgorice i Londona, kao i otvaranje predstavništva, ključni događaji i proboj Crne Gore na tržište Britanije.

"Očekujem da će ova dva događaja, kao i skori nastup na najvećem turističkom sajmu u evropi WTM, pomoći da sljedeće godine imamo 20 do 30 posto turista sa ovog tržišta“, kazao je Radović.

On je istakao da su već aplicirali za novi, peti terminal, otvorenim na aerodromu Hitrou, koji je blizu gradu i interesantniji putnicima.

Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore Andrija Lompar kazao je na konferenciji za novinare da je Vlada Crne Gore prepoznala značaj otvaranja novih linija i povezivanja Crne Gore s važnim centrima u Evropi, posebno sa tržištima koja su potencijalno dobra za razvoj turizma u Crnoj Gori.


"Nadam se da će ova linija postati profitabilna za pola godine do godinu, koliko je Vlada spremna da je podrži u ovakvom "otvorenom" stanju“, kazao je Lompar.

On je podsjetio da se sa Ministarstvom inostranih poslova radi da se vizni režim relaksira kako bi se poboljšalo "punjenje" na avionima, jer i ako, kako je rekao, do Nove godine dobijemo vizni režim, on neće važiti za Veliku Britaniju.

Pored ostalog, Lompar je ukazao na ne tako veliko interesovanje investitora iz Velike Britanije, te na nekoliko promocija vezanih za investicioni Forum, istaknuvši da je otvaranje nove linije nešto čime bi se trebali privući investitori, odnosno partneri i kapital iz Velike Britanije.

"I to ne samo u turizmu, već i u ukupnoj ekonomiji Crne Gore“, naglasio je Lompar.

Izgleda da je na pomolu novi "sukob" između CBCG i KHoV

KHOV podstiče nerealna očekivanja

Predstavnici Centralne banke Crne Gore (CBCG) upozorili su danas Komisiju za hartije od vrijednosti (KHOV) da reklamnim oglasima podstiče nerealna očekivanja na tržištu, zbog čega se u nekim razvijenim zemljama krivično odgovara.

Predsjednik Savjeta CBCG, Ljubiša Krgović, rekao je na konferenciji Bankarstvo i berza u Crnoj Gori, da nacionalni regulator mora biti realan, ako želi da informiše javnost.

»Ako ste u julu prošle godine na berzi uložili 100 EUR danas dobijate 40. Ako ste uložili u banku pet hiljada EUR, sada imate i to i kamatu«, kazao je Krgović osvrnuvši se na oglas KHOV u junskom broju magazina Biznis Montenegro.

U oglasu KHOV navedeno je da je oko 400 hiljada građana Crne Gore zaradilo na tržištu kapitala.

»Ako ste 2002. godine uložili jedan EUR na tržište kapitala danas imate oko 400 EUR. Ako ste 2002. godine oročili jedan EUR danas imate dva«, navodi se u reklamnom oglasu.

Prema riječima Krgovića, to je komercijalna reklama zbog koje se u Sjedinjenim Američkim Državama hapsi.

Glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris smatra da nije sporna samo reklama već i sadržaj.

»Nije tačno da za jedan EUR imate 400 jer indeksi nijesu porasli 400 puta nego mnogo manje. Ako KHOV želi da bude realna mora da pokrene istragu protiv same sebe zbog širenja dezinformacija«, zaključio je Fabris.

Ovo nije baš freško (11.06.), ali ne primjetih da je neko ovo izbacio na Forum:


MEĐUNARODNI SAJAM METALA U ZENICI OKUPIO PREDUZEĆA IZ 22 ZEMLjE
Crnogorski metalci se vraćaju na bosansko tržište

Crnogorska metalna industrija polako se vraća na tržište BiH kroz niz proizvodnih programa Željezare, Fabrike elektroda iz Plužina i Metalca iz Nikšića. To se vidjelo i na nedavno održanom Međunarodnom sajmu metala u Zenici, a na kom su posredstvom crnogorske Privredne komore predstavljeni proizvodni programi Željeznice, Željezare ,FEP - Plužine, VIB – BAS , Metalika , Pjarstere i Miličića iz Nikšića.

Ovim preduzećima se pridružila i kompanija Lisina iz Nikšića koja ima ustaljenu saradnju sa bosanskim proizvođačima, kaže

Srđa Vujošević, predstavnik Privredne komore, dodajući da su ostvareni brojni kontakti sa predstavnicima preduzeća iz Bosne i Hercegovine i predstavnicima zemalja u okruženju. Najveće interesovanje bilo je za FEP. Predstavnici ove kompanije Aleksandar Vukosavljević, rukovodilac razvoja i tehnologije i prof. dr Žarko Blečić su prezentovali proizvodne programe i izvozne mogućnosti FEP – Plužine. U fabrici IGM u Visokom Blečić i Vukosavljević, uz posredovanje Privredne komore Crne Gore ugovorili su posjetu rukovodstva fabrike IGM-a Plužinama gdje bi se konkretno dogovorili o poslovnoj saradnji i prodaji asortimana fabrike elektroda u maloprodajnim objektima IGM u Visokom i na području čitave BiH Federacije. Vujošević podsjeća da je ovogodišnji ZEPS - Intermetal 2008 obilježila kompanija Arcelor Mittal Zenica (bivša Željezara Zenica), koji je nakon privatizacije (većinski vlasnik je sada indijska kompanija Arcelor Mittal) ponovo pokrenula integralnu proizvodnju čelika u kapacitetima od dva miliona tona godišnje.

Privredna komora Crne Gore dobila je Nagradu za istaknuti doprinos utemeljenju i razvoju ovog međunarodnog sajma metala koji je okupio oko 197 izlagača iz 22 zemlje, koji su predstavili najnovija dostignuća u industriji metala, metalopreradi, čeličnoj industriji... U toku sajma na štandu Privredne komore odvijala se živa aktivnost, kaže Vujošević, podsjetivši da su crnogorsku delegaciju posjetili Ambasador Crne Gore u Federaciji BiH Ramiz Bašić, premijer Vlade Federacije BiH Nedžad Branković, premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona, gradonačelnik opštine Zenica...

Kolektivno je nastupila hrvatska Gospodarska komora, Privredna komora Crne Gore, automobilski klaster Jugoistočne Evrope ,privrednici metalskog sektora sa područja ZE-Do kantona.

Ko je u julu 2007. na berzi uložio 100 eura, danas ima 40
KRGOVIĆ OPTUŽIO KOMISIJU ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI DA ŠIRI DEZINFORMACIJE, ZBOG KOJIH SE NA ZAPADU IDE U ZATVOR

Povod za „napad“ Krgovića bio je reklamni oglas Komisije u mjesečniku „Biznis Montenegro“, koji je bio jedan od sponzora jučerašnjeg skupa „Bankarstvo i berza u Crnoj Gori“. U reklami piše: „Ako ste 2002. uložili jedan euro na tržištu kapitala – danas imate oko 400 eura. Ako ste 2002. oročili jedan euro, danas imate dva eura“
Krgovićev saradnik Nikola Fabris rekao je da ako Komisija hoće da bude poštena, trebala bi da sprovede istragu protiv same sebe jer je zakonom predviđeno kažnjavanje za dezinformisanje
Podgorica – Okrugli sto na temu „ Bankarstvo i berza u Crnoj Gori“ koji je juče u Podgorici organizovala beogradska Ekonomist medija grupa, protekao je u znaku optužbi Centralne banke Crne Gore na račun Komisije za hartije od vrijednosti.
Povod za „napad“ bio je reklamni oglas Komisije u mjesečniku „Biznis Montenegro“ koji je sponzorisao jučerašnji skup, a koji je učesnicima podijeljen prije njegovog početka.
U reklamnom oglasu Komisija poziva crnogorske građane da „i dalje vjeruju u tržište kapitala na kome je oko 400.000 građana zaradilo“.
- Ako ste 2002. godine uložili jedan euro na tržištu kapitala – danas imate oko 400 eura. Ako ste 2002. godine oročili jedan euro danas imate dva eura“ – stoji u reklamnom oglasu.
Predsjednik Savjeta CBCG Ljubiša Krgović, na kraju drugog dijela okruglog stola koji je bio posvećen stanju na tržištu kapitala, kazao je da se se „mora osvrnuti na oglas koji se nalazi u jednom od ekonomskih časopisa koje su podijeljeni učesnicima foruma“.
On je otvorio drugu stranu mjesečnika „ Biznis Montenegro“ i kazao da „ ako Komisija za hartije od vrijednosti hoće da informiše građane o stanju na tržištu kapitala, mora biti realna“.
- Ne smije nacionalni regulator da podstiče nerealna očekivanja kada se reklamira. Trebalo bi da napišu da ako ste u julu 2007. uložili 100 eura, danas imate 40 eura. Znači treba biti realan – naglasio je Krgović, dodajući da mu je žao što forumu ne prisustvuje predsjednik Komisije Zoran Đikanović.
Savjetnik u Komisiji Vladimir Drobnjak objasnio je da oni imaju kompletnu video prezentaciju, ali da je organizator nije mogao zbog tehničkih detalja pokazati cijelu.
- Da sam mogao ja bih izložio taj dio. Imamo sve na grafikonu – rekao je Drobnjak.
Krgović je podižući ponovo mjesečnik kazao da ne govori o video prezentaciji, već o komercijalnoj reklami .
- Taj dio nije naveden u reklami, već samo ovaj što podstiče nerealna očekivanja. Edukacija mora biti u oba pravca, a ne samo u jednom. Nacionalni regulator ne smije to da radi. U Americi se hapsi za ovakve stvari – istakao je Krgović i dodao da „ako ste u banke uložili pet hiljada eura, danas imate i pet hiljada i kamatu“
Nakon dijaloga između Krgovića i Drobnjaka u diskusiju se uključio i glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris, koji je objasnio da nije samo sporno što se Komisija reklamira na takav način, već i što šire inforamcije koje nijesu tačne.
- Prvo, ako ste uložili jedan euro, danas nemate 400, jer berzanski indeksi nijesu porasli 400 odsto, već mogo manje. Drugo, ako biste htjeli i da naplatite tih 400 eura ne bi vam pošlo za rukom, jer ne bi imali odakle. Dakle, to su dvije dezinformacije – objasnio je Fabris.
On je kazao da ako Komisija hoće da bude poštena, trebalo bi da sprovede istragu protiv same sebe, jer je zakonom predviđeno kažnjavanje za dezinformisanje.
Predstavnik Komisije nakon Fabrisovih riječi nije imao komentar, ali je izvršni direktor CG brokera Aco Aleksić pokušao da smiri tenzije.
- Koliko je umjesna reklama neću komentarisati, ali je činjenica da je bilo pozitivnih efekata na tržištu kapitala od kada se počelo sa ulaganjem 2002, iako sada imamo lošu situaciju – kazao je Aleksić.
Učesnici foruma su konstatovali da je glavni problem na tržištu kapitala velika zastupljenost sekundarne trgovine, nedostatak tačnih informacija o poslovanju kompanija koje se kotiraju na berzama, kvartalnih izvještaja, velikih emisija akcija i trgovine korporativnim hartijama od vrijednosti.
Drobnjak je kazao da Komisija priprema pravilnik o kvartalnom izvještavanju, a direktor Centralne depozitarne agencije Vladimir Kašćelan ga je pitao kako će „natjerati kompanije da objavljuju rezultate“?
- Pravilnik je u pripremi, pa ne mogu detaljisati. Ne može ih primorati, ali to je njihov posao da objavljuju izvještaje – rekao je Drobnjak.

CBCG da koriguje odluku o kreditima

Krgović je ponovio da su mjere o ograničavanju kreditnog rasta dale pozitivne rezultate, te da nijesu poskupljeli izvori finansiranja i povećane kamatne stope, kao i da globalna kriza nije direktno uticala na bankarski sektor u Crnoj Gori.
Direktor Podgoričke Sosijete ženeral banke Mladen Rabrenović kazao je da CBCG mora rasmisliti o korigovanju odluke o ograničavanju kreditnog rasta.
- Za potrošače i kredite za obrtna sredstva treba da postoje neka ograničenja, ali ne i za kredite za investicione projekte.. Novi investicioni ciklus očekuje Crnu Gori i banke za njega moraju biti spremne. Bolje je, na primjer, da te neke velike projekte finansiraju Podgorička banka nego neka druga koja je dio Sosijete ženeral grupe - rekao je Rabrenović.
Krgović je odgvorio da CBCG može biti selektivna samo kada su u pitanju rizici, jer za selektivnost kredita nema ustavna ovlašćenja, te da je to pitanje koje treba uputiti Vladi.
Direktor NLB Montenegrobanke Črtomir Mesarič je istakao da je nemoguće prihvatiti tezu da kriza neće uticati na kamatne stope , jer skupi izvori znače i skupe kredite.
- Svi smo trčali u turizam, a on bez infrastrukture nema nikakvu korist. Infrastruktura tek treba da se radi , a ona će se raditi u skupim uslovima finansiranja – istakao je Mesarič.
On smatra da se tim problemom mora pozabaviti država, ali i da bankari treba da vide „šta im je činiti“
- Pritiskaćemo CBCG i ostale da se pronađe neko rješenje, a ne samo da statiramo u realizaciji predstojećih invsticionih projekata. Taj posao će se naplaćivati ovdje, a ne vani – kazao je Mesarič.
Krgović je juče saopštio da CBCG priprema nove mjere za jačanje bankarskog sektora.
- Moramo obnoviti kapital banaka, tako da pripremamo odluku o dokapitalizaciji. Glavni razlog za takvu mjeru je nizak nivo odnosa kapitala i kredita koji iznosi 11 odsto i najniži je u regionu. U ostalim zemljama je na nivou od 40 odsto. Mora se poboljšati upravljanje rizikom likvidnosti, posebno kod sistemski važnih banaka, tako da u tom kontekstu treba posvetiti pažnju planovima za upravljanje likvidnošću u iznenadnim situacijama – kazao je Krgović.
Ma.MIRJAČIĆ

Vijesti

Treba praviti elektrane
VLADA NAJAVLJUJE MJERE ZA SUZBIJANJE POSLJEDICA POSKUPLJENJA I TRANZICIJE

Podgorica – Resorna ministarstva će u narednih 45 dana dostaviti Vladi kratkoročne i dugoročne predloge mjera kojima će se Crna Gora zaštititi od rasta cijena energenata i uvoznih prehrambenih proizvoda.
Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kazao je nakon jučerašnjeg zasjedanja Vlade, da je odlučeno da ministarstva moraju biti vođena smjernicama koje se tiču sprovođenja restriktivne fiskalne politike, što znaci da rast zarada u privatnom sektoru treba da prati rast produktivnosti, a mogućnost povećanja zarada da se traži u smanjenju poreza i doprinosa.
- Fiskala politika će se orijentisati na kapitalne investicije, infrastrukuru i smanjenje javnog duga, što će doprinjeti smanjenju inflacije u kratkom i srednjem periodu. Dugoročne mjere odnose se na energetsku zavisnost i potrošnju prehrambenih proizvoda. U tim segmentima smo zavisni, a kako želimo da napredujemo treba graditi nove energetske objekte i vjerujem da ćemo za 45 dana imati konkretna rješenja – kazao je Lazović, dodajući da treba raditi na povećanju poljoprivredne proizvodnje, te da Crna Gora ima uslove za izvoz hrane.
Lazović je ocijenio da se u Crnoj Gori inflacija kreće oko tri odsto, a u pojedinim zemljama i do 14 odsto.
Ministar finansija Igor Lukšić najavio je da će tokom sljedeće sedmice biti predstavljen sporazum sa Savezom sindikata Crne Gore o načinu na koji će Vlada dati novac za rješavanja „posljedica tranzicije“, odnosno rješavanja socijalnog problema radnika koji su snosili te posljedice.
- Sporazum treba da obezbijedi određeni fond do osnivanja fonda rada, koji će biti ustanovljen nakon usvajanja zakona o radu. Procjenili smo da ima prostora da za dio radnika donesemo odluku o povezivanju staža u iznosu od 2,2 miliona eura, što je nastavak aktivnosti koje smo prije nekoliko mjeseci uradili za sjeverni dio Crne Gore – kazao je Lukšić.
M.C.

Vijesti

Duško plaća kad dobije sve dozvole
VLADA I ATLAS GRUPA POTPISALI UGOVOR O KUPOPRODAJI VOJNO-BOLNIČKOG CENTRA, INVESTITOR SE OBEZBIJEDIO

Podgorica - Predstavnici Vlade i konzorcijuma koji predvodi Atlas grupa potpisali su juče ugovor o kupoprodaji i investiranju u Centar vojno-medicinskih ustanova Meljine, godinu nakon zatvaranja tendera za privatizaciju tog kompleksa.
Država je investitoru dozvolila da 25 miliona eura za taj kompleks uplati kada Opština Herceg Novi urbanistički pripremii teren, da bi Atlas grupa i partneri mogli da dobiju dozvole za gradnju bolnice, hotela i pratećih turističkih sadržaja.
U idealnom slučaju, zvanično izabrani partneri za ulaganja u Meljine, dobiće “zeleno svjetlo” za početak gradnje medicinsko-hotelskog centra do naredne godine.
Ni predsjednik Atlas grupacije Duško Knežević, ni ministar finansija Igor Lukšić, nijesu odgovorili hoće li investitor Meljine plaćati kešom ili obveznicama, ni do kada će zvanično izabrani partner uopšte platiti i preuzeti centar. Ipak, tvrde, da je čekanje urbanističko-tehničke saglasnosti propraćeno bankarskim garancijama za investicije.
- Najvažnije je da ne možemo preuzeti centar u Meljinama dok ne isplatimo državi kompletan ponuđeni iznos, a od brzine realizacije planske dokumentacije zavisi kad ćemo tu obavezu izmiriti. Spremni smo odmah da platimo i preuzmemo centar, da imamo urbanističke saglasnosti za projekat koji smo ponudili. To može da potraje dva do šest mjeseci, a do tada ćemo ispuniti sve obaveze, propraćene bankarskim garancijama - rekao je Knežević, nakon insistiranja „Vijesti“ da on i državni predstavnik odgovore kada će platiti kompleks kod Herceg Novog i imaju li čvrste garancije za najavljene investicije od 100 miliona u narednih pet godina i oko 20 miliona za još dvije.
Knežević je rekao da „imaju mogućnost da biraju kako će platiti vojno-medicinski centar“, a nije precizirao koliko će dati u milionima, a koliko u obveznicama.
Lukšić očekuje da će republički nivo vlasti koji čini koalicija DPS-SDP u neposrednoj saradnji sa hercegnovskom opštinom, u kojoj je na vlasti opozicija na čelu sa predsjednikom iz Socijalističke narodne partije Dejanom Mandićem, uspjeti što prije da „obezbijede sve što je neophodno za realizaciju investicija“.
Prema Lukšićevim očekivanjima, vojno-medicinski kompleks će „sigurno brzo platiti“, naglašavajući da je „mnogo bitnije to što će Atlas grupacija i njeni partneri rasteretiti budžet iz kojeg se finansirao rad centra“.
Konzorcijum koji je dobio centar čine Atlas CAP Podgorica, Atlasmont banka, Invest banka Montenegro i Specijalna bolnica za interne bolesti Sveti Nikola iz Kraljeva. Stručni garanti Atlas grupe su Cromvel hospital iz Londona i bolnica Monte Carlo Life Chek a finansijski će im pomoći Capital investments, dio grupacije First Gulf banke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Knežević je obećao da će, bez obzira što Atlas grupa i njene članice do sada nijesu ulagale u zdravstvo, prioritet biti medicinski centar kojim treba da upravlja londonska bolnica Cromwell. Oni su vjerovatno prvi partneri Vlade kojima nije traženo da kao prvorangirani ponuđač plate kompaniju koju preuzimaju, pa da onda pribavljaju dozvole za gradnju ili rekonstrukciju i garantuju da će investirati onoliko koliko su ponudili.
Lukšić kaže da su garancije za investicije “ugovorom prepoznate” te da u odnosu na druge investitore Atlas nije izuzetak.
- Posebno karakteristično za ovaj projekat je što se ulaganja ne odnose na rekonstrukciju postojećih, nego izgradnju novih objekata. To mora biti propraćeno urbanističko-tehničkim uslovima i država mora brže reagovati da obezbijedi prostorno-plansku dokumentaciju. Zato je ostavljen prelazni period u kojem država mora da ispuni obaveze – naglasio je Lukšić.
Lukšić kaže da će budući vlasnik kompleksa u Meljinama, prema njegovim informacijama, razmisliti o bržem ulasku u centar i samim tim početi realizaciju investicija.
- Bitno je i što se kupac obavezao da u narednih nekoliko godina zadrži sve radnike sa prosječnom bruto platom od oko 850 eura – istakao je Lukšić.
Drugorangirani na tenderu za medicinski centar je londonska kompanija Belfers koja ima 17 bolnica u svijetu i aviokompaniju.
Knežević je rekao da je zadovoljan što država vodi računa o pravim, poznatim investitorima, podsjećajući da će Atlas grupa sa partnerima iz Abu Dabija uložiti 250 do 300 miliona eura u Meljine i Atlas capital centar u Podgorici.
Projektom za Meljine je predviđena izgradnja kompleksa sa bolnicom za plastičnu i kardiovaskularnu hirurgiju, dijagnostički i rehabilitacioni centar, ekskluzivni hotel i kompleks luksuznih vila apartmanskog tipa za izdavanje.
Završetak izgradnje kompleksa planiran je za 2014. godinu.

Nema solitera

Problem u pregovorima za kupoprodaju medicinskog centra u Meljinama je bio i plan Atlas grupe i njenih partnera da izgrade osamnaestospratnicu iz tri dijela, koja se ne uklapa u ambijent Herceg Novog. Upitan je li konačni dogovor da se u Meljinama ne gradi neboder, Knežević je nerado odgovorio “Vijestima”.
- Nema solitera, biće to objekti sedam, osam spratova. Imate projekat na našem sajtu. Preporučio bih da napravimo jedan intervju i pustite kolege da kažu nešto. Nemojte biti PR ostalih novinara – rekao je Knežević, a kolege nakon toga nijesu postavljale pitanja.
Iv.GUDOVIĆ

Vijesti

Može se graditi na tuđoj zemlji
SKUPŠTINSKI ODBOR USVOJIO PREDLOG ZAKONA O SVOJINSKIM ODNOSIMA

Podgorica – Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je juče većinom glasova predloge zakona o svojinsko-pravnim odnosima i dopune zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji predviđa smanjenje poreza na dividende sa 15 na devet odsto.
Najžučnija polemika vođena je između poslanika Srpske liste Radojice Živkovića i pomoćnika ministra finansija Krsta Rackovića oko članova 41. i 42. predloženog zakona koji predviđa da investitor može izgraditi zgradu ili neki drugi objekat na tuđoj zemlji.
Živković je upozorio da će ukoliko se usvoji taj član biti “legalizovano nasilje otimačina tuđe imovine”.
- Lice koje izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekat) u skladu sa zakonom na zemljištu na kome drugi ima pravo svojine (graditelj), stiče pravo svojine i na zemljištu na kome je izgrađen građevinski objekat, kao i na zemljištu koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta, ako nije znalo niti je moglo znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – navodi se u spornom članu 41 predloženog zakona.
Ako se ozakoni ovo rješenje, kako se navodi dalje u predlogu, “vlasnik zemljišta će imati pravo da za vrijeme od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, ali najkasnije za vrijeme od deset godina od završene izgradnje, traži da mu graditelj nadoknadi vrijednost zemljišta u visini njegove tržišne cijene”.
M.M.

Vijesti

Vlada za otpremnine u pet godina isplatila 43,66 miliona eura

PODGORICA - Crnogorska Vlada je u cilju saniranja stanja u privredi i poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih, za realizaciju Programa prestrukturiranja preduzeća, u periodu od 2003. do prošle godine, ukupno isplatila 43,66 miliona EUR.
Za otpremnine 7,7 hiljada radnika u sektoru privrede, koji su proglašeni tehnološkim viškom, isplaćeno je oko 16,7 miliona EUR, dok je za 2,2 hiljade onih koji su radili u javnom sektoru uplaćeno 5,25 miliona EUR.
Za dokup staža oko 2,04 hiljade zaposlenih u privredi, uplaćeno je 10,82 miliona EUR, a 110 u javnom sektoru 1,06 miliona EUR, navodi se u Informaciji koju je Vlada usvojila u četvrtak. Jednokratne pomoći za 13,5 hiljada zaposlenih u preduzećima kod kojih je bilo višemjesečnih kašnjenja u isplati zarada, Vlada je uplatila 1,57 miliona EUR.
Za doprinose Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja za 13,5 hiljada radnika uplaćeno je 8,24 miliona EUR. Vlada je u januaru odlučila da preduzećima iz opština Rožaje, Bijelo Polje i Nikšić koja nijesu izmirila obaveze prema zaposlenima za zarade, nepovezivanje radnog staža i otpremine, uplati Fondu PIO 3,02 miliona EUR, dok je za otpremnine određeno 500,9 hiljada EUR.
SEEbiz

Vlada povezuje staž i isplaćuje radnike Jugooceanije

PODGORICA – Radnicima Jugooceanije do 30. juna biće isplaćene zaostale plate i povezan radni staž, novcem koji je obezbijedila crnogorska Vlada.
Iz Vlade je juče saopšteno da je usvojila Protokol o načinu rješavanja socijalnog programa radnika AD Jugooceanija, koji je usaglašen između predstavnika ministarstava saobraćaja i finansija sa direktorom Jugoooceanije Zdravkom Miloševićem, predstavnicima menadžmenta Veselinom Janjićem i Mišom Sekulovićem i predsjednikom Sindikata Radovanom Krivokapićem.
- Protokolom je predviđeno da se do 30. juna isplate zaostale zarade i poveže radni staž za 56 radnika, što prema obračunu iznosi 221.697 eura. Nakon usaglašavanja socijalnog programa sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, odlučeno je da se obezbijedi isplata i za 47 invalida rada (od kojih je 16 još u radnom odnosu), za što je potrebno 603.809 eura.
Svim radnicima, za svaku godinu efektivnog radnog staža u Jugooceaniji, biće isplaćena otpremnina od po 500 eura – saopšteno je iz Vlade.
Sredstva za isplatu socijalnog programa koja iznose 1, 36 miliona eura obezbijediće se prodajom bivše imovine AD Jugooceanija Kotor, koja je na osnovu potraživanja prešla u svojinu Vlade.
Svim radnicima kojima budu isplaćene zaostale zarade, otpremnine i povezan radni staž, radni prestaje odnos 30. juna.
R.E.
Republika

Nije bilo prijava za kršenje dominantnog položaja

Ministarstvo za ekonomski razvoj do sada nije dobilo nijednu prijavu za kršenje dominantnog položaja koji je sankcionisan Zakonom o zaštiti konkurencije, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

Pomoćnik ministra za ekonomski razvoj, Zoran Perišić, rekao je agenciji Mina- business da to Ministarstvo djeluje preventivno u slučaju kršenja Zakona o zaštiti konkurencije, i da nemaju tačan broj slučajeva u kojima je do njegovog kršenja došlo.

»Taj Zakon je u skladu sa evropskim zakonodavstvom i standardima, ali je i najkompleksniji za dokumenatciju«, objasnio je Perišić.

On je kazao da Ministarstvo preventivno djeluje prema pekarima koji sami određuju cijene hljeba, ali i da će pokrenuti postupak protiv njih ukoliko oni istraju na svojim cijenama.

»Za razliku od pekara kod taksista nemamo osnov za djelovanje jer oni ne rade dogovorno, već imaju različite cijene usluga«, objasnio je Perišić.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo ne može da kontroliše cijene, ali ne smije dozvoliti ni da njihove kalkulacije budu iste.

»Nemamo prijava protiv monopola, iako se tom riječju često koriste i oni ljudi koji ne znaju njeno pravo značenje«, naveo je Perišić.

On je dodao da u sektorima telekomunikacija i energetike, u kojima postoje prirodni monopoli, država postavlja regulatore koji definišu tržište, uređuju uslove i određuju najveću cijenu.

«Elektorprivreda koja je jedini snabdjevač električnom energijom mora je dostavljati svima i pod istim uslovima, iako joj se vjerovatno ne isplati postavljati infrastrukturu za mali broj potrošača na nepristupačnim mjestima«, objasnio je Perišić.

Na taj način, smatra Perišić, ti sektori su duplo kontrolisani jer ih kontrolišu regulatorne agencije i Vlada.

On je kazao da će efekti tog Zakona, koji na snazi od 1. januara 2006. godine, uskoro biti vidljivi.

»Pokrenuta je i Vladina Strategija politike konkurencije koja predviđa podizanje nivoa obaviještenosti, kao i preuzimanje međunarodnih obaveza i prakse«, podsjetio je Perišić.

Strategija politike konkurencije ima za cilj saradnju i zajedničku edukaciju sa organima u ostvarivanju politike konkurencije.

»Preduzeća koja interesuju odredbe Zakona o zaštiti konkurencije dovoljno su informisana o njemu«, ocijenio je Perišić.

On je najavio da će 26. juna u Privrednoj komori biti održana predavanja na tu temu, kako bi se što veći broj preduzeća upoznao sa tim Zakonom.

Uprava za zaštitu konkurencije formirana je prošle godine i ima svoj budžet, a odluke konačne. Uprava djeluje preventivno što uključuje i veoma stroge kazne, kojima je određeno da oni koji učine prekršaj moraju da plate iznos od tri do deset puta veći od štete koju su napravili preduzeću.

Zakonom o zaštiti konkurencije sankcionisane su tri glavne povrede slobodnog tržišta - dominantan položaj, karteli ili sporazumi i koncentracija.

Treba vam turizam za visoku klasu


Svjetski ekspert za marketing Filip Kotler savjetovao je da Crna Gora ne treba da se usredsredi na masovni turizam, nego da postane priznati i prepoznati brend za visoku turističku klasu.

On je nakon seminara „Kako se izboriti sa osnovnim marketinškim izazovima“ upozorio na odlike masovnog turizma. Bio bih pažljiv kada je u pitanju upravljanje vašim turističkim brendom, jer turizam je u mnogim zemljama oštećen time što je postao previše popularan. Morate voditi računa ukoliko veoma brzo postanete popularni i privučete one koji žele masovni turizam, jer ćete doći do toga da ćete imati sve više zagađenja, sve zagušeniji saobraćaj na putevima, izgradnju sve većeg broja hotela i sve više buke, upozorio je Kotler i dodao:

Ono što treba da postane dio crnogorske strategije jeste prezentovati svoj brend tamo gdje je najpotrebniji. Jedna od kompartivnih prednosti Crne Gore, osim lijepog mora i planine, jeste i to što imate pogodnu klimu tokom cijele godine. To treba plasirati ljudima iz Rusije, Skandinavije, Holandije koji tokom dugih zimskih mjeseci su u potrazi za takvom klimom, ocijenio je američki ekspert, koji je juče u miločerskom hotelu Maestral u organizaciji budvanskog Jadranskog sajma i barskog Univerziteta “Mediteran”, održao predavanje za 250 učesnika iz Albanije, Crne Gore i Srbije.

Prema njegovom mišljenju, sve više raste interes za ono što se zove marketing jedne nacije, odnosno jednog mjesta. Imate nekih turista koji se usredsređuju vani, koji za odmor traže more i plažu, nekih koji traže eko turizam, a imate i one koji vole istorijski turizam. Crna Gora bi trebalo da se usredsredi na one turiste koji traže najbolji kvalitet i najbolju uslugu i namjeravaju da uz sve to imaju najbolju zabavu. Mi to zovemo visoki turizam, prije nego li masovni turizam. S obzirom na to da je budžet za marketing uglavnom ograničen, ono o čemu treba odlučiti jeste i koje zemlje želite da privučete najviše turista, kazao je Kotler.

On je savjetovao da Crna Gora ne treba da pravi advertajzing kampanje širom svijeta. Usredsredite se na par zemalja iz kojih želite da privučete turiste. Znači, treba razmisliti da li bi ove prirodne ljepote koje Crna Gora ima više odgovarale turistima iz Švedske, Amerike, Njemačke, Velike Britanije, a ne treba se rasplinjavati na cijeli svijet. Prije ćete uspjeti da za svoju zemlju zainteresujete one turiste koji dolaze iz zemlje u kojoj se već nešto zna o Crnoj Gori, u tom slučaju treba samo nešto malo reći i nadograditi na ono što je poznato. Nasuprot tome, ukoliko se usredsredite na neku zemlju u kojoj se malo zna ili gotovo ništa ne zna o Crnoj Gori, mnogo ćete vremena i novca potrošiti na obrazovanje široke populacije i pružanje informacija o sopstvenoj zemlji, naglasio je Kotler.

Anketirati goste pri odlasku

Kotler je kazao da je neophodno sprovesti određene vrste anketa među onim turistima koji napuštaju zemlju. Trebate da ih pitate šta je to što im se svidjelo i u kom stepenu im se svidjelo, jer treba voditi računa o tome koliko su turisti uživali u iskustvu koje su imali u vašoj zemlji. Ako im se nije svidjelo uopšte, neće vas nikada više pomenuti ili ako budu pričali o vama, pričaće u negativnom kontekstu. Ukoliko im se svidjelo ono što su doživjeli u vašoj zemlji, oni će marketing kampanju odraditi umjesto vas, odnosno preporučiće vas svojim prijateljima i onima koje poznaju, tako da će na taj način privući ostale turiste.

Ono što bih vam preporučio da iskoristite mogućnost da manipulišete, generalno da koristite digitalne medije. Iskoristite ih na taj način da postavite video o Crnoj Gori, audio zapis o ljepotama Crne Gore i iskustvima o kojima se mogu steći. Iskoristite mogućnost masovne komunikacije, savjetovao je Kotler.

On je istakao da Crna Gora odredi glavne karakteristike, koje bi predstavljala turistima. U posljednje vrijeme veliko je interesovanje za reklamiranje određenih područja. Pojedine zemlje hoće da privuku ljude, koji vole plažu, dok ima i onih, koji žele ekoturizam, ali i istorijski turizam. Crna Gora treba da se usredsrede na turiste koji traže najbolji kvalitet, najbolju uslugu i zabavu. Visoki turizam je najbolji, naglasio je Kotler.

Nijesam čuo za neki karakterističan brend iz Crne Gore, što ne treba uzimati u obzir jer dolazim iz daleka, ali vi treba da vodite računa koliko vaši neposredni susjedi, Srbija, Albanija, BiH znaju o vašim proizvodima, kazao je on.

Kotler je naglasio da je posebno interesantno da velike poznate države gotovo da nemaju brendove, ali manje, Švedska i Švajcarska imaju veoma poznate.

Smjestiti se između Izraela i Vatikana

Religijski turizam bi bio veoma značajan za Crnu Goru, jer je u svijetu veoma razvijen, posebno u Izraelu i Rimu - kazao je Kotler. On je istakao da bi, kada je Amerika u pitanju, vjerski turizam trebalo promovisati u Čikagu, u kojemu živi veliki broj Poljaka, kao i u Njujorku.

Religijski turizam nikako ne bi trebalo predstavljati u Dalasu i Nju Orleansu, kao ni na teritoriji cijele Amerike, jer bi to bilo veoma skupo. Treba naći ljude koji već idu u Vatikan i Rim i usredsrediti se na katoličku populaciju, jer bi oni možda upoznali kompletnu hrišćansku istoriju. Oni koji posjećuju Izrael došli bi u Crnu Goru, a potom produžili u Vatikan. Ljudi hoće da se poklone svetinjama, kazao je on.

Veliko interesovanje za seminar

Oko 250 menadžera, šefova marketinga i privrednika juče je prisustvovalo predavanju Filipa Kotlera na temu ''Kako se izboriti sa osnovnim markentinškim izazovima'' u hotelu Maestral, a u organizaciji kompanije ''Jadranski sajam''. Učesnici su bili iz Crne Gore, Srbije i Albanije. Kotler će danas održati predavanje na privatnom Univerzitetu Mediteran, gdje će mu biti uručeno počasna doktorska diploma. Glavni pokrovitelj događaja je crnogorska Vlada, a direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković juče se zahvalio i medijskim sponzorima.

www.bizniscg.info

Emituju obveznice vrijedne 30 miliona EUR
Autor/izvor: SEEbiz / Mina

Odluka je usvojena na sjednici u četvrtak u cilju izmirenja obaveza utvrđenih Zakonom o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Crne Gore.
Nominalna vrijednost jedne obveznice je jedan EUR, a datum dospjeća do 2017. godine.

Iz Vlade podsjećaju da su obveznice koje su dospjele prošle godine, u visini do 380 EUR, isplaćene isplatom prve rate u skladu sa Zakonom o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Crne Gore.

Obveznice do 530 EUR po jednom štednom ulogu dospijevaju 1. jula ove godine.

Visina obveznica koje dospijevaju od naredne do 2017. godine biće, kako je navedeno u Odluci, utvrđena u skladu sa Zakonom.

Obveznice se prodaju na berzi i ne podliježu porezu na imovinu i kapitalnu dobit.

One se mogu koristiti i prije roka dospjeća za kupovinu akcija državnih i preduzeća u vlasništvi fondova za razvoj i penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavoda za zapošljavanje, kao i za kupovinu stanova, rezidencijalnih prostorija, poslovnih prostora, zemljišta i druge državne imovine i isplatu poreskih obaveza.

Vlada je 2004. godine emitovala obveznice ukupne vrijednosti od oko 137,24 miliona EUR sa rokom dospijeća do 2017. godine, od čega je do sada realizovano 40,73 miliona EUR.

Od ukupnog iznosa deponovane devizne štednje, koju su ovlašćene banke sa sjedištem van Crne Gore položile kod bivše Narodne banke Jugoslavije, od oko 28,17 miliona EUR, do sada je isplaćeno 1,43 miliona.

Iz Ministarstva finansija ranije je saopšteno da će građani koji su novac položili kod Dafimant i Jugoskandik banke moći da ostvare svoja prava tek od jula naredne godine, s obzirom na to da još nije završena evidentiranje svih koji su štedili kod tih finansijskih kompanija.

Vlada je krajem februara odlučila da, u cilju zaštite interesa vlasnika, prije roka dospijeća na tržištu hartija od vrijednosti otkupi obveznice stare devizne štednje koje dospijevaju 2016. i 2017. godine, po cijeni od 50 centi, a do kraja maja je otkupljeno 90 hiljada.

HACCP podstakao izvoz i prodaju
Autor/izvor: SEEbiz / Mina-business

PODGORICA - Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) je sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine i Makedonije sproveo istraživanje o primjeni HACCP standarda u tim zemljama.
Prema podacima Centra, u momentu istraživanja u Crnoj Gori je pet firmi imalo HACCP standard, dok ih je 12 bilo u sistemu uvođenja. Kako je saopšteno, u Crnoj Gori ne postoji registar kompanija koje su uvele taj stanadrd. Na konferenciji za novinare je objašnjeno da kompanije nemaju obavezu da obavještavaju nadležne organe o tome, ali da će Odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore pokrenuti inicijativu za formiranje baze podataka.

"Nakon uvođenja HACCP-a u crnogorskim firmama povećana je proizvodnje za 20 odsto, prodaja 30, a izvoz 50 odsto. Došlo je čak i do neznatnog rasta zaposlenosti zbog potrebe zapošljavanja ljudi što su kompanije na kraju uvidjele da je uvođenje HACCP zapravo investicija", navela je analitičar Centra, Ivana Božanović na konferenciji za novinare. Za uvođenje HACCP, prema podacima Centra potrebno je od 50 do 300 hiljada EUR.

Božanović je rekla da su kompanije koje pomažu uvođenje HACCP sistema u Crnoj Gori iz Slovenije, Srbije i Australije. Ona je dodala da u Crnoj Gori ne postaji dovoljna svijest o HACCP-a u Crnoj Gori, kao ni promotivne aktivnosti o njegovom značaju.

"Treba jačati finansijske i savjetodavne podrške kompanijama u Crnoj Gori", rekla je Božanović.

Vlasnik kompanije Pirella, Slavko Petričević, kazao je da ta firma već treću godinu ima taj standard, kao i da su njeni proizvodi na nedavnom Novosadskom sajmu dobili najznačajnija priznanja. On je naveo da je ukupno u implemenataciju HACCP sistema i standarda kvaliteta uloženo oko 350 hiljada, ali je za to morao da pravi novi objekat.

"Radimo dugoročno. Svake godine od uvođenja standarda bilježimo rast od 30 odsto plasmana i prodaju svojih proizvoda", naveo je Petričević.

23 Jun 2008. 13:28 | Izvor: CdM
Amerikanci zainteresovani za istraživanje nafte i gasa

Memorandum o razumijevanju koji predviđa saradnju o oblasti energetike danas su potpisali ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozednović i šef kancelarije USAID-a u Podgorici Joe Taggart.
Ovaj Memorandum prema riječima potpisnika predstavlja predstavlja okvir saradnje na polju energetike, u sektoru prirodnog gasa i ima za svrhu da unaprijedi ciljeve Sporazuma o formiranju Energetske zajednice kao i da razvije konkurentno regionalno tržište gasa.
Crnogorski ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović je istakao da je sve više američkih investitora koji pokazuju interesovanje da se uključe u sektor istraživanja gasa i nafte u Crnoj Gori, a uskoro će, kako je najavio, biti usvojen zakon o nafti koji će definisati naknade za korišćenje nafte i njenih derivata.
On je podsjetio da je sa Albanijom i Hrvatskom već potpisan sporazum o izgradnji jadransko-jonskog gasovoda.

"U komunikaciji sa USAID-om pokazali smo potrebu zajedničkog rada na ovim projektima. To se prije svega odnosi na regulatorne aktivnosti koje su vezane za gas”, objasnio je Gvozdenović.

Šef kancelarije USAID-a u Podgorici Joe Taggart je ocijenio da je Memorandum osnova za buduću saradnju u oblasti energetike.
"Ovo je korak naprijed ka ispunjavanju obaveza Crne Gore ka članstvu u Evropsku uniju, saradnji sa partnerima u regionu i međunarodnom zajednicom”, ocijenio je Tagart.

23 Jun 2008. 20:22 | Izvor: CdM
Kuvajtska kompanija želi da ulaže u Luku Bar i Željeznicu

Pomoćnik ministra inostranih poslova Crne Gore, Irena Radović primila je danas Milada Sebalija, direktora kompanije KGL Ports International iz Kuvajta, koji je tokom razgovora saopštio da je ova kompanija zainteresovana da investira u Crnoj Gori u oblastima transporta, telekomunikacija, željezničkog saobraćaja.

On je posebno istakao interesovanje za Luku Bar i Željeznicu Crne Gore, i dodao da je kompanija KGL Ports International spšremna da pruži neophodnu finansijsku i tehničku pomoć za modernizaciju lučke i željezničke infrastrukture.

”Sebali je upoznao domaćine sa radom kompanije, koja ima ogranke u više od deset zemaljaPredočio je i realizaciju projekta Montenegro Knowledge Village, koji bi bio zasnovan na posljednjim inovacijama i know-how u oblastima komunikacije i tehnologije, turizma, obrazovanja, zdravstva i trgovine”, saopšteno je iz ministarstva inostranih poslova.


Irena Radović je upoznala Sebalija s aktuelnom političkom i ekonomskom situacijom u Crnoj Gori, predočila investicione mogućnosti, te izrazila zadovoljstvo predlozima Sebalija i zainteresovanošću kompanije KGL Ports International da investira u Crnoj Gori, doprinese njenom ekonomskom razvoju i promociji u međunarodnim poslovnim krugovima.

”Sagovornici su konstatovali da Crna Gora ima značajne razvojne potencijale koje treba promovisati i iskoristiti u cilju dodatnog intenziviranja dinamike ekonomskog i sveukupnog progresa zamlje, te izrazili spremnost da doprinesu definisanju konkretnih projekata u tom pravcu”, zaključeno je u saopštenju ministarstva inostranih poslova.

a koja je muka te oce sve da prodaju?
je li ova vlada cula za green field inesticije? sto je problem to ponudit strancima?
koliki je broj takvih stranih investicija u crnu goru, da l neko ima podatak? cini mi se da je ta brojka pravi pokazatelj kolko se ulaze iz inostranstva...
da li mozda postoji nezainteresovanost stranaca za takvu vrstu investiranja, to jest inestiranja od pocetka, da li je to cinjenica koju vlada oce s ovim kao investicijama da prikrije, da je nesposobna da osmisli kvalitetne programe i ponudi ih stranim inestitorima...?

U budvanskim hotelima 7% manje gostiju

BUDVA - Na Budvanskoj rivijeri trenutno boravi skoro 20 hiljada turista, što je za dva odsto više nego u istom periodu prošle godine, ali je gostiju u hotelima manje nego u uporednom periodu, saopšteno je iz Turistička organizacija (TO) Budve.

Od registrovanih gostiju, 18,4 hiljade je inostranih, dok je 1,5 hiljada turista iz Crne Gore.

"Gosti su uglavnom smješteni u hotelima u kojima boravi 10,9 hiljada gostiju, ali je taj broj za sedam odsto manji nego u istom periodu prošle godine”, rekla je direktor TO Budva Jelene Rađenović, prenosi beogradski Danas.

Hotelijeri su ugostili 10,3 hiljade inostranih i 630 domaćih gostiju, dok je u kampovima na području Budvanske rivijere registrovano 265 isključivo inostranih turista, što je 37 odsto više nego krajem juna prošle godine.

“U privatnom smještaju, prema našim procjenama, boravi 7,7 hiljada gostiju, što je 36 odsto više nego prošle godine. Kućevlasnici su ugostili 6,8 hiljada inostrana i 893 turista iz Crne Gore", kazala je Rađenović.
SEEbiz

Podgorica uvodi nove poreze

PODGORICA - Glavni grad Podgorica planira da na narednoj sjednici parlamenta usvoji odluku o porezu na firmu i izmjenu odluke o porezu na potrošnju, i tako poveća namete poslodavcima.

Porez na firmu zamijeniće dosadašnji u nešto izmijenjenim i povećanim iznosima, a porez na potrošnju predviđa da se u ugostiteljskim objektima dodatna stopa poreza od pet odsto zaračunava na potrošnju kafe i čaja, a ne samo akloholnih i bezalkoholnih pića kao do sada, prenose Vijesti. Opština ovim odlukama privrednicima ne samo da je povećala troškove, već i zadala više posla, jer joj do 31. marta moraju dostaviti podatke o poslovanju u prethodnoj godini i površinu poslovnog prostora koji koriste, i to za svaku poslovnu jedinicu posebno. Odlukama je Opština povećala kazne za nepoštovanje propisa kao i svoje ingerencije u kontroli privrednika.

Gradski Sekretarijat za finansije je pronašao pravni osnov u novim zakonskim rješenjima predviđenim Zakonom o finansiranju lokalne samouprave koja su stupila na snagu prvog januara i Statutu Glavnog grada. Pravna lica plaćaće porez u zavisnosti od ostvarenih godišnjih prihoda, a fizička zavisno od površine poslovnog prostora i lokacije, odnosno poslovne zone u kojoj se nalaze.

I jedni i drugi moraće da plate porez na firmu za svaku poslovnu jedinicu na kojoj mora biti istaknuto ime firme, a promjena imena firme mora se prijaviti u roku od 15 dana.

Nova rješenja neće važiti za preduzetnike tokom prve godine njihovog poslovanja, a za tu „poresku olakšicu“ Sekretarijat se opredijelio kao bi podstakao razvoj preduzetništva u Glavnom gradu. Uvođenje novih poreza predložio je gradonačelnik Miomira Mugoše.

SEEbiz

Počeli pregovori o prodaje beranske “Polimke” KIPS-u, u privatizacionoj komisiji kažu da je “dobro krenulo”

Lajović: Usaglašen dio klauzula

BERANE - Predsjednik Komisije za privatizaciju Fabrike kože «Polimka» Dragan Lajović ocijenio je da su pregovori sa firmom KIPS, kao jedinim ponuđačem za kupovinu većinskog paketa akcija beranske kompanije počeli dobro i najavio da će ubrzo biti nastavljeni. On je rekao da je dobar dio ugovornih klauzula već juče usaglašen, dok će neke klauzule biti naknadno razmatrane.
- Ono što smo posebno zatražili je razjašnjenje ponude u dijelu investicionog i socijalnog programa - kazao je Lajović.
Pregovori između Komisije za privatizaciju «Polimke» i podgoričke firme KIPS počeli su juče u Podgorici, a Lajović je ranije rekao da će trajati «onoliko koliko bude potrebno». KIPS važi za jedno od vodećih domaćih preduzeća iz oblasti trgovine građevinskim materijalima na veliko i malo, a osim trgovine, kompanija se bavi proizvodnim i uslužnim djelatnostima.
Nezvanično se saznaje da KIPS, u slučaju da se pregovori koji su juče otpočeli završe prodajom, odnosno kupovinom Fabrike kože «Polimka», planira da u značajnoj mjeri promijeni osnovnu djelatnost ove beranske kompanije.
Tender za prodaju «Polimke» raspisan je početkom aprila, a ponude su se dostavljale do 3. juna. Bilo je ponuđeno 64,16 odsto državnih akcija, što je preko 14 odsto više nego na prethodnom tenderu.
Državni paket je, naime, za toliko uvećan nakon što nije uspjela prethodna privatizacija kada je fabrika bila prodata holding kompaniji «Koroški» iz Sloven Gradca. Slovenci su morali nakon raskida ugovora da kao kaznu ustupe tih 14,13 odsto akcija koje su ranije kupili u slobodnoj prodaji na berzama. Proizvodnja u »Polimci« prekinuta je u potpunosti u decembru 2002. mada je od početka devedestih radila sa minimalnim kapacitetima. Stečaj, međutim, nikada nije uvođen. »Polimka« je svojevremeno bila najjača fabrika u Beranama sa oko sedamsto zaposlenih. Vremenom, sa raspadom jedinstvenog tržišta u SFRJ, kako za nabavku sirovine tako i za plasman gotovih proizvoda, počeli su problemi i smanjenje broja zaposlenih. Ovo je treći pokušaj prodaje «Pokimke» nakon što su radnici štrajkom glađu u prostorijama kompanije dočekali 2004. godinu. Taj štrajk je prekinut kada im je obećano da će se ubrzano raditi na privatizaciji. Na prethodne oglase javljala se jedino slovenačka kompanija «Koroški», ali su ostali nepoznati razlozi odustajanja Slovenaca od privatizacije nakon što im je beranska fabrika kože krajem 2006. prodata po simboličnoj cijeni u cilju brzog pokretanja proizvodnje i dugoročnog investiranja.
Podgorička firma KIPS, koja se jedina javila na tender, sada ima priliku da kupi 1,28 miliona akcija, od čega 20,37 odsto pripada Fondu PIO, 6,79 odsto Zavodu za zapošljavanje, 30 odsto Fondu za razvoj i 6,9 odsto Vladi, što čini ukupno većinski paket od 64,16 odsto.
T.H.

Republika

Hipo Alpe Adria Broker Diler iz Podgorice je uvećao kapital i sada iznosi 225.000 eura ili 9.000 akcija nominalne vrijednosti 25 eura . Prije uvećanja, kapital Hipo Alpe Adria Broker Diler bio je sastavljen od 5.000 akcija iste nominalne vrijednosti. Simbol trgovine je HABD”, saopšteno je iz Montenegroberze.

Komisija optužuje CBCG za dezinformisanje javnosti

Autor/izvor: Mina-business
Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) optužila je danas Centralnu banku Crne Gore (CBCG) da je svojevremeno tajno promijenila dio polugodišnjeg izvještaja koji se odnosi na tržište kapitala i da se zbog toga nije izvinila građanima.

Iz Komisije su saopštili da svako ima pravo na lično razumijevanje stvarnosti i tumačenje činjenica, ali da nema pravo da presuđuje i upućuje na hapšenje.
“Najočigledniji primjer je polugodišnji izvještaj CBCG iz prošle godine u kojem je navela da je ukupna kapitalizacija berzi 8,1 milijardi EUR, četiri puta više od nivoa bruto domaćeg proizvoda (BDP), što uzrokuje inflatorni balon i postaje neodrživo. To je bio netačan podatak, uvećan za 60 odsto, a na osnovu kojeg su izvedeni zaključci mogli da utiču na dalja kretanja”, tvrde u Komisiji.
Komisija je, kako se dodaje, javno reagovala, nakon čega je poslije nekoliko dana CBCG promijenila taj dio izvještaja i ispravljeni objavila na sajtu. Predstavnici KHOV pitaju da li je CBCG tada nekoga javno prozvala zbog podsticanja nerealnih očekivanja i je li unutar te institucije utvrđena odgovornost za takvo objektivno informisanje građana o stvarnosti.
„Javno nije. Taj dio izvještaja je promijenjen u tajnosti, bez javnog objavljivanja greške i bez javnog izvinjenja građanima”, navodi se u saopštenju.
Prema mišljenju Komisije, treba suptilnije shvatiti odnose i saradnju dva organa "i po cijenu povrijeđenih profesionalnih i kolegijanih principa".
"To nam ne dozvoljava da povodom izjava kolega iz CBCG i mi obojimo tamnim tonovima sliku naše korektne poslovne saradnje i sliku finansijskog tržišta u Crnoj Gori", dodaju iz KHOV.
Predstavnici CBCG su na konferenciji Bankarstvo i berza u Crnoj Gori, koja je održana u četvrtak u Podgorici, upozorili Komisiju da reklamnim oglasima podstiče nerealna očekivanja na tržištu, zbog čega se u nekim razvijenim zemljama krivično odgovara. Povod za kritiku predstavnika CBCG bio je oglas KHOV u junskom broju magazina Biznis Montenegro. U oglasu KHOV navedeno je da je oko 400 hiljada građana Crne Gore zaradilo na tržištu kapitala.
»Ako ste 2002. godine uložili jedan EUR na tržište kapitala danas imate oko 400 EUR. Ako ste 2002. godine oročili jedan EUR danas imate dva«, navodi se u reklamnom oglasu.
Prema riječima guvernera CBCG, Ljubiše Krgovića, to je komercijalna reklama zbog koje se u Sjedinjenim Američkim Državama hapsi. Zamjenik predsjednika KHOV, Amir Nurković, kazao je da su svi podaci koje je taj regulator objavio tačni, kao i da je obaveza dvije institucije da sarađuju, i ukoliko ima nekih nesporazuma, da ih u međusobnoj komunikaciji rješavaju.
»Sve što se radi u Komisiji radi se na fonu zadataka koje kao regulatorno tijelo ima, a to je zaštita investitora, afirmacija tržišta kapitala i apsolutno uz punu svijest da saradnja sa Centralnom bankom, može da doprinese razvoju finansijskog tržišta u Crnoj Gori«, saopštio je on novinarima u Privrednoj komori.
Nurković je ocijenio kao nepotrebnim optužbe Centralne banke.
»Komisija se neće mnogo obazirati na komentare drugih, naravno, oni imaju pravo da komentarišu što se nas tiče mi znamo da su podaci apsolutno tačni«, dodao je on.
Nurković je na pitanje kako se verbalni sukob između Centralne banke i Komisije može odraziti na interesovanje investitora, odgovorio da je »bolje da to procjenjuju učesnici na tržištu kapitala«.

Od 2006. nije otvoren ni jedan novi hotel

UPRAVNI ODOR CRNOGORSKOG TURISTIČKOG UDRUŽENJA NA SJEDNICI UPOZORIO DA PADA INTERESOVANJE GOSTIJU

Budva – Interesovanje turista za dolazak u Crnu Goru, prema sadašnjem bukingu turističkih agencija, u narednom periodu će padati - ocijenio je Upravni odbor Crnogorskog turističkog udruženja (CTU).
Kako se navodi u saopštenju sa sjednice Upravnog odbora, pad interesovanja se može objasniti i odnosom cijene i kvaliteta te nedostatkom novih kvalitetnih hotelsko-ugostiteljskih sadržaja svih kategorija koji bi inovirali uslugu i ponudu.
- Podsjećamo da od 2006. nije otvoren nijedan novi hotel i apelujemo na nadležne organe da se smanje procedure za dobijanje dozvola za rad turističkih objekata. Uvjereni smo da je krajnje vrijeme da svi prihvatimo činjenicu da turizam, kao osjetljiva djelatnost, zahtijeva brza i efikasna rješenja, međusobnu koordinaciju i angažovanje svih subjekata. Samo takvim akcijama i konkretnim planovima možemo se nadati uspješnim sezonama – navode u CTU.
Na sjednici je zaključeno da se i ove godine pojavljuju problemi koji su evidentirani prethodnih godina.
- Neizbježno se nameće utisak da za neka od njih ne postoji dovoljno sluha i odlučnosti, a možda ni želje nadležnih da se pravovremeno riješe. Nasuprot tome, postoje primjeri koji pokazuju da se uspješnom saradnjom privatnog i javnog sektora mogu riješiti problemi - skoro postignut dogovor Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske koje je, cijeneći opravdanost inicijative naših prevoznika, uspostavilo nesmetan transfer putnika iz Crne Gore do i od aerodroma Ćilipi. Ovakvu saradnju i zajedničko angažovanje neophodno je implementirati kao dobar model i u preciznom utvrđivanju rokova završetka svih građevinskih radova, eliminisanju prodaje izletničkih karata na šetalištima, smanjivanju sive ekonomije u svim segmentima turističke ponude, osmišljavanju novih sadržaja kojima ćemo privući turiste i graditi imidž Crne Gore u skladu sa proklamovanim ciljevima – ističu u CTU
U CTU, kako stoji u saopštenju, podržavaju infrastrukturni razvoj, u svim segmentima i na svim nivoima, smatrajući ga bitnim preduslovom turističkog razvoja, te predlažu da se u cilju bržeg i efikasnijeg završetka započetih radova angažuje znatno više radnika koji bi radili u tri smjene.
- Kvalitet koji od nas očekuju naši turisti možemo pružiti samo onda kada nam se obezbijede i kvalitetniji uslovi poslovanja i stvori podsticajan ambijent. U suprotnom, i dalje će se dešavati da grupe turista koje dolaze organizovano po prvi put, nose loš utisak o destinaciji koja je svrstana među najzanimljivija turistička odredišta – zaključuje se u saopštenju CTU.V.L.
VIJESTI

Nije bas da sve pada :)

Inflacija u prva četiri mjeseca 8,7%

Autor/izvor: Mina-business PODGORICA - Prosječna godišnja stopa rasta cijena na malo iznosila je u prva četiri mjeseca 8,7 odsto, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

Cijene na malo u aprilu su zabilježile mjesečni rast od 0,8 odsto, a pri tome je roba poskupila 0,9 odsto, a usluge 0,2 odsto.
»Poljoprivredni proizvodi bili su skuplji pet odsto, a industrijski 0,6 odsto. Industrijski prehrambeni proizvodi poskupili su 1,4 odsto«, navedeno je u novom Biltenu CBCG.
Iz CBCG podsjećaju da su, u odnosu na kraj prethodne godine, cijene na malo porasle 3,1 odsto. Godišnji rast cijena na malo u aprilu iznosio je devet odsto. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u aprilu su zabilježile mjesečni rast od 0,5 odsto, usljed rasta u sektoru vađenja ruda i kamena od dva odsto i u prerađivačkoj industriji, 0,5 odsto. Cijene proizvođača električne energije, gasa i vode su ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec.
U posljednjih 12 mjeseci cijene proizvođača industrijskih proizvoda porasle su 11,5 odsto, najviše uslijed rasta u sektoru električne energije, gasa i vode od 27,7 odsto, zatim u oblasti vađenja ruda i kamena 7,5 odsto i u prerađivačkoj industriji 6,8 odsto.

EKONOMSKI ANALITIČAR PREDRAG DRECUN OCIJENIO DA SE KHOV I CBCG BORE ZA PREVLAST

Borba dva koncepta budućnosti Crne Gore

Podgorica, 29. juna (MINA-BIZNIS) - Sukob između Centralne banke Crne Gore (CBCG) i Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) borba je za prevlast institucija, jer što je jedna u monetarnoj oblasti, to je druga na tržištu kapitala, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Drecun.

»Nešto treba mijenjati u sistemskim rješenjima, jer ne smatram da je ovo personalni sukob, već borba dva koncepta budućnosti Crne Gore«, rekao je Drecun agenciji Mina-biznis.

Prema riječima Drecuna, KHOV spornim oglasom ne krši zakon, ali sebe prikazuje više kao biznis partnera na tržištu, što nije i ne smije da bude.

»Komisija smije da bude samo regulator, kome je svejedno da li se ulaže u hartije, banke ili nekretnine«, kazao je Drecun.

Komisija, kako je dodao, ovakvim postupcima preuzima na sebe odgovornost koju ne može da opravda. »Zamislite nekoga ko, inspirisan oglasom KHOV-a, uloži ovih dana novac na berzu i za mjesec izgubi pola vrijednosti. Mogao bi da pođe do Komisije i zatraži novac nazad, jer su ga oni direktno podstakli na to«, naveo je Drecun.

On smatra da ni CBCG ne smije da propagira ulaganje u banke i da ta institucija ima problem da održi nivo ovlašćenja koja joj zakon propisuje.

»CBCG se trudi da utiče na cijeli sistem finansijskog tržišta, a tu spadaju i hartije od vrijednosti, pa je normalno da se sudaraju«, rekao je Drecun.

On smatra da je matematika »manje-više tačna« i u slučaju kad KHOV i CBCG iznose podatke, ali je pitanje šta je bliže realnom životu danas, jer slava prošlosti ne interesuje investitora.

Komisija je, prema njegovim riječima, mogla da ukaže i na drugu, aktuelniju priču i trendove koji su se desili u prethodnoj godini. “KHOV je isto tako mogla da kaže da, ako je neko uložio početkom prošle godine, danas mu akcije vrijede pet-šest puta manje, kao na primjer Ulcinjske rivijere. To bi bilo objektivno informisanje, iako je i ovo što oni kažu tačno, samo ostaje dilema da li odgovara trendovima”, rekao je Drecun.

On je kazao da se reklamom KHOV-a stvara utisak da nema ništa bolje u crnogorskoj ekonomiji za sticanje profita od trgovine na berzi, što bi, smatra on, bilo katastrofa.

»Tačno je da se na berzi prave brzi i enormni dobici, ali to je rezervisano samo za odabrane. Umjereni dobici se ostvaruju na duži rok, samo ako neko ima snage da drugim sredstvima finansira svoju likvidnost«, naveo je Drecun.

On je dodao da je problematično kad berzanski poslovi postanu interesantni za šire građanstvo, jer cijeli sistem tada u opasnosti.

TURIZAM - SEZONA
Talas turista krenuo prema moru

Beograd, (MINA-BUSINESS) - Početak ljetnje sezone obilježile su velike saobraćajne gužve na svim graničnim prelazima, kao i kašnjenje čarter aviona.

Novosti prenose da su saobraćajne gužve počele na svim graničnim prelazima prema Crnoj Gori, a desetine vozila neprestano čekaju i na graničnom prelazu Debeli breg, iz pravca Hrvatske.

“Riječ je o albanskim gastarbajterima koji privremeno rade u Švajcarskoj, Austriji, Njemačkoj i Belgiji, a gužve su i na prelazu Brodarevo, između Srbije i Crne Gore”, navodi list.

Osim rutinske kontrole pregleda prtljaga zbog zabrane unošenja hrane, obavezno je i i plaćanje eko-takse od deset EUR.

Iz turističkih agencija turiste savjetuju da izbegavaju dolazak na granicu između 21 sata i ponoći, jer je u tom periodu gužva zbog autobusa.

I ovogodišnji početak sezone na aerodromu "Nikola Tesla" obilježilo je kašnjenje čarter aviona, jer kada zakasni let u redovnom saobraćaju, kasne i svi ostali.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore

Pad investicija

PODGORICA – Strane direktne investicije u Crnoj Gori u prva četiri mjeseca ove godine su, prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG), iznosile 308,5 miliona eura, 2,7 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Prvi put ove godine pala je i vrijednost neto stranih direktnih investicija odnosno razlika između njihovog priliva i odliva. Vrijednost razlike između priliva i odliva stranih direktnih investicija u prva četiri mjeseca iznosila je 187,7 miliona eura, 0,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
U strukturi priliva smanjeno je učešće ulaganja u nekretnine, dok su povećane investicije na osnovu interkompanijskog duga, kao i u domaće banke i preduzeća.
Najveće učešće u strukturi priliva imaju ulaganja stranog kapitala u crnogorska preduzeća i banke, 44,6 odsto. (Mina biznis)

Trećina za dividendu

Podgorica(MINA-BUSINESS) – Kompanija Lovćen osiguranje opredijeliće 222,8 hiljada eura od neraspoređene dobiti za isplatu dividendi, odlučeno je juče na Skupštini akcionara.
Ta osiguravajuća kuća prošle godine je ostvarila 683,7 hiljada eura neto dobiti, dok je njen bruto iznos bio 760,6 hiljada eura.
Prema podacima iz godišnjeg računa i izvještaja o poslovanju preduzeća, koje je usvojila Skupština, ukupni prošlogodišnji prihodi iznosili su oko 49,02 miliona eura, rashodi 48,26 miliona, a porez iz dobiti 76,88 hiljada eura.
Najveći udio u ostvarenim poslovnim prihodima kompanije bio je od premija osiguranja i iznosio je 31,9 miliona eura. Među ukupnim poslovnim rashodima najveći dio, odnosno 14,2 miliona eura odnosi se na one nastale po osnovu naknade šteta, a 13 miliona se odnosilo na rezervisane štete.
Vijesti

30 Jun 2008. 15:03 | Izvor: CdM
Povećano interesovanje američkih investitora za Crnu Goru

Na današnjem sastanku ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenovića i ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Roderika Mura konstatovano je da je povećana zainteresovanost američkih investitora za brojne projekte u Crnoj Gori.

"U posljednjih mjesec dana u Crnu Goru su dolazili predstavnici nekoliko američkih kompanija kao što su Patton Boggs, Citogel IMC, Troutman Sanders”, saopšteno je iz ministarsva za ekonomski razvoj.

Gvozdenović je danas Mura informisao o trenutnim aktivnostima i zakonskoj regulativi koja je trenutno u izradi Zakonu o izgradnji objekata i Zakonu o koncesijama.

Razgovaralo se i o projektima valorizacije prostora u Crnoj Gori, i onima koji se odnose na energetiku i projekte revitalizacije sjevernog dijela Crne Gore. Ministar ekonomije Gvozdenović je ambasadora SAD-a informisao o prostorno- planskoj dokumentaciji i projektu vezanom za auto put Bar-Boljari .

Ministar Gvozdenović je ambasadoru uručio pismo zahvalnosti za pomoć američke ambasade u organizaciji i realizaciji posjete delegacije Ministarstva za ekonomski razvoj Americi.

Podsjećamo da je delegacija ministarstva koju je predvodio ministar Gvozdenovićem, boravila je u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama od 5. do 10.maja ove godine. Tom prilikom ministar se susreo sa visokim zvaničnicima američke administracije kao i sa predstavnicma američke poslovne zajednice.

Sagovornici su se složili da će prisustvo crnogorske delegacije na Regionalnom investicionom forumu u Beču 6. i 7.oktobra ove godine biti od izuzetnog značaja.

Forum će organizovati ministarstvo inostranih poslova SAD-a , ministarstvo trgovine SAD-a i američki Poslovni savjet za međunarodnu saradnju.

Cilj konferencije biće prezentacija investicionih mogućnosti u regionu.

30 Jun 2008. 16:41 | Izvor: CdM
Glas biznisa Crne Gore

Odlukom Savjeta Businesseurope,Udruženje poslodavačkih organizacija Evrope, Unija poslodavaca Crne Gore UPCG od 1. jula 2008. godine postaje član Businesseurope BE, navodi se u čestitci koju je predsjedniku UPCG Predragu Mitroviću tim povodom uputio generalni sekretar BE Philippe de Buck.

Međunarodnim priznanjem legitimiteta, UPCG je prepoznata kao nezavisan, jedinstven glas biznisa Crne Gore i dio najveće evropske mreže biznisa koja okuplja 40 vodećih nacionalnih poslovnih udruženja iz 34 zemlje Evrope.

“Prijemom UPCG u BE, crnogorski poslodavci, članovi UPCG ,postaju dio evropske poslovne zajednice koja je prije 50 godina osnovana s ciljem promovisanja i zaštite poslodavačkih interesa na nivou EU, povezivanja poslodavačkih udruženja, snaženja i promovisanja poslodavačke solidarnosti i jačanja konkurentnosti na evropskom nivou”, saopšteno je iz UPCG.

Ulaskom UPCG u BE, članovi UPCG stiču mogućnost stvaranja poslovnih kontakata na međunarodnom nivou, unapređenja privredne saradnje sa preduzećima iz zemalja EU i Evrope, kao i korišćenja novih servisa koje će UPCG za njih razvijati u narednom periodu.

Imajući u vidu značaj Businesseurope i postojeće bilateralne odnose crnogorske Unije poslodavaca sa poslodavačkim organizacijama iz okruženja i EU, jasno je da će prijem UPCG u BE imati značaj i za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji.

Tajkunske firme moraće da plate porez kad prodaju akcije
VLADA IZNENADA MIJENJA PORESKU POLITIKU NA TRŽIŠTU KAPITALA

Podgorica – Sve kompanije u Crnoj Gori koje budu ostvarile dobit na trgovini akcijama i drugim hartijama od vrijednosti, moraće da plate porez od 4,5 odsto – potvrđeno je juče “Vijestima” u Ministarstvu finansija.
Naplata poreza na kapitalnu dobit predstavlja zaokret na tržištu kapitala, jer do sada zarada na akcijama uopšte nije oporezivana.
Nova pravila predviđena su izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji je skoro neprimjetno usvojen u parlamentu, u odsustvu opozicije i kamera. Da je donošenje ovih izmjena stvarno prošlo neprimijetno, najbolje potvrđuju dešavanja na Skupštini akcionara Telekoma od prije dva dana, kada je uprava saopštila da će dividenta biti podijeljena kada budu usvojene izmjene zakona.
U promijenjenom članu 21 Zakona piše: „prihodi od kapitalnih dobitaka uključuju se u poresku osnovicu u godini u kojoj su ostvareni, u visini od 50 odsto”.
Porez na dobit pravnih lica je 9 odsto, što znači da kada se oporezuje polovina ukupne dobiti, dažbina će na kompletnu dobit zapravo iznosti 4,5 odsto.
Oporezivanje kapitalne dobiti za kompanije postojalo je i do sada, ali ne za one koje zarađuju i ulažu na berzi.
Izmjenama zakona ukinute su sljedeće odredbe: ”kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od vrijednosti koji se u periodu od 12 mjeseci reinvestira za kupovinu novih hartija od vrijednosti ne uključuje se u poresku osnovicu u godini u kojoj je dobitak ostvaren; “kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od vrijednosti koje je poreski obveznik u svom portfelju držao duže od dvije godine, ne oporezuje se”.
Brojne kompanije u Crnoj Gori, koje trguju na berzi, uglavnom su reinvestitrale dobit od akcija u nove akcije ili su ih držale u vlasništvu duže od dvije godine, zbog čega nijesu bile dužne da plaćaju porez nakon njihove prodaje.
Ipak, mnoge firme zapravo još nijesu prodale svoje glavne akcije, što znači da će nakon prodaje morati da plate porez.
U takve fime spadaju i Capital invest Mila Đukanovića, Monte nova Aca Đukanovića, Akcija, Alfa invest i Fleš Veska Barovića… I drugi poznati biznismeni su preko svojih firmi uključeni u kupoprodaju akcija na berzi, kao što su Duško Knežević, Vladan Vujović, Čedomir Popović, Duško Ban, Peter Drašler… Mnogi od njih kupuju akcije i kao fizička lica.
Kao pravna lica koja će morati da plaćaju porez na dobit sa berze, su i investicioni fondovi i brokersko-dilerske kuće.
Crna Gora je prije skoro sedam godina bila među prvim zemljama u regionu, a i šire, koja je ukinula porez na kapitalnu dobit na hartijama od vrijednosti, kako za pravna tako i fizička lica. Kasnije su mnoge zemlje prihvatile istu praksu, i još uvjek je sprovode. Crna Gora sada vraća porez za pravna lica koja ostvare dobit na berzi, dok su fizička lica i dalje oslobođena te obaveze. To znači da biznismeni i građani koji su na svoja imena kupovali akcije neće morati da plate porez ukoliko ostvare dobit.
Kako je “Vijestima” juče rečeno u Ministarstvu finansija, cilj izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica je da poreski sistem bude pravedniji i jednostavniji.
- Prema postojećim rješenjima poreski obveznici su mogli da koriste olakšice za kapitalne dobitke od prodaje akcija i hartija i koje se reinvestiraju u periodu od 12 mjeseci, za kupovinu novih akcija, kao i u slučaju kada se akcije drže u portfelju duže od dvije godine. Ovo rješenje je predstavljalo veliki problem kod praćenja ostvarenja kapitalne dobiti, a posebno u pogledu sredstava koja se koriste za kupovinu novih akcija. Takođe, smatramo da je pravedno da se oporezuju sve vrste dobitka kompanija – rečeno je iz Ministarstva finansija.

Porez na dividende 9 umjesto 15 odsto

Izmijenjenim Zakonom o porezu na dobit pravnih lica snižena je poreska stopa na dividende i udjele u dobiti, sa 15 na devet odsto, što će kako očekuju u Vladi doprinijeti povoljnijem ambijentu za inostrana ulaganja i dalji razvoj tržišta kapitala.
Proteklih nekoliko dana najavljena je isplata dividendi iz ostvarenog profita u Telekomu, Plantažama, Lovćen osiguranju, Zetatransu, Lutriji Crne Gore i Jadranskom sajmu.

Može biti negativan signal

Hrvatski investitor Miroslav Jeličić rekao je za „Vijesti“ da svako uvođenje novih dažbina nije dobro za trgovinu na berzi, ali je napomenuo da je porez pravnim licima na kapitalnu dobit u Crnoj Gori konkurentniji nego što je slučaj u Hrvatskoj gdje se dobit firmi na berzi oporezuje po stopi od 20 odsto.
- Mislim da će u konačnom ova promjena imati više štete u smislu privlačenja novih investitora, nego što će država prihoda i koristi ostvariti po tom osnovu. Svako oporezivanje kapitala nije baš dobro – ocijenio je Jeličić.
On je primijetio da je poreska stopa od 4,5 odsto na kapitalnu dobit jedna od najnižijih, i da je čak manja od poreza na promet nepokretnosti u Hrvatskoj koji iznosi pet odsto.
- Zbog toga na ovo ne gledam u potpunosti negativno – objasnio je Jeličić.
Direktor kompanije Prima, koja upravlja HLT fondom Aleksandar Belević, smatra da je novi propis donijet u pogrešnom trenutku.
- Ukoliko je informacija o uvođenju poreza na kapitalnu dobit pravnih lica tačna, mislim da je taj propis donijet u pogrešnom trenutku jer situacija na tržištu kapitala nije sjajna. To će dodatno otežati privlačenje novih investitora jer će tržište kapitala biti manje konkurentnije u odnosu na region nego što je to slučaj bio do sada – istakao je Belević.

Institut za standardizaciju Crne Gore dobio finansijsku potporu za ovogodišnje programe

Usvojiće 800 standarda

PODGORICA - Institut za standardizaciju Crne Gore u toku ove godine će usvojiti 800 crnogorskih standarda iz oblasti proizvoda i usluga.
Ugovor o izvođenju, vrijedan 675.000 eura, potpisali su juče crnogorski ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović i direktor Instituta za standardizaciju Miodrag Perović.
Perović je kazao je suština potpisivanja ugovora stvaranje uslova za normalno funkcionisanje i rad ove institucije koja će ove godine usvojiti 800 standarda čija implementacija treba da garantuje bezbijednost proizvoda u Crnoj Gori.
- To podrazumijeva da Instituciji treba dati finansijsku potporu kako bi normalno funkcionisala i donosila crnogorske standarde - kazao je on.
Perović je istakao da je Institut u obavezi da put tranzicije skrati što je moguće više da bi Crna Gora što prije aplicirala i bila kandidat za ulazak u Evropsku uniju.
- Nije jednostavno donositi evropske standarde, a ne ugroziti postojeću privrednu strukturu. Moramo da mjerimo i da dobro računamo da prije donošnja crnogorskih standarda ne ugrozimo privredne procese u Crnoj Gori - kazao je on i dodao da je to ozbiljan zadatak da se ostavi prostora privrednoj strukturi da se prilagodi procesima tranzicije.
On je podsjetio da zemlja koja želi da bude kandidat za ulazak u Evropsku uniji treba da usvoji 12.000 standarda.
Perović je istakao da ne postoji institucija u Evropi i šire da je u godini svog osnivanja donijela 800 standarda, i podsjetio da je u Institutu Srbije i Crne Gore maksimum bio 350 standarda.
Institut za standardizaciju je nedavno usvojio 200 standarda, a do kraja mjeseca planira još 300.
Gvozdenović je ocijenio da je to važan projekat i da Crna Gora treba da ima kvalitet proizvoda i standarde koji se ispunjavanju po međunarodnim normama.
- Na taj način podižemo ukupne kapacitete ekonomije a moramo još puno raditi na jačanju naših institucija - smatra Gvozdenović.
On je kazao da je osnivanje Instituta za standardizaciju veoma važan korak u procesu pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i procesu evropskih integracija.
Gvozdenović je kazao da će sva zakonska rješenja koja se budu radila u Crnoj Gori, prije svega u Ministarstvu za ekonomski razvoj, uvijek pratiti realizacija određenih standarda usklađenih sa EU zakonodavstvom.
- Sada smo u završnoj fazi pripreme Zakona o uređenju prostora i građevinarstvu, a uporedo se formiraju i ekipe koji će raditi na standardima vezanim za građevinasrtvo i planiranje - kazao je Gvozdenović.
Jo.N.
Republika

Mitrović: Mugoša prepreka biznisu
PREDSJEDNIK UNIJE POSLODAVACA ZA “VIJESTI” O LOKALNIM BARIJERAMA

Podgorica – Da postoje lokalni socio-ekomski savjeti neki gradonačelnici ne bi mogli da se ponašaju kao da su opštine, na čijem su čelu, njihova privatna preduzeća i da sami odlučuju kome će učiniti, a kome neće. Da savjet postoji u Podgorici ne bi Miomir Mugoša mogao sam da odluči o uvođenju poreza na firmu već bio taj predlog morao biti razmatran – kazao je za “Vijesti” predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović.
On je rekao da lokalne vlasti uporno odbijaju da osnuju socijalno-ekonomske savjete, u kojem bi osim poslodavaca bili i predstavnici vlasti i sindikata. Mitrović smatra da bi se na taj način riješili brojni problemi privrednika i cjelokupnog društva.
Mugoša je najavio da će Skupština Glavnog grada usvojiti predlog odluke o porezu na firmu i na taj način, kako smatra Mitrović, dva puta oporezovati vlasnike lokala po istom osnovu. U Uniji poslodavaca smatraju da će se donošenjem te odluke prekršiti brojni zakoni i Ustav.
- Mugoša ima grubu političku podršku i mnogo ne ulazi u analizu odluka koje usvajaju. Da je formirao socijalni savjet kao što je bio obećao ne smo bili u ovoj situaciji. Mi se protivimo i jednom euru dodatnog nameta i tražimo snižavanje i postojećih poreza, prireza i svakavih poreskih vratolomija koje je uveo. Ukoliko ga usvoje to neće biti dobara signal, jer kao što sindikalci imaju štrajk i mi imamo neke svoje mehanizme. Možemo da iskažemo neku vrstu neposlušnosti, da zatvorimo radnje, na sat ili dan ili nešta slično – kazo je Mitrović.
On je istakao da u Crnoj Gori postoje mnogi faktori koji ograničavaju ili onemogućavaju poslovanje, a da Unija poslodavaca veliki dio podataka o barijerama na koje privrednici nailaze dobija iz anketa koje sprovode nekoliko puta godišnje.
- Kolike su barijere za razvoj biznisa u opštinama najbolje govori podatak analize koju je radio USAID koji je registrovao čak 859 opštinskih poreza i taksi, što dođe po 41 porez i taksa u prosjeku po opštini. To je frapantan podatak koji sistemski treba da se rješava – naveo je Mitrović.
On je kazao da je cijena struje jedna od barijera, jer u Crnoj Gori za mala i srednja preduzeća drastično veća nego u Albaniji, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
- Upozoravali smo da će biti malih i srednjih preduzeća koja će se gasiti zbog tog problema jer je neshvatljivo da za trafiku ili butik plaćaju struju od 500 do 1.000 eura, znači da plaća dvije do tri plate u struji. U bilo kojoj državi u okruženju je to plata ili pola plate – rekao je Mitrović.
Administarcija i na lokalnom i nacionalnom nivou je, prema Mitrovićevom mišljenju, još jedna velika biznios barijera jer se jedan dio administarcije birokatarizovao i tu dolazi do korupcije.
- Spremni smo da plaćamo administraciju, plaćamo poreze i doprinose, zapošljavamo radnike, otvaramo nova radna mjesta i nemama osjećaj da je država to primjetila. Spremni smo da plaćamo dobru administarciju, ali nećemo plaćati glomaznu, lijenu i koruptivnu administarciju. Toga ima svuda ali kod nas je postalo vrlo ozbiljan problem i u vrlo ozbiljnoj fazi – kazao je Mitrović.
Podaci iz ankete govore da rasprostranjenost korupcije u opštinskim službama za 58 odsto anketiranih poslodavaca predstavlja problem za poslovanje, dok 30 odsto nije imalo takvo iskustvo.
- Čak 52,6 odsto poslodavaca je uvjereno da su nezvanične isplate za lokalne zvaničnike važne za obavljanje poslova na nivou opštine – kazao je Mitrović i dodao da najviše kritika na tu temu dobija Podgorica.



Danilovgradska uprava primjer

I kada je dobijanje građevinskih i dozvola za rad u pitanju Podgorica, prema Mitrovićevom mišljenju, je prva u komplikovanoj proceduri
- Kada poslodavci uđu u to „kolo“ počinju posao bez kraja, jer uvjek dobijanje jedne dozvole povlači dobijanje druge i sistem je postavljen tako da vam treba tim pravnika koji će pratiti proces dobijanja dozvole za rad. Uvjek se desi da vam neko iz birokratizovanog aparata na sasvim zakonit način iskomplikuje život. Umjesto da je sasvim suprotno jer dobijanjem dozvole se automatski zapošljavaju radnici i plaćaju porezi - kazao je on.
Prema njegovim riječima, pozitivan primjer predstavlja Danilovgradska uprava i to je jedini grad u kojem poslodavci nemaju problema.
- Oni pozivaju poslodave i nude im benefite kakve oni žele, manji su porezi, ukupna procedura je manja, administracija je vrijedna i korektna i oni treba da budu primjer i Glavnom gradu, Prijestonici i primorju – rekao je Mitrović.
Strah od odmazde
Od biznis barijera boluju sve zemlje, naročito one u regionu, a, kako Mitrović smatra, Crna Gora se ne razlikuje od zapadnog Balkana.
- Građanska hrabrost je kod nas slaba i to je pitanje za sociologe zbog čega neko ne smije da se javi imenom i prezimenom i potpiše svoju firmu i ukaže na problem – kazao je Mitrović.
Preduzeće Kips, kako je rekao, je jedno od rijetkih čiji su vlasnici imali tu hrabrost, i poslodavci poučeni tim iskustvom ne žele da ukazuju na probleme.
- Poslodavci ne smiju da saopšte svoje i ime firme zbog odmazde i straha jer se plaše da će imati lične i probleme u poslovanju – rekao je Mitrović.
M.CAMOVIĆ

Vijesti

ODBOR UDRUŽENjA TEKSTILA, KOŽE, GUME, OBUĆE, HEMIJSKE I FARMACEUTSKE INDUSTRIJE
Traže odloženo plaćanje PDV-a na uvoz sirovina i repromaterijala

Podgorica, 2. jula - Odbor Udruženja tekstila, kože, gume, obuće, hemijske i farmaceutske industrije Privredne komore Crne Gore (PKCG) tražiće od Vlade odloženo plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 45 dana, na uvoz sirovina i repromaterijala za preduzeća iz ovog sektora.

Odbor je danas usvojio informaciju o tekućim privrednim kretanjima u periodu januar-maj ove godine u tekstilnoj , kožarsko-prerađivačkoj, gumarskoj, hemijskoj i farmaceutskoj industriji, sa osvrtom na anketu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Na sjednici je istaknuto je da se preduzeća iz ove oblasti suočavaju sa brojnim problemima i da je anketa OECD pokazala da su najznačajniji visoke poreske stope i računi za električnu struju,kao i kvalitet transportne infrastrukture. Saopšteno je i da tekstilna preduzeća imaju problema zbog carinskih tarifa i kvota pri uvozu i izvozu i prisustva firmi koje zloupotrebljavaju svoju moć na tržištu. Zbog negativnog poslovanja otežano je dobijanje kredita, a kompletan materijal koji se koristi za dalju proizvodnju je uvoznog karaktera.

- Pokušavamo našim sugestijama i zaključcima koji preko nadležnih organa PK idu prema ministarstvima i Vladi CG inicirati rješavanje problema koji najviše pogađaju ove industrijske grane, kazala je sekretar Odbora udrženja, Nada Pajić. Ona je navela da, prema podacima Monstata, ove godine najveći pad zabilježen je u podsektoru proizvodnje kože i predmeta od kože .Opala je proizvodnja gume i plastičnih masa, a izvjesno opadanje ima hemijska industrija i proizvodnja hemijskih vlakana, rekla je Pajić. Jedino podsektor tekstila i tekstilnih proizvoda u ovom periodu bilježi porast proizvodnje od 28,4 odsto.

Dragoslav Šaranović iz Teteksa je kazao da je primarna proizvodnja skupa i da se suočavaju sa problemom nabavke tkanina i smatra da ih treba rasteretiti prilikom plaćanja PDV-a na uvozne tkanine. Treba maksimalno pomoći konfenkcionare koji rade i rasteretiti ih prilikom plaćanja PDV-a na uvozne tkanine, istakao je Šaranović.

Predstavnik bjelopoljskog "10.maja",Besim Husović, smatra da crnogorska preduzeća treba da podrže kožarsku industriju tako što će kupovati njihovu obuću koja se koristi kao HTZ oprema.On je istakao da imaju problema sa plasmanom obuće zbog skupih sirovina koje utiču da maloprodajna cijena bude veća od kineskih proizvoda.

Ilija Kustudić iz nikšićke Koni konfekcije smatra da je glavni problem uvesti strateškog partnera,što podrazumijeva održavanje ciklusa proizvodnje i napredak. Ako se te snage poduprijede da se ugovara u pravcu da se zadrži radna snaga i da se osnaži proizvodnja mi ćemo tekstilnu i svaku drugu oblast razviti na zadovoljavajući način,kazao je Kustudić. Neophodno je, istakao je on, da država osnaži tekstilnu i smislu analize programa partnera koji se pojavljuju i da nas podrži u zakonskoj regultativi i nekim finansijskim uzansama.

V.Borozan
Pobjeda

Evo malo aktivnosti vlade u narednim vijestima :)

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o koncesijama koji znatno skraćuje proceduru i rokove

Kraći postupci, veća transparentnost

PODGORICA - Davalac koncesija može da bude Skupština, Vlada i opštine, dok će se zakonom o državnoj imovini utvrditi iznad koje vrijednosti državne imovine će koncesije odobravati Parlament Crne Gore, predviđa Prijedlog zakona o koncesijama, koji je juče utvrdila Vlada Crne Gore.
Nova rješenja, kako je kazao ministra za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović, predviđaju značajno pojednostavljenje postupka davanja koncesija, ali i skraćivanja rokova, kao i transparentnije procedure za njihovo izdavanje i efikasniji rad nadležnih komisija.
On je rekao da važeći Zakon ograničava rok za koncesije na najviše 30 godina, dok novim prijedlogom to nije predviđeno, a dosadašnja rješenja su predviđala da o koncesijama većim od 300 miliona eura odlučuje parlament.
- Neograničavanje roka posebno je važno kada je riječ o najznačajnijim infrastrukturnim objektima velike vrijednosti, za koji je povrat investicija iznad sadašnjeg maksimalnog roka. Trajanje koncesije odrediće se u zavisnosti od javnog interesa, predmeta koncesije, vremena povrata investicije i ostvarenja dobiti - saopštio je Gvozdenović.
Novim zakonskim rješenjem uvodi se samoinicijativna ponuda, koju daju ponuđači za realizaciju infrastrukturnih i strateških projekata od značaja za državu.
On je dodao da je uslov za zaključenje takvog koncesionog ugovora saglasnost Skupštine Crne Gore.
- Novim zakonskim rješenjima predviđeno je davanje koncesija u dvostepenom postupku, tzv. konkurentskom dijalogu, što je bila i preporuka iz direktiva Evropske komisije. Konkurentski dijalog se organizuje nakon predkvalifikacije, kada predstavnici nadležne institucije i ponuđači koji su prošli tu fazu vode dijalog i utvrđuju rješenja i uslove koncesije- pojasnio je Gvozdenović.
Nova rješenja predviđaju da nakon izbora najboljeg rješenja, ponuđači dobijaju koncesione akcije, otkupljuju dokumentaciju i dostavljaju ponude.
- Željeli smo da skratimo procedure, pa su prijedlogom zakona precizirani i rokovi u kojima se procedure moraju završiti. Očekujemo da će rokovi biti duplo kraći nego sada - kazao je Gvozdenović.
On je najavio i formiranje posebne komisije za koncesije, kao i tenderskih, koje će, takođe, doprinijeti skraćivanju procedure i rokova.
- Komisija za koncesije odlučivala bi o prigovorima ponuđača na vrednovanje i rang liste, a od tenderskih komisija se očekuje značajno skraćenje i veća efikasnost procedure - kazao je on.
Za koncesije do tri godine se uvodi pojednostavljeni postupak, vodiće se ubrzani sistem javne rasprave, smanjeni su minimalni rokovi za dostavljanje ponuda, ubrzan rad tenderskih komisija, a predviđeni su i koncesioni akti manjeg obima.
Vlada je usvojila i Informaciju o realizaciji strategije za smanjenje siromaštva. Pomoćnika ministra zdravlja, rada i socijalnog staranja Sonja Mijušković kazala je da je stopa nezaposlenosti prvi put ispod 11 odsto, a da je stopa siromaštva na sjeveru 18, a na jugu i centralnom dijelu 8 procenata.
J.M.
REPUBLIKA

Vlada traži savjetnika za valorizaciju turističkih lokacija

Na redu i najljepše plaže

PODGORICA – Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja objavila je danas javni poziv za izbor pravnog savjetnika za valorizaciju turističkih lokacija u Crnoj Gori.
Savjetnik će, kako je objašnjeno u pozivu, pružati usluge pravnog konsaltinga za potrebe Savjeta za privatizaciju i tenderskih komisija za realizaciju projekta turističke valorizacije Velike plaže, Valdanosa, Ostrva cvijeća, Buljarice i Jaza, Ade Bojane, Kumbora, Trašte i Bigova.
Zadatak savjetnika je da obezbijedi kvalitetnu i sveobuhvatnu pravnu analizu svih dokumenata i materijala o kojima raspravljaju i odlučuju tenderske komisije i Savjet za privatizaciju.
Usluge savjetnika obuhvatiće identifikaciju modela turističke valorizacije lokaliteta sa analizom njihovih prednosti i nedostataka i pripremne aktivnosti za realizaciju projekata u saradnji sa privatnim partnerima.
On, takođe, treba da razvije transparentne, dinamičke i održive mehanizme za implementaciju projekata turističke valorizacije, olakšice i beneficije koje se primjenjuju u razvijenim evropskim zemljama uz analizu mogućnosti njihove primjene u Crnoj Gori i pripremi tendersku dokumentaciju i ugovor.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 4. avgust do 16 sati. (Mina biznis)

Crnogorska Vlada usvojila Strategiju razvoja saobraćaja

Za deset godina skoro dvije milijarde

PODGORICA - Vlada je juče usvojila Strategiju razvoja saobraćaja za narednih deset godina, a za čiju realizaciju se ranije procijenilo da će biti potrebno oko 1,97 milijardi eura u narednih deset godina.
Ministar pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija Andrija Lompar saopštio je da će taj novac obezbijediti Vlada bez učešća kapitala iz izvora privatno-javnog parterstva.
- U Nacrtu strategije koja je urađena 2006. godine, troškovi su bili procijenjeni za svaki projekat, i to prema godinama i definisanim izvorima finansiranja. Međutim, sada smo se dogovorili, da jedan strateški dokument ne može toliko detaljno da ulazi u troškove, i da će realizaciju svakog projekta pratiti finansijski program, imajući u vidu da smo imali primjedbu. Nacrt strategije urađen je 2006. godine, ali je odlučeno da treba sačekati izradu prostornog plana Crne Gore i strategije energetike - kazao je Lompar.
On je naglasio da Vlada ima pet opštih ciljeva.
- Prvi je poboljšanje sigurnosti i bezbjednosti, a drugi je integracija u EU kroz povezivanje na transportnu evropsku mrežu, kao i poboljšanje konkurentnosti domaće transportne privrede. Treći cilj je povećanje kvaliteta saobraćajnih usluga, četvrti stimulacija ekonomskog razvoja kroz efikasniji i jeftiniji transport i peti minimiziranje negativnog uticaja razvoja transporta i saobraćajne infrastrukture na životnu sredinu i društvo - rekao je Lompar.
On je istakao da je Strategijom predviđen nastavak aktivnosti na izgradnji autoputeva Bar-Boljare i Jadransko-jonskog autoputa, zatim rekonstrukcija željezničke pruge Bar–Beograd i završetak modernizacije one između Podgorice i Nikšića.
- Ovi planovi se odnose na vremenski raspon od deset godina, koliko pokriva Strategija. Predviđena je i rehabilitacija i modernizacija pruge Podgorica-Skadar, izgradnja terminala za kombinovani transport na željezničkim stanicama Bar, Podgorica i Bijelo Polje i nastavak aktivnosti usmjerenih na izgradnju i rekonstrukciju infrastrukturnih projekata u Luci. Planirana je i rekonstrukcija puteva od primorja prema granici sa Srbijom, od Nikšića prema bosansko-hercegovačkoj granici preko Šćepan Polja, izgradnja magistralnog puta Cetinje-Nikšić i realizacija projekta brze ceste, odnosno eliminisanje uskih grla na primorju.
- Predviđeno je i poboljšanje saobraćajne povezanosti Šavnika i Žabljaka sa glavnim saobraćajnicama, zatim izgradnja novih magistralnih puteva prema Foči i Priboju, regionalnih Berane-Kolašin, Berane-Mojkovac i Danilovgrad-Njegovuđa. U planu je i rehabilitacija puta Mojkovac-Žabljak, preko Đurđevića Tare - kazao je Lompar.
J.M.

Krah ideje o elitnom turizmu u Crnoj Gori
Izostala očekivana najezda Rusa u novoizgrađene elitne hotele, kao i poseta turista iz Srbije
Povratak na paštetu i paradajz: plaža u Bečićima

Podgorica – Svetska pop kraljica Luiza Veronika Čikone, čuvena Madona, čiji je nastup dogovoren za 25. septembar u Budvi, teško da bi mogla da popravi ovogodišnju turističku sezonu na Crnogorskom primorju, pa čak i ako bi održala niz koncerata od Ulcinja do Herceg Novog.

„Početak letnje turističke sezone karakterišu masovna otkazivanja rezervacija stranih turista, a posebno Rusa koji su poslednjih godina bili glavni izvor turističkih prihoda”, saopštio je potpredsednik Izvršnog odbora Srpske narodne stranke Milutin Đukanović, navodeći Bečiće kao primer. „Druga uočljiva karakteristika je da i dalje opada broj turista iz Srbije.”
On smatra da se postojeća strategija razvoja turizma, koju vlast promoviše, zasniva na ideji o razvoju elitnog turizma koji će privući bogatiju klijentelu.
– U isto vreme, ni u najavi ne postoje planovi, niti obezbeđen novac za rešavanje problema puteva, vodosnabdevanja i obezbeđenja dovoljne količine električne energije – rekao je Đukanović.
On je javno zatražio od ministra turizma Predraga Nenezića da objasni koja je to ultrabogata klijentela koja će na odmor doći tamo gde ga čekaju restrikcije struje, prazne slavine i svuda prisutna prašina koja dolazi s gradilišta.

Uprkos našim nastojanjima da u razgovoru s hotelijerima dođemo do informacija da li se i u kojoj meri otkazuju aranžmani u hotelima duž cele obale, dobili smo tek površne odgovore, jer, po svemu sudeći, većina njih ovu vrstu razgovora doživljava kao antireklamu, „na koju nisu spremni, baš zbog ovakve situacije”.

Jedan od retkih koji već nekoliko puta u javnosti ponavlja da je ovogodišnja turistička sezona doživela krah jeste direktor luksuznog hotela „Kvin ov Montenegro” Dragan Ivančević.

– Padu broja turista doprinela je loše pripremljena sezona, radovi koji još traju na primorju i opšti ambijent koji nije turistički – tvrdi Ivančević. – Ne znam da li su tačni zvanični podaci o rastu broja turista, ali naš hotel beleži znatno manju posetu nego prethodnih godina. Goste dočekuje nezavršena infrastruktura i buka, a sve to rezultat je loše pripremljene predsezone.
Glavni problemi, kako tvrdi, javljaju se sa partnerima, koji su „izgubili poverenje u ovdašnje hotelijere i turističke radnike”, i stoga će i biti duplo manje gostiju nego prethodne godine.

I pored ovakvih upozorenja, iz Nacionalne turističke organizacije saopštavaju da u Crnoj Gori boravi više od 34.000 turista, ili pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Od tog broja 20.000 turista boravi u hotelima.

U zvanične statističke podatke Vlade Crne Gore mnogi sumnjaju, pa tako i u nedavno saopštenje da je broj turista na Crnogorskom primorju porastao za pet odsto.

„Ne verujem zvaničnoj statistici o poseti, koju objavljuje vlada, a prema kojoj je ovog meseca zabeležen rast broja turista od pet odsto”,izričit je poslanik Pokreta za promjene Miloš Bigović.„Sumnjam da će vlada ove godine dostaviti tačne podatke, jer oni ni prošlih godina nisu bili verodostojni. Uvek su bili ’frizirani’”.

Da su turisti ne samo iz Srbije odustali od dolaska na Crnogorsko primorje svedoči i podatak sa benzinskih pumpi da je za oko 20 odsto manje prodato nafte i njenih derivata, posebno plina, nego prethodne godine. Još jedan važan pokazatelj jeste činjenica da u čuvenom kanjonu Platije, kroz koji prolazi Jadranska magistrala, nema zastoja, niti kolona dužih od nekoliko automobila, što nije zapamćeno proteklih decenija.

Novica Đurić
danasnja Politika (http://www.politika.co.yu/rubrike/Ekonomija/Krah-ideje-o-elitnom-turizmu-u-Crnoj-Gori.lt.html)

Eto naleteh na ovaj clanak u danasnjoj Politici...

06 Jul 2008. 12:06 | Izvor: CdM

Strane investicije uskladiti sa javnim interesom

Na posljednoj sjednici Vlada Crne Gore je nakon dvije godine čekanja usvojila Strtegiju razvoja saobraćaja.

Neophodnost postojanja ovakvog dokumenta pojačana je potrebom bržeg ekonomskog razvoja Crne Gore nakon stagnacije ekonomije u posljednjoj deceniji 20-tog vijeka, kao i odlučnošću Crne Gore da se na najbrži način integriše u evropski politički, ekonomski, a samim tim i saobraćajni okvir.

"S obzirom na svoju veličinu i stanje ekonomije, Crna Gora nije u mogućnosti da iz izvornih prihoda obezbjeđuje,makar ne u kratkom i srednjem roku, sredstva za velike infrastrukturne projekte, kao što je izgradnja autoputeva, aerodroma, željezničkih pruga itd. U tom dijelu njoj je neophodna podrška finansijskih institucija koje zahtijevaju jasne strateške dokumente iz kojih se vidi značaj i ekonomska opravdanost takvih investicija”, navodi se u ovom strateškom dokumentu.

Ono što Crna Gora u svakom slučaju mora obezbijediti jeste očuvanje njene postojeće saobraćajne infrastrukture.

"Nedovoljno razvijena putna mreža, problemi koji postoje u želježničkom sektoru vezani za stanje infrastrukture i zaostalost voznih sredstava, neefikasnost sistema javnog transporta, te nisko korišćenje kapaciteta Luke Bar, ne daju dovoljan podsticaj turizmu, industriji, poljoprivredi i trgovini, kao sektorima usko povezanim sa sektorom transporta”, ocijenjeno je u Strtegiji razvoja saobraćaja.

Poznato je i da je Crna Gora još uvijek slabo saobraćajno povezana sa okruženjem.

"Nedovoljna raspoloživost iskusnog i u tržišnim uslovima obučavanog visoko-stručnog kadra i nedovoljna ulaganja u istraživačko-razvojne aktivnosti, predstavljaju bitna ograničenja za popravljanje tržišnog položaja preduzeća koja pružaju transportne usluge”, naglašeno je u ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.

Ono što posebno brine, jeste činjenica da je za ostvarenje pozitivnih efekata promjena u ovoj sferi potrebno dosta vremena, koje je sa stanovišta motivacije i spremnosti za promjene, najograničeniji resurs.

Strategija razvoja saobraćaja zasnovana je na realnoj slici postojećeg stanja, identifikovanim problemima, analizi rješenja i definisanim aktivnostima koje će dovesti do rješenja.

Pojava dokumenta sa osnovnim elementima strategije sama za sebe predstavlja pozitivan skok u odnosu na postojeće stanje i početak kvalitativno novog posmatranja razvoja saobraćaja i posebno saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.

"Budući da moderan transport nameće potrebu održivosti sa ekonomskog, socijalnog i ekološkog stanovišta, on podrazumijeva infrastrukturu i tehnologije koje su izuzetno skupe, tako da se moraju izbjeći sve greške koje bi se mogle pojaviti u procesima strateškog odlučivanja Strategija daje smjernice kako da se iskoriste potencijali geostrateškog položaja Crne Gore za tranzitni saobraćaj i usklade strane direktne investicije sa javnim interesom, cijeneći ekonomsku opravdanost i uticaj na životnu sredinu”, piše između ostalog u ovoj strategiji.

Podsjećamo da je Strategijom razvoja saobraćaja definisano pet ciljeva i to poboljšanje bezbjednosti i sigurnosti za sve modele transporta u cilju očuvanja ljudskih života, materijalnihvrijednosti i očuvanja državnih fondova, integracija u Evropsku uniju kroz uvećanje zajedničkog prostora za transport i poboljšanje konkurentnosti domaće transportne privrede,povećanje kvaliteta saobraćajnih usluga, korišćenje potencijala ekonomskog rasta kroz efikasniji i jeftiniji transport, kao i minimiziranje negativnog uticaja razvoja transporta i saobraćajne infrastrukture na životnu sredinu i društvo ukupno.

Period ekonomskih sankcija i stagnacija privrede u poslednjoj dekadi prošlog milenijuma dovele su do lošeg stanja privrednih subjekata u oblasti saobraćaja. Najveći broj njih nalazio se u društvenom vlasništvu, potpuno nespreman za vlasnička i organizaciona prestrukturiranja. Zajednički problemi su im bili nedovoljna uposlenost kapaciteta, odnosno gubitak tržišta i prodaje i nabavke, hronična nelikvidnost, tehnološka zastarelost osnovnih sredstava, nemotivisan kadar.

U takvoj situaciji preživjeli su samo oni privredni subjekti koji su imali značajniju podršku države ili su se reorganizovali kroz proces privatizacije. Uz izraženu brigu države opstala su značajnija preduzeća kao što su Luka Bar i Željeznica Crne Gore, Crnagoraput i Aerodromi Crne Gore.

Najgore su prošla brodarska preduzeća, Jugooceanija i Prekookeanska plovidba, koja su iz perioda sankcija izašla sa znatnim dugovima, koje nijesu mogli servisirati tako da je praktično čitava flota izgubljena.

Za realizaciju Strategije razvoja saobraćaja u narednih deset godina biće potrebno oko 1,97 milijardi eura.

Na gubitku građani, ali i brokeri i veći investitori
POSLJEDICE JEDNOGODIŠNJE KRIZE NA CRNOGORSKIM BERZAMA
Podgorica – Jednogodišnja kriza na crnogorskim berzama pogodila je džepove najvećeg broja građana koji su se, u potrazi za lakom zaradom, tokom 2007. kreditno zadužili da bi kupovali akcije, vlasnike 15-ak novih brokerskih kuća koje su počele sa radom, ali i stare iskusne berzanske posrednike koji su šireći poslovnu mrežu zapošljavali nove ljude.
Berzanski indeksi su izgubili dvije trećine od prošlogodišnje vrijednosti početkom jula. Indeks Montenegroberze Moste pao je sa 2164 na 721 bod, indeks NEX Montenegro berze NEX 20 sa 39.736 na 17.978 poena, a indeks koji prati akcije fondova sa 42.894 na 17.549 poena.
Posljedice su više nego očigledne: bankarski dužnici su prinuđeni da nekoliko mjeseci već u bescijenje prodaju svoje akcije, pojedine brokerske kuće su počele da se zatvaraju, a većini brokera gazde su značajno skresale mjesečne zarade. Najgore u čitavoj situaciji je što se berzanskoj krizi ne nazire kraj, a monetarne vlasti u Crnoj Gori nijesu isključile mogućnost da inflacija u ovoj godini bude dvocifrena.
Početak turističke sezone ne daje previše optimizma, a od najvećih crnogorskih hotelijera duž budvanske rivijere teško se može očekivati da će ovogodišnji profit pokušati da oplode na tržištu kapitala tokom avgusta i septembra.
Uz to Vlada novog-starog premijera uprkos obećanjima nakon skoro pet mjeseci rada još nije odblokirala dugonajavljivani proces privatizacije.
Strani investitori vjerovatno procjenjuju da je manje rizičnije kupovati akcije kompanija u nekoj od susjednih zemalja gdje se redovno objavljuju kvartalni i polugodišnji izvještaji o poslovanju. A ni oni stranci koji su nekoliko godina unazad kupovali akcije crnogorskih kompanija, teško da danas mogu „izaći“ sa nelikvidnog tržišta kakvo je domaće.
Najviše su izgubili vlasnici akcija kompanija koje su tokom 2007. bile berzanski hitovi. Takav slučaj je sa cijenama akcija najprofitabilnijeg Kombinata aluminijuma koje su od jula 2007. do Nove godine pale sa 27,73 na 15,7 eura, a njihova vrijednost prošle sedmice bila je niža čak 5,37 puta spustivši se na prosječnih 5,16 eura.
Akcije Izbora iz Bara jula 2007. koštale su oko 18 centi, da bi u septembru premašile nivo oiznad 30 centi. Nakon korekcije kapitala i pripajanja kompanija Andija Paltašić i Servisimport, cijena barske kompanije do kraja godine stagnirala je do 17 centi. Za godinu cijena akcije barske kompanije, čiji su vlasnici iz Eurofonda najavljivali velike planove u budućnosti, jeftinije su 3,48 puta i pale su na oko pet centi.
Isto važi za akcije ulcinjske Solane Bajo Sekulić koje su u istom periodu prošle godine koštale 35,3, da bi do kraja 2007. oslabile oko 20 odsto, na 28,26 eura. Do danas akcije Solane pale su čak 71,6 odsto na prosječnih 10,3 eura, iako je kompanija nedavno dokapitalizovana sa dva miliona eura predviđenih za novu opremu.
Vrijednost akcija nikšićke Željezare za godinu smanjena je čak pet puta sa 30 na oko šest eura, Crnagoraputa 3,7 puta sa 10,11 na 2,73 eura, Duvanskog kombinata 3,3 puta na 73 centa. Akcije Elektroprivrede, Jugopetrola, Trebjese i HTP Mimoza za godinu su se više nego prepolovile, 13,52, 40 i 8,86 eura.
Akcije HTP Boka uprkos uspješnoj privatizaciji doživjele su brodolom. Njihova vrijednost je za godinu smanjena sa 5,3 na oko 1,5 eura ili 3,53 puta. Ista sudbina bila je sa akcijama Jadranskog brodogradilišta, kompanije koja ni na ponovljenom tenderu nije dobila novog vlasnika. Akcije kompanije iz Bijele za godinu su jeftinije 3,8 puta.
Akcije visokoprofitabilnog Telekoma u istom periodu prošle godine koštale su sedam eura. Do kraja 2007. ta prilično „čvrsta“ hartija je oslabila 7,7 odsto na oko 6,46 eura, a do danas čak 37,8 odsto na 4,35 eura. Taj pad nije mogao zaustaviti ni rekordan profit od više od 40 miliona eura ostvaren u 2007, niti rekordna dividenda od 22 miliona koja bi do kraja septembra trebalo da bude podijeljena akcionarima.
Taj podatak možda najbolje pokazuje da i dobri poslovni rezultati i racionalne ekonomske analize kompanija ništa ne znače u situaciji kada su ozbiljni investitori daleko.
Ipak, među akcijama kompanija postoji nekoliko izuzetaka na kojima se moglo više nego pristojno zaraditi. To su akcije Prve banke Crne Gore koje su nakon dvije dokapitalizacije banke za godinu porasle sa oko 171 euro na 638, ili 3,73 puta na ulog. Isto tako, obične akcije Atlasmont banke porasle su oko 86 odsto sa 1.450 na oko 2.700 eura, a akcije Pobjede 15,5 odsto na 6,85 eura. Treba napomenuti da akcije Pobjede, iako su dosta nelikvidne, uprkos propaloj privatizaciji preduzeća i milionskim gubicima zabilježenim u 2007. mogao je svako da kupi na berzi, dok su za kupovinu akcija dviju navedenih banki bile potrebne debele veze.

05 Jul 2008. 14:25 | Izvor: CdM

Elektronska kontrola poreskih obveznika

Menadžerskom timu Direktora Poreske uprave prezentovana su na seminaru, koji je održan u organizaciji Internacionalne organizacije poreskih uprava IOTA, iskustva na temu "Alatke i tehnike elektronskih kontrola”.

Prema riječima Aleksandra Perovića, direktora iz Sektora za infoemacioni sistem, cilj ovog seminara bio je upoznavanje službenika Poreskih uprava, članica IOTA-e, sa novinama u procesu elektronske kontrole, odnosno, sa postojećima rješenjima i procesima koji se trenutno koriste unutar pojedinih Poreskih uprava zemalja članica.

"Održane su četiri prezentacije na kojima su predstavnici Poreskih uprava Finske, Njemačke, Francuske i Britanije upoznali učesnike skupa sa postojećim rješenjima koja se koriste u procesu elektronske kontrole. Kroz ove prezentacije predočena su praktična i teorijska iskustva na polju elektronske kontrole sa naglaskom na „alatke“, odnosno kompjuterske programe, kao i metodologije koje pomenute zemlje koriste u ovoj oblasti,” kazao je on.

Perović je dalje istakao da je skup omogućio učesnicima da, sagledavajući različite prezentacije, uvide na koji način elektronska kontrola doprinosi ukupnom procesu kontrole kao i da uporede različite strategije procesa kontrole pojedinih zemalja.

Učesnici seminara imali su priliku da vide kako pojedini softveri, kao što su ACL, Monarch, IDEA, CEDAT,ALTO i SESAM, funkcionišu i na koji način obrađuju podatke iz poslovanja poreskih obveznika.

”Osnovni benefiti elektronske kontrole ogledaju se kroz povećanu efikasnost, iscrpnost podataka, uštedu vremena i papira kao i kroz puno manje ometanje procesa rada kompanije tokom kontrole”, kazao je on.

Kroz prezentaciju predstavnika Finske učesnicima je predočen timski rad e-inspektora i običnih inspektora, koji, proces kontrole sprovode zajedno.


I pored toga što je Francuska od svih zemalja koje su održale prezentaciju prva počela sa procesom elektronske kontrole, danas ima velikih problema u ovoj oblasti.

Najviše iz razloga što francusko zakonodavstvo još uvijek nije propisalo obavezan format i sadržaj fajlova u kojima se neophodni podaci dostavljaju.

Prema njegovim riječima, Njemačka je kao i Finska propisala sve neophodne standarde za ovu vrstu posla te na taj način obezbijedila veoma automatizovan nivo prikupljanja i procesiranja podataka iz knjigovodstava poreskih obveznika.

Oni su u ovom procesu otišli i korak dalje na način što svaki knjigovodstveni softver treba da dobije odgovarajuću licencu da bi se mogao koristiti.

”Sa značajem standardizacije u procesu dostavljanja podataka iz različitih informacionih sistema poreskih obveznika, Poreska uprava Crne Gore se već upoznala kroz elektronsko dostavljanje OPD3 obrasca u čijem procesiranju smo imali puno uspjeha” naglasio je Perovuć.

IOTA je međunarodna organizacija poreskih administracija Evrope, koja broji 25 punopravnih članova, medju kojima je i Crna Gora od septembra 2003.godine i 12 pridruženih članova, medju kojima je i USA.

06 Jul 2008. 08:56 | Izvor: Pobjeda

Rusi najavili nova ulaganja u Bar

U toku posjete delegacije opštine Bar, predvođene predsjednicom Skupštine Brankom Nikezić, u ruskom gradu Kursku potpisan je Sporazum o prijateljstvu, privrednoj i kulturnoj saradnji.

Barska delegacija boravi u Rusiji, u Kurskoj oblasti, gdje je i uspostavila kontakte sa partnerima iz javnog, političkog, privrednog i kulturnog života. Riječ je o oblasti koja ima 12 miliona stanovnika, a sam grad 406.000.

Barani su, prema riječima predsjednice Skupštine Branke Nikezić, i ovom prilikom nastojali da ruskim partnerima predoče potencijale opštine koja je samo središte privrednog i političkog života Crne Gore. Razmijenjena su iskustva sa privrednicima i predočena kompletna slika privrednih potencijala opštine Bar.

U toku boravka u Rusiji, barska privredna i politička delegacija nanovo je afirmisala mogućnost ulaganja u opštinu Bar i razmijenila iskustva sa domaćinima u vezi sa proizvodnim potencijalima, posebno za prehrambene proizvode.

Dogovorena je i uzvratna posjeta delegacije iz Kurska za dan opštine Bar, 24. novembar, kada će biti ozvaničen upravo potpisani sporazum o saradnji dva grada, dvije oblasti i dvije države.

Polimka: Kips ih spasio likvidacije

Član Borda direktora preduzeća “Polimka” Vukman Labović, saopštio je da su radnici tog kolektiva zadovoljni svim ponuđenim uslovima novog vlasnika kompanije “Kips” iz Podgorice, sa kojim će biti potpisan kupoprodajni ugovor narednih dana. Labović je podsjetio da je “Kips” u svojoj ponudi izrazio spremnost da zadrži svih 50 radnika “Polimke”, kao i to, da će iz godine u godinu, u narednom petogodišnjem periodu, taj broj biti iuvećan. On je kazao da će kroz privatizaciju radnicima biti isplaćeno preko 65 zaostalih plata i regresi, a da je novi vlasnik iskazao spremnostda sprovede i socijalni program za preko dvadesetak radnika koji su predali molbe za isplatu otpremnine. Vlada je preuzela obavezu da riješi uplatu radnog staža od 2002. godine.

Novi vlasnik, planira da u “Polimci” otvori stovarište građevinskog materijala i njegovu prodaju na veliko. To nema nikakve veze sa prethodnom djelatnošću sa kojim se bavila “Polimka”, međutim, njena privatizacijaje jedina šansa da se spasi od totalnog propadanja i likvidacije i da se riješe godinama nagomilani problemi. Da je i ovaj tender propao, neminovna bibila likvidacija, tako da smo u potpunosti zadovoljni što je preduzeće spašeno, kazao je Labović, i podsjetio na ne mali broj prethodno propalih tendera za “Polimku”.

Labović je istakao da su usaglašene sve stavke iz kupoprodajnog ugovora tako da nema nikakvih smetnji daon bude potpisan, te da se samo čeka da ugovor prođe kroz pravnu proceduruSavjeta za privatizaciju i Agencijeza privatizaciju i strana ulaganja. Labović je u svoje i u ime radnika “Polimke” uputio javnu zahvalnost Draganu Lajoviću, koji je u ime Vlade vodio pregovore i lično posredovao u pronalaženju partnera zaprivatizaciju preduzeća. (Vijesti)

Na crno 22 odsto zaposlenih
ANKETA UNIJE POSLODAVACA I ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE O SIVOJ EKONOMIJI NA TRŽIŠTU RADA

Podgorica – Rezultati ankete koju je sprovela Unija polodavaca Crne Gore (UPCG) u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje u sklopu kampanje „Stop radu na crno“, pokazala je da čak 22, 6 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi u „sivoj ekonomiji“.
UPCG je saopštila da je anketa rađena početkom godine u 178 preduzeća, koji su članovi tog udruženja, imala za cilj identifikovanje najvažnijih uzroka neprijavljenog zaposlenja, odnosno rada na crno.
Anketa je pokazala da su za poslodavce visoke stope poreza i doprinosa na zarade glavni razlog zbog kojeg ne registruju svoje radnike. Taj razlog je navelo 43,2 odsto anketiranih poslodavaca.
- Crna Gora spada u zemlje sa najvećim opterećenjem zarada i od ove godine se primjenjuje proporcionalana stopa poreza na dohodak od 15 odsto. Za ovu godinu ukupni doprinosi za Fond PIO, Fond zdravstva i osiguranje za slučaj nezaposlenosti iznose 31 odsto, ali se oni obračunavaju na bruto, a ne na neto zaradu što smatramo da predstavlja dodatno opterećenje i povećava cijenu radne snage – saopšteno je iz UPCG.
Drugi najčešće istican razlog za rad na crno u njihovim preduzećima, poslodavci su isticali komplikovane zakonske procedure prilikom otpuštanja radnika, i to u 18,60 odsto.
- Neophodno je fleksibilnije radno zakonodavstvo koje će stvoriti mogućnost za otvaranje većeg broja radnih mjesta i mobilnost sa jednog na drugo radno mjesto. Analize pokazuju da rigidnost radne regulative smanjuje zaposlenost.Podsjećamo da najveći broj odluka o prestanku radnog odnosa za koje sud utvrdi da su nezakonite proizilaze iz propusta, ili nepoštovanja Opšteg kolektivnog ugovora, koje se odnose na disciplinski postupak. Nacrt novog zakona o radu nudi rješenja koja pojednostavljuju sami postupak i smanjuju troškove otpuštanja radnika po različitim osnovama – navodi se u komentaru UPCG.
Čak 11,63 odsto onih koji nijesu zaposleni u skladu sa zakonom, kako su poslodavci naveli, su se sami odlučili za takav radni angažman. Razlog za to je veća neto zarada.
Komplikovane zakonske procedure pri prijavljivanju radnika su izgovor za 14 odsto poslodavaca, dok je 12,8 odsto kao razlog navelo provjeru radnih sposobnosti u toku probnog rada.
U UPCG smatraju da urađena anketa može poslužiti za uvid u stvarno stanje zapolenih na crno, a njihova namjera je da utiču na podizanje svijesti javnosti o potrebi prevencije nezaposlenosti i ukidanja rada na crno.
M.C.

Vijesti

Ima i bolje za manje para
HOTELI SA ČETIRI I PET ZVJEZDICA OSTALI BEZ GOSTIJU IZ OKRUŽENJA ZBOG VISOKIH CIJENA
Budva – Nerazumno povećanje cijena u pojedinim hotelima na primorju, oslonjeno na prošlogodišnju izuzetno uspješnu sezonu, dovelo je do toga da Crna Gora ovog ljeta bude jedna od najskupljih destinacija na Mediteranu. Takva „politika“ već se odrazila i to kroz lošiju prodaju aranžmana u zemljama u okruženju.
Vlasnik renomirane beogradske agencije SAB Steva Buđić rekao je za „Vijesti“ da prodaja aranžmana ide izuzetno dobro kod svih onih koji su zdržali cijene na prošlogodišnjem nivou, odnosno tamo gdje su one realne.
„Imamo izuzetno dobru prodaju za hotele u Baru, Sutomoru, Bečićima, cijeloj Boki. Jedino nemamo dobru prodaju u nekim budvanskim hotelima gdje su cijene povećane od 100 do 150 odsto u odnosu na lani. Tamo gdje su cijene ostale iste, odnosno gdje su realne, prodaja je izuzetno dobra. Već 15 godina radimo Crnu Goru i stalno imamo overbuking“, kazao je Buđić i dodao da je većina hotela u Crnoj Gori zadržala dobre cijene.
Buđić je naglasio da je velika antireklama Crnoj Gori na srpskom tržištu bilo uvođenje naplate ekološke takse, te navodna pojava epidemije meningitisa.
„Crna Gora je postala skupa destinacija. Imate paket aranžman za pojedine crnogorske hotele od 500, 600 eura plus avionska karta od 150 eura do Tivta, što je mnogo. Za toliko i mnogo manje novca može se ljetovati bilo gdje na Mediteranu od Grčke, Turske do egipatskih elitnih ljetovališta. U Grčkoj se za 100 eura može iznajmiti apartman na deset dana, pa vi vidite gdje ste“, rekao je Buđić.
I za turiste iz Slovenije crnogorski hoteli sa četiri i pet zvjezdica su skupi, a direktor prodaje tamošnje turističke agencije „Relax“ Jože Režonja za „Vijesti“ kaže da se prodaju jedino aranžmani za hotele sa tri zvjezdice.
„Imamo sedmično pet autobusa i jedan čarter avion i prodaja ide dobro, mada se sve bukira u posljednjem momentu. Dobro punimo hotele „Slovenska plaža“ , „Aleksandar“ u Budvi i sutomorski „Nikšić“. Međutim, hoteli sa četiri i pet zvjezdica su preskupi za Slovence i oni se ne odlučuju za njih. To povećanje cijena u hotelima visoke kategorije u Crnoj Gori se definitivno odrazilo na tržištu, jer je prevelika konkurencja na Mediteranu, tako da su crnogorski hoteli za nas skupi“, kazao je Režonja.
On je naveo da aranžman za crnogorski hotel sa četiri zvjzdice košta isto koliko i ultra all inkluziv u turskim elitnim ljetovalištima sa avionskim prevozom.


„Belvi“ našao dobru formulu

Izuzetno dobru popunjenost, za razliku od ostalih hotelijera, tokom cijele predsezone i na početku glavne sezone, bilježi najuspješnija crnogorska hotelska kompanija „Belvi hotels group“ koja gazduje elitnim bečićkim hotelom „Iberostar Belvi“.
„Vjerujemo da ćemo ostvariti prošlogodišnji rekord od 200.000 noćenja i time potvrditi da smo najveća hotelska kompanija u Crnoj Gori. Više od 85 odsto naših gostiju su stranci i trudili smo se da kroz prodaju aranžmana ravnopravno budu zastupljena sva tržišta, odnosno da, kao što je to slučaj ponegdje, jedna nacija ne dominira. Imamo goste iz zapadne, istočne i centralne Evrope, kao i iz zemalja u okruženju“, kazao je direktor Predrag Ćupić.
V.LAJOVIĆ

Biće više izraelskih investicija
AMBASADOR IZRAELA ARTUR KOL ZA “VIJESTI” KAŽE DA POSTOJI VELIKI PROSTOR ZA SARADNJU SA CRNOM GOROM

Podgorica/Beograd – Postoji veliki prostor za saradnju Izraela i Crne Gore u više oblasti, prije svega u turizmu zbog činjenice da su obje zemlje bogate prirodnim ljepotama – ocijenio je u intervjuu “Vijestima” nerezidentni ambasador Izraela u Crnoj Gori Artur Kol.
Kol će početkom sedmice boraviti u Crnoj Gori gdje će imati razgovore sa najvišim državnim zvaničnicima, a prirediće i koktel povodom 60 godina obilježavanja državnosti Izraela.
Koliko ste upoznati sa političkim, ekonomskim i uopšte stanjem u Crnoj Gori?
Želio bih da istaknem da sam veoma ponosan na činjenicu da je Izrael bio jedna od prvih zemalja koja je priznala nezavisnost Crne Gore. Naravno da pratimo politički, ekonomski i sveobuhvatan razvoj vaše zemlje. Sa zadovoljstvom gledamo na ubrzani razvoj saradnje naše dvije zemlje.
Da li postoji prostor za saradnju Crne Gore i Izraela i u kojim oblastima?
Svakako da postoji veoma mnogo prostora za unapređenje saradnje na svim poljima. Jedno od njih je turizam, zahvaljujući činjenici da su i Crna Gora i Izrael zemlje bogate prirodnim lepotama. Takođe, tu su i kulturna razmjena, trgovina, investicije…
Do sada nije bilo previše izraelskih investitora u Crnoj Gori?
Broj izraelskih kompanija koje su počele sa radom ili ulaganjima u Crnoj Gori još uvek nije veliki, ali vidim jasan porast kako interesovanja, tako i konkretnih investicija. Kada je riječ o obimu investicija, jedna od najvećih u Crnoj Gori danas je investicija kompanije CEE, značajne izraelske kompanije u međunarodnim razmjerama. CEE planira da uloži na stotine miliona eura u okviru svog velikog projekta u Tivtu, kojim je predviđena izgradnja višenamjenskog kompleksa sa luksuznim hotelom, marinom i drugim sadržajima. Postoje i druge izraelske investicije, kao i interesovanje za učešće na Vladinim tenderima za razvoj i infrastrukturu.
Planirate li možda pojačavanje diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori?
Imamo u planu da intenziviramo našu diplomatsku aktivnost u Crnoj Gori. Veoma nas raduje činjenica da će Crna Gora uskoro imati svog počasnog konzula u Izraelu. To je pozitivan signal, koji pokazuje da veoma ozbiljno shvatamo potencijale za napredak u svim sferama.
Kako gledate na aktuelnu situaciju u regionu sa političkog i ekonomskog aspekta. Koliko je Izrael uopšte zainteresovan za ovaj dio Evrope?
Moja zemlja pažljivo prati dešavanja na prostoru Balkana. Riječ je o veoma značajnom regionu sa političke tačke gledišta, kao i regionu sa velikom ekonomskom perspektivom.
Razumljivo je da Izrael među svoje prioritete svrstava odnose sa najbližim susjedima. Međutim, pridajemo veliki značaj Evropi, jer je stari kontinent naš glavni ekonomski partner, značajan politički partner, dok je Izrael sa Evropom povezan i istorijski i kulturno.

Od siromašne zemlje do svjetske sile

Ove godine se navršava 60 godina od osnivanja države Izrael. Kako bi ste opisali razvoj zemlje od tada do danas?
Zemlja iz koje dolazim može da se pohvali izuzetnim razvojem tokom šest decenija postojanja, jer je rijetko kojoj naciji pošlo za rukom da za tako kratko vrijeme postane primjer uspjeha i na socijalnom i na ekonomskom planu. Uprkos teškim okolnostima Izrael je razvio slobodno i stabilno demokratsko društvo. Treba pomenuti da je u Izraelu 1948. godine živjelo oko 700.000 ljudi, dok danas našu populaciju čini više od sedam miliona ljudi. Zemlja je primila milione imigranata koji su doprinijeli da Izrael postane lider u sferi visoke tehnologije, nauke, medicine i poljoprivrede.
Upravo su visokoobrazovana nacija i ljudi ključ uspjeha zemlje koju odlikuje nedostatak prirodnih resursa. Jedna od potvrda uspeha je i činjenica da je osam Izraelaca do sada dobilo Nobelovu nagradu.
Kako biste prokomentarisali, pojedinačno, politički i ekonomski život Izraela danas?
Izrael je višepartijska demokratija u kojoj je politički život uvjek živ i dinamičan. Na politički život utiču i u njemu učestvuju ljudi različitog porijekla i religije, koje čine izraelsko društvo. Takva situacija jeste jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavaju izraelski lideri, ali i nešto što podstiče ljude da se angažuju u kreiranju sopstvene budućnosti. Kada govorimo o ekonomiji treba reći da se Izrael danas ubraja u jednu od 30 najbogatijih zemalja na svijetu. Standard života je porastao na 28.000 dolara po glavi stanovnika. Riječ je o zemlji koja je na samom početku bila siromašna nacija koja se oslanjala na poljoprivredu, a danas je svjetska visokotehnološka sila, koja zaostaje jedino za Silicijumskom dolinom Sjedinjenih Američkih Država. Ponosni smo na standard i kvalitet života koji su veoma visoki i koji rastu iz dana u dan.

Radikalne struje krive za sukob

Od osnivanja Izraela, aktuelan je sukob sa Palestincima. Postoji li rješenje, i kada se može očekivati?
Ne sumnjam da postoji rješenje sukoba, koji je nažalost stvarnost tokom proteklih 60 godina. Izraelski i umjereni palestinski lideri ulažu ogromne napore u cilju postizanja mirovnog sporazuma do kraja godine, koji bi podrazumijevao postojanje dvije države koje bi živjele u miru kao dobri susjedi. Međutim, najveća prepreka na tom putu su Hamas i ostale radikalne struje koje ne priznaju pravo Izraela na postojanje i terorističkim akcijama blokiraju napredak pregovora.
Z.VUČINIĆ

Vijesti

Saobraćaj i energetika zajednički projekti
RAMIZ BAŠIĆ TVRDI DA JE SARADNJA CRNE GORE I BIH DOBRA

Podgorica(MINA-BUSINESS) – Crna Gora i Bosna i Hercegovina (BiH) imaju dobru ekonomsku saradnju, a pred obje zemlje je realizacija zajedničkih projekata u oblasti energetike i saobraćaja, vrijednih nekoliko milijardi eura - saopštio je crnogorski ambasador u Sarajevu, Ramiz Bašić.
On je kazao da je realizacija pojedinih projekata počela, jer je Evropska agencija za rekonstrukciju obezbijedila 350 hiljada eura za izradu Fizibiliti studije za rehabilitaciju dijela puta Sarajevo-Podgorica, od Šćepan polja do Foče.
- Mislim da je to ključni momenat, jer vrlo lako će se naći novac za izgradnju tog dijela puta, čime bi se unaprijedile saobraćajne veze koje su najveći limitirajući faktor u razvoju, prije svega, turističke saradnje dvije zemlje - rekao je Bašić.
On je podsjetio i da je nedavno otvoreni put Meljine–Petijevići veoma bitan za povezivanje dvije zemlje.
- Ono što nosi najveću vrijednost je buduća izgradnja pruge Nikšić-Čapljina, gdje je takođe obezbijeđen novac za izradu Fizibiliti studije, a koja je po ocjenama mnogih eksperata jedan od najperspektivnijih projekata u ovom dijelu Evrope - saopštio je Bašić.
On je dodao da Crna Gora u oblasti energetike, sarađuje sa BiH i Vladom Republike Srpske u zajedničkom korišćenju voda Bilećkog jezera i rijeke Ćehotine.
Bašić smatra da je moguća i gradnja nove hidroelektrane Andrijevo, čiji bi se jedan dio "naslanjao" na teritroriju BiH.
On je podsjetio da su turisti iz BIH u Crnoj Gori faktički na drugom mjestu po broju posjeta, iako su oni zvanično trećerangirani jer veliki broj njih na crnogorskom primorju imaju rodbinu, stanove i kuće.
- BiH je veliki izvor radne snage u oblasti građevinarstva i turizma. Za Crnu Goru je to vrlo dobra i kvalifikovana radna snage, jer je neuporedivo lakše sporazumjevati se i raditi sa ljudima iz BiH nego sa radnicima iz nekih drugih zemalja - smatra Bašić.
On je, kako tvrdi, apsolutno zadovoljan ekonomskom saradnjom dvije zemlje, ali smatra da ima prostora i za povećanje robne razmjene.
Robna razmjena između Crne Gore i BiH iznosi nešto više od sto miliona eura.
Vijesti

Manje se proizvodi
NOVI PODACI CENTRALNE BANKE

Podgorica(MINA-BUSINESS) – Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori je u aprilu u odnosu na mart bila niža za 17,3 odsto, a pad je zabilježen u sva tri sektora.
- Proizvodnja je u sektoru prerađivačke industrije bila niža 10,7 odsto, vađenja ruda i kamena 34,8 odsto, a proizvodnji električne energije, gasa i vode 29,8 odsto - navodi se u Biltenu Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Posmatrano po granama, u sektoru vađenja rude i kamena, rast proizvodnje zabilježile su grane vađenje metala i ostalih ruda i kamena, dok je ona – vađenja kamenog uglja, lignita i treseta pala. Veća je bila i proizvodnja električne energije, gasa i tople vode.
U prerađivačkoj industriji rast je u uporednom periodu ostvarilo sedam grana, koje se odnose na proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića, odjevnih predmeta i krzna, proizvoda od drveta, plute, hemikalija i hemijskih proizvoda, osnovnih metala, saobraćajnih sredstava i namještaja.
Gubitke su zabilježile grane proizvodnje duvanskih proizvoda, tekstilnih tkanina,
predmeta od kože i obuće, celuloze i papira, gume i plastičnih masa, nemetalnih minerala, metalnih proizvoda osim mašina, električnih mašina, uređaja i aparata, kao i štampanje i reprodukcija.
Ukupna industrijska proizvodnja u prva četiri ovogodišnja mjeseca porasla je 7,1 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, što je posljedica rasta u sva tri sektora.
Godišnji pad industrijske proizvodnja u aprilu je iznosio 5,3 odsto.
Vijesti

Morao sam da boldujem dijelove teksta.
Ove izjave su fenomenalne. Od seljaka Đurišića nisam ništa pametnije ni očekivao, ali ovoliko Lomparovo neznanje me iznenadilo...


Crnogorci neće “lou-kost“ kompanije

Podgorica -- Direktor Montenegro erlajnsa Zoran Đurišić kaže da nema potrebe za ulaskom niskotarifnih (low-cost) kompanija u Crnu Goru.


http://www.b92.net/news/pics/2008/07/136449775848723cda9f94b731104807_huge.jpg
Niskotarifne avio kompanije su ''šarena laž'', kaže Đurišić

"Ako imate povratnu kartu do Londona za 138 evra, nemate potrebe za takvim kompanijama. Ako znate i jednu 'lou-kost' kompaniju u Evropi koja ima nižu cenu od te, ja ću celu ekipu besplatno da vozim do Londona", kazao je Đurišić. --- svaka ima nižu cijenu od te!!!

On tvrdi da su niskotarifne avio kompanije "šarena laž", a da će Montenegro erlajns sprovesti pravi sistem niskih cena koje su već sada najniže u regionu. "Te kompanije nemaju letove, koji traju do dva sata, jeftinije od 200 evra, jer što je let kraći, to je karta skuplja", tvrdi Đurišić.
--- ovo je vrhunac gluposti!

Direktor crnogorske kompanije je rekao da te kompanije ulaze na tržišta sa subvencijama države i da bi se Montenegro erlajns pobunio u slučaju da Crna Gora to uradi. --- ipak je ovo vrhunac gluposti.

Crnogorski ministar saobraćaja Andrija Lompar je kazao da država nema interes da sufinansira niskotarifne kompanije i da to treba da radi turistička privreda. On je pozvao te kompanije da uđu na tržište Crne Gore. --- odakle im samo ideja da Ryanair, Easyjet i ostale sufinansiraju države????

Lompar je potvrdio da je vlada naložila JP Aerodromi da godišnje sa million i 400 hiljada evra sufinansira Montenegroerlajns jer ta kompanija ne može finansijski da izdrži uvođenje novih letova. --- zašto?

Kompanija prevezla 200 hiljada putnika

Crnogorski avioprevoznik Montenegro erlajns prevezao je od početka godine više od 200 hiljada putnika, 20 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. U junu je prevezeno rekordnih 52 hiljade putnika, oko 19 odsto više nego u istom mesecu prošle godine.

Đurišić je kazao da je kompanija spremno dočekala turističku sezonu i da je izvesno potpuno ostvarenje godišnjeg plana. "Na pravom smo putu da ovu godinu obeležimo kao rekordnu i zacrtana cifra od pola miliona prevezenih putnika sve nam je bliža", rekao je on.

Montenegro erlajns će 20. jula otvoriti novu liniju, do Milana, a avioni će prema tom italijanskom gradu leteti dva puta sedmično. Najjeftinija povratna karta prema toj destinaciji biće 89 evra, dok će u jednom pravcu koštati 65 evra bez taksi.

Mis Italije na otvaranju Barovićevog City parka
POSLOVNO-TRGOVAČKI CENTAR U BIJELOM POLJU, U KOJI JE ULOŽENO SEDAM MILIONA EURA, POČINJE DA RADI 13. JULA
Bijelo Polje/Podgorica – Iako se nije proslavio sa Bjelasicom radom, koja godinama nikako da stane na noge, podgorički biznismen Vesko Barović pokušaće da se “oduži” Bijelom Polju.
Moderan poslovno-trgovački centar City park, čiji je vlasnik Barović sa partnerima Damjanom Hostom i Ladimirom Brolihom, u gradu pod Obrovom počeće da radi u nedjelju 13. jula.
Gradnja centra koštala je sedam miliona eura, a na svečanom otvaranju, koje je zakazano za subotu u 15 sati, prema najavama organizatora, pojaviće se i aktuelna mis Italije Silvija Batisti.
Silvija će doći sa predstavnicima kompanije Cielo, u okviru koje posluju poznate zlatare za izradu tiara i kruna za kraljice, princeze i misice širom svijeta. Njihovo zlato prodavaće se i u tržnom centru City park čiji je zastupnik za Crnu Goru, kompanija Bis, već zakupio prostor.
Delegacija Ciela iz Vićence, kako je predviđeno, doći će u Crnu Goru privatnim avionom, a do Bijelog Polja će im biti obezbijeđen helikopter. (Čiji Je helikopter???)
City park će u svom sastavu obuhvatati više trgovačko-ugostiteljskih objekata i kancelarijski prostor. Izgrađen je na mjestu nekadašnje fabrike Prva petoljetka u Bijelom Polju, koju su investitori kupili za 1,6 miliona.
- Novi tržni centar je objekat koji će na jednom mjestu združiti sve segmente trgovine i usluga visokog standarda. Klijenti i brendovi koji se mogu naći u City parku su Sportina koja ima brandove (Tallyweijl, Celio, Veromoda, Morgan, Only, Frakomina, Jack & Jones) Sportina fashion koja ima brandove (DG jeans, Ferre jenas, Kavalli jeans, Galliano, Armani jeans, Cerruti), Tom Tailor, Tom Tailor kids, zlatara Bis, Bar kod, Prva banka, Novito Swiss osiguranje, Lutrija Crne Gore, Speed com, restoran Hugo Argentino, kafe Illy, kafe Jabbuka, poslastičara Sweety), Urko kožna galanterija, Planika i Ciciban – navela je Milanka Popović, direktor firme Hektas koja je formalno nosilac projekta.
Prvu fazu centra čine ugostiteljski i uslužni objekti, kao i objekti za trgovinu različite robe i trgovine sa prehrambenim proizvodima. Drugu fazu predstavlja izgradnja budućeg zabavnog centra, a treću, završnu, izgradnja hotela sa tri zvjezdice ukupnog kapaciteta 35 kreveta.
Na konferenciji za novinare je rečeno da je City park trenutno najluksuzniji objekat takve vrste u Crnoj Gori.
Ladimir Brolih, jedan od investitora i osnivač kompanije Hektas, rekao je da je objekat izgrađen na bruto površini od 7.500 kvadrata, od čega je neto površine od 5.500 namijenjen za zakupce i različite djelatnosti. Uz konstataciju da je ovaj trgovinski centar koncentrisan kao društveni, Brolih je naveo da će u njemu biti zaposleno između 180 i 220 uglavnom mladih obučenih kadrova.
On je rekao da je u objekat investirano oko sedam miliona eura, računajući i 1,6 miliona, koliko je uloženo u kupovinu bivše fabrike Prva petoljetka.
Glavni opštinski administrator Radovan Obradović izrazio je zadovoljstvo izgradnjom jednog takvog objekta, istakavši da se radi o grandioznom zdanju koje je prevazišlo okvire ne samo regiona nego i čitave Crne Gore. On smatra da će ovaj objekat svojim izuzetnim sadržajima predstavljati podsticajni zamajac za razvoj čitavog regiona.
Šef marketinga Danijela Marković kazala je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, da je kompanija Hektas, koja je nosilac projekta City park, osnovana 2005. za građevinarstvo i poslovne usluge.
Prvi veći projekat im je, prema njenim riječima, upravo tržni centar City park Bijelo Polje. U dugoročnom planu, kako je najavljeno, postoji izgradnja još pet trgovačko-poslovnih centara u Crnoj Gori i to u Podgorici, Beranama, Nikšiću, Herceg Novom i Cetinju. Ona je kazala da je od mogućeg 21 poslovnog prodajnog objekta 16 već izdato.


Bivši radnici najavljuju proteste jer im je Vlada ostala dužna skoro pola miliona

Bivši radnici Prve petoljetke juče su u izmijenjenom terminu nastavili protest ispred Opštine, odakle su organizovali šetnju do kapija fabrike.
Predsjednik Štrajkačkog odbora Živana Šebek poručila je da ozbiljno razmišljaju da u subotu i nedjelju kada je planirano svečano otvaranje City parka na prostoru bivše fabrike, organizuju cjelodnevni protest.
- U štrajk ćemo uključiti i članove naših porodica, jer je to izgleda jedini način da nadležnima skrenemo pažnju na naše probleme. Da su naši zahtjevi dokazani potvrđuje i podrška koju smo dobili od predsjednika granskog i opštinskog sindikata Dragana Mijanovića i Bogdana Krgovića - kazala je ona.
Šebek je ponovila da je prije prodaje fabrike podgoričkom Hektasu za 1,6 miliona eura, većinski vlasnik bila Vlada, te da je bila u obavezi da isplati zaostale zarade iznad 5.000 eura po pravosnažnim sudskim presudama za 180 radnika u ukupnom iznosu 444.430 eura.
Ona je dodala da ne odustaju i od drugih zahtjeva koji se tiču realizacije socijalnog programa i isplate 200.000 eura na ime 12,7 odsto radničkih akcija koje je trebalo da se realizuju prilikom prodaje fabrike.
B.Č. - Z.V.

PORUKE
Đukanović: Želimo elitni, a ne masovni turizam
Autor/izvor: Mina-business

PODGORICA - Crna Gora nema prostora za masovni turizam jer je mala država sa relativno kratkom obalom na kojoj mjesta ima samo za objekte visoke kategorije, ocijenio je danas crnogorski premijer Milo Đukanović.

Prema njegovim riječima, prodajne službe hotelskih preduzeća moraju pretendovati da sa elitnih turističkih emitivnih tržišta animiraju turiste, kako bi se Crna Gora profilisala kao turistička destinacija.

»Turistički radnici, takođe, moraju ubuduće raditi više da se izbore sa konkurencijom. Ako želimo da konkurišemo za višu klasu turista onda moramo da vidimo da li smo u svojim objektima pripremili sve što će nas preporučiti da po istim cjenovnim uslovima mi dobijemo goste, a ne, recimo Dubrovačka regija ili Azurna obala«, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore.

On je kazao da mu se čini da su se do sada turistički radnici uglavnom zaklanjali iza problema u infrastrukturi, koja je, kako tvrdi, mnogo poboljšana u odnosu na prethodne godine.

»To nije dovoljno, treba da vidimo da li smo izgradili dovoljno dobrih hotelskih sadržaja i da li imamo dovoljno hotelskih kapaciteta za zahtjeve sa visokokvalitetnih emitivnih tržišta. Plašim se da ne«, saopštio je Đukanović i dodao da Crna Gora kasni sa hotelskom ponudom.

Njega plaši i koliko će hotelska ponuda biti unaprijeđena naredne sezone.

»Prema onome što smo planirali, unaprijedićemo infrastrukturne pretpostavke za razvoj turizma, ali sad se plašim da polako ulazimo u ocjenu da razvoj turističke infrastrukture zaostaje za kapitalnom«, naveo je Đukanović.

Komentarišući pisanje štampe, uglavnom srpske, da je sezona loše pripremljena i da je u Crnoj Gori zbog toga manje turista nego prošle godine, on je kazao da ti mediji, nekim senzacijama iz godine u godinu nastoje da predstavi u lošem svijetlu pripremljenost Crne Gore za turističke sezone. Đukanović je podsjetio da statistički pokazatelji govore da je u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, broj turista povećan 12 odsto, a noćenja 14,5 odsto.

»Statistički gledano imamo više turista i ostvarenih noćenja što sigurno znači da imamo i više prihoda«, naveo je Đukanović i dodao da nema razloga da sumnja da je neko u državnoj statistici sklon da iz nekog političkog razloga falsifikuje podatke.

Prema njegovim riječima, vjerovatno su ljudi u pravu kada primjećuju da u Budvi i Kotoru i na nekim drugim mjestima ima manje turista neko prethodnih godina.

»Zar to nijesmo željeli? Zar ne govorimo godinama da želimo Crnu Goru da pretvorimo u destinaciju visokokvalitetnog turizma i da želimo manje turista ali više onih visokoplatežnih?«, pitao je Đukanović.

On ipak smatra da će gužve biti nakon prve sedmice jula i poručuje da nakon prvih utisaka ne treba stvarati galamu i širiti osjećaj beznadežnosti. Govoreći o privatizaciji on tvrdi da nema zastoja u tom procesu već samo izvjesnog usporavanja koje je rezultat preostalog manjeg dijela društvene svojine koju treba privatizovati.

»Međutim, iako je to manji dio, to su vrlo komplikovani i zahtjevni sistemi koji traže mnogo ozbiljnije pripremne procedure od nekih drugih manje zahtjevnih preduzeća koje smo privatizovali u ranijim fazama«, ocijenio je Đukanović.

»Idemo planiranim tempom, pa će Elektroprivreda, Željeznica i Luka Bar i neka druga preduzeća u većinskom državnom vlasništvu biti privatizovana ove i naredne godine«.

On je podsjetio da je za neka od tih preduzeća definisana politika privatizacija.

»Svaka od tih privatizacija ima svoju specifičnost, uključujući i privatizaciju Elektroprivrede«, ocijenio je Đukanović.

On je dodao da je postignut politički konsenzus da država zadrži većinski udio u EPCG i sada se priprema dokumentacije za privatizaciju manjinskog udjela što bi trebalo da se završi prije kraja ove godine.

»To je vrlo komplikovan postupak. Politički konsenzus je postignut krajem februara i do objavljivanja tendera ima jako puno posla počev od angažovanja savjetnika koji treba da nam pomogne da ne napravimo neku proceduralnu grešku koja eventualnim poništavanjem tendera može da nas uspori više godina«, objasnio je Đukanović.

On je siguran da će procedura biti kvalitetno pripremljena i da će do kraja godine tender biti objavljen.

»Imajući u vidu tržište energenata u ovih posljednjih nekoliko godina, siguran sam ćemo imati više nego kvalitetne interesente da ostvarimo strateško partnerstvo u Elektroprivredi Crne Gore«, očekuje Đukanović.

On je ponovio da će Vlada tražiti partnera koji će donijeti ne samo novac nego i novi kvalitet upravljanja u sistemu.

»Proces oporavka i konsolidacije tog sistema je u toku i nema nikakve senzacije u redovnoj promjeni unutar Borda direktora Elektroprivrede. Konačno treba primijetiti da je većina od tih ljudi ili na zalasku radne karijere ili su već prešli 65. godinu koja podrazumijeva povlačenje iz radnog procesa«, kazao je Đukanović.

Marović se povukao Zavala dobila dozvolu

DAVANJEM SAGLASNOSTI VLADE NA URBANISTIČKI PROJEKAT ZA BUDVANSKI RT OKONČANA AFERA KOJA JE MJESECIMA ZAOKUPLJALA PAŽNJU JAVNOSTI

Podgorica – Ministarstvo za ekonomski razvoj dalo je juče saglasnost na Urbanistički projekat Zavala – rečeno je “Vijestima” u tom Vladinom resoru.
Na taj način, i nakon povlačenja Svetozara Marovića iz tog posla, praktično je okončana “afera” koja je mjesecima zaokupljala pažnju javnosti.
Sada predstoji usvajanje Urbanističkog projekta u lokalnom budvanskom parlamentu, nakon čega se stiču svi uslovi da ruska Miraks grupa milijardera Sergeja Polonskog dobije građevinsku dozvolu.
Ministarstvo za ekonomski razvoj krajem maja odbilo je da potpiše projekat zbog brojnih nedostataka i vratilo ga obrađivaču - Opštini Budva, na ponovnu doradu. Projekat je trebalo doraditi sa “idejnim rješenjima, mišljenjima nadležnih organa, institucija i javnih preduzeća, ažurnim i ovjerenim geodetsko-katastarskim planom…”.
U međuvremenu, projekat je dorađen u skladu sa primjedbama Ministarstva, i juče je konačno dobio saglasnost.
Projekat Zavala dobio je i saglasnost Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, revizione komisije koju je formirala Opština Budva, kao i od javnih komunalnih preduzeća.
- Dokument je u pogledu namjene i kapaciteta usklađen sa Generalnim urbanističkim planom Budva-Bečići i Prostornim planom Budve – rečeno je iz Ministarstva.
Na Zavali su radovi počeli još početkom godine, iako Rusi nijesu imali dozvolu. Radovi na nekoliko vila su u poodmakloj fazi, a hotel, za koji Miraks tvrdi da će biti ekskluzivan i za sada najbolji u Crnoj Gori, još nije započet.
Lokalna inspekcija je 28. marta zapečatila gradilište, nakon pritiska javnosti i urgencija Ministarstva za ekonomski razvoj. Međutim, i nakon toga se radilo na Zavali, ali manjim intenzitetom.
Vlasnik zemljišta na kojem se gradi turističko naselje, pored ruskog Miraksa, do skoro je bila i budvanska kompanija Moninvest u kojoj je tada suvlasnik bio Svetozar Marović. Moninvest je prodao Rusima udio na Zavali, a i Marović je prodao svoj dio u Moninvestu partneru Draganu Sekuliću.Z. VUČINIĆ

Najveći regionalni berzanski trgovac Miroslav Purko Jeličić smatra da Crna Gora puno griješi jer ne ulaže u energetiku

Poništeni pljevaljski tender najveća crnogorska greška


PODGORICA - Najveća greška koju je Crna Gora napravila od osamostaljenja bilo je poništenje tendera za Rudnik uglja i Termoelektranu Pljevlja, i ta greška će se dugo osjećati - ocijenio je, u razgovoru za Republiku Miroslav Purko Jeličić, jedan od najuspješnijih berzanskih trgovaca u regionu.
On je ukazao i da Crna Gora u makroekonomiji danas slijedi neke grane koje su odavno u stagnaciji, umjesto da ulaže u najpropulzivnije, kao što su energetika i proizvodnja hrane.
- U tim sektorima Crna Gora jako puno zaostaje za svijetom, tromo i sporo se donose odluke, i to je neki razlog zbog čega ulagači bježe od Crne Gore – smatra Jeličić.
Ovaj Splićanin je, zajedno sa Hrvatom Kristijanom Floričićem osnivač i suvlasnik poznatog hrvatskog investicionog fonda “Aureus”.
Jeličić je u Crnoj Gori vlasnik značajnog broja akcija, i to Telekoma, Kombinata aluminijuma, Trebjese, Daido metala, crnogorskih banaka...
Na pitanje šta Crna Gora može očekivati do kraja godine na tržištu kapitala, gdje odavno vlada »velika oseka» Jeličić ukazuje da Crna Gora mora puno toga poraditi da bi se tržište oporavilo.
- Ona mora privući strane investitore, kojih sada nema. Tržište mora biti likvidnije, a sada nije. Zakonodavne promjene moraju biti brže, sada nijesu. Makroekonomski, Crna Gora ne ide baš u skladu sa svjetskim trendovima. Ulaže se u turizam koji je apsolutno u recesiji, i vjerovatno ćete to i osjetiti ove sezone – ukazuje Jeličić.
On podsjeća da se već nekoliko godina zna za recesiju u svijetu turizma.
- Ipak, zbog niske baze nastala je euforija u turizmu, koja je vladala u Crnoj Gori. Hoteli su, međutim, jako tromi, oni sporo vraćaju kapital, i čitav turizam je spor. On jeste dobar kao izvozni proizvod, ali nije dobar kao baza za razvoj neke zemlje, pogotovo u ovoj situaciji, sa ovakvim svjetskim tendovima - upozorava Jeličić.
On prigovara i što Crna Gora puno ulaže u nekretnine i stanogradnju, iako ni to nije svjetski trend.
- Trend u svijetu je pad cijena nekretnina, i to drastičan. Nije moguće da cijena stana u Podgorici bude veća od cijene stana na Floridi, zbog sistema i bankarskog sektora koji je u jako lošoj poziciji – kazao je on.
Jeličić primjećuje da, na drugoj strani, u najpropulzivnijim granama, kao što su energetika i proizvodnja hrane, Crna Gora puno zaostaje za svijetom, tromo i sporo se donose odluke, što je po njemu razlog zbog čega ulagači bježe od Crne Gore
- Mislim da je najveća greška koju je Crna Gora napravila od osamostaljenja bilo poništenje tendera za Rudnik uglja i Termoelektranu Pljevlja. To je velika greška, koja će se dugo osjećati, i ta greška se sada vidi i na deficitu platnog bilansa, koji objavljuje Centralna banka. Sada uvozite nešto što imate, a izvozite nešto što nemate i to je najgora stvar, i problem – kazao je on.
Jeličić poručuje da je za tržište kapitala bitno da Crna Gora «uđe u svjetske trendove», a ne da zaostaje, ili radi ono što je prije 10 godina bio trend u svijetu.
Jeličić, koji je najveći «mali akcionar» Kombinata aluminijuma, naveo je da se presporo radi i na rješavanju KAP-ovog energetskog pitanja.
- Crna Gora puno zavisi od KAP-a, koji joj čini 15 odsto BDP-a. Ipak, još se nije riješio problem struje, što je ključno. Morala se donijeti neka odluka, a ne odugovlačiti. Pitanje je i čitave makroekonomske politike što će se događati sa strujom. To je ključni problem - da se jednostavno donese odluka, a ne da se ona odlaže i stvara nesigurnost za preduzetnika - poručio je Jeličić.

Željka Radulović

Treba učiti od Republike Srpske
Jeličić je ukazao i na pozitivan primjer u regionu, Republiku Srpsku, i način kako ona radi na privlačenju stranih investicija. - Crna Gora je izgledala kao obećana, najljepša zemlja na svijetu, kao novi Monako nakon osamostaljenja. Ipak, Republika Srpska je privukla investicije u gradnju autoputa od dvije i po milijarde dolara, privukla je investicije u energetiku koje se procjenjuju na milijardu i po eura, i tačno radi ono što je svjetski trend i što je baza za budućnost. Oni znaju da regionu nedostaje 30 odsto energije, i jedini su izvoznik električne energije u regiji. Dosta se ulaže i na poljoprivrednom planu, i to su trendovi koje treba pratiti – ukazao je Jeličić.

Neće još izlaziti sa crnogorskog tržišta
Na pitanje da li u Crnoj Gori prepoznaje volju i želju da se stvari mijenjaju i uhvati priključak sa svjetskim trendovima, Jeličić je naveo da su bitnija konkretna djela. - Namjera postoji, ali su vrlo spore procedure i odluke. Dosta je, na neki način, i opstrukcija - da li iz opozicije ili od drugih koji promovišu ideje »ne prodajite nacionalno blago». Nacionalno blago je, međutim, samo bogati građanin Crne Gore, i to je sve – uvjerene je Jeličić. Na pitanje da li je, zbog tih opstrukcija, zabrinut za svoja ulaganja u Crnoj Gori, i da li razmišlja li o seljenju kapitala, Jeličić je kazao da je ulagao u kompanije u kojima su, u najvećem slučaju, strani vlasnici većinski, pa se «u tim firmama jako dobro i ozbiljno radi». - Zato nemam straha za taj kapital. Međutim, činjenica je da će se jako dugo čekati da kapital dođe na neku pravu vrijednost. Ipak, što se tiče samog mog izlaska sacrnogorskog tržišta - ne vjerujem. Pratimo finansijske izvještaje u kompanijama u kojima smo, i vidimo da se u njima jako ozbiljno radi – kazao je Jeličić.

Sa Floričićem drži akcije u najboljim crnogorskim firmama
Prema regionalnom biznis potralu www.seebiz.eu, Jeličićevu i Floričićevu taktiku ulaganja već više godina pokušavaju imitirati i slijediti mnogi manji, i manje iskusni hrvatski ulagači. U Crnoj Gori značajan udio Jeličić ima u najprofitabilnijoj kompaniji, Crnogorskom Telekomu, gdje je nedavno učestvovao i na Skupštini akcionara, ispred hrvatskih ulagača. U Kombinatu aluminijuma je Floričić drugi najveći akcionar, sa 4,25 odsto, a Jeličić četvrti sa 3,11 odsto. U NLB Montenegro banci Floričić je četvrti najveći akcionar sa 0,93 odsto dionica, a Jeličić deveti sa 0,18 odsto učešća. Posljednje zajedničko ulaganje, prema seebiz portalu, gdje je ovaj dvojac među prvih 10 je Rudnik boksita gdje Floričićev udio iznosi 0,96 odsto i šesti je najveći vlasnik, dok je Jeličić osmi sa 0,54 odsto. Uz to, na kraju 2007. Floričić je bio i peti najveći vlasnik Atlasmont banke sa četiri odsto dionica, a deseti najveći u Jugopetrolu sa 0,47 odsto, a Jeličić je ulagao i u Industriju piva i sokova Trebjesa, gdje je pred kraj godine bio četvrti najveći vlasnik sa 1,28 odsto dionica.

Republika

Vlada i Svjetska banka o projektima u Crnoj Gori

Slijedi analiza

PODGORICA – Predstavnici crnogorske Vlade i Svjetske banke (SB) analiziraće sjutra šest projekata iz oblasti turizma, penzijskog sistema, energetike, obrazovanja i zdravstva koji se trenutno realizuju u Crnoj Gori.
Za te projekte Svjetska banka opredijelila je kredit od 43 miliona dolara.
Iz Vlade je objašnjeno da će na sastanku u Podgorici biti analizirani projekti razvoja održivog turizma, ekološki osjetljivih turističkih oblasti, Energetske zajednice jugoistočne Evrope za Crnu Goru, razvoja penzijskog sistema, unaprjeđenja zdrastva, kao i projekat reforme obrazovanja.
Tim Vlade koji će učestvovati u analizi činiće resorni ministri kao i predstavnici ministarstava i agencija za implementaciju projekata. (Mina biznis)