Za Skočiđevojku Rusima platili preko 50 miliona

Podgorica - Egipatski investicioni fond, sa sjedištem u glavnom gradu te zemlje, Kairu, kupio je oko 65.000 kvadrata zemljišta na rtu Skočiđevojka za više od 50 miliona eura - saznaju "Vijesti" od republičkih i opštinskih vlasti koje su upoznate sa ovom transakcijom.



770eura po m2!!!:greedy::greedy::greedy:
Koliko li je onda zemlja MIMO?!:greedy:

14 Feb 2008. 13:12 | Izvor: CdM

Turistički kompleks za visoko platežnu klijentelu

Vlada Crne Gore pozvala je iskusne međunarodne investitore koji imaju finansijske kapacitete i iskustvo u projektovanju, gradnji, marketingu i upravljanju ekskluzivnim, ekološki osjetljivim i ekonomski profitabilnim turističkim kompleksima da pokažu interesovanja za dugoročni zakup kompleksa Mediteran na Žabljaku.

Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 3. mart 2008. godine

Ovaj kompleks je lociran u nacionalnom parku Durmitor.

“Namjera Vlade je da se obezbijedi adekvatan i sveobuhvatan razvoj ove, nekada poznate, destinacije u jedinstven, multifunkcionalan turistički kompleks visokog nivoa, koji nudi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju na način koji je konceptualno, estetski, funkcionalno i ekološki u skladu s prirodnim ljepotama i ekološkim bogatstvom ove lokacije”, navodi se u pozivu.

Vojnoturistički kompleks Mediteran nalazi se na Žabljaku, na 1456 m nadmorske visine, u centralnom dijelu nacionalnog parka Durmitor.

Žabljak je grad na najvećoj nadmorskoj visini na Balkanu i predstavlja najpoželjniju destinaciju zimskog turizma u Crnoj Gori. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota Žabljak privlači veliki broj turista i ljeti.

U pozivu se navodi da će zakupac plaćati godišnju zakupninu na osnovu prometa, s tim što će biti propisana minimalna garantovana zakupnina. Iznos, rokovi i struktura zakupnine koju predloži zakupac, predstavljaće važan kriterijum pri vrednovanju ponude.

Od zkupca će se tražiti da dostavi plan investiranja u lokaciju za period od 36 mjeseci nakon potpisivanja Ugovora o zakupu.

Sa izabranim ponuđačem biće potpisan jedan dugoročni ugovor o zakupu, na period koji će omogućiti zakupcu isplativost investicije.

Kao alternativa dugoročnom zakupu, Vlada Crne Gore zadržava pravo da, do faze realizacije tendera, razmotri i realizuje joint venture model, ako je ovaj model od većeg interesa za državu i građane Crne Gore.

“Ponuđač mora biti ili mora uključivati kao dio ponude konzorcijuma jednog međunarodnog hotelskog operatora i brend koji je dobro poznat i međunarodno priznat kao uspješan,koji su slični po kvalitetu, obimu i nivou predmeta ponude ili pak
kompleksa nivoa četiri plus i pet zvjezdica. Operator treba da bude prepoznat po svom izuzetnom i visoko-kvalitetnom projektovanju i operativnim standardima, te mora dovesti suštinski vrijedan i relevantan brend, imati marketinške sposobnosti i resurse za predmet ponude i biti poznat u okvirima ciljnog tržišta po ekološkoj svijesti, visokoj kategoriji međunarodnih turista, kao i distributera i uticajnih ličnosti”, jedan je od uslova koje ponuđač mora dostaviti.

Potencijalni ponuđač mora biti iskusan u planiranju, razvoju i upravljanju sličnim projektima suštinske kompleksnosti i osjetljivosti u oblasti životne sredine, koji za ciljnu grupu imaju zahtjevnu i visoko-platežnu klijentelu, mora dokazati namjeru i sposobnost da u potpunosti završi predloženi projekat, pravovremeno, kako se na to ponudom obaveže.

“Ponuđač mora imati najmanje deset godina neprekidnog iskustva u gradnji marketing upravljanju raznovrsnim hotelima koji su po međunarodnom standardu nivo četiri plus zvjezdice ili više, kao i da dokaže da posjeduje sredstva za finansiranje ovog projekta, u skladu sa rokom koji će biti definisan u uputstvima za ponuđače”, ističe se u pozivu.

Crna Gora vraća ono što su uzeli Dafina i Jezda

Podgorica - Vlada Crne Gore odlučila je da vrati glavnicu štedišama Dafiment i Jugoskandik banke, koji su novac početkom devedesetih godina ulagali uglavnom privučeni obećanjima o enormnim kamatama.
Za isplatu je budžetom predviđeno oko 20 miliona eura na osnovu prošlogodišnjih prijava oko sedam hiljada prevarenih štediša. Priliku da se prijave imaće i svi koji to nijesu uradili prošle godine.
Prva rata, koja će iznositi 380 eura po štediši, biće isplaćena ove godine, drugu će štediše dobiti 2009. u iznosu od po 530 eura, a ostatak će im biti vraćen u narednih osam godina, s tim što isplate ne mogu biti manje od po 500 eura.
U Vladi očekuju da će juče utvrđeni Predlog zakona o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment i Banke privatne privrede Podgorica, gdje su završila preko preduzeća Jugoskandik, biti usvojen na nekoj od narednih sjednica parlamenta. Vlasnik Dafiment banke bila je Dafina Milanović, a Jugoskandika Jezdimir Vasiljević.
- Konačan iznos za tu isplatu biće utvrđen nakon dostavljanja spiska korisnika, odnosno štediša kod ovih banaka. Oni koji se nijesu prijavili to mogu da učine u roku od 12 mjeseci od dana usvajanja zakona u Skupštini - rekao je pomoćnik ministra finansija Dušan Perović nakon jučerašnje sjednice Vlade.
Novac će isplaćivati preko banke koju Ministarstvo finansija izabere tenderskom procedurom.
Vlada je juče odlučila da za eksproprijaciju nepokretnosti na putu od Risna ka Žabljaku, odnosno dionici Polje - Osječenica, izdvoji dva miliona eura
Usvojen je i Predlog zakona o zapošljavanju i radu stranaca, koji će ubuduće, pored radne dozvole i odobrenja za stalno nastanjenje i privremeni boravak, morati sa poslodavcem da zaključuju ugovore o radu. Vlada godišnje utvrđuje broj radnih dozvola za strance, do 31. oktobra tekuće za narednu godinu.
- Kvote se dijele prema namjeni za zapošljavanje i za rad stranaca. Prioritet kod izdavanja novih radnih dozvola imaju članovi porodica stranca sa dozvolom boravka u Crnoj Gori, oni koji su osposobljeni za deficitarna zanimanja i radni emigranti - saopštio je pomoćnik ministra rada Vladimir Radovanić.
Vlada može da ograniči ili poveća broj radnih dozvola u zavisnosti od interesa države.
Radovanić je istakao da se morao izraditi novi zakon, jer izmjene nijesu dovoljne za usklađivanje sa međunarodnim rješenjima i standardima. Očekuje da će novi zakon doprinijeti boljem usklađivanju odnosa ponude i tražnje na crnogorskom tržištu rada i maksimalnom uvažavanju sezonskog zapošljavanja kao nužne potrebe poslodavaca, posebno u oblasti turizma, građevinarstva, poljoprivrede i usluga.

Iv.G.

STRANCIMA DA BI RADILI POTREBNE TRI DOZVOLE

Poslodavac, prema Predlogu zakona o zapošljavanju stranaca, mora da prijavi rad stranca koji želi da se zaposli u Crnoj Gori. Predviđene su tri vrste radnih dozvola - lična, za zapošljavanje i za rad.
Lična radna dozvola strancu omogućava slobodan pristup tržištu rada, izdaje se na neodređeno vrijeme i za nju se ne utvrđuje kvota. Mogu je dobite i izbjeglice ako im je odobrena dodatna zaštita. Na osnovu dozvole za zapošljavanje, koja se izdaje na godinu, sa mogućnošću produženja do dvije godine, poslodavac zaključuje ugovor o radu sa strancem za poslove utvrđene aktom o sistematizaciji radnih mjesta. Dozvola za rad je sa unaprijed određenim vremenskim trajanjem, na osnovu koje se zaključuje građansko-pravni ili ugovor o radu. Obuhvata sezonski rad stranaca, njihovo osposobljavanje i usavršavanje i pružanje ugovorenih usluga.
VIJESTI

Brisel stopirao Prostorni plan

Podgorica - Vlada Crne Gore povukla je iz skupštinske procedure Prostorni plan nakon komentara koji su na taj izuzetno značajan dokument stigli iz sjedišta Evropske komisije iz Brisela, potvrđeno je "Vijestima" iz Vlade.
Prema nezvaničnim informacijama, komentari eksperata Evropske komsije(EK) stigli su u Podgoricu prošlog petka, dok je Vlada odlučila da Prostorni plan povuče u ponedjeljak.
Obrađivač Prostornog plana, kompanija "Montenegro inženjering", po nalogu Ministarstva za ekonomski razvoj, priprema odgovore koji uskoro treba da budu poslati u Brisel. Na osnovu tih odgovora treba da bude jasnije da li će Vlada eventualno mijenjati Prostorni plan. Izvori "Vijesti" tvrde da su komentari načelne prirode i da se u njima najviše ističe da se mora dodatno voditi računa o održivom razvoju, odnosno zaštiti životne sredine.
Ovaj dokument, kojim se utvrđuju pravci razvoja Crne Gore do 2020. godine i koji se rangira kao najvažniji poslije Ustava, bio je predmet polemike između predstavnika Evropske komisije i Vlade zato što je u decembru na brzinu, bez mišljenja EK, usvojen na sjednici Savjeta za održivi razvoj. Tada su predstavnici EK i ostalih međunarodnih organizacija tražili da dobiju prevod i da daju svoje viđenje, pa da tek onda njegovo usijavanje dođe na dnevni red. Njihovi zahtjevi su ignorisani, sedam dana kasnije Plan je potvrđen na Vladi i poslat Skupštini na usvajanje. Tek kada je preveden na engleski poslat je u Brisel.
Opozicija i nevladin sektor bili su protiv usvajanja Prostornog plana smatrajući da je površan, neprecizan, međusobno kontradiktoran i da je javna rasprava, organizovana tokom ljetnih odmora, trajala suviše kratko.

Nđ.R.
VIJESTI

Dolazi 15 hiljada Čeha

Budva - Sudeći prema interesovanju, ove godine očekuje da će Budvansku rivijeru posjetiti oko 15 hiljada čeških gostiju, što je za 20 odsto više nego 2007. - utisak je prvog dana sajma turizma "Holiday world" koji je juče počeo u Pragu, a na kome Turistička organizacija Budve samostalno predstavlja turističku ponudu Budvanske rivijere.
Prema zvaničnim statističkim podacima, u 2007. godini, Crnu Goru je posjetilo preko 33.078 turista koji su ostvarili više od 266.566 noćenja što je za 20 odsto više nego godinu prije.
Od ukupnog broja čeških gostiju, njih oko 13.000 je boravilo na Budvanskoj rivijeri, što je za čak 40 odsto više nego 2006.
Potpredsjdnik Opštine Lazar Rađenović, na konferenciji za novinare pozvao je češke goste da dođu u Budvu, koja će ove godine ponuditi još kvalitetnije turističke sadržaje.
Rađenović je izrazio nadu da će sa češkim kulturnim radnicima ostvariti saradnju, imajući u vidu da je Budva prepoznata kao kulturni centar regiona zahvaljujući festivalu "Grad teatar"
Direktor NTO Saša Radović je češkim novinarima, turoperatorima i privrednicima predstavio turističku ponudu Crne Gore, strategiju održivog razvoja, aktuelnosti u turizmu.
Konferenciji je prisustvovalo oko 100 posjetilaca, među kojima preko 20 predstavnika medijskih kuća, kao i važniji turoperatori.
Direktor TOB Jelena Rađenović navela je da su na štandu TO Budva turističku ponudu predstavili i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, TO Tivta, Bara i Ulcinja, i HTP "Budvanska rivijera".

V.L.
VIJESTI

T-Mobile se primiče Promonteu

Podgorica - Na kraju januara 2008. broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori iznosio je rekordnih 1.082.693 što znači da na svakog stanovnika dođe 1,74 korisnik. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj korisnika porastao je za 67,34 odsto. U ukupnom broju bilo je 865.254 pripejd, a 217.439 postpejd pretplatnika. Mobilni operator Promonte imao je 429.303 preplatnika i njegovo tržišno učešće za mjesec smanjeno je sa 41,3 na 39,65 odsto. Sa druge strane, T-Mobile je imao 371.594 korisnika i ostvario je rast sa 33,81 na 34,32 odsto. Treći mobilni operater - M:tel koji više od pola godine bilježe konstatan rast tržišnog učešća tokom januara, povećao je udio sa 24,89 na 26,03 odsto sa ukupno 281.796 korisnika.

M.M.
VIJESTI

PREDSTAVNICI CRNOGORSKOG TRŽIŠTA KAPITALA O NAJNOVIJEM IZVJEŠTAJU MMF-a

Dobronamjerna kritika koja dolazi u pravo vrijeme

Satisfakcija je da je jedna takva institucija prepoznala ono što se radilo na razvoju tržišta kapitala u Crnoj Gori, na njegovom povezivanju sa okruženjem i ono što sigurno čini naše tržište liderskim u regionu, kaže predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti dr Zoran Đikanović

Podgorica, 13. februara - Predstavnici crnogorskog tržišta kapitala smatraju da najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) o stanju na crnogorskom tržištu kapitala predstavlja određenu satisfakciju, jer su prepoznati dobri rezultati koji su postignuti, kao i da predstavlja dobronamjernu kritiku koja dolazi u pravo vrijeme.
Crna Gora je ostvarila zavidan napredak na tržištu kapitala u prethodnih pet godina, ali vlast treba ohrabriti da dopuni zakone i dozvoli uvođenje novčanih kazni za prekršaje, ocijenjeno je u najnovijim izvještajima za Crnu Goru Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a).
Navedeno je da crnogorska Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) ima relativno malo osoblja i djeluje racionalno sa stanovišta troškova, dok je najslabiji element njenog nadzora odsustvo jakih mehanizama primjene pravila.
Povodom sugestija vezanih za davanja nekih ličnih ovlašćenja Komisiji, Đikanović podsjeća da su kada su se usvajali prvi zakon o hartijama od vrijednosti i kasnije neki propisi bio stav da u crnogorskom pravnom sistemu samo sud može da utvrdi štetu i odredi naknadu štete. Mislim da je ista situacija i sa drugim regulatornim tijelima u Crnoj Gori, da oni sami ne mogu da određuju šta je šteta i da po osnovu toga naplaćuju neke kazne, odnosno procesuiraju stvar sudu, kaže Đikanović.
Komentarišući preporuku da berze počnu da posluju na jednoj platformi, Đikanović podsjeća da je platforma elektronske trgovine BTS u vlansištvu Komisije. Montenegroberza je razvila svoju platformu.Da li će se berze ujediniti ili ne, to su privatne institucije i o tome treba da odlučuju njihovi akcionari, odnosno imaju li interes da se spoje:
-Vezano za sumnjivu trgovinu u dokumentu se nalazi da ne postoji trag pošto su predstavnici misije MMF-a boravili ne u Komisiju nego u drugoj instituciji, pa im je tamo rečeno da ne postoji trag da ne postoji nikakva aktivnost u istragama,što naravno nije tačno i što je lako dokumentovano, kaže Đikanović. Samo u prošloj godini,a posebno u 2006. kada je bilo slučajeva falsifikata ličnih karata 46 hiljada transakcija pojedinačnih je kontrolisano.To je predstavnicima MMF-a kasnije dato na uvid kada su se interesovali kod Komisije,a ne kod drugog organa koji s tim nema veze. Tako da će to vjerovatno u nekoj finalnoj ili kasnijoj verziji dokumenta biti ispravvljeno i mi smo dali primjedbe na to.
Đikanović podsjeća da imamo osam investicionih fondova i da su neki penzioni fondovi u osnivanju ili makar jedan od njih u osnivanju. Niti može komisija ili bilo koji državni organ natjerati nekog privatnog invetsitora da dođe tu i da uloži novac, kaže Đikanović. On dodaje da na crnogorskom tržištu kapitala nema domaćih institucionalnih investitora jer možda nema dovoljno dobrih projekata da im se ponudi. ,
Izvršni direktor Neks Montenegro berze mr Dragan Đukić smatra da Izvještaj MMF-a o stanju na crnogorskom tržištu kapitala treba posmatrati kao dobronamjernu kritiku koja dolazi u pravo vrijeme.
-Namjerno kažem „pravo vrijeme“ jer smatram da nam aktuelna situacija smanjenog interesovanja investitora i korekcije cijena na tržištu, daje dovoljno manevarskog prostora da bistre glave razmislimo o tome da li smo i koliko propustili da uradimo u cilju amortizacije efekata kojih smo sada postali svjesni, naročito što će prije ili kasnije do rasta cijena opet doći,ističe Đukić. Komentarišući preporuke date berzama Đukić kaže da zalaganje za implementaciju jedinstvene platforme za trgovanje doživljava kao podršku ideji integracije crnogorskog tržišta kapitala. To bi, između ostalog, otvorilo široke mogućnosti za jačanje partnerskog odnosa berze i Komisije za HOV na planu suzbijanja pojava koje ne idu u prilog dinamičnijem razvoju tržišta, bilo da su one vezane za insajdersko trgovanje, nepostojanje relevantnih finansijskih i revizorskih izvještaja i slično, ističe Đukić.


Izvještavanje
Kada je riječ o preporuci većeg izvještavanja sa našeg tržišta kapitala Đikanović kaže da se na tome već radi i podsjeća da Centralna depozitarna agencija (CDA) već objavljuje spiskove 10 najvećih akcionara u svakoj firmi.
-Ta informacija je javna, dostupna i transparentna, ističe Đikanović. I cijene sa berzi i količina trgovanja se objavljuju,a podaci o pojedinim firmama do određenog nivoa su dostupni .U svakom slučaju ima veliki broj informacija mislim da je dostupan kroz medije Đikanović smtara da bi u cilju jaćeg informisanja berze mogle da se potrude da firme na njihovim kotacijama ispunjavaju obaveze redovnog izvještavanja. Firme koje su na sajtu koje se kotiraju na berzama dostavile su sve svoje izvještaje godišnje i revizije i sve su one okačene na sajtu berze tako da su tu dostupne,a svi ostali završni računi su dostupni u privrednom sudu, kaže Đikanović.

V.Borozan
Pobjeda

http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/32848/i/1/Crnogorska-opsada-Beograda.jpg

Primorci naseljavaju „krug dvojke”

Malo u šali, više ozbiljno, kruže priče o tome kako su stanovnici primorja, pošto su prodali dedovinu, podigli cene stanova u glavnim gradovima Srbije i Crne Gore

Budva – Od prodaje zemljišta na području Budvanske rivijere lane je, kažu, ostvaren promet od fantastičnih milijardu evra. Tu se, dakako, misli na privatnike koji su otuđili dedovinu, ali i na opštinu koja je prodala nekoliko atraktivnih lokacija.
Šta, pak, Budvani i ostali primorci čine s parama? Bankarski računi su, naravno, tajna. No, takođe, javna je tajna da se nekretnina zamenjuje – nekretninom.
„Opsada” Beograda:superman:, ali i Podgorice od strane meštana Crnogorskog primorja ne prestaje. U pitanju su kupci stanova koji biraju najbolje lokacije u glavnom gradu Srbije i Crne Gore. Malo u šali, više ozbiljno, kruže priče o tome kako su primorci podigli cene stanova u Beogradu, delom i u Podgorici.
Mnogi stanovnici Crnogorskog primorja koji su prodali placeve, kuće i stanove uglavnom bogatim Rusima, ali i Englezima, Ircima i ostalim strancima, kupuju nekretnine u unutrašnjosti. Na meti su stanovi u Podgorici i posebno u Beogradu. Najčešće se traži novogradnja, ali se i te kako uzimaju i oni ranije sagrađeni na atraktivnim lokacijama. Najveća trka je za stanovima „u krugu dvojke” u Beogradu gde se kvadrat plaća dve to tri hiljade evra, pa i više. U Podgorici su, takođe, interesantni za primorce stanovi u centru grada.
Najveći deo primoraca kupuje stanove za svoje studente, ali ima i onih koji hoće da zimu provedu u Beogradu, a leti da budu na moru. To je već neka vrsta mode.
– Prodao sam imanje na selu visoko nad morem u podlovćenskom području:zip:. Nisam verovao da će ikada imati neku cenu. Dobio sam 200.000 evra i odmah kupio dva stana za decu u Beogradu. Oni su odrasli, žive u Boki kotorskoj, tu i rade, ali neka im se nađe. Beograd je Beograd, kaže nam Bokelj koji ne želi da mu spominjemo ime.
Pojedinci s Crnogorskog primorja su se zaista obogatili. Uveliko kolaju priče o tome kako su neki prodali komplekse zemlje uz more i za osam miliona evra:cold:, a nisu retki slučajevi da se za primorski kamenjar, odavno zarastao u makiju i sitnogoricu, uzme milion, dva, četiri! Neki od prodaje grade nove kuće, čak i hotele, ali je, ipak, najveća trka za stanovima i to u većim gradskim centrima. U poslednje vreme raste interesovanje i za Novi Sad.
Dosta svojih vikendica i stanova su prodali građani Srbije. Dobre cene su ih na to naterale, pa i oni sve više kupuju stanove u Beogradu, ali i garsonjere na moru.

S. Gregović
[objavljeno: 15.02.2008.]

21 soliter u Budvi?

Podgorica - Na teritoriji opštine Budva planirana je gradnja 21 solitera, koji će imati osam do 20 spratova.

Menadžer opštine Aleksandar Tičić kaze da će, osim solitera sa stanovima koji će imati više od 200 kvadratnih metara, biti građeni i hoteli kao što su Hajat i Hilton:
''U opštini Budva 21, a možda će ih biti i više. Nismo imali zamjerke na visoke zgrade tokom javne rasprave. Bilo je 105 prigovora. Neki ljudi čak su tražili na svojoj zemlji da imaju visoku kulu, tako da mislim da je potpuno pozitivno od građana Budve ocijenjen ovaj plan.''

Budući da je riječ o području sa visokim seizmičkim rizikom, Tičić tvrdi da će se poštovati sva pravila gradnje. Isticče da je tim od 25 eminentnih stručnjaka iz Crne Gore uradio seizmička i geološka istraživanja i utvrdio da nema bojazni za izgradnju 21 solitera u Budvi.
''Plansku dokumentaciju imate kompletnu, i ispitanost svih terena i mišljenja i recenzenata i 25 ljudi koji su bili u toj komisiji. Mislim, najviši rang što posjeduje Crna Gora po stručnosti ocijenio je ovaj plan i mislim da ne treba bojazni da bude što se tiče niti seizmike niti gradnje.''

Tičić ističe da će Budva nakon izgradnje nebodera i dalje ostati destinacija za bogate goste. Tvrdi da će infrastruktura pratiti gradnju i veliku koncentraciju stanovništva, kao i da će za usvajanje planske dokumentacije u Parlamentu imati podršku stranaka.

Portparol Ministarstva ekonomije Zoja Spahić Kustudić kaže da od tog Ministarstva niko do sada nije tražio neophodno rješenje o lokaciji za gradnju solitera u Budvi. Potvrđuje da je ideja o tome potekla od potencijalnih investitora, posebno zainteresovanih za izgradnju hotela:
''Smatram da je neophodno prvo prepoznati eventualne lokacije za izgradnju solitera kroz prostorno-plansku dokumentaciju, čija je izrada u toku. Na prepoznatim lokacijama moraju se obezbijediti svi neophodni prostorni i infrastrukturni uslovi potrebni za funkcionisanje takvih objekata.''

Spahić Kustudić ističe da soliteri moraju ispunjavati različite uslove - od arhitektonskog oblikovanja objekta do načina gradnje. Kaže da su nauka i tehnologija odavno prevazišle probleme konstruktivne stabilnosti objekata u trusnim područjima. Kako je rekla, tako se gradi i u Japanu i u Kaliforniji.

Sa druge strane, profesor na Fakultetu za turizam u Baru Rade Ratković smatra da gradnja 21 solitera nije pravi način za valorizaciju resursa Budve i podizanje kvaliteta turizma na viši nivo.
''Ne znam kakva infrastruktura da se napravi, ona neće moći da ublaži negativne efekte hiperkoncentracije.''

Podsjetimo, Crna Gora nedavno je potpisala Barselonsku konvenciju koja sadrži Protokol o upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja, koji predviđa zabranu gradnje u pojasu 100 metara od obalne linije prema kopnu. Protokolom je takođe propisano i da se definiše kapacitet nosivosti sredine, kao i da se uradi strateška i procjena uticaja projekata na životnu sredinu. /Antena M, Četvrtak, 14.02.2008, 16.54/

Spremni za televiziju

Barselona - Uvođenjem Internet protokol televizije kojom ćemo objediniti našu ponudu u paketu sa fiksnom i mobilnom telefonijom, planiramo da do kraja godine povećamo tržišno učešće na 30 odsto - kazao je član Upravnog odobra M:tel -a i direkor Direkcije za mobilnu telefoniju Srbije Vladimir Lučić.
Uspjeh trećeg crnogorskog mobilnog operatera M:tel-a, koji je za manje od godinu dana dostigao 26 odsto tržišnog učešća, na svjetskom kongresu mobilne telefonije (GSM) uvršćen je u brojne debatne programe kao dobar primjer ulaska trećeg mobilnog operatera u jednoj državi.
- To za nas nije iznenađujuće, jer smo dobro ispitali tržište i koristili razvojnu strategiju koja se u potpunosti razlikuje od standardnih taktika trećeg mobilnog operatera. Nijesmo koristili nacionalni roming koji nam je nuđen, jeftiniju opremu i strane konsultante koji su moda u telekomunikacionom sistemu. Cijeli projekat je radilo 150 ljudu iz Telekoma Srbije - kazao je Lučić na prezentaciji projekta M:tela na kongresu u Barseloni koji je završen prekjuče.
Glavni potencijal koji je, prema njegovim riječima, bio presudan za pokretanje projekta je visok priliv turista.
- Crnu Goru posjeti više od 800.000 turista tokom sezone, od čega je 70.000 korisnika Telekoma Srbije. Adut za ulazak na tržište bio je i naše prisustvo u BiH. Objedinjavanje ta tri tržišta pokazalo se uspješnim i za nas i korisnike sa sve tri teritorije. Regionalnim povezivanjem proširen je Тkrug prijateljaУ na više od šest miliona - objasnio je Lučić.
On je kazao da će Telekom Srbije pratiti svjetske trendove, a budućnosti mobilne telefonija je da bude internet provajder.
- U narednih 15 godina doći će do potpune dominacije mobilne telefonije nad fiksnom, a posebno je interesantno što mobilna telefonija postaje velika konkurencija bankarskom sektoru. Platni promet već se uveliko odvija posredstvom mobilnih operatera i samo je pitanje dana kada će centralne banke morati da daju licence mobilnim operaterima za taj posao - istakao je Lučić.

Ma.M.
VIJESTI

Za osam lokacija 15 ponuda

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Tenderska komisija za prodaju vojne imovine otvorila je 15 ponuda od 12 ponuđača koje su stigle na tender za osam nepokretnosti.
Za kasarnu Gornji Klinci na Luštici stigle su ponude preduzeća Katun iz Kolašina i Željka Taraila iz Podgorice.
Kompanija Goranović zainteresovana je za objekte Kuside 1 i Kuside 2 u Nikšiću, dok Klub Vojske u Pljevljima želi Mat Compani.
Nikšićki VH Montenegro i firma Miličić u trci su za kompleks Kožara u Nikšiću, a za nepokretnost Lalovina u Meljinama zainteresovane su firme Čanj iz Bara i Carine iz Podgorice i Radenko Stijepović. Carine su dostavile ponudu i za dio Lalovine iznad magistrale u Meljinama.
Gradsku malu pekaru i ambulantu Nikšić žele preduzeća LD Grup, Grlić plus, Miličić i Nika Nikčevića iz Podgorice.

http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/33010/i/1/ulcinj.jpg

Лифт уз бедеме Старог града :mwah1:

Овај туристички бисер улцињске ривијере коначно ће бити доступан посетиоцима

Улцињ – У априлу ће у старом улцињском граду бити изграђен панорамски лифт висине 36 метара. Инвеститор је компанија „Real Estate”, a вредност пројекта је 300.000 евра.

Директор ове компаније Гани Расулбеговић истиче да је Стари град у Улцињу највиши на Јадранском мору и да је управо због своје висине веома мало посећен. Градња лифта која, по његовим речима, неће нарушити амбијенталну целину, омогућиће лакши приступ овом туристичком бисеру улцињске ривијере.

– Строго ћемо се придржавати свих конзерваторских услова добијених од Републичког завода за заштиту споменика. Због трошних стена испод Старог града дошло је до додатних инвестиција, али никога не треба да брине бетонска плоча, постављена уз стене, јер је тамо управо из безбедносних разлога. И она ће бити обложена каменом, вели Расулбеговић.

Лифт ће бити изграђен од челика, стакла, дрвета и камена. Водиће од подножја Старог града, а његова горња тачка биће на четрдесет трећем метру, код палате „Венеција”.
Имаће три нужна излаза, биће причвршћен и на две сајле, а у случају нестанка струје аутоматски ће се враћати до места одакле је кренуо.

Прве године коришћење лифта биће бесплатно :shocked542: и, све време, под сталним надзором лифтбоја.
– Сигуран сам да ће лифт бити понос Улциња и Црне Горе и велика туристичка атракција. Биће јединствена грађевина у Европи, а сличан панорамски лифт постоји једино у Перуу – рекао је Расулбеговић.

Овај подухват је реализација идеје из 1982. године, када је урбанистичким пројектом за Стари град била предвиђена градња „вертикалне комуникације”.

М. Вујовић

16 Feb 2008. 15:28 | Izvor: CdM

Traži se zakupac za Bigovo

Vlada Crne Gore je pozvala međunarodne investitore koji imaju finansijske kapacitete i iskustvo u projektovanju, gradnji, marketingu i upravljanju ekskluzivnim, ekološki osjetljivim i ekonomski profitabilnim turističkim kompleksima da dostave ponude za dugoročni zakup Vojnog odmarališta Bigovo, lociranog na jadranskoj obali u uvali Bigova u zalivu Trašte, uključujući i izgradnju i upravljanje turističkim kompleksom svjetske klase.

Namjera Vlade je da se obezbijedi adekvatan i sveobuhvatan razvoj ove destinacije u jedinstven, multifunkcionalan turistički kompleks visokog nivoa, koji nudi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju na način koji je konceptualno, estetski, funkcionalno i ekološki u skladu s prirodnim ljepotama i ekološkim bogatstvom ove lokacije.

„Uvala Bigovo pripada lokalitetu Donjeg Grblja i nalazi se u zalivu Trašte, na putu između Budve i Tivta, na svega 20-tak km od aerodroma Tivat. Ova atraktivna lokacija, koja se do sada koristila kao vojno odmaralište, prostire se na 38,940 hiljada kvadratnih metara, od čega su 2,873 hiljade kvadrata građevinski objekti”, navodi se u tenderu.

Lokacija, zbog očuvanog prirodnog ambijenta, pruža izvanredne mogućnosti za razvoj ekskluzivnog turizma.

Prirodno okruženje uvale Bigova i poluostrva Luštica nameće koncept izgradnje ekskluzivnog hotelskog kompleksa, čiji će objekti biti izgrađeni u skladu s uslovima lokacije i koji neće ugroziti visoku vrijednost prirodnog i kulturnog pejzaža, a da se istovremeno ponudi širok dijapazon rekreativnih aktivnosti.

“Namjera je da kompleks ima hotelske sadržaje s objektima za rekreaciju, koji će se projektovati i funkcionisati po međunarodnim standardima četiri plus i pet zvjezdica i kojima će upravljati dobro poznati međunarodni turistički operator ili operatori”, istaknuto je u tenderu.

Predviđeno je da će zakupac plaćati godišnju zakupninu na osnovu prometa, s tim što će biti propisana minimalna garantovana zakupnina. Iznos, rokovi i struktura zakupnine koju predloži zakupac, predstavljaće važan kriterijum pri vrednovanju ponude.

Od zakupca će se tražiti da dostavi plan investiranja u lokaciju za period od 36 mjeseci nakon potpisivanja Ugovora o zakupu.


Kao alternativa dugoročnom zakupu, Vlada Crne Gore zadržava pravo da, do faze realizacije tendera, razmotri i realizuje joint venture model, ako je ovaj model od većeg interesa za državu i građane Crne Gore.

Ponuđač mora biti ili mora uključivati kao dio ponude konzorcijuma jednog međunarodnog hotelskog operatora i brend koji je dobro poznat i međunarodno priznat kao uspješan operator mnogobrojnih turističkih kompleksa, koji su slični po kvalitetu, obimu i nivou predmeta ponude ili pak kompleksa nivoa četiri plus i pet zvjezdica.

Operator treba da bude prepoznat po svom izuzetnom i visoko-kvalitetnom projektovanju i operativnim standardima, te mora dovesti suštinski vrijedan i relevantan brend, imati marketinške sposobnosti i resurse za predmet ponude i biti poznat u okvirima ciljnog tržišta po ekološkoj svijesti, visokoj kategoriji međunarodnih turista, kao i distributera i uticajnih ličnosti.

“Potencijalni ponuđač mora imati najmanje deset godina neprekidnog iskustva u gradnji,marketingu i upravljanju raznovrsnim hotelima koji su po međunarodnom standardu nivo četiri plus zvjezdice ili više, ili već pomenuto iskustvo u upravljanju kompleksima i okruženjem.

Ponuđač mora da pokaže i dokaže da posjeduje sredstva za finansiranje ovog projekta, u skladu sa rokom koji će biti definisan u uputstvima za ponuđače”,su samo neki od uslova koje ponuđač mora da zadovolji.

Takođe, ponuda treba da sadrži i finansijske i operativne resurse, zatim listu i rezime relevantnih projekata i iskustava, opis svih članova nekog konzorcijuma, uključujući i investicione i upravljačke entitete, kao i opšti pregled koncepta i obima projekta.

Rok za dostavljanje ponuda je 3. mart 2008. godine.

Neto dobit Atlas grupe preko 30 miliona eura
Autor/izvor: SEEbiz / Mina

Atlas grupa, prema riječima Kneževića, radi i na novom idejnom rješenju rta Mimoza, projekta koji zaslužuje posebnu pažnju jer se nalazi na jednoj od najboljih lokacija u priobalnom području i prostire se uz samu obalu mora na površini od 330 hiljada kvadratnih metara.
Atlas grupa je u prethodnoj godini ostvarila neto dobit od preko 30 miliona eura, saopštio je njen predsjednik Duško Knežević. On je kazao da još očekuje precizne rezultate Atlas Mont fonda za prošlu godinu. »Na osnovu preliminarnih podataka, baratamo sa iznosom od oko 40 miliona eura neto dobiti«, rekao je Knežević za CG Ekonomist.

Atlas grupu u Crnoj Gori čine Atlasmont banka, Univerzitet Mediteran, Atlas Mont fond i društvo za upravljanje njime, CG Broker, Jadranski sajam, Fin Invest, Radiotelevizija Atlas, Montenegroexpress i Invest Banka Montenegro. Knežević je najavio da će u ovoj godini biti dovršeni projekti osnivanja i početka rada Atlas Life i Atlas penzije.

»Takođe, nadamo se skorom okončanju pregovora oko kupovine Vojno medicinskog centra Meljine, što će automatski značiti i početak realizacije vrlo ambicioznog plana rekonstrukcije tog objekta, koji će ga staviti u rang najznačajnijih ovog tipa u svijetu«, kazao je Knežević. U tom poslu će, kako je najavio, pored Capital Investmenta, partner koji će upravljati bolnicom biti čuvena londonska bolnica Cromwell.

»Brigu o rehabilitacionom centru vodiće jedan od najpoznatijih brendova u svijetu, Banyan Tree. Sa Capital Investmentom nastavićemo izgradnju Atlas Capital centra, objekta koji će u budućnosti biti jedan od simbola Podgorice i doprinijeti njenoj transformaciji u moderan mediteranski grad«, saopštio je Knežević.

Konzorcijum koji čine Invest i Atlasmont Banka, Specijalna bolnica za interne bolesti „Sveti Nikola“ i Atlas CAP, ponudio je 25,1 milion EUR za kupovinu Meljina, kao i investicije od 119,4 miliona EUR u narednih sedam godina, od kojih 99,4 miliona u prvih pet. »S obzirom na to da prvi idejni projekat rta Mimoza datira još iz 1992. godine, odlučili smo da ga inoviramo, pa smo raspisali međunarodni tender za najbolje rješenje«, objasnio je Knežević.

On ne isključuje mogućnost da se iz brojnih razgovora, izrodi još neka kvalitetna ideja ili projekat za čiju raelizaciju Atlas grupa može pokazati interesovanje, samostalno ili u saradnji sa nekim renomiranim svjetskim partnerom. »Kada su u pitanju naši angažmani i aktivnosti van Crne Gore, u pripremi su veći nekretninski projekti u ovoj godini, od kojih bi izdvojio izgradnju poslovnog i komercijalnog kompleksa u Beogradu i mediteranskog biznis centra u Limasolu«, kazao je Knežević.

On je upozorio da u Crnoj Gori još postoje određene, nepotrebne, biznis barijere, kao što su procedure osnivanja i registrovanja društava, zatim dugotrajni proces za dobijanje odobrenje za obavljanje djelatnosti i za gradnju. »Kao iskusan privrednik sa velikim međunarodnim iskustvom sugerisao bih usvajanje izmjene propisa koji bi ukinuli porez na dividendu, na prihode iz inostranstva i koji bi posebno poreski tretirali holding strukture, što bi za rezultat imalo bolje pozicioniranje u sličan poreski režim sa najatraktivnijim poreskim destinacijama poput Kipra, Malte i Holandije«, poručio je Knežević.

On je dodao da strani osnivači društava u Crnoj Gori nailaze na kompleksnu proceduru kada imenuju izvršnog direktora koji je strani državljanin, što nije potrebno. »U zapadnim poslovnim kulturama uobičajena je praksa da se stranac direktor plaća posebnim ugovorom, tako da on i ne mora da bude zaposlen u kompaniji gdje je angažovan, ili se angažuje menadžment kompanije da vodi preduzeće«, kaže Knežević.

PRELIMINARNI REZULTATI FIZIBILITI STUDIJE ZA AUTOPUT OD BARA DO BOLjARA

Čeka se maj i odluka Vlade

U Crnoj Gori će, sva je prilika, do kraja godine konačno početi da se gradi autoput. Preliminarni rezultati fizibiliti studije autoputa Bar-Boljari, prezentirane javnosti protekle sedmice, pokazuju pozitivnu ekonomsku računicu, kojoj u prilog ide i povećana frekvencija saobraćaja posljednjih godina.
O značaju autoputeva uopšte, a posebno kroz našu državu, suvišno je govoriti. Sama činjenica da je riječ o jednom od političkih i ekonomskih prioriteta Vlade Crne Gore u narednom periodu, kako u eksternom integrativnom smislu - veze naše države sa transevropskom transportnom mrežom, tako i u internom - povezivanja juga, centralnog i sjevernog dijela Crne Gore, čini se, dovoljno govori. Otuda i ne čudi što crnogorska javnost s nestrpljenjem očekuje početak realizacije ovog, bez sumnje, velikog projekta. Možda se čak u javnosti i malo "precjenjuje" njegov značaj, jer se, kaže ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, prof. dr Andrija Lompar najčešće tvrdi da će oni riješiti sve probleme Crne Gore, posebno njenog sjevera.
No, bez obzira na to do krajem aprila, imaćemo rezultate i fizibiliti studije za pravac Bar- Boljare, i studije "Privatno- javno partnerstvo", kao i gotov projekat. Tako se bar nadamo, što znači da ćemo tada imati zadovoljen i pravni okvir - usvojene, hijerarhijski sve dokumene. Tada će Vlada biti u prilici da donesemo odluku, koja će se ticati finansijskog modela, odnosno finansijskog izvora i same šeme finansiranja, naglasio je za "Pobjedu nedjeljom" ministar Lompar.
Na nedavnom okruglom stolu "Studija izvodljivosti za dva autoputa u Crnoj Gori" se čulo da su sve studije, koje su se bavile Jugoistočnom Evropom 2000, 2001. i 2002. godine, davale prognozu povećanja frekvencije, koja se kretala oko pet odsto. Na bazi tih prognoza i analize stanja, koja je rađena 2000- 2002. godine, i sa takvom projekcijom povećanja frekvencije saobraćaja, stavovi konsultanata i međunarodnih finansijskih institucija, oko izgradnje ovih autoputeva, nijesu bili suviše optimistički. Međutim, na svu sreću, desilo se to, da smo posljednje tri godine, imali mnogo veće povećanje frekvencije saobraćaja, nego što je to bilo procjenjivano.
- Frekevencije je iznosila 17, pa 22, pa 27 odsto, što je izuzetno visoko. Mislim da je to jedan od razloga. Drugi razlog jeste svakako i činjenica da sigurnost, odnosno bezbjednosni faktor, morao je da bude kvantifikovan na pravi način u CG, kazao je ministar Lompar.
Projekt menadžer Luj Berže-a, SAS, Ričard Vajt, je potvrdio da je, u ekonomskom smislu, ovaj projekat izvodljiv.
- Predstoji nam još dosta posla, tek smo počeli ekonomske analize. Ali, ono što moramo da shvatimo, to je vremenski okvir i faze realizacije izgradnje. Moramo se pozabaviti pitanjima finasiranja i koncesija. U svakom slučaju, na osnovu prognoza saobraćaja, smatramo da autoput Bar- Boljare ima veći prioritet u odnosu na Jadransko jonski autoput. Istina, još nije izvršena procjena troškova i u tom segmentu predstoji još dosta posla.
Vajt je istakao da su Studiju bazirali na uporednim provjerama. Na primjer, ukoliko idete od Podgorice do Mateševa, trenutno vam je potrebno sat i dvadest minuta. Ukoliko biste istu destinaciju prešli autoputem, uštedjeli biste oko 40 minuta putovanja i u našoj analizi to se vrednuje 3,6 eura. Vidjećete da ima 30- 40 procenata uštede vremena i da su takođe umjerene uštede u eksploataciji vozila za autobuse i za velike kamione, mada nema prevelike uštede kod eksploatacije privatnih automobila, jer pri ovim brzinama- 80- 90 kilometara na sat, automobili svakako koriste više goriva. Ovdje imamo predviđene troškove za autoputne četiri trake, od Bara do Boljara, i to po dionicama, i ovi troškovi su bazirani na cijenama po mjernim jedinicama. 2012. godine, intenzitet saobraćaja na postojećem putu od Kolašina i dalje biće 8000 vozila dnevno. I svakako korišćenje autoputa je opcija koja se preferira. Govorimo sad o 2027. godini, pretpostavljajući da će tada autoput biti već izgrađen. Nivo saobraćaja, u cijelom koridoru, će biti gotovo nepodnošljiv- 18000 vozila dnevno. Kada se naprave autoputevi, donijeće rezultat u porastu intenziteta saobraćaja, naročito u sjevernoj regiji. Povećaće se broj putovanja na sjeveru. Trenutno je ta stopa niska. Sve to doprinosi stopi porasta od 10 do 12 procenata. Ovo će, takođe, važiti i za autoputeve, naglasio je Vajt. Smatramo da će biti znatnih ušteda u smanjenju broja nesreća.
- U okviru projekta, opredijelili smo se da istražimo više stvari oko ove problematike, kazao je Dejvid Džeret, savjetnik za pitanja koncesija i za javno-privatno partnerstvo Luj Berže-a i dodao da će se konkretnim koncesijama podrobnije pozabaviti posebna studija o finansiranju, koju sprovodi Svjetska banka. Mi ćemo se na ovom projektu baviti strategijom naplate putarine. Već smo utvrdili da će biti šest eurskih centi po kilometru, ali to je naša sveukupna procjena, koju ćemo da uvedemo. Svakako, ljudi treba da prihvate da se plaća putarina. U našem modelu saobraćaja, ukoliko nametnemo ovu putarinu, biće malo veće opterećenje na sporednim putevima, od 10 do 15 odsto. Ljudi su spremni da plate taj novac u cilju uštede vremena, pokazuju ispitivanja koja smo sproveli. Prilično smo sigurni, dakle, da će vozači prihvatiti obavezu plaćanja putarine na nove puteve.
- Takođe, u ovom projektu smo se osvrnuli na zakonski okvir. Vrlo je bitno da koncesionar da zna koji su zakonski okviri na snazi, koji mu omogućavaju da funkcioniše u okviru zemlje. Jer ukoliko taj zakonski okvir ne štiti njega, kao i Vladu, biće teško naći koncesionara. Zakon je vrlo precizan, u vezi sa brojnim pitanjima, recimo postupcima za nabavku, odnosno pridobijanje koncesionara, istakao je Džeret. - Ali, mi ćemo dati naše preporuke Ministarstvu. Ukoliko budu potrebne izmjene, da se uvedu u Zakon i ukoliko je potrebno da se angažuju međunarodni eksperti. Isto će se desiti u smislu finansijskog aspekta. Veoma je bitno znati da koncesionar dolazi u ovu priču da ostvari profit, i njemu se to mora i omogućiti. Sve dok je taj profit u razumnim granicama, i konsultanti će se pozabaviti finansiranjem u detalje, i savjetovaće Vladu, na koji način se mogu privući koncesionari, koliki će profit ostvariti od projekta i koliko će praktično profita ostvariti za svoju sopstvenu dobit, pojasnio je savjetnik Luj Berže-a za pitanja koncesija i privatno- javnog partnerstva.

Luj Berže među deset najboljih

- Luj Berže spada među deset najboljih konsultanata iz svih oblasti. Naše aktivnosti su se pojačale posljednjih godina, u projektima koji se finansiraju iz privatnih i javnih izvora, kao i projektima privatno javnog partnerstva. Iz oblasti infrastrukture i inženjeringa. Zapošljavamo preko 5000 ljudi, i sarađujemo sa preko 90 država u svijetu, istakao je na prezentaciji u Podgorici ovlašćeni predstavnik Luj Berže-a Danijel Serafimovski.

Na nadmorskoj visini od 1900 metara

Postoje i problemi za trasiranje puta Podgorica- Mateševo, s obzirom da mora da prolazi kroz veliki planinski masiv. južno od Mateševa, gdje nadmorska visina raste i do 1900 metara. To je za projekat veliki problem.

Smanjenje broja nezgoda

- Smatramo da će ukupno smanjenje nezgoda iznositi 65 procenata, u smislu učestalosti saobraćajnih nezgoda, i u smislu rizika, koji je izražen u svim ovim studijama, na sto hiljada po kilometru. Recimo, u Austriji stopa smrtnosti je 0,9, a u Portugaliji je prilično- 1,2. U mnogim drugim evropskim zemljama, naročito u nordijskim, stopa nesreća na autoputu bila je 0,3.

Dragan Cvijović
Pobjeda

Uspon crnogorski a brzina evropska

Podgorica - Ministar saobraćaja Andrija Lompar i ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović, potpisali su preporuku za definisanje ključnih elemenata za projektovanje autoputeva u Crnoj Gori, kojom su okvirno precizirani najbitiniji parametri - maksimalni usponi, dozvoljene brzine, radijus krivina, uspon u tunelima...
- Tom preporukom utvrđeni su granični parametri koji se moraju poštovati. Svakako, projektanti u okviru toga treba da pronađu najbolju opciju, odnosno da definišu najkraću trasu, sa najmanjim mogućim usponima i najvećim brzinama. Uz sve to mora se obezbijediti potpuna bezbjednost i komfor u vožnji - kazala je za "Vijesti" Angelina Živković, savjetnik ministra saobraćaja i projekt menadžer tima koji prati realizaciju projekta izgradnje autoputeva u Crnoj Gori.
Ona je rekla da je Crna Gora prihvatila TEM - evropske standarde koji daju okvirne preporuke za izgradnju autoputeva, brzinu od 80 do 130 km/h i maksimalni uspon, na kratkim dionicama, do šest procenata.
Poštovanje TEM standarda je uslov da crnogorski autoputevi postanu dio evropske mreže saobraćjanica.
Najtežu i najprioritetniju dionicu crnogorskih autoputeva, od Podgorice do Veruše, već projektuju podgorički Građevinski fakultet Centar za puteve Vojvodine.
- Projektanti su pred velikim izazovom jer treba projektovati dionicu koja je dugačka 36 kilometara i kreće sa Smokovca i nadmorske visine 70 metara, a penje se na Verušu koja je visoka 1100 metara. Na relativno kratkom rastojanju treba savladati vrlo nepovoljan reljef, veliku visinsku razliku, a istovremno postići što manje uspone i što veću brzinu. Mi smo kroz generalni projekat razradili više od 12 varijanti. Svaka se uklapa u TEM standarde odnosno imaju računsku brzinu od 100 km/h, radijus krivina 450 metara i uspon manji od šest procenata. Optimista sam i mislim da ćemo kroz idejni projekat uspjeti da autoput "ispenjemo" na Verušu sa brzinom 100 km/h i usponom manjim od šest procenata - kaže mr Biljana Ivanović, vodeći projektant idejnog projekta dionice autoputa Podgorica-Veruša.
Iskusni i dugogodišnji planer Ljubica Lazarević, član projektnog tima za praćenje realizacije projekta izgradnje autoputeva u Crnoj Gori, kaže da je najvažnije što je Crna Gora prihvatila TEM standarde.
- TEM daje okvir, preporučuje kako treba graditi, a svaka država poštujući te okvirne parametre donosi svoje pravilnike i gradi puteve prema svojim mogućnostima i ograničenjima, prije svega prostornim. Ne može se graditi isti autoput u Holandiji i Crnoj Gori, ali se mogu poštovati evropski standardi koji dozvoljavaju i brzinu 80 km/h i maksimalni uspon do šest procenata. Sada mi moramo mudro odlučiti i reći da nećemo da vučemo čitav autoput sa brzinom 80 km/h.
Možemo to uraditi na najtežoj dionici, koja neće biti duža od deset kilometara, a ostatak ćemo da gradimo sa brzinom 100, čak ako gdje ugrabimo šansu da je podignemo i na 120 km/h. Ako to uspijemo, a mislim da hoćemo, onda smo napravili carski drum i veliku korist za buduće generacije - kazala je Lazarević.

M.BABOVIĆ

--------------------------------------------------------------------------------

DO VERUŠE 15 KM TUNELA I MOSTOVA

Objašnjavajući kako je dionica Podgorica - Veruša teška za projektovanje, a biće još teža i skuplja za izgradnju, Biljana Ivanović je rekla da od 36 kilometara te dionice, više od 15 su tuneli, mostovi i vijadukti.
- Srećna je okolnost što prema posljednjim nalazima geologa, na dijelu do Vjeternika imamo stijene kakve se samo mogu poželjeti, kada je riječ o probijanju tunela. Poslije Vjeternika ulazimo u flišne sedimente, za tunele problematičnije stijene ali tamo imamo dobre nagibe tako da neće biti problema - kaže Ivanović.
Iako se ova dionica zove Podgorica- Veruša, autoput će "zaobići" poznato izletište.
- Zaključili smo da ćemo skretanjem trase autoputa prema Uvaču sačuvati Verušu, a ukupnu dužinu dionice od Podgorice do Mateševa skratiti sa 48 na 42 kilometra. Na taj način ćemo sačuvati Verušu koja će ostati na manje od kilometar i po od autoputa, moći će da se prikači petljom na njega i, netaknuta, da valorizuje svoje prirodne ljepote i turistički potencijal - kaže Ivanović.
--------------------------------------------------------------------------------

"NAPAST" ZAUSTAVITI NA IZLAZU IZ SOZINE

Ljubica Lazarević kaže da je "divlja ljepota krasna stvar, ali za projektante autoputeva predstvalja veliki teret i noćnu moru, a za investitora veliki trošak".
- Iako imamo na umu potrebu da se ekonomski razvijamo, ne smijemo zanemariti ekologiju, jer smo ekološka država. Zbog ekologije i razvoja turizma odlučeno je da se, i u prostornom planu koji se usvaja, autoput - ta napast u prostoru zaustavi na izlazu iz Sozine u Đurmanima. Kroz sve analize utvrdili smo da nam na primorju ne treba autoput. On vuče velike terete i donosi veliku korist, ali ne ide zajedno sa razvojem turizma, koji je naša strateška privredna grana. Posebno ako se ima na umu koliko je prioblani pojas, na koji je oslonjen razvoj turizma, uzak i šta bi za njega značio prolazak autoputa - kazala je Lazarević.
Luka Bar je projektovana za 12 miliona tona, a sada prema informaciji "Vijesti" ima oko četri.
- Dok Luka dostigne projektovane kapacitete, bilo bi pogrešno uništavati usko primorje autoputem. Svakako, tu je i željeznica koja može zadovoljiti veliki dio potreba Luke - kaže Lazarević.

Vijesti

Nemaju fakultet, vole samo keš

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Prosječan vlasnik crnogorskog malog i srednjeg preduzeća (MSP) ima srednju stručnu spremu, koristi internet jednom dnevno i ne plaća elektronski, pokazala je anketa koju je među korisnicima svojih kredita sproveo Fond za razvoj.
Manje od petine anketiranih preduzeća ne koristi informacione tehnologije, odnosno računare, internet, web prezentacije ili elektronsko plaćanje, u poslovanju, ali je tek svaki treći ispitanik ocijenio da ih mnogo upotrebljava.
Upotreba računara među njima je i dalje na nižem nivou, a ispitanici to pravdaju najčešće nedostatkom edukacije i nepostojanjem potrebe za njihovim korišćenjem.
Čak 78 odsto ispitanih ne koristi elektronsko plaćanje kao vid poslovanja, a fenomen tehnologije elektronske trgovine poznaje tek svaki četvrti.
Crnogorska MSP velikim dijelom zavise od samo jedne osobe i funkcionalno su organizovana kao centralizovani sistem. Zaposleni u njima komuniciraju pretežno formalno, a vlasnik, odnosno direktor, u 53 odsto slučajeva ima srednju stručnu spremu. Među njima nema onih sa osnovnim obrazovanjem ili sa zvanjima magistra ili doktora nauka.

Vijesti

Više obećanja nego gradilišta

Herceg Novi - Graditeljski i investicioni bum koji je posljednjih godina "zapljusnuo" crnogorsku obalu nije zaobišao ni hercegnovsku rivijeru. Ali, veliki i skupi projekti, čija se vrijednost procjenjuje na preko milijardu eura, i dalje su samo na papiru ili u fazi pregovora.
Gradonačelnik Novog Dejan Mandić za "Vijesti" kaže da je jedan od najozbiljnijih investitora koji je pregovarao sa lokalnom vlašću u posljednje vrijeme "Limon investment", holandskom kompanijom specijalizovanom za investiranje i razvoj golf terena visokog kvaliteta, koja namjerava da jedan takav teren izgradi i na polustrvu Luštica. Projektom je predviđeno da se na oko 600.000 kvadrata od Žanjica do uvale Dobreč, pored terena za golf, izgradi i nekoliko luksuznih vila i hotela za smještaj visokoplatežnih gostiju. "Limon investment" je od mještana otkupio oko 250 hiljada kvadrata zemljišta, a ostatak, koji je vlasništvo opštine, predlažu da bude učešće lokalne samouprave u zajedničkom projektu. Njihovi predstavnici su prošle sedmice razgovarali sa gradskom upravom i gradonačelnik Mandić vjeruje da je model zajedničkog ulaganja povoljan i isplativ za Opštinu.
Firma "Limon investment" postoji 30 godina, i iza sebe ima oko 500 projekata luksuznih golf terena, od kojih je najpoznatiji u La Zagaleti u Španiji. Cijeli projekat na Luštici bio bi "težak" između 150 i 200 miliona eura.
Osim "Limon investmenta" namjeru da grade golf teren na Luštici iskazala je i skandinavska korporacija "Wild beauty development", odnosno njihova crnogorska firma KMG Corp. Kako su saopštili prije godinu, KGM planira da u izgradnju turističkog kompleksa i golf terena u uvali Dobreč, gdje su vlasnici 107.000 kvadrata zemljišta, i u njenom zaleđu investira oko 100 miliona eura i zaposli između 70 i 120 radnika.
Na Luštici velike komplekse zemljišta imaju srpski biznismen, vlasnik "Delte" Miroslav Mišković koji namjerava da gradi ekskluzivno etno selo i rusko-crnogorsko-srpski konzorcijum (VEK -ZA0) - Komercijalna banka i ZAO trust iz Moskve, Trejdjunik Budva i RGC Invest Herceg Novi koji su za 4,5 milona eura kupili 100 hiljada kvadrata na Arzi i najavljuju gradnju turističkih kompleksa. Agencija za promet nekretnina MVE Adriatica iz Budve je u martu prošle godine kupila oko 150 hiljada kvadrata zemljišta u blizini Dobre luke na poluostrvu Luštica, za koje je platila je 17,63 miliona eura. Bila je to najveća transakcija do sada.
Iako Herceg Novom i njegovoj rivijeri nedostaju veliki hotelski kompleksi visokog ranga, što je uslov za razvoj elitnog turizma, većina zainteresovanih investitora gradila bi "turističke apartmane", što je samo kamuflaža za gradnju stanova za tržište.
Nedavna najava kompanije Vektra Montenegro, koja je krajem decembra prošle godine preuzela HTP "Boka", da će u izgradnju četiri hotela u naredne tri godine uložiti 360 miliona eura, mogla bi to da promijeni.
Ulaganja su šestostruko veća od ugovorenih obaveza , kazao je nedavno novinarima predsjednik odbora direktora Mihailo Banjević, navodeći da će do 2010. godine biti izgrađeno ukupno 200.000 matara kvadratnih hotelskih objekata.
Vektra Boka namjerava da u centru grada, na mjestu istoimenog starog, koji je srušen nakon zemljotresa, izgradi novi hotel Boka. Nakon rušenja starih zgrada počeće i izgradnja hotela Tamaris, Igalo i Plaža.
Hotel Boka, sinonim za visoki turizam u regiji s početka prošlog vijeka, imaće četiri zvjezdice, a ostala tri hotela će zadovoljiti standarde pet zvezdica.
I drugi brojni ugostiteljski objekti, poput motela Borići, Žanjice, nekadašnji hoteli Topola i Rudnik, restorani i slični objekti takođe će biti renovirani i prilagođeni potrebama elitnog turizma, koji kompanija Vektra Montenegro namjerava da razvija u Herceg Novom.
I investitori turističkog naselja Rt Mimoza na Kobili, Cyvas General Trade Ltd koji je u posao uključio Atlas grupu, planiraju da u turističke sadržaje visoke kategorije ulože oko 170 miliona eura. Projektom je planirano da na oko 300.000 kvadrata izgrade dva hotela visoke kategorije sa 500 soba, 1.200 apartmana, tržno-poslovni centar, kasino

Slavica KOSIĆ

"LUNGO MARE" ČEKA INVESTITORE
Svakako najambiciozniji projekat koji se po mnogima graniči sa fantastičnim, je "Lungo mare" koje je Novljanin Duško Radović krajem prošle godine predstavio sugrađanima i lokalnoj upravi, a nedavno i Ministarstvu turizma.
Prema zamisli ovog biznismena, koji ima lance restorana u Rusiji i u Rimu, u naredne tri godine od Njivica do tunela na Toploj bi se nasula obala 200 metara u more i tako dobilo 726.000 kvadrata terena na kojem bi se podizali i hoteli najluksuznijeg tipa, sa pet i više zvjezdica, kao što su Šeraton, Holidej in, Hajat, Park Plaža, Bristol, River bank, Splendid, Akor, MGM Miraž i drugi. Mjesta ima za 35 hotela na 3,3 kilometra obale sa 10 do 15.000 novih ležajeva. Cijena jednog takvog hotela je oko 50 miliona eura. Radović kaže da već ima zainteresovanih za taj aranžman.

TUPANJAC SE VIŠE NE JAVLJA
Mnogi poznati biznizmeni iz svijeta, ali i oni koji se tako predstavljaju dolazili su u Herceg Novi, najavljivali velike investicije, a onda nestajali. Američki biznismen sa ovih prostora Branko Tupanjac prije nešto više od godinu je izjavljivao da je spreman da kupi milion kvadrata zemljišta na Arzi na poluostrvu Luštica. On je tada za "Vijesti" kazao da bi sa njegovim poslovnim partnerima iz SAD koji su porijeklom iz Grčke, u narednih desetak godina investirao nekoliko milijardi dolara u tom dijelu Boke. Na tom atraktivnom dijelu crnogorske obale američki biznismen bio je zainteresovan da gradi hotele, stambene objekte, marinu, sportske terene i druge infrastrukturne i prateće sadržaje. Gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić kaže da se od tada Tupanjac više nije javljao.

RUSI DOŠLI I OSTALI
Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine utočište u Boki Kotorskoj našao je veliki broj ruskih izbjeglica. Do januara 1921. godine u Boki ih je smješteno oko 12.500, a u Igalu, odnosno Herceg Novom oko hiljadu. Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka u Boku su ponovo počeli da dolaze Rusi. Za razliku od prvih, koje je nužda natjerala da napuste domovinu, ovi potonji došli su doborovoljno, sa za naše prilike, ogromnim količinama novca i raspoloženi za velike kupovine nekretnina. U početku im je Luštica bila najinteresantnija. Još 1998. su iznad plaže na Žanjicama sagradili nekoliko velelepnih vila, iako nije bilo nijednog plana za ovaj dio poluostrva.
U međuvremenu usvojena su tri. Dva se odnose na zemljište uknjiženo u katastru na preduzeće Lustreca iza kojeg stoji gradonačelnik Moskve Jurij Luškov, odnosno njegova supruga. Treći je donijet za takozvano Rusko naselje, Velji kam.
Za kupovine do 500.000 eura, prema riječima ljudi iz hercegnovskih agencija, zainteresovani su mahom visokoobrazovani ljudi, među njima ima i profesora univerziteta. Od poslovnih ljudi najbrojniji su oni čije je poslovanje vezano za industriju nafte I kompjutera. Većina ih je iz Moskve.
A za Crnu Goru, kažu sagovornici "Vijesti", Ruse veže sličan mentalitet za ovdašnjim ljudima, ulazak u našu zemlju bez velikih formalnosti i "netaknuta priroda". Biće da je još nešto!

Vijesti

U petak se otvara prvi Lufthansa City Center u Crnoj Gori

Prvi Lufthansa City Center u Crnoj Gori nalaziće se u prostorijama turističke agencije BTA u budvanskom Starom gradu.

Njemački avioprevoznik Lufthansa otvoriće u petak u Budvi svoj prvi Lufthansa City Center (LCC) u Crnoj Gori. LCC predstavlja mrežu turističkih agencija širom svijeta i obuhvata više od 580 agencija u oko 70 zemalja na svim kontinentima.

„Crna Gora će na ovaj način još bolje predstaviti svoju turističku ponudu cijelom svijetu”, smatraju u kompaniji. Otvaranju će prisustvovati predstavnici BTA agencije, LCC-a iz Frankfurta i Lufthansa Airlines.

LCC International je najveća svjetska turistička agencija ove vrste, koja posluje u okviru Lufthanse. Sjedište joj je u Frankfurtu, a od osnivanja 1991. godine postala je jedan od najbrže rastućih lanaca turističkih agencija u svijetu. Mreža njenih city centara ostvaruje više od 3,7 milijardi eura prometa godišnje.

REPUBLIKA SAZNAJE - Pojedine svjetske finansijske institucije sumnjaju u opravdanost gradnje infrastrukture, posebno auto-puta prema sjeveru

Svjetska banka skeptična, ali ostaje u projektu

PODGORICA - Svjetska banka je skeptična prema ekonomskoj održivosti izgradnje auto-puta prema sjeveru, kao i prema prvim preliminarnim rezultatima studije izvodljivosti za izgradnju auto-puteva u Crnoj Gori kompanije Luj Berže, koja je na tenderu, kao najbolji ponuđač, dobila taj posao – saznaje Republika.
Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar kazao je Republici da, i pored rezervi Svjetske banke prema gradnji auto-puteva, da će ta renomirana finansijska institucija ostati do kraja u tom projektu.
- Zamolili smo Svjetska banku da, “i pored izvjesne skepse oko ekonomske održivosti projekta gradnje auto-puteva” ostane sa nama do kraja, odnosno do početka realizacije projekta – rekao je Lompar.
On je napomenuo da su predstavnici te najveće svjetske finansijske institucije, ipak, obećali da će ostati sa Vladom u projektu studije za privatno-javno partnerstvo.
Prema prema rezultatima studije opravdanosti, kilometar auto-puta Bar-Boljare, koji bi trebao da počne da se gradi u oktobru, koštaće između 9, 9 i 14 miliona eura. Ukupna vrijednost auto-puta Bar-Boljari iznosiće okvirno milijardu i 856 miliona eura.
Francuska kompanija Luj Berže je najbolji ponuđač za izgradnju studije izvodljivosti, i u toj kompaniji tvrde da je auto-put ekonomski isplativ, u šta Svjetskoj banci, ipak, sumnjaju.
Najproblematičnija dionica ukupnog auto-puta, prema toj studiji, je ruta Podgorica-Mateševo zbog brdovitog terena, i tamo će kilometar ceste koštati 14 miliona eura. Nasuprot tome, najniža cijena izrade će biti na dionici Berane- Boljare, i kilometar će koštati 5,8 miliona eura.
Izgradnja auto-puta prema sjeveru trajaće od 30 do 42 mjeseca, pa se u Ministarstvu saobraćaja nadaju da će za tri godine biti izgrađena kompletna dionica Podgorica-Mateševo.
Prema planovima, Vlada će krajem aprila ili početkom maja donijeti odluku o izgradnji auto-puta, čitavom ili dionicama, i tada će se konačno i utvrditi izvor finansiranja i aranžman koji to prati.
Trenutno se istražuje čitava lepeza različitih finansijskih izvora i modela koji se primjenjuju, a sam početak gradnje će zavisiti od rezultata fizibiliti studije, i druge studije privatno- javnog partnerstva, koja se pravi u saradnji sa Svjetskom bankom.
Prema planovima u Vladi već krajem aprila će se znati i rezultati fizibiliti studije za pravac Bar- Boljare i studije “Privatno- javno partnerstvo”, kao i gotov projekat. Tada će i Vlada da donese odluku, koja će se ticati finansijskog modela, odnosno finansijskog izvora i same sheme finansiranja. U prilog gradnji auto-puteva, ide i činjenica da su u posljednje tri godine na istraživanim dionicama imali mnogo veće povećanje frekvencije saobraćaja, nego što se prvobitno procjenjivalo.
Frekvencije je od početnih 17 odsto u 2005. godini, narasla prvo na 22, pa na konačnih 27 odsto, što je izuzetno visoko i daje nadu da je projekat autoputa prema sjeveru, zaista, ekonomski održiv.
Procjenjuje se da će putarina za novi auto-put biti šest centi po kilometru.
Predrag Zečević
Sumnja u Sozinu bila neopravdana
Prije nekoliko godina, renomirane svjetske finansijske institucije, ali i Evropska komisija, iskazivali su veliku skepsu povodom realizacije projekta probijanja tunela Sozina. Strani eksperti su, pritom, čak pokazivali i sumnju u samu ekonomsku održivost tog projekta. Tadašnji ministar saobraćaja Jusuf Kalamperović je govorio da su “Evropljani dali kredit za tunel tek kada je bio probijen” Tunel Sozina, na putu Podgorica-Bar, dug je 4.200 metara i skratio je postojeći put od Podgorice do Bara za 24 kilometra. Izgradnja tunela koštala je 74 miliona eura što je većim dijelom finansirala Vlada Crne Gore, uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Radovi na tunelu su trajali gotovo četiri godine. Tokom radova na probijanju tunela kroz planinu Sozina iskopano je 430.000 kubika stijena i zemlje, a ugrađeno je 95.000 tona betona i 4.200 kubika gvožđa. Od prolaska kroz Sozinu godišnje se od putarine naplati oko sedam miliona eura, što znači da se tunel pokazao ekonomski isplativim.

19 Feb 2008. 13:43 | Izvor: CdM
Zvjezdice na provjeri


Pomoćnik ministra turizma i zaštite životne sredine Nebojša Popović najavio je danas na konferenciji za novinare da će tokom naredne sedmice početi rekategorizacija oko 150 hotela.

“Zakonska obaveza je da se rekategorizacija hotela obavlja svakih pet godina. Obaviće se kategorizacija turističkih objekata koji su zvjezdice dobili 2003. godine. Očekujemo da posao bude završen do početka maja”, objasnio je Popović.

On je izjavio da se standardi koje hoteli moraju zadovoljiti nijesu mijenjali u odnosu na 2003. godinu.

“Naime, riječ je o međunarodnim standardima koje ministarstvo turizma i zaštite životne sredine rigorozno sprovodi”, naglasio je Popović.

Pomoćnik ministra turizma je saopštio da je do sada kategorisano 260 hotela.

»Svi hoteli u Crnoj Gori imaju obavezu da vidno istaknu svoju kategoriju, kako bi gost zano kakav nivo ponude i usluge može da očekuje«, naglasio je Popović.

Rekategorizaciju će obaviti Nacionalna komisija za kategorizaciju koju je formiralo ministarstvo turizma i zaštite životne sredine.

Popović je najavio da je za očekivati da će prlikom kategorizacije nekim hotelima biti smanjenja kategorije, a nekim povećana.

19 Feb 2008. 13:43 | Izvor: CdM
Zvjezdice na provjeri


tokom naredne sedmice počinje rekategorizacija oko 150 hotela.


ovo je vrlo interesantna vijest, jedva cekam rezultate
rekategorizacije.
da vidimo ko je prodavao , 'ajd da budem pristojan-maglu, otkako je zakuccio u prvoj podjeli "epolete"

http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/33503/i/1/sveti%20stefan.jpg


Tajne Svetog Stefana :superman:

Kako i zašto se od turista skriva da je 1959. godine srušena Crkva svetog Aleksandra Nevskog, da bi se napravila hotelska terasa

Sveti Stefan – Grad-hotel Sveti Stefan, koji je lane zaključan pošto ga je preuzela singapurska kompanija „Aman rizorts”, menja svoj enterijer. U toku su radovi koji treba da vile i apartmane nekadašnjeg ribarskog gradića, koji je pedesetih godina pretvoren u jedinstveno letovalište, preurede po svetskim standardima. Spolja, pak, treba da ostane sve kako je i bilo.

Iako postoje čvrsta obećanja da će se graditelji strogo pridržavati dogovorenog, postoji bojazan da bi moglo doći i do nekih intervencija spolja koje bi narušile ambijent.

Pre nego što je 1960. godine postao grad-hotel, Sveti Stefan i najprivlačnije mesto za odmor ne samo na južnoj jadranskoj obali, imao je četiri crkve. Jedne od njih poodavno nema, a o tome se veoma malo zna.

– Počela je rekonstrukcija Svetog Stefana, koja će, izvesno je, potrajati. To je razlog više da, upozorim one koji izvode radove da slučajno ne diraju u svetinje koje se tamo nalaze. Ali i da objasnim kako je to jedna crkva „nestala” prilikom rekonstrukcije nekadašnjeg ribarskog ostrva u grad-hotel, kaže jeromonah Dimitrije Lakić, iguman najstarijeg paštrovskog manastira Praskvica koji se nalazi iznad elitnog letovališta.

On ističe da su na ostrvu, sagrađene četiri crkve. Najstarija posvećena sv. arhiđakonu Stefanu, građena je 1464. godine i po njoj poluostrvo dobija ime. Najveća crkva, udaljena svega metar od ove posvećene svetom Stefanu, građena je 1885. i posvećena je prenosu moštiju ovog sveca (15. avgust). Ikone na ikonostasu je radio 1906. poznati slikar Marko Krstov Gregović iz Petrovca. Treća je skromnih dimenzija i nalazi se jugoistočno od hotelske recepcije i posvećena je Preobraženju Gospodnjem. Živopisana je 1693. godine, a danas su ostali delovi živopisa Uspenija presvete Bogorodice, iznad ulaznih vrata.

Druga crkva po starosti, posvećena Roždestvu presvete Bogorodice, sagrađena je u 15. veku. Godine 1937. na molbu kraljice Marije Karađorđević preimenovana je u hram Svetog Aleksandra Nevskog. Osvećenje preimenovane crkve izvršio je tadašnji paroh, kasnije protojerej-stavrofor Pavić Radonjić. Duborez i ikone radila je poznata novosadska slikarska škola.

– Rušenje te crkve je započeto 10. avgusta 1959. godine, priča jeromonah Lakić. – Tadašnji nastojnik manastira Praskvice iguman Boris Kažanegra rušenje prijavljuje Narodnom odboru u Budvi. Dobio je odgovor da je Zavod za zaštitu spomenika kulture u Crnoj Gori dao pristanak, nažalost, da se može oltarski deo crkve porušiti i napraviti terasa! Iguman Kažanegra je utvrdio na licu mesta da se radi o rušenju cele crkve.

Pravnom zastupniku Anđelini Radulović je Zavod za Zaštitu spomenika kulture rečeno „da crkva treba da bude sačuvana kakva je bila u prošlosti, a da je dozvoljeno rušenje samo novodozidanog dela”. Iz Komisije za verska pitanja u ondašnjem Titogradu, rečeno je da „crkva treba da se zadovolji odštetom u novcu i da ne traži restauraciju”.

Deo ikonostasa iz porušene crkve prenet je u malu crkvu Svetog arhiđakona Stefana, a ostatak se nalazi u manastiru Praskvica.

Društvo Paštrovića „Bankada” koje čuva tradiciju drevnog plemena još ranije je upozorilo Zavod za zaštitu spomenika kulture da prati radove i osujeti svaki pokušaj da se menja spoljni izgled svih objekata na Svetom Stefanu. Tu, pre svega, spadaju preostale tri crkve.

-----------------------------------------------------------

Ideja slikara

Gradić Sveti Stefan je pretvoren u super moderno letovalište na ideju velikih slikara Petra Lubarde i Mila Milunovića. Oni su prvobitno smatrali da tu treba da se osnuje slikarska kolonija. Ideju je podržao i dopunio Edvard Kardelj, a prihvatila ju je tadašnja crnogorska vlada. Rekonstrukcija, uglavnom enterijera, rađena je punih deset godine i 13. jula 1960. grad-hotel je primio prve goste.

Savo Gregović

Rasle cijene na malo

Podgorica - Cijene na malo, čijim rastom se mjeri nivo inflacije, u januaru ove u odnosu na decembar prethodne godine porasle su za 1,4 odsto, saopštio je Zavod za statistiku, izostavljajući poređenje sa januarom prošle godine. I troškovi života su rasli koliko i maloprodajne cijene.
Prema Monstatu, realni rast neto zarada u januaru u odnosu na decembar, ako se uzme u obzir da su troškovi života povećani 1,4 odsto, je 1,2 odsto i plata bez poreza i doprinosa iznosi 386 eura. Januarska bruto zarada je 564 eura.
Statističari su saopštili da je industrijska proizvodnja za prvi mjesec ove godine u odnosu na januar 2007. porasla 13,1 odsto. U odnosu na decembar prošle godine, industrijska proizvodnja je manja 19,3 odsto, ali to u Monstatu pravdaju Ńuobičajenom redovnom pojavom, jer januar ima manje radnih dana zbog praznika".

Iv.G.
VIJESTI

Privrednici moraju na sudske šaltere

Podgorica - Ugovori o osnivanju preduzeća, dokapitalizaciji, promjeni vlasništva ili o bilo kojoj drugoj značajnijoj promjeni unutar kompanija, koje ovjeravaju advokati, od ove godine se smatraju nezakonitim.
Vlasnici preduzeća su do izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima, osim u sudovima, pečat mogli dobiti i u advokatskim kancelarijama. Sada ovjera mora biti "u skladu sa zakonom", odnosno važi samo ona koja prođe kroz ruke šalterskih radnika sudova ili notara, koje Crna Gora još nema.
Za sitnije promjene unutar firme tu su i nadležni opštinski sekretarijati.
Iako većina privrednika zamjera što je to pravo advokatima ukinuto, jer im to oduzima vrijeme dok ne počnu da rade notari, iz Ministarstva ekonomije poručuju da se propisi o ovjeri potpisa moraju poštovati.
- Te propise smo samo uskladili sa zakonom. Ne može ugovore više da ovjerava advokat, ali mogu sudovi, opštinski sekretarijati i notari - rekao je u izjavi "Vijestima" Zoran Tomić, sekretar Ministarstva za ekonomski razvoj.
Notarskoj službi u Crnoj Gori možemo se nadati, prema sadašnjim procjenama, u drugom kvartalu godine.
Iako je Zakon o notarima usvojen 2005. godine, Ministarstvo pravde je procijenilo da ga treba mijenjati.
- Izmjene i dopune zakona su ušle u Vladinu proceduru. Stvoreni su uslovi da krajem prvog, a najkasnije početkom drugog kvartala budu usvojeni i zakon i podzakonski akti. Odmah nakon toga biće organizovan notarski ispit, čime će se stvoriti uslovi za početak rada notarske službe - saopšteno je "Vijestima" u Ministarstvu pravde.
U tom Vladinom resoru kažu da su pojedina rješenja prvobitnog zakona pokazala slabosti u primjeni i ocijenjeno je da bi mogla usložiti i usporiti pravni promet.
- To posebno zbog toga što zakon predviđa da svi ugovori za koje je propisana pismena forma ne mogu proizvoditi pravno dejstvo ako nisu sačinjeni u formi notarskog zapisa. Bilo bi suprotno zahtjevu za efikasnim pravnim prometom, ukoliko bi opstala takva zakonska odredba, s obzirom na to da pravni sistem poznaje pisanu formu za brojne ugovore. Stoga, zaključivanje notarskog zapisa treba svesti samo na manji broj pravnih poslova, poput ugovora o doživotnom izdržavanju, o ustupanju i raspodjeli imovine za života i sve ostale za koje su dosadašnji propisi predviđali strožu formu - ističu u ministarstvu.
Tvrde da su vođeni isključivo tim razlozima, kao i prenesenim iskustvima i sugestijama, odlučili da izmijene i dopune Zakon o notarima i tako izbjegnu slabosti i greške prepoznate u okruženju.
- To je uslovilo odlaganje njegove primjene u dijelu polaganja notarskog ispita i početka rada notarske službe. Predložene izmjene ne mijenjaju načela i ciljeve zakona koja su bila osnov za njegovo donošenje 2005. godine, već prate i obezbjeđuju njihovu realizaciju kroz veću pravnu sigurnost poslova zaključenih kod notara - tvrde u Ministarstvu pravde.

Iv.G.
VIJESTI

Apartmani za goste sa dubokim džepom

Budva - Hotelsko-turističko preduzeće "The Queen of Montenegro" započelo je izgradnju rezidencijalnog bloka u istoimenom elitnom hotelu u Bečićima čime će taj kompleks do ljeta u ponudi imati devet luksuznih apartmana.
Investicija, čija se predračunska vrijednost procjenjuje na više od pet miliona eura, podrazumijeva potpuno uređenje posljednjeg, već izgrađenog šestog sprata hotela "The Queen of Montenegro". Radovi se uveliko izvode jer hotel već za mjesec treba da primi prve goste.
Crnogorsko-austrijska kompanija "Špringer & Plecer Montenergo" kupila je prije četiri godine tadašnju "Panoramu" od HTP "Miločer".
Samo prva faza rekonstrukcije, koja je trajala od 2004. do 2006, kada je hotel otvoren pod novim imenom "The Queen of Montenegro", iznosila je 30 miliona eura.
Novim investicijama, ukupna ulaganja kompanije će se "popeti" na 35 miliona eura, pet puta više nego što se obavezala prilikom kupovine.
Već prve godine, hotel je dobio nagradu "Wild beauty award" za najbolji novi hotel u Crnoj Gori.
Kompanija se odlučila da uredi enterijer penthausa u cilju da, kako je kazao suvlasnik Dragan-Purko Ivančević, u ovoj sezoni ima još bolju ponudu i za one najprohtjevnije goste.
- Riječ je o izgradnji devet -apartmana od kojih će najveći prezident apartman nositi ime "Kraljica Milena" i imati površinu od 250 kvadratnih metara i terasu od 150 kvadrata. Ostalih osam apartmana nosiće imena Mileninih kćerki, crnogorksih princeza, i svi će biti uređeni u modernom minimalističkom stilu. Apartmani će imati đakuzije, suane, trim kabinete, i sve one sadržaje neophodne za najluksuzniji komfor - kazao je Ivančević za "Vijesti".
Nakon uređenja apartmana, hotel će raspolagati sa ukupno 242 smještajne jedinice.
Hotel je tokom prošle godine imao rekordnu popunjenost ugostivši nešto više od 14.000, uglavnom inostranih gostiju, koji su ostvarili čak 82.000 noćenja. Ove godine očekuju za petinu veći promet.

V.LAJOVIĆ

NOĆENJE 3.000 EURA

Noćenje u budućem prezident apartmanu "Kraljica Milena" koštaće tričavih 3.000 eura, dok će u ostalim apartmanima, u zavisnosti od usluge, cijena biti nešto niža - od 1.000 do 2.000 eura. Biće izgrađen i poseban lift koji će voditi u rezidencijalni blok, čime će taj dio hotela biti potpuno odvojen, a gosti će time imati i zagarantovanu intimu.
Sve to podrazumijeva i uslugu na najvećem nivou, koja će 24 sata biti na usluzi i koja će biti isključivo rezervisana za goste luksuznih apartmana.


U TRCI ZA PET ZVJEZDICA

Već od jeseni, najavio je Ivančević, kreće još veći investicioni ciklus.
- U planu je dogradnja hotela sa još 110 smještajnih jedinica, te izgradnja velikog velnes centra sa otvorenim i zatvorenim bazenom, zatim, gradnja garaža i pratećih sportsko-rekreativnih sadržaja, čime će hotelski kompleks "The Queen of Montenegro" ispuniti sve uslove da u 2009. dobije pet zvjezdica i ujedno postane najveći hotel na crnogorskoj obali - istakao je Ivančević.
VIJESTI

INTERVJU - Direktor Kancelarije GTZ-a u Crnoj Gori Tomas Valdraf o razvoju Crne Gore

Gradnja infrastrukture ne isključuje ekologiju

Njemačko društvo za tehničku saradnju (GTZ) do sada je Crnu Goru podržalo sa 22 miliona eura, a do kraja 2010. godine trebalo bi da u Crnu Goru bude uloženo 34 miliona eura, koje obezbjeđuje njemačko Ministarstvo za ekonomski razvoj i saradnju – saopšteno je Republici iz GTZ-a. Direktor Kancelarije GTZ-a u Crnoj Gori Tomas Valdraf kazao je u intervuju Republici da će ova organizacija nastaviti da podržava Crnu Goru i ocijenio da se mora naći kompromis kada je riječ o zaštiti životne sredine i razvoju infrastrukture.

Koliko je ukupno novca GTZ opredijelio Crnoj Gori do sada i u kojim glavnim oblastima?
- Od 2000/2001. do danas njemačko Ministarstvo za ekonomski razvoj i saradnju obezbijedilo je otprilike 22 miliona eura preko GTZ-a da bi se podržao održivi razvoj Crne Gore.
Cilj je da se nastavi odlična saradnja bar do 2010. kroz obezbjeđenje dodatnih 12 miliona eura, i ukupno će biti 34 miliona do kraja 2010.
Naša glavna polja saradnje su zdrav i uravnotežen ekonomski i ekološki razvoj, razvoj turizma, upravljanje zemljištem i prostorno planiranje, finansijske i strukturne reforme i upravljanje kadrovima. Podržavamo upravu na nacionalnom i lokalnom nivou kao i akademski sektor.
Samo da pomenem nekoliko.
Imamo odličnu saradnju sa Ministarstvom za ekonomski razvoj, Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine, Ministarstvom prosvjete i nauke, Ministarstvom finansija i Upravom za nekretnine na nacionalnom nivou; sarađujemo sa svakom od 21 opštine u Crnoj Gori na lokalnom nivou i sa Univerzitetom.
Ima još mnogo institucija koje podržavamo, i želio bih da ukažem na plodnu saradnju.
Nijesmo uvijek imali ista mišljenja sa našim partnerima, činjenica je da smo ponekad imali, i još imamo duge, kritične i teške diskusije.
Ipak to je normalno i pomaže partnerstvu. Na kraju, uvijek bi bio pronađen dobar kompromis, koji pomaže Crnoj Gori.
Na čemu ćete se fokusirati u 2008. godini, koji su vam glavni planirani projekti?
- U 2008. godini i nakon nje nastavićemo na zajedničkom radu.
U oblasti turizma posebno ćemo podržati usvajanje i implementaciju Master plana za turizam, kao i razvoj inicijative o biciklizmu - ''Hike & Bike''.
Vidimo dosta potencijala za zaleđe i priobalni pojas Crne Gore.
Fokusiraćemo se na podršku nacionalnim parkovima, posebno nacionalno parku Skadarskom jezeru.
Ciljamo na zdrav razvoj turizma, očuvanje i poštovanje prirodnih i ekoloških vrijednih područja koje se šire preko granice, uključujući i Albaniju.
U ekonomskom razvoju podržavamo razne asocijacije i fokusiramo se na primjenu razvojne strategije za mala i srednja preduzeća – uvodeći, između ostalog, i EU standarde. Upravljanje zemljom (katastar i prostorno planiranje) ostaće jedna od oblasti naše primarne podrške.
Osim državnog nivoa, geografski informacioni sistemi su uvedeni u svaku od 21 opštine i podržali smo prosječno 25 detaljnih i generalnih urbanističkih planova u oblastima koje su pod pritiskom velikog razvoja.
U finansijskom sektoru nastavljamo podršku Državnoj revizorskoj instituciji da nastavi monitoring i izvještavanje o tačnoj i adekvatnoj javnoj potrošnji, kao i da pomogne Ministarstvu finansija u definisanju budžeta baziranog na performansama. Nastavićemo saradnju i sa sedam škola profesionalne obuke, opremajući ih ne bi li ispunile potrebe buduće tražnje za kvalifikovanim radnicima.
Od crnogorskog turizma ove godine očekuju se prihodi od pola milijarede eura. Gdje vidite glavne prednosti, a gdje glavne neodostatke kada je riječ o ovom sektoru crnogorske privrede?
-Bez dileme, glavna prednost Crne Gore je prirodna ljepota i varijetet, na malom geografskom području.
Ministarstvo turizma je krenulo u pravom smjeru diversifikujući ponudu kroz, na primjer biciklističku inicijativu ''Hike & Bike'', kao i kroz napore da produži sezonu. Siguran sam da će kroz implementaciju turističkog Master plana Crna Gora ojačati pozicije na svjetskom tržištu. Opredijeljeni smo da pomognemo u tome.
Nedostaci definitivno leže u nedostatku infrastrukture, na primjer u ponudi energije, vode i tretman otpadnih voda.
To nije pitanje da li se fokusirati na zaštitu životne sredine ili na razvoj infrastrukture. Crnoj Gori treba oboje! Mora postojati kompromis koje obezbjeđuje dovoljno infrastrukture, ali da se ne uništavaju prirodne vrijednosti – kada se to uradi na pravilan način jedno ne isključuje drugo.
Sektor energetike ima velike probleme i izražen deficit električne energije. Gdje vidite rješenje, i kakva je podrška GTZ-a, ne bi li Crna Gora umanjila ovaj problem?
-Energija je ''vruće pitanje'' širom svijeta i nikada ga nije lako riješiti. Rješenje se mora naći u zdravoj mješavini razvoja različitih izvora energije, kao i u mjerama za aktivnu i pasivnu štednju energije. GTZ direktno podržava snaženje energetske efikasnosti novim projektom koji počinje u aprilu 2008. godine uz budžet od 1,5 miliona eura.
Podržaćemo Ministarstvo za ekonomski razvoj, neke opštine i privatna preduzeća u razvoju, primjeni i promociji mjera energetske efikasnosti, na primjer, u upotrebi solarne energije.
Zdrava mješavina tradicionalnih i obnovljivih izvora energije treba da bude cilj u godinama koje dolaze.
Željka Radulović

Ni Rim nije izgrađen za jedan dan...
Kako gledate na crnogorski progres u evropskoj intergaciji i da li GTZ ima podršku u pojedinim projektima, vezano za pristupanje Evropskoj uniji? -Crna Gora je postigla veliki korak potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2007. i mislim da je na dobrom putu ka Evropi. Sigurno treba puno toga uraditi u razvoju sposobnih institucija i izgradnji kapaciteta. Svi naši napori imaju za cilj da pomognu Crnoj Gori na njenom putu prema Evropi. Svi projekti i inicijative su u skladu sa evropskim sistemom zakonodavstva i SPP. Kako kaže poslovica: Ni Rim nije izgrađen za jedan dan....Crna Gora mora stalno da radi tokom narednih godina da poboljša svoje institucionalne kapacitete. Zadovoljni smo, počašćeni i opredijeljeni da nastavimo svoju podršku Crnoj Gori u izgradnji i razvoju adekvatnih kapaciteta i sposobnosti.

Republika

U kompaniji Veleteks prebrodili teška vremena, posluju pozitivno i osvajaju prestižna priznanja

Promet devet i po miliona eura

PODGORICA – Kompanija Veleteks imala je promet prošle godine od devet i po miliona eura. Bave se prometom prehrambene robe, poljoprivrednih proizvoda, sjemena i repromaterijala za poljoprivredu, a skladište i robu u carinskim i javnim skladištima, a ponos firme je najveću vrtni centar u državi, “Kalia”.
Veleteks se, po mnogim ocjenama, po rezultatima rada i širokoj mreži poslovnih partnera iz zemalja zapadnog Balkana i Evrope, ubraja među najuspješnija privredna društva u grupaciji malih i srednjih preduzeća.
Potvrdu tome daje i prestižno priznanje Zlatni most (novembra 2007. godine ) sa skupa u Temišvaru, sa kojeg je upućena poruku razvoju regiona i bržoj integraciji Balkana u cilju povezivanja ljudi, ideja, kulture, tržišta i privrede.
Firma postoji 16 godina, i danas zapošljava 52 radnika, od kojih je 19 sa VSS i dva magistra, a do kraja godine još dva stručna saradnika dobiće magistarsku diplomu. Iako sada uspješno posluju, izvršni direktor Vlastimir Golubović podsjeća da taj put nije bio lak.
- Počeli smo sa četiri radnika, a danas imamo 52. Ostvareni promet lani bio je devet i po miliona eura. Minulih 16 godina imali smo pozitivne rezultate u poslovanju sa dinamičnom razvojnom linijom – sumira on.
Golubović navodi da će, ipak, ostati upamćen početak 90-ih, a među njima ekstremna 1993. sa najvećom inflacijom, kada su se borili da sačuvaju preduzeće.
- Sa nekoliko zaposlenih imali smo ideju da sačuvamo robu, i to u trenutku kada je donijeta nerazumna odluka, tadašnje savezne Vlade, da se sve robe iz skladišta moraju iznijeti u promet. To je doprinijelo uništenju mnogih trgovačkih sistema, robnih kuća, veliih kombinata itd – prisjeća se on.
Iako su uslijedile godine izolacije tadašnje Jugoslavije od međunarodne zajednice, bombardovanje i raspad zemlje, na tako ograničenom uvoznom tržištu.
- Veletex je opstao i uspio čak i kada je Srbija zabranila promet prema Crnoj Gori. Nijesmo imali ni podršku poslovnih banaka, koje su bile prisutne fizički, ali ne i u dijelu kreditne podrške. Na sreću, mi smo uspjeli – ukazao je on.
Firma "Veletex" je uspon i razvoj pokazala i privatizacijom Agroeksporta iz Bara. Na tenderu su prvo od državnih fondova kupili većinski paket akcija.
Od 1. januara 2004. Agroeksport je u postupku restrukturiranja i putem pripajanja pripao Veleteksu, pa sada posluje kao akcionarsko društvo, podijeljeno u tri sektora.
- Prvi je sektor prometa prehrambene robe široke potrošnje, uključujući alkoholna i bezalkoholna pića, proizvodi hemije HTZ opreme, inventara i drugo. Drugi sektor je mlađi, od 2005. godine, i obuhvata promet poljoprivrednih proizvoda, sjemena i repromaterijala za poljoprivrednu poizvodnju, alata i mehanizacije, sredstava za zaštitu bilja, opreme i hrane za kućne ljubimce, opreme za velike farmere, hortikulturni program – nabraja Golubović.
Treći sektor su usluge skladištenja tuđih i sopstvenih roba u carinskim i javnim skladištima koja rade u tri režima. Skladišti se roba koje ne zahtijeva temperaturne režime, kao i na temepreaturi plus četiri za prerađevine od mesa i mlijeka, a u trećem režimu skladišti se na minus 18 stepeni smrznuta riba, meso i povrće, sladoled i druga roba.
D. Pešić

U “Kaliji” 10.000 artikala

Najveći Vrtni centar u Crnoj Gori "Kalija" ima oko 10.000 artikala, a u okviru njega posluje i veterinarska veledrogerija. Ime je dobio po strateškom partneru "Semenarne" iz Ljubljane, koja ove godine obilježava 102 godine poslovanja. - "Semenarna iz Ljubljane, čiji smo zastupnici za Crnu Goru raširena je i u regionu, gdje ima u vlasništu vrtne centre "Kalija", ali je ovaj na Cijevni samo naše vlasništvo. Ipak, kako smo duže dobar poslovni partner, dali smo mu ime "Kalija" - objašnjava Golubović. On je kazao da sada imaju 40 kupaca kod cvjećarskih radnji i oko 20 iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, uglavnom specijalizovane poljoprivredne prodavnice i apoteke. Robu, osim iz Slovenije, nabavljaju i iz Holandije, Italije, Njemačke...

Sa prerađivačkim kapacitetima smanjio bi se trgovinski deficit

Golubović je pred kraj prošle godine izabran za novog predsjednika Skupštine Privredne komore Crne Gore (PKCG). - Zadatak predsjednika Skupštine PKCG i ostalih članova neće biti nimalo lak, jer treba sagledati sve probleme sistemskog karaktera koje usporavaju ekonomki razvoj kako bi Skupština bila prava spona u povezivanju domaće privrede sa inostranstvom, i i pravni zastupnik interesa pred Vladom i državnim organima - kazao je Golubović. On ukazuje da je najveći problem u privredi Crne Gore deficit u trgovinskom prometu, što najbolje prikazuju statistički podaci iz Centralne banke. - Nije dobro raditi samo uporedne podatke spoljnotrgovinske razmjene Crne Gore u prometu, nego im treba dodati i promet usluga koji daje drugu stranu trgovine... Imajuću u vidu da Crna Gora preferira dvije grane - turizam i poljoprivredu, a da turizam ima primat u ukupnoj privredi, onda je jasno da 500 miliona ostvarenih prihoda iz oblasti turističkih usluga treba dodati izvoznom prometu privrede i onda se stvara pokrivenosti izvoza - uvozom - objašnjava Golubović. On napominje i da je sam, kao vlasnik preduzeća i privrednik zainteresovan da taj promet svi sagledaju kumulativno. Golubović se složio sa ocjenom Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore da je izvoz sirovina, kad je u pitanju drvna industrija ili njeni poluproizvodi, ili Kombinat aluminijuma i izvoz metala, neracionalan sa stanovišta privrede zemlje, te da je potreban što veći stepen finalizacije. - Mi želimo da se u KAP-u opet aktiviraju ili pokrenu nove, ili postojeće fabrike za preradu aluminijuma. Svima je jasno da izvoz sirovina i primarnog metala ne donosi one efekte državi i privrednim subjektima kao što bi donijele fabike za preradu – kazao je Golubović i dodao da samo tako možemo postići najbolje ekonomske efekte, koje jedna država može dobiti. Predsjednik Skupštine PKCG kaže i da domaći kapaciteti nijesu dovoljno iskorišćeni, pa je dobrodošla stručna pomoć domaćih i inostranih institucija. Onima koji su počeli da se bave malim i srednjim biznisom Golubović poručuje je da je put do uspjeha dug i da ne može sve preko noći, ali ukazuje i da je za nove preduzetnike pozitivna kreditna podrška poslovnih banaka.

Republika

20 February 2008 14:04 pm
PRIVATIZACIJA – PLAN –SAVJET
Plan privatizacije čeka novu Vladu

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ovogodišnji plan privatizacije usvojiće nova crnogorska Vlada čije je mandatar danas određen, a bitnijih odstupanja od onoga što je usvojio Savjet za privatizaciju neće biti, saopšteno je agenciji Mina-business.

Nova Vlada biće formirana krajem mjeseca.

Savjet za privatizaciju usvojio je krajem januara jednoglasno Nacrt plana privatizacije za ovu godinu, kojim nijesu obuhvaćene Plantaže i Javno preduzeće Aerodomi Crne Gore.

Iz Savjeta su objasnili da se može desiti da to tijelo u toku godine procijeni da treba privatizovati neku firmu i naknadno je uključi u Plan.

Nacrtom plana je predviđena mogućnost dopune preduzećima u kojima bi bio sproveden programa restrukturiranja i definisana stategija privatizacije, čime bi se stvorili uslovi za njihovu prodaju.

Planiran je nastavak već započetih privatizacija Pobjede, Montepranca-Bokaprodukta, Duvanskog kombinata, Oboda, malih hidroelektrana Elektroprivrede i Instituta »Simo Milošević«.

Ove godine Savjet je Vladi predložio početak privatizacije Budvanske i Ulcinjske rivijere, nikšićkog Instituta Crne metaurgije, Barske plovidbe i Marine.

Na osnovu usvojenog programa restrukturiranja Nacrtom je planirana i privatizacija Luke Bar, Montenegro erlajnsa /airlines/ i Željeznice Crne Gore.

Privatizacija četiri preduzeća iz oblasti namjenske industrije i šumarstva biće realizovana prema metodima koje će utvrditi resorno ministarstvo na predlog vlasnika, uz prethodnu saglasnost Savjeta za privatizaciju.

»U sprovođenju procesa privatizacije putem javnog tendera vodiće se posebno računa o rješavanju socijalnih pitanja. Pored toga, iniciraće se i poboljšanje pravne regulative iz oblasti svojinsko-pravnih odnosa sa kojima bi se lakše prevazišli problemi koji se odnose na imovinu, a posebno normativno rješavanje problema tretmana zemljišta u privatizovanim preduzećima«, najavljeno je iz Savjeta.

Plan privatizacije je prošle godine usvojen tek u julu.
(kraj) nus/bvm

20 February 2008 15:45 pm
NEX MONTENEGRO – IZVJEŠTAJ
Indeksi ponovo u minusu

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Na Nex Montenegro berzi su, nakon dvodnevnog rasta, opet preovladali gubici pa je NEX20 pao oko jedan odsto na 28.350,19 poena, a NEXPIF 0,4 odsto na 33.045,35 bodova.

Telekom je oslabio 2,6 odsto na 5,88, Duvanski kombinat 0,7 odsto na 1,6, Budvanska rivijera četiri odsto na 23,36, Centar Igalo 16 odsto na 7,1, Institut za šumarstvo 14,8 odsto na 4,26 EUR, Izbor 5,8 odsto na 9,96 centi, Napredak Kotor 6,7 odsto na 13,04 i Opšte građevinsko Gorica 0,6 odsto na 13,7 centi.

Akcije Plus commerca su pale 48 odsto na 5,13 EUR, Primorja 16,6 odsto na 25, Solane 5,3 odsto na 23,39, Vino promet 40 odsto na 10,9 i Željezara pet odsto na 13 EUR.

Pale su obveznice Fonda za obeštećenje 0,7 odsto na 29,9 centi.

Porasla je Elektroprivreda 1,3 odsto na 6,54 EUR, Institut »Simo Milošević« 7,5 odsto na 193,5, Božur veleexport 66 odsto na pet, Fabrika metalnih djelova »4. novembar« 0,5 odsto na 2,98, MMK Standard 0,6 odsto na 6,09, Mlin »Muharem Asović« šest odsto na 6,48, Republički zavod za urbanizam četiri odsto na 1,3 EUR i Obod 1,9 odsto na 35 centi.

Ojačao je i Euro fond 0,8 odsto na 41,89 centi, kao i HLT 1,5 odsto na 19,99 centi.

Atlas Mont je pao 2,5 odsto na 20,15 centi, Moneta 4,6 odsto na 19 i Trend dva odsto na 30,04 centa.

Promet je iznosio 378,95 hiljada EUR, 27 odsto manje nego u utorak.
(kraj) bvm


20 February 2008 15:41 pm
MONTENEGROBERZA - IZVJEŠTAJ
Ponovo pad

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Indeks Moste oslabio je danas, nakon dvodnevnog rasta, 0,66 odsto na 1342, boda.

Promet je iznosio 126,6 hiljada EUR i uvećan je oko 30 odsto.

Pali su Titeks 8,1 odsto na 2,3 EUR, Kombinat aluminijuma 5,5 odsto na 13, Luka Bar 1,8 odsto na 2,28 i Pobjeda 4,4 odsto na 9,16 EUR.

Mimoza je oslabila 10,2 odsto na 17,5 EUR, a Solana šest odsto na 23,7 EUR.

Kod fondova su među gubitnicima bili Atlas Mont koji je pao 4,5 odsto na 19,9 centi i Eurofond jedan odsto na 41,74 centi, dok su rasli HLT 1,5 odsto na 19,86 centi, MIG 5,4 odsto na 23,51 centi i Trend 3,3 odsto na 30,99 centi.

Obveznice stare devizne štednje sa rokom dospijeća 2013. godine su potonule 10,7 odsto na 50 centi, dok su napredovale one iz naredne 2,4 odsto na 86 centi, i 2011. devet odsto na 60 centi.

Institut crne metalurgije je porastao deset odsto na 4,53 EUR, Plantaže 0,6 odsto na 1,18, Cetinjeturist 8,1 odsto na 23, Jadransko brodogradilište 2,7 odsto na 14,87, Onogošt jedan odsto na 4,15, Zetatrans 0,7 odsto na 2,05, Bokakomerc 6,8 odsto na 23,52 EUR i Obod 13,4 odsto na 38 centi.
(kraj) nus

Građani i firme duguju bankama dvije milijarde

Podgorica - Kreditna zaduženost građana i kompanija u crnogorskom bankarskom sektoru iznosi oko dvije milijarde eura - saopšteno je "Vijestima" u Centralnoj banci.
Bankarski sektor u Crnoj Gori doživljava ekspanziju, naročito je to bio slučaj tokom prošle godine kada je kreditni portfolio nekoliko većih banaka značajno porastao. Uz, to rasli su i depoziti stanovništva i privrede, tako da zaduženost, kako nas uvjeravaju monetarne vlasti, još nije alarmantna.
- Prema podacima kojima raspolaže Kreditni regulatorni registar, ukupna zaduženost klijenata u bankarskom sektoru na kraju novembra prethodne godine iznosila je oko dvije milijarde eura i veća je za 12,2 odsto u odnosu na kraj trećeg kvartala 2007. - kazala je direktor direkcije za specijalističke kontrole CBCG Milena Knežević.
Od ukupne zaduženosti, dug pravnih lica iznosio je 1,3 milijarde eura(63 odsto), dok je dug građana 700 miliona (37 odsto). Prosječan kredit kompanija iznosi oko 152.000 eura, a prosječan dug građana oko četiri hiljade.
- Poslovne banke i mikro finansijske institucije (MFI) su od 15. januara počele da koriste aplikaciju za dobijanje podataka iz Kreditnog regulatornog registra. Bankama i mikro finansijskim institucijama stavljamo na uvid izvještaj koji sadrži set podataka o zaduženosti klijenta u sistemu, pri čemu nije omogućeno da se vidi i kod kojih banaka su klijenti zaduženi. To ograničenje stavljeno je na izričit zahtjev svih banaka - objasnila je Knežević.
Po svakom pojedinačnom zaduženju, bilo da se radi o pravnom ili fizičkom licu, banci je omogućen uvid u osnov potraživanja (kredit, lizing, garancija, overdraft...), korišćeni iznos, zadni dan otplate, ostatak duga, kolateral, jemstvo, status potraživanja, iznos rezervacija i klasifikaciona kategorija.
- Ugovorom o korišćenju podatka precizirano je da banke i MFI imaju pravo na uvid u podatke o kreditnoj zaduženosti samo onih klijenata koji su kod te banke ili MFI podnijeli zahtjev za obobravanje kredita. Banke i MFI su se obavezala da će dobijene podatke koristiti isključivo u svrhu unapređenja kvaliteta upravljanja kreditnim rizicima - rekla je Knežević.
Ugovor o korišćenju podataka iz Kreditnog regulatornog registra potpisan je u decembru prošle godine, a svaki zahtjev za uvid u njegove podatke košta 50 centi.
U Crnoj Gori posluje 11 banaka - CKB, Prva banka, NLB Montenegro, Podgorička, Hipo alpe adria, Oportjuniti, Atlasmont, Hipotekarna, Komercijalna banka Budva, First financial i Invest banka Montenegro.

Ma.M.
VIJESTI

Porto Montenegro od ljeta 2009.

Tivat - Ministar turizma Predrag Nenezić izrazio je očekivanje da, uprkos određenom kašnjenju sa rušenjem postojećih zgrada u Arsenalu, planirani rok za završetak prve faze izgradnje elitnog nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu neće biti doveden u pitanje.
Kompanija Adriatik Marinas kanadskog milijardera Pitera Manka najavila je da će prva faza nove superluksuzne marine za mega jahte biti otvorena do kraja maja 2009. Očekivalo se da će do 31. januara biti porušeni gotovo svi objekti u dosadašnjem tivatskom vojnom brodogradilištu Arsenal kako bi lokacija bila pripremljena za početak izgradnje Porto Montenegra, ali je do danas zbog administrativnih teškoća, uklonjen samo manji dio starih objekata, a u Skupštini Crne Gore još nije usvojena ni Studija lokacije nove marine.
- Očekujem da će prva faza Porto Montenegra biti otvorena u 2009. jer je to nešto što je zacrtano, najavljeno i mora biti ispoštovano zbog emitivnih tržišta i ljudi koji su već isplanirali da svojim jahtama dođu u Crnu Goru - kazao je juče novinarima u Tivtu Nenezić.
Na pitanje ko je kriv što još nisu stvoreni svi administrativni preduslovi za početak izgradnje tog kompleksa, vrijednog 200 miliona eura, Nenezić je kazao da "krivca nema".
- Ako tražite krivca, možete ga naći prije svega u objektivnim okolnostima. Znate da je odloženo usvajanje Studije lokacije zato što je u februaru bila vanredna sjednica Skupštine Crne Gore i čeka se redovno zasjedanje da se to stavi na dnevni red. Znate takođe da imamo i niz aktivnosti koje se moraju završiti sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kotora. To je sve u završnoj fazi, ali se zakon mora poštovati, ali da se isto tako, moraju i ubrzati sve ove administrativne procedure - istakao je ministar turizma dodajući da "ohrabruje činjenica da su svi planovi i projekti Porto Montenegra skoro završeni".
- Ono što vidimo kao konačno riješenje djeluje vrlo impresivno i ubjedljivo kada je u pitanju razvoj te vrste visokog turizma u Crnoj Gori, a vrlo su reprezentativna i imena partnera, hotelskih lanaca i operatera marine koje će Adriatik Marinas imati u ovom poslu. To je nešto što će Crnu Goru svrstati u vodeće svjetske destinacije ove vrste turizma što nam je možda prije desetak godina izgledalo nemoguće, a sada evo postaje realnost - istakao je Nenezić.
Inače, u prvoj fazi Porto Montenegra biće izgrađena marina sa oko 300 vezova, hotel sa 300 kreveta, nautički muzej i oko 10 hiljada kvadratnih metara luksuznih pratećih ugostiteljskih, uslužnih i smještajnih kapaciteta.
Novi Monako istočnog Mediterana kako strani mediji već zovu Porto Montenegro u punoj mjeri trebalo bi da bude završen 2011. uz ukupno ulaganje od oko 600 miliona eura, a tim projektom u Tivtu i okolini, kako je najavljeno, biće otvoreno oko pet hiljada novih radnih mjesta.


ZAPELO U SKUPŠTINI

Na pitanje da li će i Adriatik Marinas moći da računa na ubrzanu proceduru izdavanja svih papira kao što je to Ministarstvo ekonomije prošle nedjelje odredilo za više crnogorskih i stranih firmi koje kasne sa adaptacijom i renoviranjem kupljenih hotela, Nenezić je kazao da se to "odnosi na postojeće objekte koji se rekonstruišu ili eventualno malo dograđuju, dok se kod Porto Montenegra radi o novim objektima i poslu koji radi parlament".
- Vlada ne može ubrzati ovaj posao dok on ne prođe parlamentarnu proceduru. Čim bude Skupština Crne Gore razmatrala ono što je Vlada već završila i proslijedila pralmentu, izvršna vlast će vjerujem, sve moći brže da realizuje - zaključio je Nenezić.


S.LUKOVIĆ
VIJESTI

Niko neće Sekas

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Javna aukcija za prodaju kompanije Sekas i dijela imovine Šumarskog preduzeća Pljevlja propala je jer nije bilo dovoljno registrovanih ponuđača, saopšteno je agenciji Mina-business iz Komisije za aukciju Savjeta za privatizaciju.
Aukcija je trebalo da bude održana naredne sedmice, a rok za prijavljivanje je istekao juče. Za održavanje aukcije potrebna su najmanje dva učesnika.
Pokušaj prodaje kompanije za servisiranje poreskih registar kasa, Sekas, koja je osnovana 2001. godine, propao je i 2006., jer ni za tadašnju aukciju nije bilo dovoljno registrovanih ponuđača.
Sekas je osnovana kada je Vlada od kompanije Šarp naručila 7,5 hiljada poreskih registar kasa za crnogorska preduzeća, uz subvencionisanje polovine njihove cijene. Dio privatnika se tada bunio protiv osnivanja kompanije, tvrdeći da je država stvorila monopol u servisiranju i onemogućila lojalnu konkurenciju.
Vlada je prije dvije godine Sekas nudila kupcima za najmanje 238,23 hiljade eura, a sada je njena početna aukcijska cijena bila nešto više od 132 hiljade eura.
Objekti i zemljište Šumarskog preduzeća Pljevlja nuđeni su po početnoj cijeni od oko 450,4 hiljade eura.

21 February 2008 13:28 pm
MLJEKARA – AKCIONARI – UDRUŽENJE
Traže raskid ugovora

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Udruženje manjinskih akcionara podgoričke Mljekare zatražilo je danas da se zbog nepoštovanja raskine ugovor o prodaji te kompanije, a akcije vrate bivšim vlasnicima, odnosno državnim fondovima.

Udruženje tvrdi da kompanija Eksal /Exal/, koja raspolaže sa 51,3 odsto kapitala Mljekare, nije ispoštovala odredbe ugovora u vezi sa dostavljanjem izvještaja o realizaciji Programa razvoja preduzeća, kao i da nije platilo fondovima obaveze u utvrđenim rokovima.

Ugovor o prodaji Mljekare potpisan je 1998. godine.

Iz Udruženja, koje zastupa predstavnike 18 odsto kapitala, apeluju na odgovorne državne i sudske organe da se konačno uključe u dešavanja oko Mljekare.

"Apelujemo na zakonodavnu vlast da se upravo zbog ove i sličnih privatizacija u postojeće zakonodavstvo unese odredba da krivična djela, koja se odnose na privatizaciju, ne zastarijevaju i da krivce za propadanje Mljekare i drugih preduzeća u Crnoj Gori mora stići kazna«, rekao je sekretar Udruženja Mato Laković na konferenciji za novinare.

Iz Zavoda za zapošljavanje i Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Udruženju je potvrđeno da Eksal nije dostavljao izvještaje o realizaciji Programa razvoja preduzeća, što je bila ugovorna obaveza.

Laković je saopštio da je Eksal krajem oktobra dobrovoljno likvidiran i da je novi vlasnik Mljekare Podgoričanin Dragan Vuletić.

Udruženje smatra da je promjena vlasničke strukture u Mljekari uvod u potpuno gašenje proizvodnje, kao i da se planira izmještanje zgrade i na kraju prodaja izuzetnog vrijednog zemljišta.

Detaljnim urbanističkim planom, dodao je Laković, na mjesto sadašanje Mljekare planira se gradnja stambenih zgrada.

U Udruženju nemaju informaciju da li bivši vlasnici odnosno država namjerava da pokrene postupak raskida ugovora.

Laković je kazao da Udruženje »boli« nebriga ministra poljoprivrede Milutina Simovića za Mljekaru, koji je na toj funkciji deset godina što se »poklapa« sa periodom propadanja firme.

»Ni sve molbe i apeli radnika nijesu bili dovoljni da se Simović okrene Mnljekari i njenim radnicima. Od ministra koji ne zna koliko se otkupljuje mlijeka, koliko duguje individualnim kooperantima i kolike su plate radnicima Mljekare ništa bolje se i nije moglo očekivati«, naveo je Laković.

Predsjednik Udruženja, Rudolf Penava, podsjetio je da su već nekoliko godina upozoravali nadležene organe da se u jednom od nekada najboljih crnogorskih preduzeća, dešavaju nezakonitosti u poslovanju koji imaju čak elemente organizovanog kriminala što je tu firmu dovelo do prosjačkog štapa.

On je dodao da se protiv većinskih vlasnika i rukovodilaca Mljekare vođeno nekoliko istraga za organizovani kriminal, kao i da su poreski organi kažnjavali rukovodioce.

Penava trvdi da su brojne malverzacije vlasnika i rukovodilaca Mljekare, prikrivanje dokumentacije, pritisci i ucjenjivanje sindikalnih aktivista, manjinskih akcionara dio desetogodišnje "tužne priče koja ovih dana doživljava kulminaciju".
(kraj) nus/bvm

21 Feb 2008. 14:04 | Izvor: CdM

Za eliminisanje uskih grla 9,5 miliona eura

Crnogorska Vlada je oderdila da do početka glavne turističke sezone moraju biti eliminisani saobraćajni problemi uskih grla u Crnoj Gori.

Riječ je o dionicama u Sutomoru, Kufin I i Kufin II, odnosno, dionica putnog pravca Bar-Budva, bulevaru u Bečićima, lokalitetima Lepetani i Kamenari i dionici od Meljina do Jokmegdana u Herceg Novom.

“Izvođač radova na izgradnji treće trake u Sutomoru je preduzeće Tehnoput. Ova dionica je duga 1,9 hiljada metara. Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija i Direkcija za saobraćaj su obezbijedili sredsrtva za realizaciju ovog projekta u iznosu od milion eura, dok je Opština Bar preuzela na sebe ostale troškove vezane za uređenje ove dionice, rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže, elektroenergetskih i telekomunikacionih instalacija”, saopšteno je iz ministarstva saobraćaja.

Paralelno, sa izgradnjom ove skoro dva kilometra duge treće trake, izvode se i radovi na postavljanju cijevi regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje.

“Na uskom grlu Kufin I i Kufin II iproširiće se jedan most sa trećom trakom dok će drugi most na ovom dijelu puta biti saniran i presvučen novim kolovozom. Ministarstvo saobraćaja i Direkcija saobraćaja su za rekonstrukciju ove dionice izdvojili tri miliona eura, a izvođač radova je Crnagoraput“, kažu u ministarstvu saobraćaja.

U projektovanju dionice izgradnje bulevara dužine dva kilometra u Bečićima urađene su određene izmjene, u cilju poboljšanja bezbjednosti saobraćaja.

Izvođač radova na ovom lokaliteu je preduzeće Tehnoput, vrijednost radova je 3,6 miliona eura, polovinu sredstava obezbijedila je Opština Budva a drugu polovinu ministarstvo saobraćaja i Direkcija za saobraćaj.

Vrijednost radova na lokalitetu Lepetani je 547 hiljada eura, a u finansiranju projekta Opština Tivat participirala je sa 250 hiljada eura, dok su ostatak sredstava obezbijedili Ministarstvo saobraćaja i Direkcija za saobraćaj. Izvođač radova je Crnagoraput.

Na dionici od Meljina do Jokmegdana biće izgrađeno 1,8 hiljada metara treće trake. Drugo usko grlo u Herceg Novom biće riješeno izgradnjom treće trake dužine 600 metara na lokalitetu Kamenari, gdje se očekuje završetak tenderske procedure kako bi se otpočelo sa radovima.

“Resorno ministarstvo i Direkcija za saobraćaj će u ovom projektu učestvovati sa 1,3 miliona eura, dok će Opština riješiti problem ekspropriacije zemljišta, preko kojeg će se izvoditi radovi”, najavljeno je iz ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.

Mljekara Zora bit će privatizirana do ljeta
Autor/izvor: SEEbiz / Mina

Pored domaćih mljekara, interesovanje za privatizaciju Zore već je pokazao Mednem i još nekoliko stranih kompanija o čemu će moći da se govori tek onda kad se otkupi tenderska dokumentacija.
Beranska mljekara Zora vjerovatno će biti privatizovana do početka ljeta, saopštio je direktor te fabrike Vinko Purić. On je demantovao glasine da je već prodata imovina beranske mljekare. "Tender za privatizaciju mljekare Zora biće najvjerovatnije raspisan u maju ili junu, a Upravni odbor će odabrati onog ponuđača koji ponudi najbolje uslove i plati odgovarajuću cijenu", naveo je Purić za Vijesti.
"U toku je izrada memoranduma i ostalih informacija koje će svi zainteresovani moći uskoro da otkupe po cijeni od 500 EUR", saopštio je Purić. On je kazao da trenutni dnevni otkup mlijeka iznosi preko 8,5 tona, kao i to da su te količine do skoro premašivale 11 tona. "Vrlo je važno što na zalihama nemamo nijednog neprodatog litra i što su kooperanti zadovoljni, među kojima ima i onih koji dobijaju 46 centi za litar prodatog mlijeka", rekao je Purić.
Što se tiče vlasničke strukture, više od 99 procenata je u vlasništvu Vlade Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede. Purić je pozvao na oprez kooperante, apelujući da ne vjeruju glasinama u vezi sa navodnom prodajom mljekare, a koje, kako je kazao, plasiraju oni koji im u posljednjem periodu nude saradnju i nerazumne uslove za otkup mlijeka.
"Moj savjet kooperantima je da sačekaju privatizaciju Zore koja će se završiti uskoro, pa ukoliko im ne bude odgovarala saradnja sa novim vlasnikom neka promijene saradnika na tom polju", zaključio je Purić.

Ruski brzi bum

Podgorica, London(MINA-BUSINESS)- Crna Gora će se pridružiti Evropskoj uniji prije ili kasnije, ali u međuvremenu, dok ne stigne tamo, može se suočiti sa situacijom da se njena najvrednija dobra kontrolišu iz Moskve - ocjenjuje BBC.
Crna Gora, podsjeća reporter BBC-a, dobija više stranih investicija po stanovniku nego bilo koja druga država u Evropi, preko hiljadu dolara.
- Veći dio tih investicija dolazi iz Rusije. Izađete iz aviona u crnogorskom glavnom gradu Podgorici i prvo što vidite je bilbord na ruskom jeziku - Dođite gdje vas vole - navedeno je u prilogu pod naslovom Ruski brzi bum u Crnoj Gori.
To je, kako dodaje autor teksta, samo jedna od mnogih reklama namijenjena bogatim Rusima u toj maloj slovenskoj državi koju već nazivaju "Moskva na moru".
On konstatuje da Rusi mijenjaju i crnogorsku medijsku scenu jer tri mlada profesionalca iz Moskve uređuju sedmični informativni program na jednoj lokalnoj TV stanici i glamurozni mjesečni magazin.
Aleksandar Bespartočnji kaže da su reklame agresivne, ali ljudi ne - navodi BBC.
Rusi su sagradili hotel od crnog mermera u centru Budve i on stoji okružen tradicionalnim bijelim kućama, dok druga ruska kompanija gradi najviši hotel na obali, 16-spratni luksuzni kompleks.
Osim toga, pretpostavlja se da je najbolje crnogorske nekretnine zgrabio milijader i vlasnik fudbalskog kluba Čelzi, Roman Abramovič i gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov, kaže reporter BBC-a.
BBC podsjeća da je Evropska komisija nekoliko puta upozoravala Crnu Goru da je pranje novca kritičan problem koji mora biti riješen, ako zemlja želi da napreduje prema EU.

Obveznice za dug

Podgorica - Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici trebalo bi da razmatra i usvoji odluku o uslovima i postupku otkupa potraživanja države prema preduzećima i građanima, sa obveznicama stare devizne štednje i restitucije - saznaju "Vijesti".
Ovaj podzakonski akt važi za vraćanje starih dugova firmi i građana koji su nastali svojevremeno po osnovu kredita odobrenih iz budžeta Crne Gore, stare Montenegrobanke, Jugobanke, Banke za razvoj, Republičke direkcije za robne rezerve i bivše Savezne direkcije za robne rezerve.
Prema informacijama "Vijesti", radi se o potraživanjima države vrednijim više od 50 miliona eura.
Pravo na otkup imaće pravna i fizička lica čiji je dug dospio ili dospijeva tokom ove godine.
Rok za otkup dugova, kako je predviđeno uredbem, utvrdiće Ministarstvo finansija naknadno u javnom pozivu koji će biti objavljen 30 dana od stupanja na snagu uredbe.
Obveznica stare devizne štednje, nominalne vrijednosti jedan euro, trenutno se na berzi može kupiti po cijeni od 50 do 92 centa. Obveznicama Fonda za obeštećenje kojima se izmiruju obaveze prema bivšim vlasnicima kojima je imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, trguje se po cijenama od oko 30 centi za euro.
Sudeći prema povoljnostima koje nudi novi podzakonski propis, njim će biti zadovoljni i dugogodišnji dužnici države, ali i stare devizne štediše i vlasnici oduzetog zemljišta za čijem će obveznicama na tržištu nesumnjivo porasti tražnja.

M.M.
VIJESTI

Na prodaju vila Igalo

Podgorica(MINA-BUSINESS)- Ministarstvo finansija objavilo je juče poziv za učešće na javnom nadmetanju za prodaju Vile Igalo po početnoj cijeni od 2,25 miliona eura.
Na prodaju je ponuđena Vila površine 239,4 kvadratna metra, pomoćni objekat sa 96 kvadrata, kao i zemljište na kome se nalaze objekti ukupne površine 2,1 hiljadu metara kvadratnih.
Javno nadmetanje za prodaju Vile Igalo zakazano je za 26. mart u 12 sati, u prostorijama Ministarstva finansija.
Prijave za učešće na javnom nadmetanju mogu se dostavljati do 18. marta.
Pravo učešća imaju svi zainteresovani koji otkupe dokumentaciju, dostave bankarsku garanciju u iznosu od 112.600 eura ili uplate toliko depozita. Cijena dokumentacije je dvije hiljade eura. Dokumentacija se može dobiti u Ministarstvu nakon uplaćenog iznosa i potpisivanja izjave o povjerljivosti podataka.

Moze li neko da postuje vijest Mine Biznis o obveznicama.

22 February 2008 15:12 pm
VLADA – DUG - OBVEZNICE
Lukšić: Obveznice će biti atraktivnije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada usvojila je danas Odluku o uslovima i postupku otkupa potraživanja Crne Gore obveznicama devizne štednje građana i bivših vlasnika po osnovu restitucije, koja omogućava otkup duga koji je dospio ili dospijeva tokom ove godine.

Ministar finansija Igor Lukšić saopštio je da Vlada tom Odlukom izlazi u susret značajnom broju građana koji posjeduju te obveznice, jer će one biti atraktivnije.

„Procijenili smo da je ovo dobar put da se poveća mogućnost korišćenja obveznica stare štednje i restitucije. Na taj način ispunjavamo obećanje koje smo dali prilikom usvajanja novog zakon o restituciji, a to je da ćemo povećati mogućnosti korišćenja tih obveznica u svrhe koje su predviđene zakonom", rekao je Lukšić nakon sjednice Vlade.

Jedna od mogućnosti, objasnio je on, je i da Vlada usvoji odluku o imovini koja se može na taj način otkupljivati ili plaćati.

"Ovom Odlukom na kvalitetan način upravljamo potraživanjima, a istovremeno smanjujemo javni dug po tom osnovu i doprinosimo efikasnosti rada sudova, jer imamo značajan broj predmeta koji su pred određenim sudskim instancama u obradi“, naveo je Lukšić.

Lukšić je kazao da će narednih dana u dogovoru sa Savezom udruženja penzionera doći do određenog rješenja na koji način će biti isplaćeno šest preostalih penzija koje se duguju toj populaciji na osnovu sudskog poravnanja.
(kraj) nus/bvm

ČETIRI KOMPANIJE OTKUPILE TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA IZGRADNjU MILENIJUM SITI CENTRA
Zainteresovan i"Tehnoput"

Tendersku dokumentaciju za projekat izgradnje Milenijum siti centra na prostoru bivše kasarne "Morača", čija je vrijednost procijenjena na oko 250 miliona eura, do sada su otkupile četiri kompanije.
- Dokumentaciju je otkupio "Konstruktor" iz Splita, zatim HLT fond, "Tehnoput" i "Trigranit" - rekao je Pavle Radulović, menadžer Glavnog grada.
Tender za izbor strateškog partnera za realizaciju Urbanističkog projekta "Kasarna Morača" modelom privatno-javnog partnerstva po sistemu zajedničkog ulaganja bez osnivanja privrednog društva, koji je raspisao Glavni grad, otvoren je od 16. januara ove godine, a ponude se mogu dostavljati do 21. aprila.
Radulović je ponovio da su interesovanje za ovaj projekat ranije izrazile dosad izrazile kompanije iz Amerike, Austrije, Španije, Britanije, kao i neki arapski investitori. S obzirom da je riječ o velikoj investiciji, on je izrazio vjerovanje da će ponude stizati uglavnom od konzorcijuma.
Glavni grad će u projekat Milenijum siti centra uložiti zemljište i pripadajuću nadoknadu za komunalije, do se od partnera kojio bude izabran na tenderu očekuje da finansira projektovanje i izgradnju prema tenderskoj dokumentaciji. Vrijednost zemljišta koje ulaže Grad procijenjeno je na oko 1.000 eura po kvadratu, a vrijednost komunalija na oko 18 miliona eura. S obzirom na to da površina zemljišta iznosi 50.880 kvadrata, ukupna vrijednost ulaganja Glavnog grada je nešto manja od 70 miliona eura.
Ukupna površina prostora obuhvaćenog Urbanističkim projektom "Kasarna Morača" iznosi oko 70.000 kvadrata. Pored Glavnog grada, vlasnik dijela zemljišta na toj lokaciji je i HLT fond, koji je i otkupio projektnu dokumentaciju.
Najviše interesovanja za izgradnju Milenijum siti centra do sada je pokazala mađarska kompanija "Trigranit", čiji je jedan od vlasnika kanadski milijarder Piter Mank i koja je sličan projekat već realizovala u Budimpešti.

S.P.

Gradiće hotel, dvoranu, operu...

Urbanistički projekat "Kasarna Morača" na sjevernom dijelu nekadašnjeg vojnog garnizona predviđa izgradnju objekata ukupne površine cirka 250.000 kvadrata. Na obali Morače gradiće se hotel, četiri velika poslovna objekta, jedan veliki tržni centar, kao i višenamjenska dvorana gdje bi mogli da budu smješteni nacionalni teatar, opera i kongresni centar. Upravo ova multimedijalna dvorana, koja će biti veća od beogradskog Centra "Sava", kako je ranije saopšteno iz Glavnog grada, jeste primarni interes lokalne uprave kada je riječ o ovoj investiciji.

Dan

Imovina "Jugooceanije" na doboš

Pogorica (MINA-BUSINESS) - Crnogorska Vlada pozvala je zainteresovane ponuđače da se do 17. marta prijave za učešće na javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti u opštini Kotor.
Na prodaju je ponuđeno zemljište površine 5,4 hiljade kvadratnih metara u Radanovićima, po početnoj cijeni od 675 hiljada eura, pomoćna zgrada od 116 metara kvadratnih u Kotoru i poslovni prostor od 107 kvadrata u Dobroti.
- Početna cijena predviđena za pomoćnu zgradu iznosi 135,72 hiljade eura, a poslovni prostor 261,5 hiljada - navodi se u pozivu koji su na osnovu Ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine nad nepokretnostima kotorske "Jugooceanije", objavila crnogorska ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija i finansija.
Pravo učešća na nadmetanju, koje će 18. marta biti obavljeno u prostorijama Ministarstva saobraćaja, imaju domaći i strani građani i preduzeća koja uplate depozit.
Zainteresovani za kupovinu ponuđenog zemljišta treba da uplate 33,5 hiljada eura depozita, pomoćnu zgradu 6,7 hiljada eura, a poslovni prostor 13 hiljada eura.
Učesnici javnog nadmetenja uz prijavu moraju dostaviti dokaz o uplati depozita, kao i lične podatke. Građani, osim imena i prezimena, treba da dostave podatke o adresi stanovanja, matični i broj lične karte ili pasoša, kontakt telefon, broj računa za povraćaj depozita i naznaku nepokretnosti za koju se prijavljuju.
Preduzeća, pored naziva i sjedišta, treba da dostave ovjeren registarski broj iz sudskog registra, ovlašćenje - punomoćje za učešće na nadmetanju, kontakt telefon, broj računa za povraćaj depozita i naznaku nepokretnosti za koju se prijavljuje.
Nepotpune i prijave koje ne budu dostavljene na vrijeme ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.
U pozivu je objašnjeno i da će uslovi za javnu prodaju biti ispunjeni ukoliko se do predviđenog roka prijave najmanje dva učesnika.
Učesnik koji u nadmetanju ponudi najveću cijenu biće proglašen kupcem, a njegova ponuda prihvaćenom.
Kupac je obavezan da sa predstavnicima Vlade zaključi ugovor o kupoprodaji najkasnije sedam dana od javnog nadmetanja, a novac uplati u roku od pet dana nakon zaključenja ugovora.

Nesto za one koji misle da se od postenja zivi.

EKONOMIJA

Poreski raj ili praonice novca


Bern(MINA-BUSINESS) - Spor Njemačke i Lihtenštajna oko netransparentne bankarske politike i poreskih privilegija podstakao je strahovanja u Švajcarskoj da bi nezadovoljstvo moglo da se prebaci i na finansijske kompanije u toj zemlji.
Švajcarske banke su, prema ocjenama eksperata, logične mete poreskih inspektora, s obzirom na činjenicu da stranci u njima drže bilione dolara, a da su ulozi zaštićeni zakonom o bankarskoj tajni, prenosi RTS.
- Švajcarska je daleko veći finansijski centar i u nju je investirano mnogo više novca nego u Lihtenštajnu - rekao je profesor na ciriškom Univerzitetu Hans Gajger.
Švajcarska predstavlja najveću svjetsku destinaciju za strano bogatstvo. U njoj su sjedišta najveće i četvrte svjetske banke za upravljanje bogatstvom, UBS i Kredi Svis, kao i stotine drugih.
Zaoštravanje prema Švajcarskoj bio bi loš publicitet za "tešku" bankarsku industriju, koja posljednjih godina primjenjuje stroga pravila za borbu protiv finansijskog kriminala, kakav je pranje novca.
Princip bankarske tajne, po kojoj je Švajcarska bila poznata, u prethodnih desetak godina je donekle redukovan, a ta zemlja je zaključila bilateralne sporazume sa brojnim državama o otvaranju poslovnih bankarskih knjiga u najgorim slučajevima utaje poreza.
- Švajcarska ima široku mrežu poreskih sporazuma koji omogućavaju razmjenu informacija - tvrdi poreski stručnjak u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Grejs Perez - Navaro.
Nasuprot tome, Lihtenštajn, koji ima 35 hiljada stanovnika a nalazi se između Švajcarske i Austrije, uveliko zavisan od tajnovitog bankarskog sektora, zbog čega je, uz Andoru i Monako, na OECD-ovoj "crnoj listi poreskih rajeva" koji nedovoljno sarađuju.
Znak da se pritisak na Švajcarsku, ipak, povećava mogla bi biti najava njemačke kancelarke Angele Merkel da će se "transparentnost na finansijskim tržištima" možda naći na dnevnom redu razgovora, kada u aprilu bude posjetila tu državu.
Bivši njemački ministar finansija Hans Ajhel kazao je nedavno da Švajcarska predstavlja "najveću kočnicu u borbi protiv utaje poreza".

U zaliv tokom sezone više od 150 kruzera

Tivat - Posredstvom pomorske agencije Boka Adriatik iz Bijele, tokom predstojeće nautičke sezone u zalivu Boke Kotorske biće realizovano oko 150 dolazaka velikih putničkih brodova - kruzera i oko 70 velikih jahti.
- To su definitivno potvrđeni dolasci, ali očekujem da će ih biti i još više. Sezona za nas počinje već 24. marta, kada će u luku Kotor uploviti hrvatski kruzer "Dalmacija", a dolasci velikih putničkih brodova u kontinuitetu će se nastaviti sve do novembra - kazao je juče direktor Agencije Ivo Begović.
On je dodao da će ove godine posredstvom te agencije u Boki biti između 20 i 30 odsto više dolazaka kruzera nego lani.
- Mahom se tu radi o istim brodovima koji su u zaliv navraćali i lani, odnosno plovilima koja tokom ljetnje sezone operišu na Mediteranu. Neke kompanije su povećale broj dolazaka, neke su uvele druge, veće brodove, ali i neki brodari poput italijanskog "Costa Crociere" nijesu povećale broj dolazaka. Ta činjenica nije dobra, pa bi svi mi kao društvo i jedinstvena turistička destinacija, morali učiniti više da popravimo naš imidž i animiramo "Costu" da ponovno, kao prije nekoliko godina, uvrsti Boku i Kotor u redovne luke koje posjećuju njeni brodovi na krstarenjima Mediteranom - kazao je Begović.
Inače, nakon prvog ovogodišnjeg uplovljavanja u Kotor broda "Dalmacija" od 5.619 tona, kapaciteta 300 putnika, već 22. aprila stiže i prvi veliki kruzer "Regatta" od 30.227 tona, kapaciteta 684 putnika, kompanije "Oceana Cruises" iz Majamija. U zaliv će ove nautičke sezone uplovljavati i njegov blizanac, kruzer "Insignia", a redovni gost u luci biće i "Dalmacijin" blizanac, putnički brod "Arion" britanske kompanije "Classic International Cruises". Dolaziće i brodovi "Silver Cloud" od 16.800 tona i 296 putnika, te "Silver Whisper" od 28.260 tona i 388 putnika kompanije "Silversea Cruises" sa Floride, manji francuski kruzeri "La Belle del Adriatique" i "Le Levant" i mnogi drugi atraktivni putnički brodovi na krstarenju Jadranom i Mediteranom.

S.L.

ITALIJANI JOŠ RAZOČARANI

Kompanija "Costa Crociere" iz Đenove lani je u Boku u nekoliko navrata poslala svoj najmanji kruzer "Costa Marina" od 25.500 tona, kapaciteta 760 putnika, a slično će najvjerovatnije biti i ove godine.
Prije četiri godine, u Kotor je redovno uplovljavao brod "Costa Crociere", "Costa Tropicale" od 36.700 bruto-tona, ali su Italijani, razočarani lošim odnosom ovdašnjih turističkih poslenika, nehigijenom i nedovoljnom sviješću kompletnog grada o značaju redovnog dolaska velikog kruzera ubrzo izbacili Kotor sa liste redovnih luka u koje dovode svoje visokoplatežne putnike.
U zaliv su potom navraćali i brodovi "Costa Mediteranea" i "Costa Atlantica" od po 85.700 tona, ali te grdosije duge po 292 metra sa preko 2,1 hiljade putnika, najčešće bi samo u laganoj vožnji prošle uz atraktivne obale područja pod zaštitom UNESCO.


Vijesti

Odobrenja na tenderu

Odobrenja za proizvodnju duvana i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, prema Nacrtu zakona koji reguliše tu oblast, biće dodjeljivanja na osnovu javnog tendera i uz određenu naknadu. Tako će se za izdavanje odobrenja za proizvodnju cigareta plaćati naknada od 300.000 eura, a ostalih duvanskih proizvoda 100.000.

Nacrt zakona o duvanu, kojim se uređuje proizvodnja, obrada i promet duvana i duvanskih proizvoda, vođenje registara i evidencija, pripremilo je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i na javnoj raspravi je od prošle sedmice. Prema Nacrtu tog zakona, proizvodnjom duvana može se baviti privredno društvo, odnosno preduzetnik ili građanin koji ima zaključen ugovor o proizvodnji sa obrađivačem duvana i da je vlasnik, odnosno zakupac, obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Obradom duvana može se baviti privredno društvo, odnosno preduzetnik, koji je upisan u Centralni registar Privrednog suda, ima odgovarajuće prostorije za otkup i smještaj duvana, obradu i klasifikaciju, opremu za obradu najmanje jednog tipa duvana, laboratoriju za analizu i utvrđivanje kvaliteta, odgovarajući stručni kadar i zaključene ugovore sa proizvođačima.

Obrađeni duvan može prodavati privredno društvo koje je upisano u Registar obrađivača. Preduzeće može da se bavi prometom na veliko i malo duvanskim proizvodima, ako ispunjava minimalne tehničke uslove za to, ima odgovarajući prostor i opremu za skladištenje duvanskih proizvoda, a za promet na veliko cigaretama, prostor i opremu za skladištenje najmanje 20 tona cigareta.
(Republika,Mina biznis)

Strane investicije premašile milijardu eura
Autor/izvor: SEEbiz / Mina

Strane direktne investicije u Crnoj Gori prošle godine su, prema preliminarnim podacima Centralne banke, iznosile više od milijardu eura, što je 56,4 odsto više nego 2006. godine.

Vrijednost razlike između priliva i odliva stranih direktnih investicija u posmatranom periodu iznosila je 524,9 miliona eura i u odnosu na 2006. godine povećana je 12,5 odsto.

U strukturi priliva najveće učešće imaju ulaganja u nekretnine, čak 51 odsto. U domaća preduzeća i banke uloženo je 37,5 odsto ukupnog priliva stranih direktnih investicija, dok je ostatak realizovan u formi interkompanijskog duga.

Na osnovu stranih direktnih investicija prošle godine odlilo se 482,8 miliona eura. Od toga se čak tri četvrtine odnosilo na nekretnine, 62,5 miliona eura na na investiranje crnogorskih kompanija u inostranstvu, 53 miliona na povlačenje udjela stranog kapitala u domaćim bankama i preduzećima.

25 Feb 2008. 11:54 CdM

Teška odluka

Iako je u velikom iščekivanju da počne izgradnja najavljenog autoputa od Bara do Boljara na granici sa Srbijom, crnogorska javnost malo zna koliko je teško i komplikovano donijeti jednu takvu odluku i koliko posla treba završiti prije samog početka gradnje.

Autoputevi Bar - Boljare, kao i Jadransko-jonski put, predstavljaju kako eksterno-integrativni, tako i interni cilj, a to je povezivanje juga, centralnog i sjevernog dijela zemlje.

Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija u Vladi Crne Gore, Andrija Lompar, ističe za Ekonomist magazin da je trenutno u toku ukupno pet paralelnih aktivnosti, neophodnih za početak gradnje.

Radi se prostorni plan zemlje koji treba da usvoji Skupština Crne Gore, (koji je u međuvremenu povučen iz skupštinske procedure i oko kojeg se vodi velika polemika), radi se detaljni urbanistički plan, idejno rješenje, fizibiliti studija i studija o privatno javnom partnerstvu.

Lompar se nada da će do aprila biti usvojen prostorni plan, nakon kojeg mora postojati detaljni urbanistički plan, kako bi sve bilo u skladu sa zakonima o izgradnji građevinskih objekata, o javnim nabavkama i Zakonu o putevima, odnosno kompletnim pravnim okvirom.

Da se ne bi čekalo da svi dokumenti, kako hijerarhija nalaže, budu gotovi, angažovani su i konsultanti za izradu fizibiliti studije i studije o privatno javnom partnerstvu.

„Krajem aprila imaćemo rezultate fizibiliti studije za pravac Bar - Boljare, studiju o privatno javnom partnerstvu kao i gotov projekat za dionicu Podgorica - Mateševo. Nadam se da ćemo tada imati zadovoljen i pravni okvir, odnosno usvojene hijerarhijski sve dokumente. Tada će Vlada biti u prilici da donese odluku, koja će se ticati finansijskog modela, odnosno izvora finansiranja i same šeme finansiranja“, istakao je crnogorski ministar saobraćaja za Ekonomist magazin.

25 Feb 2008. 15:45 | Izvor: CdM

Definisano crnogorsko obalno područje


Koordinaciono tijelo za izradu Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem SIUOP na današnjem sastanku, na kojoj je predsjedavao ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović usvojilo je konačan tekst Strategije koji će biti proslijeđen Vladi na usvajanje.

Tok izrade Strategije pratilo je Koordinaciono tijelo sastavljeno od predstavnika državnih organa i institucija i lokalnih samouprava.

“SIUOP je dokument nastao iz obaveze utvrđene Protokolom o zaštiti Mediterana, a u saradnji resornog Ministarstva i JP Morsko dobro sa njemačkom organizacijom za tehničku pomoć i saradnju GTZ koja je finansirala i organizovala izradu ove Strategije.SIUOP je plod saradnje stranih eksperata sa iskustvom u izradi ovakvih dokumenata i stručnjaka iz državnih organa”, saopšteno je iz ministarstva za ekonomski razvoj.

Ovim dokumentom je po prvi put formalno definisano obalno područje Crne Gore i to u skladu sa preporukama Protokola o zaštiti Mediterana a na način koji obezbjeđuje uključivanje područja na kojem se odvijaju bitne djelatnosti za zaštitu, unapređenje i uređenje obale kao i uključivanje svih relevantnih subjekata koji djeluju na tom prostoru.

”U Strategiji su prepoznate osnovne karakteristike prostora obalnog područja sa potencijalima i ograničenjima, rekognoscirane preporuke i obaveze koje proističu iz međunarodnih dokumenata - direktiva i protokola, zatim obaveze utvrđene domaćom legislativom i zvaničnim dokumentima tipa prostornih planova, programa, strategija i projekata i utvrđeni principi na kojima treba da se zasniva integralno upravljanje obalnim područjem Crne Gore”, navodi se u saopštenju iz ovog ministarstva.

Dokumentom je predloženo formiranje Koordinacionog tijela koje će pratiti realizaciju SIUOP-a kojeg bi formirala Vlada od predstavnika državnih organa i institucija, lokalnih vlasti i NVO sektora.

Planule obveznice restitucije


Podgorica - Na crnogorskim berzama juče je ostvaren promet od oko 1,36 miliona eura, a više od polovine tog iznosa odnosilo se na kupoprodaju obveznica Fonda za obeštećenje koje se izdaju vlasnicima oduzete imovine u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata.
Prosječna cijena obveznice restitucije porasla je za oko 11 odsto, u odnosu na petak, na oko 41 cent, a njima se ukupno trgovalo za oko 750.000 eura.
Ove obveznice postale su interesantne malim investitorima, ali i dugogodišnjim dužnicima države i državnih banaka jer je Vlada Crne Gore prošle sedmice usvojila Odluku o uslovima i postupku otkupa određenih potraživanja države obveznicama stare devizne štednje i restitucije.
Indeks NEX 20 juče je blago ojačao na 29.701 poen, a NEX PIF koji prati kretanje akcija fondova oslabio nan 0,86 odsto na 33.997 poena. Indeks Montenegroberze Moste blago je ojačao na 1.383 bodova.
Akcije Cetinjeturista porasle su 9,89 odsto na 28,13 eura, UTIP-a Crna Gora 8,46 odsto na 1,41 euro, Kombinata aluminijuma 4,43 odsto na 14,10 eura, Luke Bar 4,24 odsto na 2,49 eura, Lutrije 4,96 odsto na 7,66 eura, Titeksa 7,45 odsto na 2,47 eura, Instituta crne metalurgije 1,97 odsto na 5,09 eura, Izbora Bar 8,54 odsto na 13,22 centa, HTP-a Budvanska rivijera 3,79 odsto na 24,9 eura, Elektroprivrede 2,28 odsto na 6,74 eura i Plantaža blago na 1,23 eura.
Akcije Telekoma, sa druge strane, pale su 0,85 odsto na 5,92 eura, Instituta Simo Milošević 2,58 odsto na 190,16 eura, Pobjede 5,86 odsto na 8,3 eura, HTP Boke 13,57 odsto na 2,6 eura, HTP-a Mimoze 3,94 odsto na 18 eura, Napredka iz Kotora 2,36 odsto na 13,6 centi, OP Gorice 4,46 odsto na 15 centi, "Radoje Dakića" 17,92 odsto na 1,0 eura, Solane "Bajo Sekulić" 3,33 odsto na 24,43 eura.
Akcijama investicionih fondova trgovalo se za svega nešto više od 100.000 eura, od čega više od polovinu akcijama Eurofonda koje su, u odnosu na petak, oslabile 3,25 odsto na 2.101 euro za uloženi vaučer.
Akcije Atlas Monta pale su 1,38 odsto na 1.039,5 eura za uloženi vaučer, MIG-a 1,5 odsto na 1.182 eura. Akcije HLT-a porasle su 0,52 odsto na 1.062,5, a Monete 1,93 odsto na 976 eura. Dionicama Trenda juče se nije trgovalo.

26 Feb 2008. 15:10 | Izvor: CdM

Mall of Montenegro vrijedan 40 miliona eura


Mall of Montenegro će postati prekretnica u maloprodaji Podgorice i Crne Gore

“Turska kompanija Gintašmont otvoriće u aprilu u Podgorici prvu fazu objekta Mall of Montenegro”, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare.

Podsjećamo da će u ovom objektu biti smještena zelena pijaca.

Planirano je da kompletan objekat bude završen naredne godine.

Projekat Mall of Montenegro u okviru javno-privatnog partnerstva realizuju Glavni grad Podgorica i Gintaš.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 40 miliona eura.

"Cilj projekta je da postane koristan u ekonomskom i društvenom smislu za Crnu Goru i Podgoricu. Mall of Montenegro prostiraće se na 20 hiljada kvadrata prostora za izdavanje, ”saopštio je zamjenik izvršnog drektora Gintašmonta Cankat Tolunay.

Projekat se sastoji od tri arhitektonske faze, a što se tice maloprodaja, postoje dvije zasebne cjeline.

“Puno se radilo na poboljšanju izgradnje, kao i postizanju najviših standarda u kvalitetu i funkcionalnosti”, kazala je asistent za komunikacije Gintašmonta Ana Ivanović.

U drugoj fazi će se izgraditi trg i ugostiteljski objekti.

Treća faza će se sastojati od maloprodajnih radnji, hipermarekta sa raznovrsnom ponudom, bioskopa ,prostora za zabavu i lanca prodavica hrane.

Mall of Montenegro će se nalaziti na mjestu Velike pijace i ponudiće građanima priliku za savremenu kupovinu.

Sa Rusima u posao od 200 miliona

Budva - Opština Budva registrovala je u podgoričkom Privrednom sudu "Budva holding DOO", firmu kojoj su na upravljanje data tri miliona kvadrata opštinske zemlje čija se vrijednost procjenjuje na više od 150 miliona eura.
Nakon što su odbornici u lokalnom parlamentu početkom godine dali zeleno svjetlo za formiranje preduzeća, koje je po svom osnivačkom kapitalu najmoćnije u Crnoj Gori, mjesec je trajala procedura da se "Budva holding" upiše u Centralni registar Privrednog suda.
Direktor novoosnovanog preduzeća Lazar Rađenović naglasio je da je Budva prva u Crnoj Gori odlučila da ne ide u ostvarivanje jednokratnih prihoda kroz prodaju zemlje, već da, kroz zajednička ulaganja na svojim najatraktivnijim lokacijama, pravi strateška partnerstva sa investitorima koji imaju svjetski renome.
- Na ideju da se formira ovakvo preduzeće, natjeralo nas je izuzetno veliko interesovanje svjetskih investitora, poput "Miraksa" i "Oraskoma", koji su izrazili želju da sarađuju sa nama. Opština Budva i svi njeni građani time, zasigurno, trasiraju put ka ostvarivanju dugoročnog izvora prihoda, koje će ostvarivati ovo preduzeće, a koji će biti ulagani saglasno politici Opštine u vezi sa unapređivanjem kvaliteta života - kazao je Rađenović za "Vijesti".
Firmi "Budva holding" dato je na upravljanje sedam najatraktivnijih parcela od Buljarice, Svetog Stefana do Budve, a Opština namjerava da sa renomiranim investitorima na tim lokalitetima uđe u zajednički posao izgradnje luksuznih hotelskih kapaciteta, čime bi se kapital lokalne uprave višestruko uvećao.
Kako je "Vijestima" potvrđeno, ove godine "Budva holding" bi trebalo da zaključi nekoliko ugovora sa inostranim partnerima.
Prvi ugovor trebalo bi da bude zaključen već u aprilu sa ruskom korporacijom "Miraks grup", koja je kupila zemlju na rtu Zavala. Ruska kompanija, iza koje stoji najmlađi tamošnji milijarder Sergej Polonski, kupila je za 20 miliona eura četiri hektara zemlje od mještana. Već je počela gradnja luksuznih vila, koje se kaskadno spuštaju do plaže Guvance.
Projekat ruske kompanije predviđa i izgradnju hotela sa 27 spratova u obliku jedra, a za to im je potrebna i zemljišna parcela opštine u susjedstvu.
Lokalna uprava spremna je da sa Rusima uđe u zejednički posao, čime će na Zavali biti realizovan projekat vrijedan više od 200 miliona eura.

V.LAJOVIĆ

UGOVOR I SA DUMORTIJEOM

Opština Budva ugovoriće ove godine posao i sa belgijskim biznismenom Žan Luk Dumortijeom, koji na brdu Spas iznad Budve planira gradnju golf terena i luksuznog hotela.
Belgijanac je na brdu kupio 60 hektara zemlje od mještana, a Opština će u taj posao, preko "Budva holdinga", ući sa svojih 30 hektara, čime će biti formirana velika zemljišna parcela dovoljna za realizaciju ambicioznog projekta bogatog Belgijanca.


Vijesti

Proizvođači pića i mesa žele veće kvote za Hrvatsku i Albaniju
Autor/izvor: Republika

PODGORICA - Zajednički stav privrednika je da sve zemlje u okruženja imaju sredstva da zaštite svoju proizvodnju i da bi to trebala da radi i domaća vlada.

Crnogorska vina sa etiketom podgoričke firme Plantaže (MNSE:PLAP) švercuju se u susjednoj Albaniji i Vlada Crne Gore mora hitno reagovati kako bi se takva praksa prekinula – upozorili su predstavnici te firme na sastanku Udruženja poljoprivredne, prehrambene i duvanske industrije, koji je juče održan u Privrednoj komori.

- Šverc crnogorskih vina je u Albaniji unosan posao zbog visoke carine od 15 odsto – rekao je predstavnik Plantaža Nikola Perović, dodajući da u kompaniji nijesu osjetili benefite od CEFTA sporazuma na tom tržištu.

Ni u nikšićkoj pivari Trebjesa (NEX:TRNK) nemaju lijepe riječi za dostupnost albanskog tržišta.

- Nakon potpisivanja CEFTA-e, odnosno ukidanja carina na uvoz piva, Albanija je uvela akcize, tako da smo ostali na istome. Time su nas spriječili da uđemo na to tržište - rekao je predstavnik Pivare Luka Mitrović.

On je istakao da su u Crnoj Gori najniže akcize u regionu, 19 centi, dok su u Hrvatskoj 27, a u Albaniji 40 centi. Slične probleme pomenuli su i predstavnici kompanije Neksan iz Nikšića, koji imaju ambiciozne planove za plasman svojih pića na albansko tržište, dok je za Mesnu industriju “Goranović” zanimljivo hrvatsko tržište. Kao rješenje problema, crnogorski proizvođači alkoholnih pića i suhomesnatih proizvoda predlažu da Vlada uveća kvote sa Albanijom i Hrvatskom kako bi se omogućio lakši i regularni plasman tih proizvoda na ta susjedna tržišta. Zajednički stav privrednika je da sve zemlje u okruženja imaju sredstva da zaštite svoju proizvodnju i da bi to trebala da radi i domaća vlada. Iz Ministarstva poljoprivrede su domaće proizvođače obavijestili kako je upućen zahtjev albanskoj strani za povećanje kvota za izvoz crnogorskih proizvoda.

http://www.seebiz.eu/cg/

Italijani opet dolaze u Budvu

Budva - Sudeći prema interesovanju italijanskih agencija i tur-operatora, kao i posjetilaca sajma u Milanu, Budva će i ove godine biti omiljena destinacija gostiju sa tog tržišta. Turistička organizacija Budve nastupila je samostalno na sajmu turizma BIT 2008, koji je završen minulog vikenda u Milanu.
Direktor lokalne TO Jelena Rađenović podsjetila je da je lani Budvu posjetilo 28.785 turista iz Italije, što je za 135 odsto više nego godinu ranije.
- Cijeneći značaj ove berze, odlučili smo da samostalno, na štandu od 20 kvadrata u dijelu "The worlda", predstavimo kompletnu turističku ponudu budvanske rivijere. Na našem štandu turističku ponudu predstavili su i HTP "Budvanska rivijera", "HIT Montenegro" - hotel "Maestral" i "Adriatic express". Pored opšte i brošure "Budva top 10", turističke mape grada, info Budve i Petrovca, manifestacija i mape Starog grada, predstavili smo i "Explorer" - brošuru NTO Crne Gore, kataloge "Montenegro stars hotels grupe", hotela "Wgrand" iz Petrovca i MC "Marina" iz Budve - kazala je Rađenović.
Interesovanje za Crnu Goru i Budvu, dodala je ona, bilo je veliko.
- Pokazanim interesovanjem agencija, tur-operatora i ostalih posjetilaca, očekujemo da će u predstojećoj turističkoj sezoni biti nastavljen trend rasta broja turista iz Italije - navela je Rađenović.
Berza turizma u Milanu okupila je oko 5.000 izlagača iz 152 zemlje, više od 150.000 posjetilaca, od kojih oko 108.000 profesionalnih operatera.

V.L.
Vijesti

Dug manji za dvije trećine

Sjedinjene Američke Države otpisale su Crnoj Gori dvije trećine od 35 miliona dolara duga u Pariskom klubu povjerilaca, saopštio je ambasador te zemlje u Podgorici, Roderik Mur.

On je s ministrom finansija Igorom Lukšićem potpisao Sporazum u okviru Pariskog kluba povjerilaca, kojim Crna Gora potvrđuje obaveze za dugove ili garancije bivše državne zajednice.

Radi se o važnom iskoraku za unapređenje naše ekonomske saradnje. Konkretno, potpisivanjem današnjeg Sporazuma otpisuje se, ili naše dvije zemlje potvrđuju otpisivanje dviju trećina duga iz vremena Titove Jugoslavije, kazao je Mur, prenosi Televizija Crne Gore.

Iz Ministarstva finansija je objašnjeno da Crna Gora potvrđuje obaveze za dugove ili garancije Srbije i Crne Gore iz Sporazuma od 2002. godine, ukoliko se krajnji korisnik kredita nalazi na crnogorskoj teritoriji.

Odredbama Sporazuma predviđeno je da se za nelocirane obaveze primjenjuje utvrđeni procenat od 5,88 odsto od ukupnog iznosa nelociranog duga. Taj procenat je definisan u Sporazumu od 10. jula 2006. godine između Crne Gore i Srbije. (Vijesti, Mina Business)

27 Feb 2008. 10:09 | Izvor: CdM
Predstavljanje turističke ponude u Beogradu

Turističku ponudu Crne Gore će na 30. Međunarodnom turističkom sajmu “IFT 2008.” koji se u periodu od 28. februara do 2. marta održava u Beogradu, tradicionalno predstaviti ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa strateškim partnerima i turističkom privredom.

“Na omom sajmu ponude će predstaviti i lokalne turističke organizacije , crnogorski hotelijeri i agencije”, najavljeno je iz ministarstva turizma i zaštite životne sredine.

Sajam turizma u Beogradu je priznat kao vodeći sajam turizma u regionu Jugoistočne Evrope, međunarodnog je karaktera i otvoren je za poslovne posetioce i javnost.

“Očekuje se da ovogodišnja sajamska manifestacija u Beogradu okupi oko 800 izlagača iz preko 35 zemalja i preko 50 hilajada posjetilaca”, navodi se u saopštenju.

Prema zvaničnim statističkim podacima u 2007.godini Crnu Goru je posjetilo oko 400 hilajda turista iz Srbije, koji su ostvarili oko 2, 7 miliona noćenja, što je približno na istom nivou kao i u 2006.godine.

Turisti iz Srbije i dalje značajno učestvuju u strukturi turističkog prometa sa oko 40 odsto učešća u ukupno ostvarenim noćenjima.

Na redu Lovćen i Kumbor

Podgorica - Prihod od privatizacije u prošloj godini iznosio je 60,95 miliona eura, a ugovorena ulaganja 214,71 milion - saopšteno je iz Vladinog Savjeta za privatizaciju.
Taj iznos obuhvata prodaju hercegnovske hotelske kompanije Boka, nikšićkog Mlina i MMK standarda, mojkovačkih fabrika metalnih djelova i namjenskih proizvoda Ń4 novembar", kao i ostale tenderske, berzanske, kroz stečaj i aukcijske prodaje državnih akcija u preduzećima.
Predsjednik Savjeta Vujica Lazović najavio je da će ubrzo na prodaju preko berze biti ponuđeno 41 odsto državnih akcija u Lovćen osiguranju.
- Ubrzo će biti objavljen i poziv potencijalnim investitorima za turističku valorizaciji bivšeg vojnog lokaliteta Kumbor - rekao je Lazović.
Savjet je na jučerašnjoj sjednici prihvatio perdlog Tenderske komisije za prodaju 75,05 odsto akcija Monetpranzo-Bokaprodukta i naložio joj da pozove na pregovore prvorangiranu kompaniju - holandski Limon investments. Oni su za Montepranzo ponudili 48,2 miliona eura, ulaganja od čak 205,6 miliona, a za socijalni program oko 19 miliona eura.
- U slučaju da Limon, koji je izabran po zakonskoj proceduri, ne zadovolji uslove koji su precizirani tenderom i izvještajem komisije, po pravilu se pristupa pregovorima sa drugim ponuđačem - objasnio je Lazović.
Savjet je zadužio komisiju da pozove na pregovore konzorcijum koji čine ekonomski fakulteti iz Podgorice i Beograda i eksperti sa ekonomskih fakulteta iz Ljubljane i Sarajeva da bi uradili analizu efekata dosadašnje privatizacije u Crnoj Gori.
Podgorički Institut računovođa i revizora Crne Gore je drugorangiran na tom tenderu.

NE BAVE SE ŽELJEZAROM

Promjena vlasništva u nikšićkoj Željezari nije razmatrana na jučerašnjoj sjednici Savjeta za privatizaciju.
Lazović je rekao da će, ukoliko se to bude razmatralo, o tome vjerovatno raspravljati Vlada, jer Savjet ne prodaje akcije, već samo daje saglasnost.
Lazović nije odgovorio hoće li zadržati predsjedničku funkciju u Savjetu za privatizaciju.
- O tome će odlučiti nova Vlada. Ne bih želio unaprijed da predviđam šta će se desiti. Nadam se da će se mnoge stvari realizovati u već započetom kontinuitetu - očekuje Lazović.


Vijesti

Đikanović: Slijede nove investicije na berzi

Podgorica - Dosadašnje funkcionisanje crnogorskog tržišta kapitala, naročito imajući u vidu međunarodne investicije i ostvareni promet od dvije milijarde eura, ukazuje na razvojne efekte tržišta, podsticanje kulture štednje i investiranja, i izmjenu stava ljudi o biznisu i stvaranju profita - saopštio je juče predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović, ocjenjujući da je tržište kapitala "najveće reformsko dostignuće" i važan izvozni proizvod.
On je istakao da je, prema osnovnim pokazateljima, crnogorsko tržište kapitala lider u regionu i da se pokazalo otporno na "promjene i turbulencije koje su se desile u drugoj polovini 2007.".
Đikanović smatra da će interesovanje za tržište i dalje rasti u narednom periodu, što će voditi novim investicijama.
Razloge za optimizam on vidi u očekivanjima koja su u posljednje vrijeme saopštavali važni investitori, osnivanju novih investicionih fondova, očekivanom rastu privatnih penzionih fondova i kanalisanju štednje u profitabilne investicije na tržištu kapitala.
- Komisija će stimulisati ulaganje u nove ideje i preduzeća smanjivanjem svojih naknada i iniciranjem smanjenja troškova na tržištu kapitala - naveo je Đikanović.
Kao jednu od novina u narednom periodu, Đikanović je istakao donošenje regulative za otvorene fondove.
- Mislim da je tržište zrelo za otvorene investicione fondove i otvaranje postojećih - ocijenio je Đikanović.
Sumirajući prošlogodišnje rezultate predsjednik KHOV je rekao da pokazatelji ukazuju na razvojne efekte tržišta kapitala i njegov uticaj na produbljivanje tranzicije.
- Do sada je više od 400.000 ljudi (svi koji su iskoristiti vaučer) zaradilo na tržištu kapitala. Svako ko je 2002. uložio euro danas ima više od 410 eura - ponovio je Đikanović.
Tržišna kapitalizacija, odnosno, berzanska vrijednost svih kompanija čijim akcijama se trguje na berzi, na kraju 2007. iznosila je 4,5 milijardi eura. U poređenju sa svim ostalim zemljama u regionu odnos tržišne kapitalizacije i ukupnog prometa sa BDP pokazuju da je Crna Gora (203,72 odsto) lider u regionu.
- Novi kapital koji je prikupljen preko tržišta kapitala i koji je investiran u kompanije i banke u 2007. iznosi 202 miliona eura. Nove investicije preko tržišta kapitala predstavljaju kapital prikupljen emisijom novih akcija, kao i kapital koji je reinvestiran u biznis (ostvareni profit, neraspoređene rezerve) i raspodijeljen je vlasnicima u obliku akcija - objasnio je Đikanović.
On smatra da bi kastodi funkcija banaka domaće tržište mogla učini još vidljivijim stranim investitorima jer mnogi fondovi isključivo preko kastodi banaka mogu trgovati na jednom tržištu.
- U Crnoj Gori očigledno ima novca samo je pitanje kako ga kanalisati u privatni biznis - naveo je Đikanović.
Prošle godine na berzanskom tržištu ostvaren je promet od 727 miliona eura, a promet hartijama po osnovu korporativnih aktivnosti (primarna emisija, raspodjela dobiti, prodaja postojećim akcionarima, pretvaranje duga ili rezervi u kapital, zatvorena emisija, emisije obveznica) oko 220 miliona eura.
Najviše se trgovalo akcijama Telekoma, Elektroprivrede, Kombinata aluminijuma, Luke Bar i Plantaža za oko 230 miliona eura. Predsjednik KHOV smatra da bi menadžmentima ovih kompanija to mogao biti signal za emisije novih akcija.

Vijesti

27 Feb 2008. 17:13 CdM

Radnici očekuju isplatu 25 miliona eura


Radnicima nekadašnjeg Radoja Dakića do 25. marta treba da bude isplaćeno oko 25 miliona eura zaostalih potraživanja, saopšteno na zboru u krugu bivše fabrike.

Predstavnici radnika tvrde da su na neformalnom sastanku kod gradonačelnika Miomira Mugoše saznali za još jednu ponudu za prodaju dijela imovine preduzeća, od čega bi bili isplaćeni i oni i akcionari, prenio je Javni servis Televizije Crne Gore.

27 Feb 2008. 13:14 | Izvor: CdM

Turizam perspektiva crnogorske privrede

Turizam je jedna od najznačajnijih i najperspektivnjih aktivnosti crnogorske privrede.

Očekuje se da će se njegov značaj ubuduće još povećati.

U svim crnogorskim primorskim opštinama se već uveliko obavljaju pripreme za predstojeću turističku sezonu.

Grade se hoteli, saobraćajnice, rekonstruišu i saniraju objekti kako bi ljetnja sezona bila još bolja od prethodne.

Podsjećamo da je iz ministarstva turizma i zaštite životne sredine saopšteno da je sezona 2007. godine bila najbolja do sad.

Turistisu se najviše žalili na buku, nedostatak vode , kao i neuredne plaže.

Nadležni su se obavezali da sve nepravilnosti isprave, a probleme ako riješe.

“Turizam u Crnoj Gori tradicionalno uživa podršku Vlade, a ta se podrška u poslednjih nekoliko godina značajno povećala. Takav stav Vlade Crne Gore se ogleda i u relevantnim strateškim i ekonomsko-političkim dokumentima, kao što je Master plan – Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine”, ocijenjeno je u ministzarstvu finansija.

Osnovni cilj Master plana je da se putem diverzifikacije i značajnog poboljšanja kvaliteta turističkog proizvoda razvije bolja konkurentnost ovog sektora.

“Mjere ekonomske politike na području razvoja turizma se usmjeravaju na završetak privatizacije hotelske industrije i s tim povezano povećanje stranih direktnih investicija u turizam, u izgradnju infrastrukture od značaja za razvoj turizma, projekat za izgradnju vodovoda za snabdijevanje primorja vodom, infrastrukturni projekti na području saobraćaja, koji su od esencijalne važnosti za razvoj turizma, u razvoj kvalifikovanih
stručnih kadrova za turizam,” ocijenjeno je u ministarstvu finansija.

Značajan potencijal Crne Gore za turizam praćen je sve većim pritiscima u ekološkom smislu, pogotovo duž crnogorskog primorja.

Kako sačuvati ljepote svog prirodnog okruženja i privući visoki turizam, a stovremeno otvoriti prostor za svestrani privredni razvoj jedan je od ključnih izazova dugoročnog održivog razvoja Crne Gore.

Ulažu šest miliona, biće novih trgovinskih centara

Ljubljana - Kompanija Merkator, koja je od kraja prošle godine postala većinski vlasnik podgoričkog Meksa, investiraće u 2008. godini šest miliona eura, a planirano je otvaranje nekoliko trgovinskih centara u većim crnogorskim gradovima - kazao je juče direktor Merkator-Meksa za Crnu Goru Ivan Karadžić.
Na konferenciji za novinare u Ljubljani, na kojoj su prisustvovali predstavnici crnogorskih medija, saopšteni su rezultati poslovanja Merkatora u prethodnoj godini i objavljeni dalji planovi.
- Istovremeno, očekujemo da u ovoj godini ostvarimo čist prihod u iznosu od 25 miliona eura. Naša ideja vodilja je zadovoljan i vjeran potrošač - kazao je Karadžić, i dodao da kompanija Merkator-Meks trenutno zapošljava 272 radnika.
Ističući da Merkator-Meks u svom vlasništvu ima dva trgovinska centra u Podgorici i Nikšiću, kao i osam maloprodajnih objekata u Podgorici, Nikšiću, Baru i Ulcinju, Karadžić je najavio da će jedan od strateških ciljeva u narednom periodu biti širenje maloprodajne mreže prilagođene potrebama lokalnih zajednica.
On je siguran da će Merkator-Meks u narednom periodu osvojiti veliki dio crnogo-rskog tržišta i postići značajne poslovne rezultate.

Vijesti

28 Feb 2008. 10:07 | Izvor: ND Vijesti

Registracija jahti od 350 do 1,2 hiljade eura

Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore UPS)objavila je informativni bilten o nacionalnom registru jahti, uvedenim novim Zakonom o jahtama koji je stupio na snagu 1. januara.

U skladu sa tim zakonom, u okviru UPS počeo je da radi i poseban odsjek registra jahti koji se bavi registracijom te vrste plovila, njihovim upisom u “Knjigu upisa jahti" kao i izdavanjem i obnavljanjem zakonom propisanih sertifikata. Načelnik odsjeka registra jahti u UPS Crne Gore je kapetan Petar Brakočević, pišu Vijesti.

Inače, zakon jahtu definiše kao plovilo duže od sedam metara namijenjeno razonodi, sportu i rekreaciji i koje nije angažovano u međunarodnoj trgovini.

Ovim propisom Crna Gora je uvela niz povoljnosti i olakšica za vlasnike te vrste plovila, praktično izjednačavajući našu sa takozvanim “zastavama pogodnosti" kakve su, na primjer, zastave Paname ili Kajmanskih ostrva koje vije većina svjetskih mega-jahti.

Sve to urađeno je sa ciljem kreiranja što atraktivnijeg ambijenta za razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori u kojoj se gradi i najveća marina za mega-jahte u ovom dijelu svijeta - elitni nautički centar Porto Montenegro u Tivtu.

Za upis jahte u crnogorski registar, treba podnijeti desetak dokumenata, odnosno upola manje ako se brod privremeno upisuje na period do tri mjeseca.

Za privremeni upis broda mogu se dostaviti i kopije tih dokumenata, ali je podnosilac zahtjeva dužan da registru u roku od tri mjeseca dostavi i original kompletne dokumentacije za upis.

U oba slučaja jedan od neophodnih dokumenata je i potvrda osiguravajućeg društva o regulisanom obaveznom osiguranju na iznos od najmanje 800 hiljada eura.

Tarife za upis u registar jahti Crne Gore i obnavljanje svjedodžbe o registraciji iznose 350 eura za jahtu dužine od sedam do 12 metara, 500 eura za jahte dužine od 12 do 17 metara, 800 eura za brodove dužine od 17 do 24 metra i 1,2 hilajde eura za jahte veće od 24 metra.

NTERVJU SA: VESELINOM GRBOVIĆEM, DIREKTOROM DIREKCIJE ZA SAOBRAĆAJ

Putevi prije autoputa

Saobraćajna infrastruktura u Crnoj Gori ne zadovoljava očekivanja njenih korisnika. Putna mreža je izraubovana, a željeznička pruga od Gostuna do Bara je, utisak je, nedovoljno bezbjedna. Međutim, stanje se, naročito na drumovima, popravlja. Po ocjenama mnogih dosta sporo, drugi, pak, misle da ne može brže i nalaze razloge zbog čega je tako. Najpozvaniji da o putnoj infrastrukturi da sud je Veselin Grbović, direktor Direkcije za saobraćaj u Vladi Crne Gore. Čovjek sa neimarskim pedigreom, od Moskve do nikšićkih "Boksita" za naše novine je, osim analize trenutnog stanja, pričao o planovima u narednom periodu. Po Grbovićevim riječima, sva gradilišta na magistralnim putevima i Crnogorskom primorju biće "konzervirana" od 1. juna, a onda će mašine probati ljuti krš u unutrašnjosti Crne Gore.
-Nije autoput Bar-Boljare prioritet broj jedan za Crnu Goru. Ne, makar u ovom kratkoročnom planu, a kratkoročni je dvije-tri, do pet godina. Prioritet su Jadranska magistrala, put Risan-Žabljak, obilaznice oko crnogorskih gradova, pa rekonstrukcija regionalnih puteva, počeo je elaboraciju planova za naredni period direktor Veselin Grbović. A koliko je zadovoljan dinamikom posla u periodu koji je iza nas Grbović kaže: - Sve ide dogovorenom dinamikom. Zadovoljan sam ozbiljnošću izvođača i sasvim sam siguran da će sve dogovorene rokove ispoštovati i da će Crna Gora spremno dočekati prvi jun i turističku sezonu.Svi radovi na magistralnim putevima biće prekinuti 1. juna a gradilišta konzervirana do kraja turističke sezone. Naravno, putevi će biti u potpunosti bezbjedni i mnogo brži.
Na pitanje koje će dionice biti završene do početka ljeta Grbović je odgovorio: - Postoje "uska grla" na mnogim dionicama, a najznačajniji radovi se izvode na dionici Mioska - Crkvine u dužini 10 kilometara, osim sasijecanja krivina, rekonstrukcije mostova i tunela, gdje god je to moguće biće izgrađena i treća traka. Treća traka kroz Sutomore biće duga dva kilometra, a završena 20. maja, istog dana vozačima će na upotrebu biti predata i treća traka dionice puta uz Kufin, a prvog juna Bulevar od Rafailovića do Zavale. Za prvi dan juna planirana je i predaja rekonstruisanih djelova puta, pojačanih sa trećom trakom sa obje strane trajekta. Dakle, u Lepetanima i Kamenarima, kao i treća traka uz Savinu u Herceg Novom.
Crnogorsko primorje će spremno dočekati turiste, makar što se najava tiče, ali i gradilišta na terenu idu i prilog Grbovićevim očekivanjima. Međutim, osim Primorja Direkcija za saobraćaj finansira i nadzire radove i na drugim putevima u Crnoj Gori.
-Na putnom pravcu Risan-Žabljak se radi neprekidno, mada po etapama. Dionica Lipci-Knez laz će biti završena do 13. jula i tada ćemo od mora do Dragalja, u dužini od 18,5 kilometara imati modernu saobraćajnicu. Za nekoliko dana ćemo izabrati izvođača radova za dionicu od Dragalja do Grahova a sredinom maja će je i mašine "napasti". Dionicu puta od Grahova do Osječenice planiramo raditi od početka juna, a posljednji dio puta Risan - Nikšić, od Osječenice do Vilusa počećemo raditi početkom naredne godine i zasigurno ga završiti do kraja 2009. godine, samouvjeren je Veselin Grbović.
Ne završava se put Risan-Žabljak u Vilusima, ili pak u Nikšiću. Zna to i direktor Grbović i iznosi dinamiku radova na njegovoj, možda i težoj polovini.
- Zimski uslovi su prekinuli radove na putu Žabljak-Risan, odnosno na njegovom dijelu od tunela Ivica do Žabljaka, pa će i oni biti, nakon sprovedene tenderske procedure nastavljeni. Osim puta, ostalo je da finiširamo radove na tunelu, kao i da ga osvijetlimo. Radovi će početi u aprilu ili početkom maja, a dio od Ivice do Šavnika i dalje prema Jasenovom Polju i Nikšiću biće rekonstruisan i osposobljen za nesmetan saobraćaj tokom cijele godine, iznosi planove razvoja putne infrastrukture Veselin Grbović, direktor Direkcije za saobraćaj Crne Gore.

Veselin DrljeviĆ

Autoput

Projekat za dionicu autoputa kroz Crnu Goru od Smokovca do Uvača, u dužini od 43,5 kilometara, biće završen do kraja aprila, a fizibiliti studiju radi francuska firma "Luj Berže", i kako stvari stoje, početak izgradnje bi mogao da se desi potkraj godine, a da se procedura oko projekta i finansijske konstrukcije za druge dionice radi u toku izgradnje pomenutog dijela autoputa. Grbović je naglasio da, ako dinamika rada bude ovim tempom, Crnogorci za desetak godina mogu računati da putuju, kako autoputem, tako i modernom Jadransko-jonskom brzom cestom, sigurnim magistralama i kvalitetnim regionalnim putevima, da će tranzit zaobići gradska jezgra, da će mostovi i usjeci biti sigurni, a da će se tenderom izabrati firme koje će o svemu tome, kao i prohodnosti puteva tokom cijele godine, voditi računa.

Obilaznicama oko gradova

Vozače jako nerviraju gradske gužve. Procentualni porast broja automobila u Crnog Gori je, vjerovatno, najveći u Evropi, pa su gradske ulice postale tijesne za sve. I o tome ljudi u Direkciji za saobraćaj vode računa. Zajedno sa Ministarstvom saobraćaja planiraju i finasiraju, za sada projekte a u bliskoj budućnosti i radove na zaobilaznicama oko gradskih jezgara. Prema riječima Veselina Grbovića, skoro svaki grad u Crnoj Gori će biti "opasan" zaobilaznicom.
- U planu su obilaznice oko Bijelog Polja, Rožaja, Berana, Kolašina, Podgorice, Golubovaca, Bara, Tivta, Kotora, Budve i Nikšića. U Bijelom Polju se već radi. Premošćen je Lim, a izgradnja zaobilaznice će uskoro početi. Slična je situacija sa Kolašinom, dok je projektna dokumentacija u izradi ili pri samom kraju za obilaznice okolo Tivta, Rožaja, Berana, Golubovaca...

Prioritet kroz Vraneš

Jadranska magistrala i put Risan-Žabljak jesu od vitalnog interesa za Crnu Goru, ali Direkcija za saobraćaj će pozamašna sredstva potrošiti i na rekonstrukciju i asfaltiranje regionalnih puteva. Direktor Grbović kaže da će radovi biti nastavljeni tamo gdje su zimski uslovi "stavili zabran" krajem prošle godine.
- Put Slijepač Most-Tomaševo će biti nastavljen, ukoliko "svanu dani", to znači u aprilu. Tender za izbor izvođača je raspisan i sredstva su opredijeljena. Preostaje da opština završi eksproprijaciju i radovi će biti nastavljeni. Prošle godine smo završili jedan dio, drugi od osam kilometara biće završen do kraja septembra tekuće godine, i nećemo tu stati. Cilj je da spojimo Bijelo Polje i Pljevlja modernom saobraćajnicom. Moramo raditi postepeno i završićemo i prije očekivanja mnogih.
Osim puta kroz Vranešku dolinu, od regionalnih puteva Direkcija će asfaltirati dio puta Nikšić - Gacko kroz Dugu.
- U planu je asfaltnim slojem presvučemo sedam kilometara od Prenke prema Krscu, a biće još radova na nekim manje frekvrentnim regionalnim putnim pravcima, kaže Grbović.

Sedam miliona za željeznicu

Direkcija za saobraćaj odnedavno je finansijer redovnog održavanja željezničkih pruga Crne Gore. I tu se planiraju pozamašna sredstva za održavanje i sanacije.
Za željezničke pruge ove godine ćemo izdvojiti 7.200.000 eura, od čega dva miliona za zamjenu tucanika, za izgradnju skretnica, sanaciju tunela i osposobljavanje prelaza, naročito dva u Bijelom Polju. Dio sredstava će biti izdvojen za fizibiliti studiju izgradnje željezničkog pravca Nikšić-Čapljina, kaže Grbović, a na pitanje: "Znači li to da će se graditi ta pruga?" odgovara: - Nikada se ne zna. Puteva nije mnogo. Bosanci su jako zainteresovani, a ni Crnoj Gori neće biti zgoreg. Vidjećemo, neka postoji studija opravdanosti i, ako je moguće projekat, pa šta bude. Uostalom, i bila je nakada ta pruga.
Grbović napominje da bi, ako se kockice slože, u skoroj budućnosti mogli pristupiti izgradnji željezničke pruge Bijelo Polje-Pljevlja.
- Ozbiljno razmišljamo o tom željezničkom kraku, kaže Grbović.

Mostovi i klizišta

U planu je izgradnja i rekonstrukcija više mostova na crnogorskim putevima. Direktor Grbović o Verigama, kao rješenju za "forsiranje" Boke neće da priča još, ali o drugim svakako.
- Izgradnja mosta Port Milena u Ulcinju je izvjesna, kao i u skoroj budućnosti, 550 metara dugačkog mosta preko rijeke Komarnice kod Šavnika. Projektna dokumentacija se radi, ali će Direkcija do početka turističke sezone rekunstruisati most na Juškovića potoku (ulaz u Mojkovac), a nakon sezone Ibar 1 i 2 na putu Rožaje-Štimljani te Bać 2 na putnom pravcu Berane-Rožaje. I klizišta Praskavica 1 i 2 i Sveti Stefan će tokom ove kalendarske godine biti sanirana, tvrdi Grbović.

Ko radi, a ko plaća

Crnogorski putevi su gradilište, a ko plaća i ko radi na tim putevima? pitanje na koje je Grbović odgovorio: - Tenderi za izgradnju putne infrastrukture u Crnoj Gori za ovu godinu su vrijedni preko 150 miliona eura i malo će tih sredstava biti preneseno u sledeću. Sredstva su, dakle, od svjetske banke, dio će obezbijediti opštine i država Crna Gore, kaže Grbović i napominje da se nije desila opravdana žalba na proceduru dobijanja posla na tenderskoj komisiji.
- Sve je transparentno i dostupno. Prednost dobijaju firme sa najboljim ponudama, a u Crnoj Gori rade eminentna svjetska preduzeća za izgradnju puteva. Štrabah, Para, Alpina... interesuju se Kinezi, Španci, Rusi Italijani, naročito za autoput, a i crnogorske firme Tehnoput, Crnagoraput, Mehanizacija i programat su se nametnule, ističe Veselin Grbović.

Dan

Ekonomija
PREDSJEDNIK KHOV TVRDI DA JE CRNOGORSKo TRŽIŠTE KAPITALA NAJVEĆE REFORMSKO DOSTIGNUĆE
Đikanović: Najbolji smo


Ukupna vrijednost svih kompanija u Crnoj Gori čijim akcijama se trguje na berzi na kraju 2007. godine iznosila je 4,5 milijardi eura, dok je ukupan promet svih akcija bio 727 miliona eura, saopštio je juče predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović.
- Crna Gora je prema ostvarenim rezultatima poslovanja na tržištu kapitala u 2007. godini lider u regionu - kazao je Đikanović i napomenuo da je tržišna kapitalizacija duplo veća u odnosu na bruto domaći proizvod koji je u prošloj godini bio 2,2 milijarde eura. On je naveo da je u Hrvatskoj tržišna kapitalizacija u odnosu na BDP iznosila 159,1 odsto, a u Makedoniji 101,5 odsto. Crna Gora je i prema ostvarenom prometu akcija prva u regionu, što u odnosu na crnogorski BDP iznosi 33 odsto, dok je taj odnos u Hrvatskoj bio 26,85 odsto, a Makedoniji 13,7 odsto. U odnosu na 2006. godinu vrijednost svih akcija na crnogorskom tržištu veća je za 1,9 milijardi eura.
- Naše tržište je najživlje i najotpornije na promjene i turbulencije koje su se osjećale dobrim dijelom prošle godine - kazao je Đikanović i dodao da su razvoj i funkcionisanje tržišta kapitala najveće reformsko dostignuće u Crnoj Gori. Ukazao je da su svi koji su od 2002. godine uložili jedan euro na tržištu kapitala, do danas zaradili 410 eura, ističući da je zaradilo najmanje 400 hiljada građana Crne Gore.
Novi kapital, kako tvrdi, koji je prošle godine uložen u kompanije iznosio je 202 miliona eura, dok je od 2001. godine posredstvom tržišta prikupljeno i investirano u preduzeća i banke oko 454 miliona eura.
Ukupan obim poslovanja hartijama od vrijednosti prošle godine iznosio je preko 947 miliona eura, od čega je 727 miliona ostvareno u berzanskim transakcijama, dok se ostatak odnosi na korporativne aktivnosti.
Napominje da je prošle godine najviše trgovano akcijama kompanija 573,6 miliona eura, a najviše akcijama Telekoma, Elektroprivrede, Kombinata aluminijuma, Luke Bar i Plantaža, Eurofondom, Trendom i HLT-om. Đikanović očekuje da će interesovanje za crnogorsko tržište rasti i u narednom periodu, na šta ga navodi interesovanje banaka za obavljanje kastodi poslova, osnivanje novih investicionih fondova i očekivani razvoj privatnih penzionih fondova.

L.S.

Kontrolisali 48 hiljada ličnih karata

Đikanović je kazao da je MMF razvoj tržišta kapitala prilično pozitivno ocijenio sa apekta rasta i učešća investitora, a ista ocjena važi i za efikasnost KHOV u odnosu na budžet i troškove. On je kazao da je za 5. mart najavljena nova misija MMF koja će se isključivo baviti tržištem kapitala, ocjenom usklađenosti sa međunarodnim standardima.
- To će nam koristiti da vidimo gdje smo u očima potencijalnih investitora - rekao je Đikanović.
Kazao je da je ocjena MMF-a objavljena u medijima, da tržište kapitala nije dovoljno kontrolisno u Crnoj Gori, navedena u preliminarnom izvještaju te organizacije.
- Mi smo im u 2006. godini dostavili 48 hiljada kontrola, uglavnom zbog falsifikata ličnih karata - što je, kako je rekao, kasnije i objavljeno u izvještaju MMF-a. Dodao je da je Komisija u prošloj godini sprovela 200 kontrola na tržištu hartija od vrijednosti

Još tri firme za VOIP servis


Podgorica(MINA-BUSINESS) - Agencija za telekomunikacije i poštansku djelatnost odlučila je juče da dodijeli tri licence za pružanje javnog servisa prenosa govora preko mreža baziranih na Internet protokolu (VOIP).
Licence, koje će biti uručene naknadno, dobili su Pošta Crne Gore, hercegnovski IT Montenegro i konzorcijum koji čine hrvatski Vox Mundi i podgorička Hemera tehnolodžis.
Licence za VOIP već imaju PTT Inženjering, VOIP i Alijans telekomi, ulcinjski Montekom i albanski Dimal telekom.
Crnogorsko-hrvatski konzorcijum ponudio je iznos jednokratne naknade od 15 hiljada eura i investicije u narednih pet godina od 220 hiljada eura, kao i otvaranje 50 radnih mjesta. Početak komercijalnog rada predvi-đen je za 1. septembar.
Firma Vox Mundi, prema podacima sa Interneta, bavi se poslovima sistemskih integracija i telekomunikacija i "pionir" je u Hrvatskoj na polju implementacije VOIP-a. Osnivači Hemera tehnolodžisa su Oleg Obradović i Milan Perović koji su ranije bili članovi uprave Crnogorskog telekoma.
IT Montenegro je ponudio naknadu od 12,5 hiljada eura, dok bi sa komercijalnim počeli u martu ove godine. Osnivač i izvršni direktor firme je Vladimir Šipčić.
Za jednokratnu naknadu državna Pošta Crne Gore ponudila je iznos od 10,1 hiljadu eura uz obavezu komercijalnog početka rada sredinom godine.
Iz Agencije su saopštili da su ponuđači u priloženoj dokumentaciji prezentirali široku lepezu servisa koju podržavaju ove tehnologije, i to za potrebe poslovnih korisnika i građana.

Inflacija 16,5 odsto

Podgorica - Bazična stopa inflacije u 2007. godini, koja je po prvi put izračunata u Crnoj Gori, iznosila je 3,2 odsto
Istraživanje Centralne banke Crne Gore o bazičnoj stopi crnogorske inflacije isključilo je iz njenog kreiranja poljoprivredne proizvode, naftu i naftne derivate i administrativno kontrolisane proizvode u koje spadaju ljekovi, električna energija, fiksna telefonija...
- Istraživanje je pokazalo da su bila opravdana naša očekivanja da će u 2007. bazična stopa inflacije biti značajno niža od tekuće stope inflacije - kazao je "Vijestima" glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris.
Fabris je rekao da je eksterna inflacija koja obuhvata kretanje cijena onih proizvoda koji su isključeni iz obračuna bazične inflacije, iznosila 16,5 odsto.
Tokom prošle godine u Crnoj Gori su, između ostalog, poskupjeli prehrambeni proizvodi, struja i telefon.
Prema Monstatu godišnja stopa inflacije iznosila je 7,7 odsto, a prosječna 4,2 odsto.
Fabris je rekao da treba imati u vidu da se bazična stopa inflacije, koja je u 2007. bila 3,2 odsto, računa u odnosu na godišnju stopu inflacije.
Glavni ekonomista CBCG kaže da se na osnovu obračuna bazične stope mogu izvesti brojni zaključci, od kojih je najznačajniji da je ona relativno niska, što znači da je prostor za djelovanje monetarne i ekonomske politike na obaranje inflacije bio ograničen.
- Na osnovu analiza bazične inflacije postaje jasno da je uticaj administrativno određenih cijena izrazito jak, tačnije strukturni prelomi tih cijena čine varijacije inflacije u Crnoj Gori izrazitim u decembru 2005. i julu 2007. godine. Treba razmišljati o postepenom usklađivanja tih cijena, jer rast cijena bez prethodne najave negativno utiče na inflatorna očekivanja i projektovanje inflacije. Posebno ukoliko se dešava naporedo sa nekim drugim eksterniim šokom kao što je rast cijena nafte i naftnih derivata. Postepeno otklanjanje cjenovnih dispariteta vodiće nižem nivou inflacionih očekivanja - istakao je Fabris, a kao primjer naglog rasta cijena bez adekvatne najave navodi rast cijena struje u prethodnoj godini i skok telefonskih usluga u 2004.
Fabris je kazao da su inflacija i deflacija nešto što može "vrlo skupo" koštati ekonomije tako da kreatori monetarne i ekonomske politike moraju utvrditi kretanje inflacije pri čemu se mora napraviti razlika između inflacije koja je posljedica jednokratnih šokova i one koja je trajnije prirode.
- Bazična stopa inflacije isključuje kretanje određenih kategorija proizvoda i ona je na neki način pokazatelj kretanja trenda. Kategorije proizvoda koje se najčešće isključuju, su one čije formiranje cijena nije pod uticajem uobičajenih ekonomskih kretanja. Na njih se teško može uticati mjerama monetarne i ekonomske politike, već bi se prije moglo reći da su rezultat određenih specifičnosti - pojasnio je Fabris.
Iz obračuna se najčešće isključuju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi (njihovo kretanje je u velikoj mjeri rezultat klimatskih faktora), energija, administrativno kontrolisane cijene (rezultat su promjena odluka kreatora ekonomske politike), kamatne stope (povećanje kamatnih stopa radi obaranja inflacije bi onda moglo biti tretirano kao rast inflacije), efekti promjena poreza, efekti promjena cijena koji su rezultat jednokratnih šokova (u pitanju su mjere poput promjena carinskih stopa, subvencija ...), sezonski uticaji...


Vijesti

29 February 2008 16:05 pm
MONTENEGROBERZA - IZVJEŠTAJ
Mehanizacija i programat dobitnik dana

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Akcije kompanije Mehanizacija i programat predvodile su dobitnike na Montenegroberzi, ojačavši dvostruko na tri EUR.

Indeks Moste posljednjeg dana trgovine ove sedmice porastao je 0,28 odsto na 1446,5 poena.

Rasle su Plantaže 0,4 odsto na 1,28 EUR, Cetinjeturist 7,3 odsto na 29,63, Luka Bar 0,7 odsto na 2,5, Marina 0,4 odsto na 4,02, Pobjeda 4,5 odsto na 9,54, Željeznice 1,9 odsto na 4,25 i Zetatrans 0,2 odsto na 2,05 EUR.

Jačale su i akcije Oboda 2,6 odsto nas 39 centi, Mimoze 8,5 odsto na 19,55 EUR, Rudnika uglja 12 odsto na 5,49 i Željezare 3,3 odsto na 15,5 EUR.

Na vrijednosti su gubili Crnagoraput 4,4 odsto na 7,11 EUR, Hipotekarna banka 0,1 odsto na 1012,38, Jadransko brodogradilište 0,5 odsto na 16,9, Kombinat aluminijuma blago na 16,45, Onogošt 2,2 odsto na 4,29, Barska plovidba 1,6 odsto na 4,35 i Institut crne matalurgije 2,2 odsto na pet EUR.

Izbor je izgubio 2,1 odsto na 14,58 centi, a MMK Standard blago na 6,72 EUR.

Trgovalo se jedino akcijama HLT fonda koji je ojačao 0,5 odsto na 21,01 centi. Obveznice Fonda za restituciju su pale 0,8 odsto na 43 centi.

Promet je iznosio 976,5 hiljada EUR, za četvrtinu više nego u četvrtak.
(kraj) nus/bvm

Srbi će na more i dalje dolaziti u velikom broju


Beograd - Sudeći prema interesovanju srbijanskih tur-operatora, gosti iz Srbije doći će ove godine u Crnu Goru u velikom broju, a kriza nastala proglašenjem nezavisnosti Kosova neće se odraziti na posjetu sa tog tržišta - utisak je prvoga dana Međunarodne turističke berze koja je juče počela u Beogradu.
Direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović na konferenciji za novinare prisutne je informisao, o rezultatima prethodne turističke sezone, budućim projektima i novostima u turističkoj ponudi. Poseban akcenat je stavljen na Zakon o bezbjednosti hrane i uredbi o plaćanju eko-taksi.
Turističku ponudu Crne Gore na ovom sajmu tradicionalno je predstavilo Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i NTO, u saradnji sa strateškim partnerima i turističkom privredom. Pored centralnog štanda NTO, u sali posebne štandove i nastup imaju i lokalne turističke organizacije , crnogorski hotelijeri i agencije.
Za narednu turističku sezonu očekuje se posjeta iz Srbije na istom nivou kao i prošle godine, koja je prema zvaničnim statističkim podacima za 2007. iznosila oko 400.000 turista. Prema riječima direktora Turističke organizacije Budva Jelene Rađenović interesovanje je izuzetno veliko.
- Zadovoljni smo interesovanjem i već sada imamo dobre najave o popunjenosti kapaciteta u predsezoni koja će biti za trećinu bolja nego lani - kazala je Rađenović za ŃVijesti".
Navodeći da na sajmu učestvuje više od 700 domaćih i stranih turističkih organizacija, agencija, hotela, banaka, osiguravajućih društava, Rađenović je kazala da je ponuda Budve predstavljena u hali tri, na štandu od 108 kvadrata.
- Na štandu TO Budve svoju ponudu predstavljaju HTP Budvanska rivijera, hotel Rivijera, agencija Adriatik ekspres i NVO Petrovac na moru a TO Budva je pored svog seta promotivnih materijala izložila i propagandni materijal svih hotelskih preduzeća koji nisu u mogućnosti da učestvuju na sajmu - kazala je Rađenović.
Srbijansko tržište predstavlja jedno od najlojalnijih Crnoj Gori, imajući u vidu da pola miliona gostiju iz te države ljetuje na našoj obali, minule sezone su u manjem broju ljetovali na Budvanskoj rivijeri, zbog čega je i pojačana propaganda budvanskih turističkih poslenika.
Na sajmu se predstavila i Turistička organizacija Herceg Novog na čijem štandu su predstavljene ponude hotelske kuće Sun Resort, Delfin, Metalurg i Centar Igalo.
Direktor TO Herceg Novi Bogdan Kočetanović je uvjeren da će ove godine broj Beograđana koji ljetuju na hercegnovskoj rivijeri biti veći nego lani, kada je čak 21,4 odsto svih turista bilo iz glavnog grada Srbije. Na štandu je predstavljen i novi propagandni materijal, opšti prospekt grada, katalozi hotela, kulturno-istorijskog nasljeđa i mapa grada.



V.L.-S.K.

--------------------------------------------------------------------------------

MAĐARI HIT


Turistička organizacija Budve istovremeno će se predstavljit i na Berzi turizma u Budimpešti, koja se održava u -istom terminu kao i Beogradski sajam.
- Na Međunarodnom sajmu turizma u Budimpešti na štandu turističke agencije Adria turs, TO Budva će imati svoj pult na kome će prezentovati budvansku rivijeru sa promotivnim materijalom naše organizacije - kazala je Rađenović.
Mađarski gosti prošle sezone bili su pravo otkriće, jer ih je u Budvi boravilo skoro 19.000, što je čak osam puta više nego tokom ljeta 2006.

Vijesti

Inflacija prema Monstatu 7,7 odsto


Podgorica - Glavni ekonomista Centralne banke dr Nikola Fabris reagovao je na tekst pod naslovom "Inflacija 16,5 odsto" u jučerašnjim "Vijestima".
- Nekorektan je i nepotpun naslov koji je objavljen povodom mog teksta u vašem listu od 29.2.2008. godine, jer se iz njega može zaključiti da je inflacija na godišnjem nivou 16,5 odsto, što nije tačno, i ne proističe iz teksta koji prati naslov.
Rast cijena od 16,5 se odnosi samo na grupu proizvoda koji su isključeni iz obračuna bazične inflacije i na čije kretanje cijena se ne može uticati mjerama ekonomske politike, odnosno njihov rast je vezan za strukturno prilagođavanje i eksterne šokove (struja, naftni derivati, fiksna telefonija, ljekovi i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi).
Stvarna inflacija, prema Monstatovom podacima je 4,2 odsto prosječna, odnosno 7,7 odsto na godišnjem nivou za 2007.
Nepotpunim izvlačenjem naslova iz konteksta moje autorske analize rađene za vaš list doveli ste crnogorsku javnost u zabludu koja upućuje na pogrešan zaključak da je godišnja inflacija 16,5 odsto što, ponavljam, nije tačno - navodi se u Fabrisovom reagovanju.

Vijesti

MDLF suvlasnik i TV Vijesti

Podgorica - Media Development Loan Fund (MDLF), poznati američki fond za razvoj nezavisnih medija, dokapitalizacijom Televizije Vijesti, postao je vlasnik 25 odsto najmlađe televizijske stanice u Crnoj Gori.
Televiziji Vijesti početkom ove sedmice dodijeljeno je pravo da emituje svoj program posredstvom kablovskih operatera i internet platformi i njen signal uskoro će biti dostupan gledaocima koji su se pretplatili na neku od distributivnih mreža: Extra TV, BBM, Kabling...
Na tenderu koji je u međuvremenu raspisan, TV Vijesti konkurisaće i za dodjelu frekvencija, pa će od maja, kada će startovati sa punom programskom šemom, njen program biti dostupan i preko običnih antena u desetak većih gradova. Izuzetak je Podgorica za koju Agencija za radio difuziju tvrdi da zasad nema raspoloživih frekvencija, mada neke od postojećih TV stanica koriste po nekoliko kanala.
- Media Development Loan Fund sa zadovoljstvom objavljuje da je uzeo 25 odsto učešća u Televiziji Vijesti. MDLF u ovo partnerstvo unosi veliko iskustvo u televizijskom biznisu, i na globalnom i na regionalnom nivou. MDLF je imao ključnu ulogu sa svojom pomoći RTV B92 da se razvije u vodeću nezavisnu TV stanicu u jugoistočnoj Evropi, i upotrijebiće sve svoje znanje da pomogne Televiziji Vijesti kako bi ona postala dinamična, atraktivna i uspješna u svom poslovanju - izjavio je zamjenik izvršnog direktora MDLF-a Harlan M. Mandel.
- Tender Agencije za radio-difuziju od 15. februara za izdavanje novih frekvencija je primljen blagonaklono, ali i sa žaljenjem, jer ne pokriva teritoriju Podgorice. Nadamo se da će Agencija uskoro biti u mogućnosti da obezbijedi novu frekvenciju za teritoriju glavnog grada i uvjereni smo da nova televizija može postati realnost za gledaoce. Televizija Vijesti će građanima Crne Gore pružiti profesionalno novinarstvo visokog kvaliteta i igraće važnu ulogu u političkom i kulturnom životu zemlje - ocijenio je Mandel.
On je rekao da ova investicija daje MDLF-u mogućnost da proširi svoj dugotrajni i uspješni odnos sa nezavisnim dnevnikom "Vijesti", partnerstvo koje je počelo 1997. godine kada je pružena pomoć osnivačima Dejli presa u kreiranju prvog biznis plana za dnevnu novinu i obezbijeđen zajam za kupovinu prve štamparske mašine.
- MDLF je ponosan što dugoročno podržava medijski biznis čija nezavisnost i vitalnost su tako značajni za kontinuirani razvoj Crne Gore i regiona, i nestrpljivo očekuje da pomogne Televiziji Vijesti u pružanju vrhunskog izvještavanja, informisanja i zabave stanovništvu Crne Gore - istakao je Mandel.
- Osim zadovoljstva koje imamo zbog potvrde dugogodišnjeg povjerenja u profesionalne mogućnosti osnivača najuticajnijeg lista koji su i idejni pokretači, ali i realizatori ideje o pokretanju nove televizije, strateško partnerstvo sa MDLF, uliva nam i dodatnu sigurnost, da ćemo se lakše suočavati sa izazovima koji su pred nama. Iskustvo MDLF u formiranju elektronskih medija u regionu je posebno važno i zbog lakšeg premošćavanja administrativnih barijera koje su manje-više iste. Dokapitalizacija MDLF znači istovremeno i veću finansijsku sigurnost, veoma važnu za početne korake svakog medija, a posebno elektronskog- izjavio je izvršni direktor TV Vijesti Slavoljub Šćekić.
MDLF pruža finansijsku podršku i know-how u više od 130 nezavisnih medija u svijetu. Pored strateškog partnerstva sa dnevnim listom "Vijesti", koje je obnovljeno u oktobru, u regionu MDLF je suvlasnik RTV B92, zatim u Alternativnoj televiziji u Banjaluci, Novom listu iz Rijeke, a podržava i agenciju Beta i nezavisnu televiziju na Kosovu.

Vijesti

Neka neka, tako treba. Stvarno se iznenadim u Budvi svake godine. Ludnica, a naći smještaj... Mada mi je plaža od PH ajme... Mislim da iskoristim još dok mogu, kad bude tamo noćenje tristotinjak eura, sumnjam da ću si moći priuštiti, a ulaz na plažu dvadesetak eura... Do tada, juhu ;)

MDLF suvlasnik i TV Vijesti

Podgorica - Media Development Loan Fund (MDLF), poznati američki fond za razvoj nezavisnih medija, dokapitalizacijom Televizije Vijesti, postao je vlasnik 25 odsto najmlađe televizijske stanice u Crnoj Gori.
Televiziji Vijesti početkom ove sedmice dodijeljeno je pravo da emituje svoj program posredstvom kablovskih operatera i internet platformi i njen signal uskoro će biti dostupan gledaocima koji su se pretplatili na neku od distributivnih mreža: Extra TV, BBM, Kabling...
Na tenderu koji je u međuvremenu raspisan, TV Vijesti konkurisaće i za dodjelu frekvencija, pa će od maja, kada će startovati sa punom programskom šemom, njen program biti dostupan i preko običnih antena u desetak većih gradova. Izuzetak je Podgorica za koju Agencija za radio difuziju tvrdi da zasad nema raspoloživih frekvencija, mada neke od postojećih TV stanica koriste po nekoliko kanala.
- Media Development Loan Fund sa zadovoljstvom objavljuje da je uzeo 25 odsto učešća u Televiziji Vijesti. MDLF u ovo partnerstvo unosi veliko iskustvo u televizijskom biznisu, i na globalnom i na regionalnom nivou. MDLF je imao ključnu ulogu sa svojom pomoći RTV B92 da se razvije u vodeću nezavisnu TV stanicu u jugoistočnoj Evropi, i upotrijebiće sve svoje znanje da pomogne Televiziji Vijesti kako bi ona postala dinamična, atraktivna i uspješna u svom poslovanju - izjavio je zamjenik izvršnog direktora MDLF-a Harlan M. Mandel.
- Tender Agencije za radio-difuziju od 15. februara za izdavanje novih frekvencija je primljen blagonaklono, ali i sa žaljenjem, jer ne pokriva teritoriju Podgorice. Nadamo se da će Agencija uskoro biti u mogućnosti da obezbijedi novu frekvenciju za teritoriju glavnog grada i uvjereni smo da nova televizija može postati realnost za gledaoce. Televizija Vijesti će građanima Crne Gore pružiti profesionalno novinarstvo visokog kvaliteta i igraće važnu ulogu u političkom i kulturnom životu zemlje - ocijenio je Mandel.
On je rekao da ova investicija daje MDLF-u mogućnost da proširi svoj dugotrajni i uspješni odnos sa nezavisnim dnevnikom "Vijesti", partnerstvo koje je počelo 1997. godine kada je pružena pomoć osnivačima Dejli presa u kreiranju prvog biznis plana za dnevnu novinu i obezbijeđen zajam za kupovinu prve štamparske mašine.
- MDLF je ponosan što dugoročno podržava medijski biznis čija nezavisnost i vitalnost su tako značajni za kontinuirani razvoj Crne Gore i regiona, i nestrpljivo očekuje da pomogne Televiziji Vijesti u pružanju vrhunskog izvještavanja, informisanja i zabave stanovništvu Crne Gore - istakao je Mandel.
- Osim zadovoljstva koje imamo zbog potvrde dugogodišnjeg povjerenja u profesionalne mogućnosti osnivača najuticajnijeg lista koji su i idejni pokretači, ali i realizatori ideje o pokretanju nove televizije, strateško partnerstvo sa MDLF, uliva nam i dodatnu sigurnost, da ćemo se lakše suočavati sa izazovima koji su pred nama. Iskustvo MDLF u formiranju elektronskih medija u regionu je posebno važno i zbog lakšeg premošćavanja administrativnih barijera koje su manje-više iste. Dokapitalizacija MDLF znači istovremeno i veću finansijsku sigurnost, veoma važnu za početne korake svakog medija, a posebno elektronskog- izjavio je izvršni direktor TV Vijesti Slavoljub Šćekić.
MDLF pruža finansijsku podršku i know-how u više od 130 nezavisnih medija u svijetu. Pored strateškog partnerstva sa dnevnim listom "Vijesti", koje je obnovljeno u oktobru, u regionu MDLF je suvlasnik RTV B92, zatim u Alternativnoj televiziji u Banjaluci, Novom listu iz Rijeke, a podržava i agenciju Beta i nezavisnu televiziju na Kosovu.

Vijesti

Dobra stvar!Ovo sam ocekivao od kada su najavili da otvaraju televiziju.

A sto casti ti?

A sto casti ti?

Casti mi,nevjerujem da ti neznas!B 92 je njihov i mislim da je to dovoljno.

01 Mar 2008. 22:37 CdM

Tržni centar, bioskopi, lokali...

Savremeni tržni centar Delta Siti Montenegro na prostoru nekadašnje fabrike “Marko Radović” biće otvoren najdalje do početka jeseni.

Prema riječima PR kompanije ''Čelebić'', izvođača radova, Maje Krstajić, zanatski i instalaterski radovi su u završnoj fazi, piše Republika.

“O datumu otvaranja će odlučiti investitor, ali je izvjesno da će to biti do početka jeseni”, kazala je Krstajić.

Ona je dodala da je želju ''Čelebića'' da gradi savremeni, svjetski tržni centar u projektu konkretizovao tim ''Moore Architects'' iz Izraela.

''Delta Siti Montenegro je prvi objekat te vrste u Crnoj Gori. Impresivan je ne samo po svojim dimenzijama, već prije svega sadržajem i svjetskim brendovima, koji su zakupci prostora. Nalazi se na parceli od 42 hiljade

kvadrata, imaće i 650 parking mjesta – objasnila je Krstajić.

Objekat se može podijeliti u četiri funkcionalne cjeline, a, kako je navela Krstajić, to će biti supermarket
''Maksi'' površine tri hiljade kvadrata, bioskopske dvorane i lokali za iznajmljivanje.

“Posebno su interesantne bioskopske dvorane, projektovane u saradnji sa firmom ''Yarom Frame'', koja je zastupnik sinemaoperatera, a biće i zakupac ovog prostora. To je lijepa novost za sve ljubitelje bioskopa koji će moći da uživaju u projekciji filmova na evropskom i svjetskom nivou “, istakla je Krstajić.

01 Mar 2008. 14:27 CdM

Očekuju prihod od 25 miliona eura

Poslovni sistem Merkator ostvario je protekle godine čisti prihod od 2,4 milijarde eura, u Crnu Goru će u 2008. investirati oko šest miliona eura, a planira da poslovanje proširi i na tržišta Mekedonije i Bugarske, saopšteno je na Međunarodnoj novinarskoj konferenciji u Ljubljani na kojoj su prezentovani rezultati rada tog sistema.

Predsjednik uprave Merkatora Žiga Debeljak saopštio je da je čisti prihod tog sistema u protekloj godini veći za 18,4 odsto u odnosu na 2006.i iznosi 2,4 milijarde eura i da će u osnovna sredstva uložiti 264 miliona eura, prenosi dnevni list Pobjeda.

Naveo je da je čisti poslovni rezultat Merkatora protekle godine dostigao 43,8 miliona eura i podsjetio da taj sistem ima preduzeća u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, a od nedavno i u Crnoj Gori. Istakao je da je jedan od strateških ciljeva Merkatora ulazak na nova tržišta u regionu.


Izvršni direktor Merkator Meksa kompanije koja upošljava 289 radnika, Ivan Karadžić podsjetio je da je poslovodstvio kompanije Meks koja uspješno posluje na našem tržištu od 1995. krajem protekle godine potpisalo ugovor o strateškom povezivanju sa poslovnim sistemom Merkator i istakao da je njihov strateški cilj povećanje tržišnog udjela u Crnoj Gori.

„U 2008. godini planirali smo investicije u iznosu od šest miliona eura“, saopštio je Karadžić.

Očekujemo da ove godine ostvarimo čist prihod od 25 miliona eura.

01 Mar 2008. 22:06 | Izvor: CdM

Za pješačenje i biciklizam 900 hiljada eura

Promocija crnogorskog turizma je trenutno jedna od glavnih aktivnosti turističkih organizacija i resornog ministarstva.

Sve aktivnosti imaju za cilj da doprinesu podizanju kvaliteta turističkog proizvoda i još boljem pozicioniranju Crne Gore na medjunarodnom tržištu.

Stvaraju se novi turistički proizvodi, a jedan od njih je i projekat hiking&biking, odnosno pječašenje i biciklizam, za koje se trenutno radi sistem staza u Nacionalnom parku Skadarskog jezera.

“Za realizaciju projekta hiking&biking iz državnog budžeta izdvojeno je 900 hiljada eura. Posmatrano sa aspekta budućeg turističkog razvoja ovaj projekat predstavlja oblik turizma koji je orjentisan na prirode sa najvećim potencijalom razvoja”, saopšteno je iz ministarstva finansija.

Jedan od ciljeva revizije Master plana za razvoj turizma jeste integrisanje zaleđa i planinskog dijela u turistički razvoj Crne Gore.

“Izgradnjom nove i unapređenjem postojeće infrastrukture doprinijeće se produžetku turističe sezone, rastu zaposlenosti i prihoda od turizma kao i pozicioniranju Crne Gore kao međunarodno konkuretne i jedinstvene destinacije za pješačenje i biciklizam”, objašnjavaju u ministarstvu finansija.



U 2008.godini planira se izrada programa i projektne dokumentacije kojom će se sagledati sadašnje stanje infrastrukture i dati predlog za unapređenje postojećih i izgradnju novih staza.

Valorizacija planinskog dijela Crne Gore i nacionalnih parkova su izuzetno važni za realizaciju projekta hiking & biking, koji treba da doprinese jedinstvu crnogorskog turističkog proizvoda i privlačenju visokoplatežne klijentele sa tržišta Zapadne, Centralne i Sjeverne Evrope, gdje je ovaj vid turizma veoma popularan.

Stalnim povećanjem broja stranih turista uočila se potreba da se već na graničnim prelazima informišu o turističkim destinacijama i sadržajima u Crnoj Gori.

Za postavljanje elektronskih info punktova povezanih sa portalom ministarstva turizma i zaštite životne sredine na graničnim prelazima i unutrašnjosti izdvojeno je 300 hiljada eura.

Realizacijom ovog projekta će se omogućiti da turistima na samom ulasku u Crnu Goru budu dostupne sve relevantne informacije.

Linija Podgorica-Sarajevo do ljeta


PODGORICA - Nedavno je crnogorski avio prevoznik Montenegro airlines poslao pismo namjere BH-Airlinesu u kojem ih poziva na sastanak kako bi dogovorili modele saradnje.
Redovan saobraćaj od Podgorice do Sarajeva mogao bi biti uspostavljen tokom ovog ljeta, najavio je ambassador Bosne i Hercegovine (BiH) u Crnoj Gori, Branimir Jukić. On je kazao da je nedavno crnogorski avio prevoznik Montenegro airlines poslao pismo namjere BH-Airlinesu u kojem ih poziva na sastanak kako bi dogovorili modele saradnje.

“Naravno, ti modeli su čisto tehničke prirode i pregovaraće se oko uslova saradnje”, rekao je Jukić agenciji Mina-business.

On je kazao da je BH Airlines već dala načelnu saglasnost za uspostavljanje linije Podgorica – Sarajevo. Iz Podgorice redovan saobraćaj, od zemalja bivše Jugoslavije trenutno postoji samo sa Ljubljanom i Beogradom. Jukić je naveo da između BiH i Crne Gore nama otvorenih pitanja i da te dvije države mogu biti primjer dobrosusjedskih odnosa u cijeloj regiji.

“Strateška opredjeljenja BiH i Crna Gora su uključivanje odnosno punopravno članstvo u evroatlanske integracije”, dodao je Jukić.

http://www.seebiz.eu/cg/

KOMPANIJA „THE QUEEN OF MONTENEGRO" POČELA IZGRADNjU LUKSUZNOG REZIDENCIJALNOG BLOKA
Noć u apartmanu "Kraljica Milena" 3.000 eura


BUDVA – Hotelsko-turističko preduzeće „The Queen of Montenegro" (Kraljica Crne Gore) uložiće pet miliona eura u izgradnju luksuznog rezidencijalnog bloka, čime će dobiti devet komfornih apartmana najmijenjenih za viskoplatežnu klijentelu.
Crnogorsko–austrijska kompanija „Špringer-Plecer Montenegro" kupila je prije četiri godine tadašnju „Panoramu" od HTP „Miločer". Kompnija koja je promijenila ime u „The Queen of Montenegro" u prvu fazu rekonstrukcije hotela potrošila je 30 miliona eura.
- Riječ je o izgradnji devet apartmana od kojih će najveći prezident apartman nositi ime „Kraljice MileneĆ i imati površinu 250 kvadrata sa terasom od 150 kvadrata. Ostalih osam apartmana nosiće imena Mileninih kćerki, crnogorskih princeza. Apartmani koji će biti uređeni u minamilističkom stilu, sa prepoznatljivim enterijerom, po kome je naš hotel unikatan, biće opremljeni svim onim sadržajima koje treba da ima hotel sa pet plus zvjezdica – saopšteno je „Danu" iz kompanije.
Nakon uređenja apartmana, hotel će raspolagati sa ukupno 242 smještajne jednice, tako da će u svojoj ponudi, osim nekoliko restorana, velnes i kazino centra, imati i ponudu za one najzahtjevnije goste.
Apartmani, koji će već ove godine biti u ponudi, biće opremljeni sa đakuzijem, saunama, imati svoju polugu, koja će biti tokom svih 24 časa na usluzi, a do ovog rezidencijalnog bloka vodiće poseban lift, tako da će biti zagarantovana diskrecija svima koji na tome budu insistirali. Već sada su poznate cijene, tako da svi oni koji se odluče da ljetuju u apartmanu „Kraljice Milene", moraće za jednu noć izdvojiti samo 3.000 eura, dok će cijene za ostale biti nešto niža od 1.000 do 2.000 eura. Ko voli luksuz moraće i da za to plati.
N.L.


U sezonu 2009. sa pet zvjezdica

Kompanija će investicioni ciklus nastaviti već od kraja ove sezone, tako da od jeseni kreće još veći graditeljski poduhvat. Naime, predviđena je dogradnja hotela sa još 110 soba, te izgradnja velikog velnes centra sa otvorenim i zatvorenim bazenom, garaže i pratećim sportsko- rekreativnim sadržajima. Na taj način hotel će 2009. godine, kao najveći na obali, ispuniti sve standarde za dobijanje pet zvjezdica.

EKONOMIJA

Vlada bi trebalo da doda gas


Podgorica(MINA-BUSINESS) - Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG)očekuje od nove Vlade da ubrza aktivnosti na stvaranju još povoljnijeg ambijenta za predzuetnike jer bi to doprinijelo daljem rastu ulaganja.
Potpredsjednik UPCG Momčilo Popović kazao je da su poslodavci osjetili pozitivna poboljšanja koja su do sada realizovana, a odnose se na smanjenje doprinosa i ostalih davanja.
- Relaksirani poslovni ambijent ostavlja prostor poslodavcu za kreativnost, angažovanost i zapošljavanje većeg broja radnika, dok investitorima šalje poruku da ulažu u Crnu Goru - rekao je on agenciji Mina-business.
On je saopštio da do sada poslodavci jedino nijesu bili zadovoljni dinamikom reformi i da očekuju da će u narednom periodu i to biti poboljšano.
- Dosadašnje aktivnosti Vlade bile su na pravcu naših očekivajnja, ali bismo željeli da se malo dinamika ubrza - dodao je Popović.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je da je Crna Gora u dobroj poziciji jer su skoro svi makroekonomski pokazatelji u rastu, osim deficita u robnoj razmjeni za kojeg tvrdi da je uzrok velikih investicija.
- Vlada koja će trajati godinu i po neće se suočiti sa problemom deficita do te mjere da bi ukočilo ono što je predvidjela - naveo je Drecun. Prema njegovom mišljenju, usporavanje ekonomskih reformi moglo bi da proizvede pritasak za eventualno priznanje Kosova, ali vjeruje da će Crna Gora biti i u vezi sa tim pitanjem "na visini zadatka".
- To je jedino ograničenje. Ako bismo gledali za sve drugo postoji dobar potencijal. Morali bi biti zadovoljni kada bi bar bila polovina ostvarena od onoga što je nova Vlada obećala - naveo je Drecun.
Skupština Crne Gore sinoć je izabrala novu Vladu čiji će premijer biti Milo Đukanović

Klijenti duguju 52 miliona

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Crnogorske mikrokreditne finansijske institucije (MFI), prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG) na kraju decembra potraživale su od klijenata oko 52,9 miliona eura, 4,9 odsto više nego u novembru.
U Biltenu CBCG navedeno je da je povećanje iznosa kredita koje su odobrile MFI u decembru iznad prosječnog mjesečnog rasta tokom prošle godine, koji je iznosio 4,2 odsto.
Više od dvije trećine ukupno odobrenih kredita uzeto je od Agroinvesta, dok Altermodus, Montenegro investment credit, Ozmont i Klikloan imaju znatno manje udjele.
Ukupan iznos novca kojim raspolažu sve crnogorske MFI na kraju decembra je iznosio 54,6 miliona, 2,3 odsto više nego u novembru.
Bilansna suma svih MFI je bilježila rast, osim Agroinvestova koja je blago pala, za 393 hiljade eura.
MFI odobravaju namjenske kredite građanima i privrednim društvima za realizaciju razvojnih projekata, a mogu i ulagati u kratkoročne hartije od vrijednosti i pružati usluge savjetnika i finansijskog lizinga.
Korisniku ili grupi povezanih MFI može odobriti kredit koji ne prelazi desetinu njenog kapitala, a najviše tri hiljade eura građaninu koji se kod nje prvi put zadužuje, s tim da nijedan naredni koji mu odobri ne bude vrijedniji od osam hiljada. Privrednom društvu koji prvi put koriste kredit odobrava najviše pet hiljadednog puta do 20 hiljada.

Osetiće generacije
V. RADOJEVIĆ, Večernje Novosti 02.03.2008 21:19:37 Ocena: -.-- (Glasova: 0) Komentara: 0

PODGORICA - Oštre kritike i protivljenje kompletne crnogorske opozicije i nevladinog sektora nisu sprečile crnogorsku vlast da na dnevni red sednice parlamenta bez TV prenosa stavi Predlog zakona o prostornom planu. O njemu će se raspravljati na redovnom zasedanju koje počinje 5. marta, a prema obrazloženju predsednika Skupštine Ranka Krivokapića, to je “odluka većine poslanika”.
Petnaest nevladinih organizacija pozvalo je Vladu da povuče Predlog zakona o prostornom planu dok se ne razmotre sugestije Evropske komisije.
- Usvajanje tako važnog dokumenta bez ozbiljnog razmatranja preporuka međunarodnih institucija, ali i domaće javnosti, osim lošeg signala o demokratskim kapacitetima, može dovesti do usvajanja loših rešenja kojima se nanose dugoročne i teške posledice, čiju cenu će plaćati buduće generacije, smatraju u NVO sektoru. Dodaju da, ako se bude raspravljalo na ovom zasedanju, treba omogućiti direktan TV prenos, koji je ukinut zbog predsedničke kampanje.
Poslanik Pokreta za promene Maja Kostić-Mandić smatra da je Predlog prostornog plana u suprotnosti sa ustavnim određenjem Crne Gore kao ekološke države.- Zemlja koja ne poštuje svoj Ustav i ne pokazuje spremnost da zaštiti svoju prirodu, šalje lošu poruku Evropskoj uniji, smatra Kostić-Mandić i dodaje da se Crna Gora, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da sarađuje sa EU u “zaustavljanju degradiranja i unapređenju stanja u oblasti životne sredine, podsticanjem održivog razvoja”.
Protekle sedmice na skupu u Crnogorskoj akdemiji nauka, njen predsednik, akademik Momir Đurđević je naglasio da “nikakav rizik po zaštitu životne sredine i po lepotu Tare nije gradnja elektrana u gornjem toku”...

ŽELJE KRUPNOG KAPITALA
- KADA se strateškim dokumentima, kao što je prostorni plan, treba opredeliti za održivi razvoj, oni poprimaju oblik spiska želja krupnih investitora, a svi koji dignu glas protiv etiketiraju se kao protivnici razvoja Crne Gore, smatra Kostić-Mandić.

03 Mar 2008. 16:28 | Izvor: CdM

Lovćen osiguranje na berzi

Na osnovu Odluke o planu privatizacije za 2007. godinu i odluka Savjeta za privatizaciju Crne Gore, Ministarstvo finansija, Fond za razvoj Crne Gore, Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje Crne Gore pozivaju sve zainteresovane međunarodne i domaće investitore, na učešće u berzanskoj aukciji za kupovinu 83,331 akcija društva Lovćen osiguranje AD na berzi.

Navedeni broj akcija predstavlja 41,14 odsto akcijskog kapitala društva Lovćen osiguranje, koje su u u vlasništvu Crne Gore (405 akcija ili 0.1999 odsto), Vlade Crne Gore (976 akcija ili 0.4818 odsto), Fonda za razvoj RCG (49.170 akcija ili 24.2751 odsto), Republičkog fonda PIO (24,584 akcija ili 12.1371 odsto) i Zavoda za zapošljavanje CG (8,196 akcija ili 4.0463 odsto ).

”Paket od 83,331 akcija društva Lovćen osiguranje, će biti iznesen na berzansku prodaju u srijedu, 5. marta 2008. godine,” najavljeno je iz ministarstva finansija.

Najniža prodajna cijena po akciji je određena u iznosu od 220 eura. Pri tom, plaćanje cijene se mora izvršiti isključivo u gotovom novcu.


Akcije se prodaju u paketu i nije moguća prodaja pojedinih djelova paketa.

”Shodno Upustvu o načinu prodaje akcija čiji je vlasnik Crna Gora , Ministarstvo finansija određuje da se, od dana kada se na berzi evidentira nalog za kupovinu akcija društva, po cijeni koja je jednaka ili veća od prodajne cijene, drugi nalozi za kupovinu akcija društva mogu evidentirati na berzi u periodu od 15 dana, uključujući i neradne dane”, objašnjeno je iz ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija, Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje Crne Gore ovim obavještavaju zainteresovane međunarodne i domaće investitore zainteresovane za kupovinu manjinskih paketa akcija društava NLB Montegrobanka i Hipotekarna banka), koji su izneseni na berzansku prodaju 15. novembra 2007. godine, da se plaćanje ovih akcija od 5. marta 2008. godine mora izvršiti minimum 50 odsto u gotovom novcu, a preostali dio može biti plaćen obveznicama stare devizne štednje i restitucije.

03 Mar 2008. 12:47 | Izvor: CdM

Promocija inovacija i konkurentnosti

Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović potpisaće danas u Briselu Memorandum o razumijevanju između Evropske zajednice i Crne Gore o učešću Crne Gore u programu Zajednice Posebni program za preduzetništvo i inovacije u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije od 2007. do 2013. godine.

U ime Evropske komisije Memorandum će potpisati potpredsjednik Evropske komisije i komesar za industriju i preduzetništvo Guenther Verheugen.

”Pridruženi status ovom Programu omogućiće Crnoj Gori da na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU kandiduje projekte koji su namijenjeni podršci razvoju konkurentnosti i inovativnim kapacitetima, sa posebnim naglaskom na potrebe malog i srednjeg preduzetništva”, saopšteno je iz ministarstva za ekonomski razvoj.

Na ovaj način se otvaraju brojne mogućnosti za kandidovanje kvalitetnih projekata u cilju daljeg razvoja preduzetništva i inovacija, ali i mogućnosti za učešće u ostalim potprogramima Okvirnog Programa konkurentnosti i inovacija (CIP)2007-2013.

Pristupanje Crne Gore Okvirnom programu konkurentnosti i inovacija će značajno doprinijeti poboljšanju našeg istraživačkog sistema, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, promociji inovacija, ubrzanju održivog, konkurentnog, inovativnog informatičkog društva.


Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju za učešće Crne Gore u Programu za preduzetništvo i inovacije će doprinijeti kvalitetnijoj realizaciji zacrtanih ciljeva u Strategiji razvoja malih i srednjih preduzeća 2007-2010 na području stimulisanja inovacijske i tehnološke konkurentnosti.

”Ciljevi Programa će se ostvarivati implementacijom programa preduzetništva i inovacija,podrške Informacionim i komunikacionim tehnologijama i Inteligentne energije Evrope”, najavljeno je iz ministrastva za ekonomski razvoj.

Program za preduzetništvo i inovacije(EIP), kao jedan od segmenata CIP-a će omogućiti malim i srednjim preduzećima jednostavniji i efikasniji pristup Evropskoj uniji, kroz razne vidove pomoći razvoju inovacija u preduzetništvu obezbjeđivanjem pristupa finansijskim sredstvima za pokretanje i razvoj MSP, zatim podršku razvoju biznisa i inovacijama kroz mrežu regionalnih centara kao i promociju saradnje između malih i srednjih preduzeća u oblasti prekogranične saradnje.

Program za konkurentnost i inovacije(CIP) koji je osnovan Odlukom Savjeta EU od 24.oktobra 2006.godine, odnosi na period od 1.januara 2007. do 31.decembra 2013.godine i namijenjen je za podršku biznisu i inovacijama.

Crna Gora među najbrže rastućim turističkim tržištima

PODGORICA - Ukupan broj turista porastao u svim regionima svijeta - na Bliskom Istoku 13 odsto, Aziji i Pacifiku deset, Africi osam, Americi pet i Evropi četiri odsto
Zemlje Sredozemlja, kao što su Crna Gora, Turska, Malta, Grčka i ostale balkanske države, ostvarile su odlične rezultate u turizmu i jedino je taj region u Evropi uspio da drži korak sa svjetskim prosjekom, ocijenila je Svjetska turistička organizacija (UNWTO). Prema preliminarnim podacima te organizacije Ujedinjenih nacija, prošle godine je ukupan broj turista porastao u svim regionima svijeta - na Bliskom Istoku 13 odsto, Aziji i Pacifiku deset, Africi osam, Americi pet i Evropi četiri odsto.

"Evropa, najzrelije tržište, u kojoj je rast počeo prije ostalih regiona svijeta, raslo je sporije nego što je svejstki prosjek. Samo je Sredozemlje, sa fantastičnim rezultatima zemalja kao što su Crna Gora, Turska, Malta, Grčka i balkanskih zemalja, uspjele da drže korak sa svjetskim prosjekom“, navodi se u izvještaju UNWTO.

Ukupan broj stranih gostiju u svijetu, koji su van svoje zemlje ostali najmanje jednu noć, je 898 miliona što je povećanje od 6,2 odsto u odnosu na 2006. godinu. Svjetski turizam, objasnili su iz UNWTO, ubrzao je prošle godine i zabilježio veću stopu rasta nego 2006. i 2005. godine. Nakon stagnacije zabilježene u periodu od 2001. do 2003. godine, obilježene događajima od 11. septembra, pojavom SARS-a, konfliktima i terorizmom, međunarodni turizam, četvrti put uzastopno, rastao je 4,1 odsto godišnje.

Francuska je i dalje prva najposjećenija destinacija, a iza nje je Španija. Na trećem mjestu su Sjedinjene Američke Države, ali se njoj približila Kina. Italija ostaje na petom mjestu, ispred Velike Britanije.

Iz UNWTO procjenjuju da međunarodni turizam u ovoj godini neće moći da održi stopu rasta koju je imao od 2004. do prošle godine i da će se ona značajno smanjiti, ali će i dalje biti na zadovoljavajućim nivoima.

http://www.seebiz.eu/cg/

Atlas grupa platila komunalije hercegnovskoj opštini za gradnju kompleksa ''Rt Mimoza''

Za zemlju na Kobili četiri miliona

HERCEG NOVI - Gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić potvrdio je da je ''Atlas grupa'' isplatila Opštini četiri miliona eura na ime duga za naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta za gradnju turističko-hotelskog kompleksa ''Rt Mimoza'' na rtu Kobila.
''Atlas grupa'' je prošle godine uključena u projekat gradnje na rtu Kobila, i to posredstvom firme CIVAS, koja je vlasnik 85 odsto akcijskog kapitala kompanije ''Rt Mimoza''.
Mandić je rekao i da ''Atlas grupa'' priprema novi projekat kompleksa, koji će ponovo morati da prođe skupštinsku proceduru. U planu je da se na jednom od najatraktivnijih dijelova hercegnovske opštine, na površini oko 120.000 metara, napravi 1.200 apartmana, dva hotela visoke kategorije s 500 soba, tržno poslovni centar, kazino, diskoteka, sportski tereni, kao i marina sa 150 vezova i šetalište od Igala do granice sa Hrvatskom.
Procijenjeno da investicija vrijedi oko 190 miliona eura i da je planirano da se završi do 2012. godine.
N. M.
REPUBLIKA

04 March 2008 14:38 pm
ODBOR – KOMISIJA - PRIVATIZACIJA
Izabrali predsjednika i članove Komisije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Administrativni odbor crnogorskog parlamenta izabrao je predsjednika i članove Komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije, o čemu bi Skupština trebalo da se izjasni sjutra.

Poslanik i politički direktor Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić izabran je za predsjednika Komisije.

Kako je agenciji Mina-business saopšteno nakon današnje sjednice Odbora, vladajuću koaliciju u tom tijelu predstavljaće Đorđije Džuverović i Zoran Jelić iz DPS-a i Hidajeta Bajramspahić iz Socijaldemokratske partije (SDP).

Članovi komisije iz redova opozicije biće lideri Pokreta za promjene i Narodne stranke Nebojša Medojević i Predrag Popović, kao i predstavnici Srpske liste i Socijalističke narodne partije Radojica Živković i Aleksandar Damjanović.

Formiranje Komisije predviđeno je zaključcima Interpelacije o radu Vlade u oblasti privatizacije koji su usvojeni početkom jula prošle godine.

Bilo je predviđeno da se odluka o formiranju Komisije, koja bi imala jednak broj poslanika iz vlasti i opozicije, usvoji na prvoj narednoj sjednici parlamenta.

Dogovoreno je bilo i da predsjednik Komisije bude iz opozicionih partija, ali su poslanici DPS-a promijenili mišljenje i dostavili amandman na Predlog odluke o njenom obrazovanju.
(kraj) nar/bvm

Austrijanci i Španci se javili za Bigovo

Podgorica - Dvije kompanije iz Španije i Austrije dostavile su pisma o zainteresovanosti za zakup vojnog kompleksa Bigovo, na kojem bi se gradili turistički kompleksi najviše kategorije.
Kako je "Vijestima" rečeno u Vladi, zvanično interesovanje za Bigovo, na preliminarnom tenderu, pokazali su kompanija Robert Placzek Holding AG iz Beča i konsultantska kuća MH iz Španije u partnerstvu sa kompanijom Barcelo Hotels&Resorts
Vlada namjerava da kompleks Bigovo površine oko 39.000 kvadrata pretvori u "turistički kompleks visokog nivoa koji nudi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju". Potencijalni ponuđač mora imati najmanje deset godina neprekidnog iskustva u gradnji, marketingu i upravljanju hotelima koji su po međunarodnom standardu nivo četiri plus zvjezdice ili više, a moraju dokazati i da posjeduju sredstva za finansiranje projekta.
Budući zakupac plaćao bi godišnju zakupninu na osnovu prometa, s tim što će biti propisana minimalna garantovana zakupnina.
Obje kompanije koje su dostavile pisma o zainteresovanosti za Bigovo, uključene su u velike međunarodne poslove u turizmu i nekretninama.
Austrijski Robert Placzek Holding AG u vlasništvu je MSPS grupe, koji se, između ostalog, bavi razvojem i izgradnjom nekretnina u turizmu.
Španska konsultanstka kuća MH specijalizovana je za hotelske projekte, a njihov partner kompanija Barcelo upravlja sa više od 100 biznis i resort hotela u 15 zemalja. Uz to, Barcelo posjeduje mrežu turističkih agencija.
Na tenderu za iskazivanje interesovanja za zakup vojnog kompleksa Mediteran na Žabljaku, niko se nije prijavio. U Vladi objašnjavaju da to ne znači da se niko neće prijaviti na tender za dostavljanje ponuda, koji će uskoro biti raspisan.
Za sada nema formalnog interesovanja ni za zakup Ade Bojane, s tim da je preliminarni tender na kojem se mogu dostavljati pisma o zainteresovanosti, otvoren još dva mjeseca.
Pored Žabljaka, Ade, Bigova tu su i brojne druge lokacije, poput Velike plaže, Kumbora, Ostrva cvijeća i Jaza, za koje će Vlada tražiti strateške partnere kroz zakup ili zajedničko ulaganje. U Đukanovićevom kabinetu se procjenjuje da stavljanjem ovih lokacija u funkciju turizma, Crna Gora može ostvariti značajan ekonomski rast.

Z.VUČINIĆ
VIJESTI

Njemci važni gosti

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Turistička ponuda Crne Gore biće predstavljena na Međunarodnom sajmu ITB, koji danas počinje u Berlinu.
Prezentaciju crnogorske turističke privrede na toj, u svijetu poznatoj vodećoj berzi globalne turističke industrije, organizovali su Nacionalna turistička organizacija (NTO) i Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine.
Prema podacima organizatora sajma ove godine na ITB-u, koji je prema ocjeni profesionalaca najposjećenija sajamska manifestacija u svijetu, biće prisutno 180 zemalja a sajam će pratiti preko osam hiljada novinara.
Prema zvaničnim statističkim podacima, Crnu Goru je prošle godine posjetilo 17.890 njemačkih turista koji su ostvarili ukupno 116,8 hiljada noćenja, sa prosječnom dužinom boravka u od šest i po dana.
- Njemačka je značajno tržište kada je u pitanju nastavak pozitivnog trenda turističkog prometa iz te i generalno zemalja EU, koje su prošle godine učestvovale sa preko 25 odsto u strukturi ostvarenog turističkog prometa u Crnoj Gori - kazali su iz Ministarstva.

03 Mar 2008. 16:28 | Izvor: CdM

Lovćen osiguranje na berzi

Na osnovu Odluke o planu privatizacije za 2007. godinu i odluka Savjeta za privatizaciju Crne Gore, Ministarstvo finansija, Fond za razvoj Crne Gore, Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje Crne Gore pozivaju sve zainteresovane međunarodne i domaće investitore, na učešće u berzanskoj aukciji za kupovinu 83,331 akcija društva Lovćen osiguranje AD na berzi.

Navedeni broj akcija predstavlja 41,14 odsto akcijskog kapitala društva Lovćen osiguranje, koje su u u vlasništvu Crne Gore (405 akcija ili 0.1999 odsto), Vlade Crne Gore (976 akcija ili 0.4818 odsto), Fonda za razvoj RCG (49.170 akcija ili 24.2751 odsto), Republičkog fonda PIO (24,584 akcija ili 12.1371 odsto) i Zavoda za zapošljavanje CG (8,196 akcija ili 4.0463 odsto ).

”Paket od 83,331 akcija društva Lovćen osiguranje, će biti iznesen na berzansku prodaju u srijedu, 5. marta 2008. godine,” najavljeno je iz ministarstva finansija.

Najniža prodajna cijena po akciji je određena u iznosu od 220 eura. Pri tom, plaćanje cijene se mora izvršiti isključivo u gotovom novcu.


Akcije se prodaju u paketu i nije moguća prodaja pojedinih djelova paketa.

”Shodno Upustvu o načinu prodaje akcija čiji je vlasnik Crna Gora , Ministarstvo finansija određuje da se, od dana kada se na berzi evidentira nalog za kupovinu akcija društva, po cijeni koja je jednaka ili veća od prodajne cijene, drugi nalozi za kupovinu akcija društva mogu evidentirati na berzi u periodu od 15 dana, uključujući i neradne dane”, objašnjeno je iz ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija, Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje Crne Gore ovim obavještavaju zainteresovane međunarodne i domaće investitore zainteresovane za kupovinu manjinskih paketa akcija društava NLB Montegrobanka i Hipotekarna banka), koji su izneseni na berzansku prodaju 15. novembra 2007. godine, da se plaćanje ovih akcija od 5. marta 2008. godine mora izvršiti minimum 50 odsto u gotovom novcu, a preostali dio može biti plaćen obveznicama stare devizne štednje i restitucije.


Prodaju 41 odsto akcija Lovćena

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Manjinski paket državnih akcija Lovćen osiguranja danas će zainteresovanim kupcima biti ponuđen na berzi.
Na prodaju je 41,14 odsto akcija Lovćen osiguranja, a najniža prodajna cijena po dionici je 220 eura.
Od oko 83,3 hiljade akcija koje su na prodaju, državi pripada skoro 0,2 odsto, Vladi 0,48 odsto, fondovima za razvoj i penzijskog i invalidskog osiguranja 24,28 i 12,14 odsto, a Zavodu za zapošljavanje preko četiri odsto.
Akcije se prodaju u paketu i nije moguća prodaja pojedinih djelova.
Od dana evidentiranja prvog naloga za kupovinu ovih akcija ostali se mogu evidentirati u narednih 15 dana.

Ja ovo prodavanje ne mogu da razumijem pod datim uslovima.

Isto kao i onih 200.000 akcija ZEHK, rekao bih.

NLB banka se prodaje za 85E, pola u keshu 42.5E, pola moze u obveznicama po 40c za obveznicu to je jos 17E. Trenutna berzanska je 60-65E. Jos je gore za Hipotekarnu.

Očekivanja privrednika i ekonomista od nove Vlade i novog (starog) premijera:

Đukanović da pogura razvoj i investicije

PODGORICA - Privrednici i ekonomski analitičari o očekuju od nove crnogorske Vlade i premijera Mila Đukanovića da ubrza proces privatizacije, požuri sa uklanjanjem biznis barijera, ali i da ubrza aktivnosti na stvaranju još povoljnijeg ambijenta za preduzetnike, jer bi to doprinijelo rastu ulaganja.
Izvršni direktor Montenegro Biznis Alijanse Darko Konjević kazao je za Republiku da su, ako je suditi po ekspozeu, najave novog premijera pozitivne za poslovnu zajednicu iz najmanje dva razloga.
- Jasno se definišu projekti, koliko će to da košta poreske obveznike i rokovi za njihovo izvršenje, a ekonomski razvoj i dalja liberalizacija tržišta imaju dominantnu ulogu – ukazao je Konjević. U MBA smatraju da su te dvije stvari ono na čemu treba da insistira nova Vlada.
- Ono što je veoma bitno i što može dalje da ubrza ekonomski razvoj je brzo donošenje odluka koje su značajne za budućnost Crne Gore. Donošenje planova bez donošenja odluka o njihovom provođenju i implementaciji košta, a pitanje je ko će to sve na kraju da plati – naveo je Konjević.
Što se tiče privatnog sektora i Montenegro Biznis Alijanse, Konjević je najavio da će i dalje insistirati na završetku procesa privatizacije, uklanjanju barijera kako na lokalnom tako i na nivou države i stvaranju infrastrukturnih uslova za dalji razvoj biznisa, kao i na uravnoteženju regionalnog razvoja.
- Potrebno je dalje raditi na privlačenju novih i zaštiti postojećih stranih investitora i omogućiti vlasništvo nad nepokretnostima stranim fizičkim i pravnim licima u Crnoj Gori. Jedino tako možemo govoriti o ostvarivanju predloženih mjera iz ekspozea – kategoričan je Konjević.
On smatra da privatni sektor ima značajnu ulogu u sprovođenju mjera ekonomske politike i daljeg razvoja i da se kroz princip javno-privatnog partnerstva može raditi na poboljšanju uslova za bavljenje biznisom.
- U tom smislu nova Vlada će imati podršku privatnog sektora u onim aktivnostima koje su vezane za dalji razvoj biznisa i ekonomski rast i razvoj ekonomije Crne Gore – poručio je Konjević, u ime MBA.
Potpredsjednik UPCG Momčilo Popović kazao je da su poslodavci osjetili pozitivna poboljšanja koja su do sada realizovana, a odnose se na smanjenje doprinosa i ostalih davanja.
- Relaksirani poslovni ambijent ostavlja prostor poslodavcu za kreativnost, angažovanost i zapošljavanje većeg broja radnika, dok investitorima šalje poruku da ulažu u Crnu Goru - rekao je on ranije agenciji Mina-biznis.
On je saopštio da do sada poslodavci jedino nijesu bili zadovoljni dinamikom reformi i da očekuju da će u narednom periodu i to biti poboljšano.
- Dosadašnje aktivnosti Vlade bile su na pravcu naših očekivajnja, ali bi smo željeli da se malo dinamika ubrza - dodao je Popović.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio da je Crna Gora u dobroj poziciji jer su skoro svi makroekonomski pokazatelji u rastu, osim deficita u robnoj razmjeni za kojeg tvrdi da je uzrok velikih investicija.
- Vlada koja će trajati godinu i po neće se suočiti sa problemom deficita do te mjere da bi ukočilo ono što je predvidjela - naveo je Drecun.
Prema njegovom mišljenju, uspravanje ekonomskog reformi moglo bi da proizvede pritisak za eventualno priznanje Kosova, ali vjeruje da će Crna Gora biti i na tom pitanju “na visini zadatka”.
- To je jedino ograničenje. Ako bi smo gledali za sve drugo postoji dobar potencijal - naveo je Drecun i dodao kako bi «morali bi biti zadovoljni kada bi polovina bila ostvareno od onoga što je nova Vlada obećala».
Ž. Radulović
Rast plata i BDP-a, pad nezaposlenosti
Premijer Đukanović najavio je u svom ekspozeu prošle sedmice važne projekte u saobraćaju i energetici. Najavio je i kako ćemo svi biti samo na dobitku ako se u Crnu Goru investira sedam-osam milijardi eura u sljedećih pet-šest godina. Po procjeni Vlade, BDP će na kraju 2009. godine biti oko tri milijarde eura, što znači rast od oko 40 odsto za protekle tri godine. Najavljeno je i da će se, u politici privatizacije u 2008. godini, zaključiti započeti procesi iz prethodne godine i da će se otvoriti procesi restrukturiranja i privatizacije državnih preduzeća u oblasti transportne infrastrukture, po land lord modelu Perspektiva je da se tokom četvorogodišnjeg perioda riješi problem strukturne nezaposlenosti i da svi koji imaju potrebna znanja i vještine mogu računati na kvalitetna radna mjesta. Prosječna neto plata 2006. je bila 282 , na kraju 2007. povećana je na 376 eura, a na kraju 2009. iznosiće najmanje 515 eura. To znači da će prosječna neto plata u Crnoj Gori za tri godine porasti za 82 odsto. Projekcija je da na kraju 2009. godine u Crnoj Gori bude oko 180.000 zaposlenih, što bi vodilo daljem padu nezaposlenosti, koja se, do kraja 2009. projektuje na na oko 24.000 nezaposlenih.

Republika

Strani eksperti predložili Komisiji za hartije od vrijednosti stimulaciju prikupljanja kapitala preko inicijalnih javnih ponuda

Nedostatak IPO slabost tržišta kapitala

PODGORICA - Nedovoljan broj pribavljanja dodatnog kapitala kompanija preko mehanizma inicijalne javne ponude (IPO) glavni je nedostatak crnogorskog tržišta kapitala – ukazivali su tokom prošle godine strani berzanski ekeperti u formalnim kontaktima sa predstavnicima crnogorske Komisije za hartije od vrijednosti.
U Komisiji prihvataju te savjete stranih eksperata, i ističu da su posvećeni stimulisanju novih ideja i novih usluga na tržištu kapitala, ali i povećanju IPO transakcija.
U zvaničnom izvještaju Komisije za 2007. godine, navodi se da “novi kapital koji je prikupljen preko tržišta kapitala i koji je potom investiran u kompanije i banke u 2007. godini iznosio 202 miliona eura.
Prema crnogorskoj zakonskoj regulativi, preduzeće može pribavljati dodatni kapital preko mehanizma primarnog tržišta. Prvo emitovanje akcija se naziva inicijalna javna ponuda (initial public offering – IPO).
Inicijalnom javnom ponudom smatra se transakcija putem koje preduzeće iz nekog od zatvorenih oblika prelaze u javna otvorena akcionarska društva. Postupkom IPO-a obavlja se korporatizacija kapitala preduzeća, čime se on izražava kroz broj i vrijednost akcija.
Dodatni kapital koji je kompanija prikupila putem inicijalne javne ponude povećava neto vrijednost kompanije. Sa ovim dodatnim kapitalom, ali i novom vlasničkom strukturom, kompanija gradi novu finansijsku poziciju na osnovu koje može prikupljati ili pozajmljivati nova sredstva, često po povoljnijim uslovima.
Zamjenik predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti KHOV Amir Nurković kaže da je jedna od ideja koju treba razmotriti mogućnost izdavanja hartija od vrijednosti na osnovu nekretnina kako bi se ’umrtvljeni’ kapital stavio u funkciju investicija, odnosno kako bi se izgrađene nekretnine kapitalizovale.
- Sigurno da je to pitanje kojim će se Komisija za hartije od vrijednosti baviti u narednom periodu. To konkretno podrazumijeva izvjesnu promjenu zakonske regulative, a sigurno je da o tome treba ozbiljno razgovarati - rekao je Nurković Republici.
Očekuje se da bi ovaj novi vid usluge na tržištu kapitala dodatno unaprijedio mehanizam inicijalne javne ponude.
U vladinom ekonomskom programu za ovu godinu se takođe predlaže mogućnost izdavanja hartija od vrijednosti na osnovu nekretnina, ali se navodi da je za tako nešto “potrebna izrada nove regulative koja se odnosi na hipoteku, kao i na izdavanje i promet dugoročnih hartija od vrijednosti (obveznice ili akcije) koje se izdaju na osnovu hipoteke”.
- Ta regulativa mora obezbediti da hipoteka postane savremeni instrument pogodan za cirkulaciju na tržištu kapitala – navodi se u programu.
Provesti će se pripremne aktivnosti u CDA za registraciju dužničkih hartija od vrijednosti i efikasan kliring i saldiranje transakcija tim instrumentima, kao i pripremne aktivnosti na berzi za obavljanje efikasnog trgovanja dužničkim hartijama od vrijednosti – zaključuje se u Programu.
P. Zečević
Nova emisija akcija 108,6 miliona eura
Od 2001. godine novi kapital koji je prikupljen preko tržišta kapitala i koji je investiran u firme i banke iznosi 454 miliona eura - navodi se u zvaničnom izvještaju Komisije. Od tog iznosa, primarnom emisijom akcija je investirano 108,6 miliona eura, raspodjelom profita u akcijama 47,3 miliona, a prodajom dionica postojećim akcionarima prikupljeno je 92,7 miliona eura. Novi kapital, nastao pretvaranjem rezervi u kapital, je stvorio 34 miliona eura novih investicija, dok je pretvaranjem duga u kapital nastalo novih 165,9 miliona eura. Pretvaranjem nenovčanog uloga u kapital reinvestirano je 6,1 milion eura. Samo u toku 2007. godine provedeno je i 15 javnih ponuda za preuzimanje akcionarskih društava – zaključuje se u izvještaju Komisije.

Rapublika

Još jedna hartija od vrijednosti na berzama

Obveznice emituje i Plav

PODGORICA – Opština Plav pozvala je danas zainteresovane da se prijave za upis i kupovinu prve emisije obveznica ukupne vrijednosti oko 311 hiljada eura.
Obveznice, na koje će se obračunavati kamatna stopa od tri odsto godišnje, dospijevaju u sedam različitih serija, od 2010. do 2016. godine, a prodavaće se na berzi.
Nominalna vrijednost jedne je jedan euro.
Opština će obveznice prodavati po sistemu diskonta u odnosu na nominalnu vrijednost.
Plav je još jedna opština u Crnoj Gori koja je odlučila da emitovanjem obveznica obezbijedi novac za realizaciju infrastrukturnih projekata na njenoj teritoriji.
Prije nje su obveznice emitovale opštine Andrijevica, Nikšić, Bijelo Polje, Cetinje, Rožaje, Žabljak i Podgorica.
Opština Plav je 2004. godinu završila sa 52,96 hiljada eura dobiti, 2005. sa gubitkom od 60,57 hiljada, dok je dobit u 2006. iznosila 8,55 hiljada eura.
(Mina biznis)

Republika

Crna Gora na 59. mjestu po konkurentnosti turizma


ŽENEVA - Od zemalja regiona, Crna Gora ima najbolju poziciju prema indeksu ljudskih, kulturnih i prirodnih resursa i zauzima 45. mjesto, ispred Srbije i Slovenije, kaže se u istraživanju WEF-a.

Crna Gora zauzela je 59. mjesto na listi od 130 zemalja rangiranih prema konkurentnosti u sektoru turizma i putovanja za ovu godinu. Istraživanje je obavio Svjetski ekonomski forum (WEF), a Crna Gora je ove godine prvi put rangirana kao nezavisna država.

U prošlogodišnjem istraživanju Crna Gora je sa Srbijom bila na 61. mjestu. Srbija je ove godine rangirana 17 pozicija ispod prošlogodišnjeg ranga i zauzima 78. mjesto na listi.

Od zemalja regiona, najbolje je rangirana Hrvatska, kojoj je pripalo 34. mjesto, a za petama joj je Slovenija, na 36. poziciji. Najgore rangirana od susjednih zemalja je Bosna i Hercegovina, kojoj je pripalo 105. mjesto.

Prema istraživanju WEF-a, najkonkurentnija turistička zemlja na svijetu drugu godinu za redom je Švajcarska, dok su drugo i treće mjesto zadržale Austrija i Njemačka. Među pet najpoželjnijih zemalja za putovanje su i Australija i Španija, koje su sa vrha uspjele da potisnu Island i Sjedinjene Američke Države.

Crna Gora, od zemalja regiona, ima najbolju poziciju prema indeksu ljudskih, kulturnih i prirodnih resursa i zauzima 45. mjesto, ispred Srbije i Slovenije. Prema biznis okruženju i infrastrukturi, Crna Gora je na 68. mjestu, ispred Srbije i BiH koje su na 72. i 91 poziciji. Crna Gora je, međutim, iza Hrvatske i Slovenije koje zauzimaju 38. i 33. poziciju.

SEEbiz.eu

Nijesu se izjasnili o Komisiji

– Poslanici crnogorske Skupštine nijesu danas formirali Komisiju za kontrolu postupka privatizacije jer je opozicija napustila zasijedanje kada je trebalo da se glasa o članovima tog tijela.

Skupštinski Administrativni odbor je za predsjednika Komisije predložio poslanika i političkog direktora Demokratske partije socijalista (DPS) Predraga Sekulića.

Vladajuću koaliciju u tom tijelu treba da predstavlja Đorđije Džuverović i Zoran Jelić iz DPS-a i Hidajeta Bajramspahić iz Socijaldemokratske partije (SDP).

Za članove Komisije iz redova opozicije predloženi su lideri Pokreta za promjene i Narodne stranke Nebojša Medojević i Predrag Popović, kao i predstavnici Srpske liste i Socijalističke narodne partije Radojica Živković i Aleksandar Damjanović.

Formiranje Komisije predviđeno je zaključcima Interpelacije o radu Vlade u oblasti privatizacije koji su usvojeni početkom jula prošle godine.

Bilo je predviđeno da se odluka o formiranju Komisije, koja bi imala jednak broj poslanika iz vlasti i opozicije, usvoji na prvoj narednoj sjednici parlamenta.

Dogovoreno je bilo i da predsjednik Komisije bude iz opozicionih partija, ali su poslanici DPS-a promijenili mišljenje i dostavili amandman na Predlog odluke o njenom obrazovanju.

05 Mar 2008. 14:45 | Izvor: CdM

Potpisan Memorandum o partnerstvu

Predstavnici kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP, kompanije Promonte i Hypo Grupe Alpe Adria potpisali su danas na konferenciji za novinare Memorandum o partnerstvu.

Memorandumom je predviđeno da UNDP obezbijedi provjeru koja će pokazati koliko kompanija Promonte i Hypo Alpe Adria banka troše električne energije u svojim poslovnim prostorijama, pa će im na osnovu provjere predočiti načine za uštedu struje.

"UNDP je odlučio da uđe u partnerstvo sa privatnim sektorom zato što taj sektor ima ogroman potencijal da preuzme ulogu predvodnika održivog razvoja”, kazao je vršilac dužnosti stalnog predstavnika UNDP-a u Crnoj Gori Garet Tankosić Keli .

On je naglasio da su nalazi Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD pokazali da je ušteda jednog kilovata električne energije nekoliko hiljada puta jeftinija od njegove proizvodnje.

“Važno je služiti kao dobar primjer u okruženju i jasno pokazati da će efikasno korišćenje telekomunikacionih usluga uštedjeti energiju i smanjiti zagađenje”, ocijenio je izvršni direktor Promonte-a Kare Gustad.

Generalni direktor Hypo Alpe Adria banke Kristijan Toeltl je podsjetio da je njegova kompanija od početka rada uključena u rad Nacionalnog savjeta za održivi razvoj Crne Gore.

“U saradnji sa Evropskom investicionom bankom EIB realizujemo projekat vrijedan 100 miliona eura u oblasti energetike”, rekao je Toeltl.

Potpisivanju Memoranduma o partnerstvu prisustvovao je ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović.

Kumbor rezervisan za visoku klasu

Podgorica(MINA-BUSINESS) - Crnogorski Savjet za privatizaciju pozvao je zainteresovane međunarodne investitore da do 20. juna pokažu interesovanje za dugoročni zakup kompleksa nekadašnje kasarne Orjenski bataljon u Kumboru, uključujući i gradnju i upravljanje objektima svjetske klase.
Namjera Vlade je, kako se navodi u pozivu, da na taj način obezbijedi adekvatan i sveobuhvatan razvoj te destinacije u jedinstven, multifunkcionalan turistički kompleks visokog nivoa.
Prirodno okruženje Bokokotorskog zaliva i Kumborskog tjesnaca, gdje se nalazi nekadašnja kasarna, nameće koncept izgradnje ekskluzivnog turističkog kompleksa, čiji će objekti biti izgrađeni u skladu sa lokacijom i ponuditi širok dijapazon rekreativnih aktivnosti.
Predloženi projekat treba da predstavlja model održivog razvoja visokog nivoa. Od ponuđača se očekuje da arhitektura, projektovanje i inženjering budu u skladu sa najvećim međunarodnim standardima, a stil sa prirodnim okruženjem.
Predviđeno je da zakupac plaća godišnju zakupninu na osnovu prometa, a biće propisana i minimalna garantovana. On bi trebalo da dostavi plan investicija u lokaciju za period od tri godine od potpisivanja ugovora o zakupu.
Iznos, vremenski rokovi i struktura zakupnine, kao i investicije koje predloži zakupac predstavljaće važan kriterijum pri evaluaciji ponude.
Sa izabranim ponuđačem biće potpisan dugoročni ugovor o zakupu, na period koji će mu omogućiti isplativost investicije, dok Vlada, kao alternativu, zadržava pravo da do početka realizacije tendera, razmotri i realizuje džoint venčr model, ukoliko je on u interesu države i građana.
U oglasu je objašnjeno da potencijalni ponuđač može pokazati interes da se nadmeće na tenderu kao pojedinac ili u ime konzorcijuma, s tim da mora ispunjavati predviđene uslove.
Ponuđač ili jedan član konzorcijuma moraju biti međunarodni hotelski operator i brend koji je dobro poznat i priznat kao uspješan operator turističkih kompleksa.
Operator treba da bude prepoznat po izuzetnom i visokokvalitetnom projektovanju i operativnim standardima, mora dovesti vrijedan i relevantan brend, imati marketinške sposobnosti i resurse za predmet ponude i biti poznat na tržištu.
Zainteresovani ponuđač mora imati iskustvo u planiranju, razvoju i upravljanju sličnim projektima koji za ciljnu grupu imaju zahtjevnu i visokoplatežnu klijentelu.

Vijesti