Nekoliko zanimljivih ocekivanja,

Vlada planira da prihoduje od privatizacije 112 miliona eura

04. februar 2011.
Vlada premijera Igora Lukšića, planira da od privatizacije prihoduje u budžetu ukupno 112,28 miliona eura, navodi se Ekonomsko-fiskalnom programu dostavljenom Portalu Analitika.
Od tog iznosa, najveći budžetski prihod, prema planu vlasti, treba da se ostvari privatizacijom Ulcinjske rivijere-22,3 miliona eura, Luke Bar 21,75 miliona eura, Kontejnerskih terminala 20,4 miliona eura i Instituta “Simo Milošević” 16,8 miliona.
Država od privatizacije “Montecarga” planira da prihoduje 8,9 miliona eura, brodogradilišta “Bijela” 11,6 miliona eura i Barske plovidbe 4,5 miliona eura.
Prodaja “Pobjede” državi će, ako se ispuni plan, donijeti 3,2 miliona eura, a Željezničkog prevoza (dio Održavanje) oko 13, 7 miliona eura.
Procjena je data na osnovu ostvarenih prihoda i nominalnih vrijednosti akcija u periodu 2007.-2009. godine, konstatuje se u programu.

Nekoliko zanimljivih ocekivanja,

Vlada planira da prihoduje od privatizacije 112 miliona eura

04. februar 2011.
Vlada premijera Igora Lukšića, planira da od privatizacije prihoduje u budžetu ukupno 112,28 miliona eura, navodi se Ekonomsko-fiskalnom programu dostavljenom Portalu Analitika.
Od tog iznosa, najveći budžetski prihod, prema planu vlasti, treba da se ostvari privatizacijom Ulcinjske rivijere-22,3 miliona eura, Luke Bar 21,75 miliona eura, Kontejnerskih terminala 20,4 miliona eura i Instituta “Simo Milošević” 16,8 miliona.
Država od privatizacije “Montecarga” planira da prihoduje 8,9 miliona eura, brodogradilišta “Bijela” 11,6 miliona eura i Barske plovidbe 4,5 miliona eura.
Prodaja “Pobjede” državi će, ako se ispuni plan, donijeti 3,2 miliona eura, a Željezničkog prevoza (dio Održavanje) oko 13, 7 miliona eura.
Procjena je data na osnovu ostvarenih prihoda i nominalnih vrijednosti akcija u periodu 2007.-2009. godine, konstatuje se u programu.

Prihoduje... Sta ce da "prihoduje" kada rasproda sve sto ima?

Prihoduje... Sta ce da "prihoduje" kada rasproda sve sto ima?

Vlada jos prodaje ovo malo sto imamo, znaci mi imamo, jos malo pa ce biti da smo imali. Sta ce da prihoduje to ce biti problem ovih sto su je glasali i nas koji imamo moralnu satisfakciju pa je nijesmo glasali.:cheezy:

Ministastvo finansija: Deficit budžeta manji od očekivanog

06. februar 2011.
Deficit državnog budžeta Crne Gore za 2010. godinu je procijenjen na 84,5 miliona eura, što je za oko 47 miliona eura manje nego što se očekivalo, saopštilo je Ministarstvo finansija, prenosi agencija Beta.
Javna potrošnja u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 1,4 miljarde eura što je 46 odsto bruto-društvenog proizvoda (BDP), a glavni izvor finansiranja je bio porez.
Država je najviše potrošila na socijalnu zastitu i plate zaposlenih u državnom sektoru. Za socijalnu zaštitu potrošeno je 423 miliona eura ili trećina tekuće javne potrošnje, a za plate 317 milionaeura.

Brković bi mogao ostati bez "Boke"

Brković, koji je hotele Plaža, Tamaris i Igalo preuzeo krajem 2007. godine, jedan je od najzaduženijih Crnogoraca sa oko 160 miliona eura.

Raskid ugovora o kupoprodaji hotela hercegnovske kompanije Boka prijeti njenom vlasniku podgoričkoj Vektri, biznismena Dragan Brkovića, jer nijesu dostavljene garancije za ispunjenje ovogodišnjih investicija.

To je potvrđeno "Vijestima" nakon sjednice Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, na kojoj je taj problem bio jedna od tema. Vektra je trebalo da obezbijedi garancije od oko dva i po miliona eura.

Brković, koji je hotele Plaža, Tamaris i Igalo preuzeo krajem 2007. godine, jedan je od najzaduženijih Crnogoraca sa oko 160 miliona eura.

Tolika su ukupna dugovanja njegove kompanije Vektra Montenegro prema podacima iz posljednjeg konsolidovanog izvještaja o poslovanju.

Nema garancija

Kada je Vektra Montenegro kupila hercegnovske hotele obavezala se na ulaganja od 64 miliona eura u trogodišnjem periodu, a pompezno su obećavali da će investicije premašiti 200 miliona.

Iz Vektre su investiciono kašnjenje pravdali neusvojenom planskom dokumentacijom, ali ni nakon što se to regulisalo, Brković nema garancije da može ostvariti ugovorena ulaganja. Vlasnik Vektre je prijateljstvom povezan sa bivšim premijerom Milom Đukanovićem.

Savjet, na čijem čelu je premijer Igor Lukšić, odlučio je da raskine saradnju i sa slovenačkim Petrolom zbog neispunjenja investicionih obaveza, kao i da proglasi neuspjelim tender o prodaji tivatskog Montepranza tek nakon dvije i po godine pregovora sa biznismenima Duškom Kneževićem i Piterom Mankom.

Većina članova Savjeta je saglasna da su se stekli uslovi da raskinu ugovor sa kupcem nikšićke fabrike, sa zaključkom da se mora povesti računa da to ne povuče arbitražni postupak, kao i dobro sagledati koje bi bile posljedice po državu

Lukšić je prekid za Montepranzo nagovijestio kada je Knežević, takođe blizak bivšem premijeru, prodao najveći pojedinačni paket akcija Fabrike elektroda Piva, iza leđa novoj Vladi koja je razgovarala sa radnicima o izlasku iz krize te fabrike. Iako je Knežević nakon reakcije Lukšića obezbijedio da akcije ipak kupi Vlada, imovina Montepranza mu je izmakla.

I MNSS kasni, pa se sluti raskid

Od sredine 2008. je najavljivano da se očekuje "uspješan ishod pregovora" za tivatsko poljoprivredno preduzeće, gdje je planirana izgradnja golf terena. Bilo je sporno vlasništvo nad zemljištem Montepranza i to što su Knežević i Mank tražili da se akcije preduzeća sa vrijednom imovinom plate obveznicama.

Kneževićeva Atlas grupa bila je predvodnik konzorcijuma i za kupovinu bolnice u Meljinama, čiju privatazaciju je vodio Lukšić, ali mu je tada tenderom omogućeno da zdravstveni centar kupi obveznicama i tako jeftinije prođe.

U Savjetu je "Vijestima" saopšteno da idu na sporazumni raskid ugovora o osnivanju preduzeća Petrol bonus sredinom 2007. godine, jer su njegovi vlasnici slovenački Petrol i Montenegrobonus tražili da najavljeni investicioni plan sa 155 miliona eura "skrešu" na oko 50 miliona, što je neprihvatljivo.

Na sjednici Savjeta je konstatovano da holandska firma MNSS, koja upravlja Željezarom, kasni u ispunjenju ugovorenih obaveza, jer ne daje na vrijeme plate zaposlenima, niti je dostavila bankarske garancije za ispunjenje godišnjeg investicionog plana.


Većina članova Savjeta je saglasna da su se stekli uslovi da raskinu ugovor sa kupcem nikšićke fabrike, sa zaključkom da se mora povesti računa da to ne povuče arbitražni postupak, kao i dobro sagledati koje bi bile posljedice po državu.

Novi tender za autoput

Razmotrena je mogućnost objavljivanja ugovora o dokapitalizaciji Elektroprivrede, potpisanog sa italijanskom kompanijom A2A, i tom preduzeću će uputiti dopis sa zahtjevom za skidanje povjerljivosti ugovora.

Savjet je usvojio izvještaj Tenderske komsije za turističku valorizaciju Kumbora i Bigova. Podržano je davanje u zakup skladišta pogonskog goriva Rakite i komsija je zadužena da pregovara o zaključenju ugovora sa kompanijom Adriatik marins kanadskog bogataša Pitera Manka.

Prihvaćen je predlog aneksa ugovora o kupoprodaji većinskog akcijskog kapitala UTIP-a Crna Gora, koji se odnosi na obaveze Normal kompani.

Savjet je upoznat sa namjerom da se ponovo raspiše tender za izgradnju autoputa Bar- Boljari. Utvrđen je i ovogodišnji plan privatizacije koji Vlada treba u četvrtak da usvoji.

Iz Savjeta je saopšteno da su razmatrali izvještaj o realizaciji obaveza iz ugovora o privatizaciji crnogorskih preduzeća i hotela, koji je uradio konzorcijum koji je predvodio podgorički Ekonomski fakultet. Iz Vlade je u januaru prošle godine najavljena analiza ugovora o privatizaciji i taj posao je dodijeljen jedinom ponuđaču kojeg čine ekonomski fakulteti iz Podgorice i Beograda, podgorički Matalurško-tehnički fakultet i advokatska kancelarija Nikole Martinovića.

Tada je objavljeno da su angažovani za 355 hiljada eura da analiziraju „najveće i najkompleksnije privatizacije u Crnoj Gori iz oblasti hotelijerstva, industrije, usluga i bankarskog sektora“.


Izvor www.vijesti.me

Bitno je da je kupio one aviJone a za dugove i investicije ko te pita. Nije on najzaduženiji Crnogorac. Njegova firma je jedna od najzaduženijih. Nije dugove pravio na svoje ime nego na ime firme.

07 Feb 2011. 12:43 | Izvor: CdM
CBCG: Blokirano 54.110 računa


U Centralnom registru računa, na dan 31 januara ove godine, bilo je evidentirano 54.110 pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost, i u odnosu na stanje od 31. decembra 2010. godine, kada je bilo 53.861 pravnih i fizičkih lica, došlo je do povećanja broja za 0,46 odsto, saopšteno je danas iz Centralne banke Crne Gore CBCG.

"Od 54.110 pravnih i fizičkih lica koji obavljaju djelatnost, 31. januara, njih 14.224 je bilo u blokadi, što je u odnosu na decembar 2010. godine, kada je 14.113 pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost bilo u blokadi, više za 0,79 odsto“, ističu u CBCG.
Uupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa iznosi 265.231.933,46 eura, što je u odnosu na decembar 2010. godine, kada je ukupan dug iznosio 253.915.056,37 eura više za 4,46 odsto.
31.1.2011. godine, koncentracija duga bila je relativno velika, tako da na primjer, 10 najvećih dužnika, odnosno svega 0,07 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvuju sa čak 20,20 odsto u odnosu na predhodno navedeni ukupan dug, što znači da njihova blokada iznosi 53.567.330,83 eura.
Pedeset najvećih dužnika, koji čine 0,35 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvuju sa 40,70 odsto u odnosu na predhodno navedeni dug, što znači da njihova blokada iznosi 107.936.110,50 eura.


"Dana 31. januara 2011. godine, u neprekidnoj blokadi do jedne godine je bilo 2.553 izvršnih dužnika čija blokada je iznosila 55.009.359,79 eura, što čini 20,74 odsto ukupnog iznosa blokade, dok je duže od godinu dana bilo u blokadi 11.671 izvršna dužnika sa iznosom blokade od 210.222.573,67 eura, što čini 79,26 odsto ukupnog iznosa blokade“, objašnjeno je iz CBCG.
Od 50 izvršnih dužnika, koji imaju najveći iznos duga, dana 31.1.2011. godine, 39 izvršnih dužnika je bilo u neprekidnoj blokadi duže od godine dana i njihova blokada je iznosila 81.730.270,69 eura što čini 30,81 odsto ukupnog iznosa duga, dok je 11 izvršna dužnika bilo u blokadi do godinu dana i blokada je iznosila 26.205.839,81 eura, što čini 9,88 odsto ukupnog iznosa blokade.

Nekoliko zanimljivih ocekivanja,

Vlada planira da prihoduje od privatizacije 112 miliona eura

04. februar 2011.
Vlada premijera Igora Lukšića, planira da od privatizacije prihoduje u budžetu ukupno 112,28 miliona eura, navodi se Ekonomsko-fiskalnom programu dostavljenom Portalu Analitika.
Od tog iznosa, najveći budžetski prihod, prema planu vlasti, treba da se ostvari privatizacijom Ulcinjske rivijere-22,3 miliona eura, Luke Bar 21,75 miliona eura, Kontejnerskih terminala 20,4 miliona eura i Instituta “Simo Milošević” 16,8 miliona.
Država od privatizacije “Montecarga” planira da prihoduje 8,9 miliona eura, brodogradilišta “Bijela” 11,6 miliona eura i Barske plovidbe 4,5 miliona eura.
Prodaja “Pobjede” državi će, ako se ispuni plan, donijeti 3,2 miliona eura, a Željezničkog prevoza (dio Održavanje) oko 13, 7 miliona eura.
Procjena je data na osnovu ostvarenih prihoda i nominalnih vrijednosti akcija u periodu 2007.-2009. godine, konstatuje se u programu.


Ako na ovome počiva makroekonomska stabilno i održivost budžeta:trumpet::band::giveup::(:cold:

Telenor: Prihodi niži za 4 odsto

08. februar 2011.
Telenor Crna Gora je 2010. godinu završio sa prihodima 4% nižim u odnosu na 2009. godinu. Udio na tržištu se povećao za 2 procenta, pa je sa 39.6% na kraju godine, kompanija održala svoju lidersku poziciju, saopšteno je Portalu Analitika iz Telenora.
Telenorovi prihodi u 2010. godini su dostigli 80.5 miliona eura. Tokom posljednjeg kvartala prihodi su se uvećali za 7% u odnosu na isti period u 2009., uglavnom zbog uvećanja u dolaznom romingu, kao i nekoliko jednokratnih prilagođavanja u domaćim prihodima. EBITDA je dostigla 44% u 2010., kao i tokom poslednjeg kvartala.
Izvršni direktor, Kaaren Hilsen je izjavila:”2010. godina je bila godina značajnih dostignuća i tekućih izazova budući da se crnogorska ekonomija polako oporavlja od ekonomske krize.
Tokom ove godine, naš fokus je bio na našim korisnicima, i na pružanju visokokvalitetnih servisa i povoljnosti, koji će zadovoljiti njihove komunikacione potrebe.”
Na kraju godine, udio na tržištu se povećao za 2 procenta u odnosu na 2009., i dostigao 39.6%.
“2010. je bila vrlo uzbudljiva godina kako za Telenor, tako i za njegove korisnike. Nakon rebrandiga, kada smo postali Telenor, ojačali smo našu lidersku poziciju donoseći na tržište još relevantnije proizvode i servise, zahvaljujući najbržoj mreži u Crnoj Gori. Pružanje veće vrijednosti i boljeg korisničkog iskustva našim korisnicima i dalje će biti Telenorov glavni fokus.”
Telenor Crna Gora je dio Telenor Grupe, šestog po veličini mobilnog operatora u svijetu.

Avio-linija od Tivta do Nirnberga od maja

Autor/izvor: SEEbiz / Portal Analitika PODGORICA - U maju ove godi*ne biće otvorena direktna avion*ska linija Tivat-Nirnberg, najav*ljeno je juče u razgovorima crnogorskih zvaničnika sa čla*novima delegacije Njemačke, koja je u posjeti našoj zemlji od 7. februara.
Delegacija, na čijem je čelu pred*sjednik Istočnog odbora njemačke privrede prof. dr RajnerLindner, susrela se sa predsjednikom Vlade dr Igorom Lukšićcm, ministrima vanjskih poslova i evropskih inte*gracija Milanom Roćenom, eko*nomije dr Vladimirom Kavarićem i turizma i održivog razvoja Pre*dragom Sekulićcm.

- Jačanje ekonomskog partnerstva osnažiće crnogorsko-njemačke odnose i daće dodatni impuls evropskoj perspektivi Crne Gore -ocijenili su premijer Lukšić i Lindner.

Oni su naglasili da energetika, avio saobraćaj i turizam imaju najviše potencijala za poboljšanje saradnje. Dogovoreno je, navodi se u saopštenju iz Lukšićevog kabineta, da dvije države ubrzaju zaključiva*nje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti i podsticanju stranih ulaganja.

- Njemačka podržava progres Cr*ne Gore na putu ka EU i NATO in*tegracija, saopšteno je prilikom posjete njemačke delegacije ministru vanjskih poslova. Gosti su, kako saopštavaju iz Vla*de, ocijenili su da je Crna Gora značajno napredovala u procesu evropskih i evroatlantskih inte*gracija. Apostrofiran je doprinos naše zemlje dobrosusjedskoj saradnji.




Nebojša Popović: Uskoro pregovori s Ryanairom, Wizz Airom i EasyJetom

Autor/izvor: SEEbiz / Portal Analitika / Radio Antena M PODGORICA - Ministarstvo za održivi razvoj i turizam u martu počinje pregovore sa tri low-cost kompanije.
Pomoćnik ministra za održivi razvoj i turizam Nebojša Popović, u emisiji Antene M «Zelena linija», najavio je da će taj Vladin resor u martu početi pregovore sa tri low-cost kompanije: EasyJet i Ryanair iz Velike Britanije i Wizz air iz Mađarske, o uvođenju redovnih letova u našoj zemlji:

«Očekujemo da u roku od 30 dana ponudimo Vladi koncept koji će operaterima omogućiti ulazak na crnogorsko tržište. To je značajno i zbog turističke privrede ali i za naše građane koji će mnogo povoljnijim cijenama moći da otputuju na neku međunarodnu destinaciju.»


Bjese ubjedjivanje da su njihovi uslovi potpuno neprihvatljivi, a MNA jedini spas. Sta li se promijenilo u medjuvremenu, osim premijera i ministra turizma :wink3:

Nova vlada, novi elan :)

Počinje potraga za naftom u Crnoj Gori

Autor/izvor: SEEbiz / Beta PODGORICA - Tender za koncesije za istraživanje gasa i nafte u podmorju Vlada bi trebalo da raspiše do maja, potvrđeno je agenciji Beta u Ministarstvu ekonomije.
Prije toga, kako se očekuje, biće izabran konsultant za sprovođenje tenderskog postupka.

Crna Gora je prošle godine usvojila zakon o nafti i gasu, kojim je utvrđena mogućnost davanja posebnih koncesija za istraživanje i eksploataciji nafte.

Prema dosadašnjim istraživaljima i procjenama, nafte i gasa ima na području između Ulcinja i Svetog Stefana, kao i u zoni Prevlake, u pograničnom pojasu između Crne Gore i Hrvatske.

Ali, pretpostavlja se da nalazišta nafte postoje i u kontinentalnom dijelu Crne Gore, u zaleđu mora, na području Crmnice, kao i na prostoru između Durmitora i Berana.

Računa se da površina naftnog basena iznosi 4.500 kvadratnih kilometara, ali, prema stručnim procjenama, nafta se ne nalazi u velikim podzemnim „rezervoarima", nego u sitnim "kapilarima" između stijena.

Mađarski MOL ulazi u Crnu Goru

14. februar 2011.
Zajedničko preduzeće Petrola i Montenegrobonusa je od 2007. godine u Crnoj Gori sagradilo svega dvije benzinske pumpe, a ugovorom je bilo predviđeno da će napraviti 15 takvih objekata. Slovenci su to pravdali skupim zemljištem na glavnim crnogorskim saobraćajnicama. Sada je toj priči došao kraj i mađarski naftni gigant krupnim koracima ulazi na tržište Crne Gore.

Mađarski naftni gigant MOL, formiraće uskoro zajedničko preduzeće sa državnim Montenegrobonusom čime će ozbiljno ući na crnogorsko tržište naftnih derivata, saznaje Portal Analitika.
Dobri poznavaoci prilika u naftnom biznisu, tvrde da će MOL sa Montenegrobonusom biti siguran učesnik predstojećeg tendera za istraživanje nafte i gasa na crnogorskom primorju.
MOL će u ulozi strateškog partnera za Montenegrobonus zamijeniti slovenački Petrol sa kojim je Vlada, početkom sedmice, sporazumno raskinula ugovor iz 2007.godine. Izvori Portala Analitike tvrde da je MOL, osim strateškog partnerstva, zainteresovan i da kupi Montenegrobonus.
Petrol nije ispunio očekivanja: Slovenci, prema tvrdnjama izvora Portala Analitike, nijesu ispunili investiciona očekivanja i to je bio ključni razlog što je Vlada Crne Gore bila nezadovoljna i, na kraju, isposlovala raskid saradnje.
Naime, zajedničko preduzeće Petrola i Montenegrobonusa je od 2007.godine u Crnoj Gori sagradilo svega dvije benzinske pumpe a ugovorom je bilo predviđeno da će napraviti čak 15 takvih objekata na glavnim crnogorskim saobraćajnicama. Od ugovorom predviđenih 154,5 miliona eura, Slovenci su - pravdajući posljedicama krize - tražili aneksom ugovora da investiraju svega 50 miliona eura. Takva ponuda, koja je predviđala djelimičnu promjenu ugovora, nije bila prihvatljiva za Vladu.
Zbog toga je Vlada krajem prošle godine, uputila pismo upravi MOL-u od kojih je tražila da se izjasne da li je mađarska kompanija spremna da formira zajedničko preduzeće sa Montenegrobonusom. MOL je prihvatio ponudu, pa se potpisivanje ugovora o formiranju zajedničkog preduzeća može očekivati uskoro.
Inače, mađarski MOL je na tenderu iz 2007.godine bio drugorangirani, iza slovenačkog Petrola, jer je ponudio ulaganja od 130 miliona eura što za 24,5 miliona manje od Slovenaca.
- Zbog toga je sasvim logično što je Vlada sada ponudila Mađarima, da umjesto Slovenaca, budu strateški partneri Montenegrobonusu, kaže izvor Portala Analitika.
Brda i doline obećanja: Podsjetimo, Montenegrobonus i Petrol su, nakon sprovedenog tenderskog postupka, osnovali sredinom 2007.godine partnersku kompaniju Petrolbonus, koja je trebala da zaposli 162 osobe. Petrol see tada obavezao da će u petogodišnjem investicionom periodu izgraditi i terminal tečnog goriva i gasa u Luci Bar i laboratoriju.
Prema saznanjima Portala Analitike, Petrol je u pismu Vladi najavio da je spreman da otkupi poslovni udio Montenegrobonusa u kompaniji Petrolbonus po pravednoj tržišnoj vrijednosti. Tu vrijednost bi, prema predlogu Petrola, trebalo da procijeni renomirani svjetski revizor sa sjedištem u Beču. Petrol je predložio četiri imena PWC, Deloitte, KPMG ili Ernst & Young.
Velika ulaganja MOL-a u zemlje regiona: Prema podacima sa sajta kompanije, MOL Grupa je vodeća integrisana naftna i gasna kompanija u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa maloprodajnim operacijama u 10 zemalja u regionu sa poslovnim aktivnostima u zemljama širom svijeta, od Mađarske, Slovačke, Njemačke, Austrije, Italije i Hrvatske do Rusije, Jemena, Omana i Pakistana. Dionice MOL Grupe kotirane su na berzama u Budimpešti, Luksemburgu i Varšavi.
U sastavu Grupe su MOL Plc (Mađarska), Slovnaft (najveća Slovačka naftna kompanija) i TVK jedna od vodećih petrohemijskih kompanija u centralnoj Evropi. MOL Grupa posjeduje 47,16 odsto akcija u vodećoj hrvatskoj kompaniji za naftu i gas INA, kao i IES, privatnu kompaniju za preradu i prodaju nafte, iz sjeverne Italije... Nije to sve: posjeduju 74.99 odsto u austrijskom Rot Hecole i 67 odsto vlasništva u Energopetrolu u Bosni i Hercegovini. MOL vodi međunarodne operacije u istraživanju i eksploataciji nafte i gasa u Rusiji, Kazahstanu, Pakistanu, Jemenu i Omanu. U partnerstvu sa kompanijom INA, MOL učestvuje u istraživanjima i eksploataciji u Angoli, Egiptu, Libiji i Siriji.
MOL Grupa je postala 100 odsto privatna kompanija nakon što je Republika Mađarska krajem 2006. godine, putem javne ponude prodala 1,7 odsto preostalih dionica. Tako je završen privatizacioni proces MOL Grupe, započet 1995. godine, kada su dionice MOL-a po prvi put kotirane na berzi u Budimpešti.
Ulazak MOL-a dodatno će ojačati konkurenciju na crnogorskom naftnom tržištu, značiće i nove investicije, a najveća prednost ove transakcije biće ulazak svjetski poznate kompanije na crnogorsko tržište.
Predrag ZEČEVIĆ


I to cudo da vidimo. Samo da pocnu da prodaju gorivo u pravom smislu te rijeci i eto im lagano fin dio kolaca.

16 Feb 2011. 15:08 | Izvor: CdM
Petnaest kompanija zainteresovano za korištenje hidropotencijala rijeke Ćehotine


Na poziv za za izražavanje zainteresovanosti za korišćenje hidropotencijala rijeke Ćehotine koje je Ministarstvo ekonomije objavilo 23. decembra 2010. pismo zainteresovanosti je, do 15. februara 2011. dostavilo 15 kompanija.

Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da se zainteresovane sljedeće kompanije: ČKD Holding Blansk, a.s. - Češka; Balkan Energo Invest - Crna Gora; Grupo Zilio S.p.a. - Italija; Acssignia - Španija; Zeta energy d.o.o. - Crna Gora; Allgemeine Baugesellschaft-A.PORR Aktiengesellschaft - Austrija; Renewable Energy Ventures d.o.o. - Srbija; Societa Italiana per Condotte d’acqua S.p.a. - Italija; Stadtwerke Buhl GmbH - Njemačka; HydroBV - Holandija; Korona d.d. - Slovenija; Mn energy plus - Crna Gora; Trgoproduct d.o.o - Crna Gora; Hydrowat Montenegro - Crna Gora; Vektra Montenegro - Crna Gora.


Na osnovu dobijenih pisama zainteresovanosti i eventualnih preliminarnih tehničkih rješenja, Ministarstvo ekonomije će odlučiti na koji način će vršiti postupak davanja koncesije za zgradnju hidroelektrana na rijeci Ćehotini.

17 Feb 2011. 15:26 | Izvor: CdM
Za istraživanje podmorja zainteresovano 15 kompanija


Na javni Poziv za iskazivanje zainteresovanosti za dodjelu Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika i Ugovora o koncesiji za istraživanje u podmorju Crne Gore 15 kompanija je dostavilo pisma zainteresovanosti, saopšteno je iz Minisatrstva ekonomije.

Pisma su dostavile sljedeće kompanije Novatek-Rusija; NIS- Gazprom NEFT – Srbija, HESS Corporation – SAD; Trajan Oil&Gas-Energian Oil&Gas Velika Britanija – Grčka; Edison SpA – Italija; Geopartners Limited - Velika Britanija; TDE Services – Mađarska; HELLENIC Petroleum – Grčka; Sterlin Energy PLC - Velika Britanija; ENI – Italija; Northern Petroleum PLC - Velika Britanija; Total – Francuska; INA – Hrvatska; Statoil ASA – Norveška I Premieroil - Velika Britanija.


Na osnovu dosadašnjih istraživanja na prostoru Južnog Jadrana je locirano više prospekata koji mogu sadržati komercijalna ležišta nafte i gasa.

Izražena zaintersovanost od strane navedenih kompanija predstavlja značajan podsticaj za Vladu Crne Gore u cilju valorizovacije ovog potencijala u skladu sa najboljom međunarodnom praksom.


I za kopno jos Rusi, pokriveni smo zainteresovanoscu ako se sta broji :)

17 Feb 2011. 16:19 | Izvor: CdM
Prosječna januarska zarada 518 eura, minimalna potrošačka korpa 754 eura


Prosječna zarada u januaru u Crnoj Gori iznosila je 518 eura, i u odnosu na decembar prošle godine zabilježen je rast od 0,6 odsto, saopštio je danas MONSTAT.

Po sektorima djelatnosti prosječne zarade bez poreza i doprinosa u januaru 2011. kretale su se od 215 eura u sektoru ribarstvo do 899 eura u sektoru proizvodnja električne energije, gasa i vode.

"Ako se ima u vidu da je indeks potrošačkih cijena u januaru 2011. godine u odnosu na decembar 2010. godine zabilježio rast od 0,3 odsto proizilazi da su realne zarade bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori u januaru 2011. godine u odnosu na decembar 2010. godine zabilježile rast od 0,3 odsto“, navode u MONSTAT-u.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u januaru ove godine iznosi 754.35 eura, tako da je u odnosu na decembar 2010. godine, kada je iznosila 755.42 eura zabilježila pad od 0,1 odsto.


Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u mjesecu januaru 2011. godine iznosi 251,78 eura tako da je u odnosu na decembar 2010. godine (252.82 eura) zabilježila pad od 0,4 odsto.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za neprehrambene proizvode i usluge u mjesecu januaru 2011. godine iznosi 330,84 eura tako da je u odnosu na decembar (331,04 eura) zabilježila pad od 0,06 eura.

Vrijednost imputirane rente u mjesecu januaru 2011. godine iznosi 171,73 eura tako da je u odnosu na decembar 2010. godine (171.56 eura) zabilježila rast od 0,1 odsto .

18 Feb 2011. | Izvor: Vijesti.me

Mala i srednja preduzeća prijete otpuštanjem radnika

Crnogorska mala i srednja preduzeća (MSP) su u velikim finasijskim problemima i ukoliko im država ne pomogne na neki način, doći će do otpuštanje radnika i masovne likvidacije firmi - saopšteno je na sjednici Odbora Udruženja malih i srednjih preduzeća Privredne komore.

Strategija razvoja MSP za period 2011. do 2015 godine, koju je Vlada usvojila u januaru, a koja je bila na dnevnom redu Odbora, nije mnogo interesovala privrednike jer nije izvjesno koliko nih će opstati do tada.

"Pričamo o 2015. godini, a niko ne pominje šta se dešava sa unutrašnjim dugom. Ovdje smo svi nelikvidni i ništa ne možemo da naplatimo. Moraćemo da otpuštamo radnike kako bi opstali jer će nam ova godina biti teža od prethodne" kazao je vlasnik firme Emi Branislav Brajović.

Član Odbora Boško Uskoković je rekao da im trebaju realni pokazatelji o stanju MSP kao i podatak koliko je novca potrebno kako bi privrednici mogli da funkcionišu bez državne pomoći.

"Nije tačan podatak da je povećan broj MSP. Ljudi otvaraju prodavnice sa kokicama i palačinkama da bi preživjeli, a to nijesu MSP" kazao je Uskoković dodajući da srednja preduzeća pretvaraju u mala, a mala se gase.

"Država ne vodi računa o nama, nemamo pristup bankama i došli smo u ćorsokak iz kojeg ne možemo izaći" smatra Uskoković.

Cilj strategije je poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje finansijke podrške i konkurentnosti MSP. Ukolikos e realizuje doći će do povećanja MSP za 25 odsto i zaposlenosti u tim djelatnostima za 17 odsto.

19 Feb 2011. 00:11 | Izvor: CdM

Finansirati proizvodnju povoljnim kreditima

Proizvođači u oblastima tekstila, kože, gume, obuće, hemijske industrije, i prije globalne ekonomske krize, imali su velikih problema u poslovanju, koji su značajno smanjili njihovu konkurentnost i na domaćem i na inostranom tržištu, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja tekstila, kože, gume, obuće, hemijske i farmaceutske industrije Privredne komore Crne Gore PKCG.

Saopšteno je da većina firmi nema snage da očuva proizvodnju, ispoštuje socijalni program i sačuva postojeći broj zaposlenih radnika.

"Izražena je nelikvidnost, pri čemu su naročito pogođena mala i srednja preduzeća koja svoju robu daju na odloženo plaćanje, a dobavljače plaćaju avansno. Postoji nedostatak obrtnog kapitala, a za odobrene kredite kamate su tako visoke da ih proizvodnja ne može podnijeti. Fiskalna opterećenja su visoka, kao i cijene energenata, građevinskog zemljišta, PTT i ostalih komunalnih usluga“, čulo se na sastanku Odbora.

Saopštena je potreba da u postupcima javnih nabavki, pod jednakim uslovima, cijena, rokovi isporuke i kvalitet, poslove treba usmjeriti na domaća preduzeća.


Članovi Odbora ukazali su na potrebu dosljednog sprovođenja mjera Programa Vlade Crne Gore na suzbijanju sive ekonomije i u oblasti prometa i u oblasti proizvodnje, povećanja kontrole kvaliteta robe koja se uvozi, u pogledu ispunjenja tehničkih zahtjeva, dokumentacije kojom se dokazuje porijeklo robe, čime bi se smanjio uvoz nekvalitetne robe.

"Finansiranje proizvodnje, naročito izvozno orjentisane, treba podsticati povoljnim bankarskim kreditima, uz smanjenje kamatnih stopa, kao i drugim stimulativnim mjerama, posebno u onim firmama koje imaju ugovorene izvozne aranžmane“, ocijenili su privrednici.

Imajući u vidu da nedostatak finansijskih sredstava opterećuje poslovanje posebno u ovim granama industrijske proizvodnje predstavnici Investiciono razvojnog fonda prezentirali su mogućnosti za dobijanje kreditne podrške IRF-a.

Finansijska sredstva Fonda moguće je dobiti u vidu kredita, garancija i kroz finansiranje infrastrukturnih i ekoloških projekata uz kamatnu stopu od 5,75 odsto uz mogućnost posebnih stimulacija.

12, 6 miliona manje nego prošle godine

Državni dug 1,25 milijardi eura

Učešće državnog duga u BDP –u iznosi 39,7 odsto, dok je na kraju prošle godine ukupni procenat iznosio 42 odsto BDP –a.
Državni dug Crne Gore na kraju januara, prema podacima ministarstva finansija, iznosio je 1,25 milijardi eura od čega je unutrašnji bio 356,3 miliona eura ,a spoljašnji 901,8 miliona.
Podaci pokazuju da je u odnosu na kraj prošle godine državni dug smanjen za 12,6 miliona eura i do te promjene, kako su kazali u ministarstvu finansija došlo je zbog redovne otplate kredita i dodatnog povlačenja sredstava iz inostranih kredita u visini od 900.000 eura.
Učešće državnog duga u BDP –u iznosi 39,7 odsto (od čega unutrašnji čini 11,2, a spoljašnji 28,4vodsto BDP –a), dok je na kraju prošle godine ukupni procenat iznosio 42 odsto BDP –a.
U ukupnim unutrašnjim dugovanjima najveće učešće ima stara devizna štednja 99,2 miliona eura, obveznice po osnovu obeštećenja čine 78,5 miliona, dug lokalnih samouprava učestvuje sa 46,2 miliona eura…
U spoljnim dugovanjima obaveza najveće obaveze su prema međunarodnim finansijskim institucijama 474 miliona eura, bankama za potrebe budžeta duguje se 294 miliona , dok bilateralni meki zajmovi čine 133,8 miliona eura.
Državni depoziti na kraju januara iznosili su 134,7 miiona eura, uključujući i 38.477 unci zlata, tako da je neto iznos državnog duga oko 35,8 odsto BDP-a. Smanjenje depozita u odnosu na kraj 2010. godine iznosi 7,1 milion eura.

Državne garancije bilježe rast
Podaci ministarstva pokazuju da državne garancije u odnosu na kraj 2010. godine bilježe rast.
Na kraju januara 2011. godine ukupan iznos garancija 374 miliona eura ( 351,6 miliona na kraju 2010. godine) ili 11,8 odsto BDP-a, odnosno 29,7 odsto javnog duga. -
Ukupan iznos povučenih ino garancije iznosi 335,9 miliona eura ili 10,6 odsto BDP-a, odnosno 26,7odsto duga, dok garancije izdate za kredite kod domaćih banaka iznose 38,2 miliona eura, ili 1,2 odsto BDP-a ili tri državnog duga
Do povećanja ino garancija došlo usled dodatnog evidentiranja povlačenja sredstava EIB-a i KfW-a od strane banaka po osnovu kreditnog aranžmana za podršku malim i srednjim preduzećima dok promjena kod domaćih garancija nije bilo – kazali su u ministarstvu finansija.
Ministarstvo finansija je u cilju transparentnosti i dostupnosti podataka o glavnim ekonomskim kretanjima po prvi put u revodno mjesečno izvještavanja o budžetskim prihodima uvrstilo i podatke o državnom dugu, državnim depozitima i iznosu izdatih garancija.

Naplata prihoda najslabija u januaru
Prema podacima ministarstva izvorni prihodi budžeta na kraju januara iznose 55,1 milion eura i oni su na nivo plana za taj mjesec, dok su u odnosu na januar prošle godine veći za 6,4 odsto.
"Naplata prihoda u januaru je najslabija zbog početka godine i manjeg broja radnih dana. Prosječno učešće prihoda u januaru u ukupnim prihodima na nivou prethodnih godina iznosi 4,5 odsto" kazali su u ministarstvu finansija.
Naplata poreskih prihoda ostvarena je u iznosu od 51,76 miliona eura od čega su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 12,57 miliona, naplata indirektnih poreza iznosila 39,19 miliona, dok je neporeskih prihoda naplaćeno u vrijednosti od 3,35 miliona.
"Naplata prihoda od PDV-a ostvarena je u iznosu 24,36 miliona, što je 3,2 odsto više od plana i 10 odsto više od ostvarenja u januaru 2010. godine.
Prihodi po osnovu doprinosa iznose 9,52 miliona (7,7 odstoviše u odnosu na plan za januar). poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije naplaćeno je 2,23 miliona što je četiri odsto više od plana i šest odsto više u odnosu na januar prošle godine" kazali su u ministarstvu finansija, dodajući da je po osnovu akciza naplaćeno 12,3 miliona eura što je 45 odsto više u odnosu na prošlu godinukoje je nastalo zbog povećanja akciznih stopa na duvan i pivo.
Izdaci budžeta u januaru procijenjeni su na 50,3 miliona eura i u odnosu na uporedni prošlogodišnji period rashodi su veći za 18 odsto. Takvom trendu su doprinijeli uvećani izdaci za penziona i socijalna davanja tako da je za penzije izdvojeno 28,6 miliona eura, a za socijalna davanja 4,45 miliona eura. Izdaci za bruto zarade izvršeni su 2,2 miliona eura.
"Zbog početka godine, nije bilo plaćanja iz kapitalnog budžeta" rekli su u ministarstvu finansija.

Generalno nismo prezadužana nacija.
To je pirova pobjeda jer je veliki dio sredstava za koja se država morala zaduživati, uspjela prikupiti privatizacijom svojih profitabilnih giganata

Generalno nismo prezadužana nacija.
To je pirova pobjeda jer je veliki dio sredstava za koja se država morala zaduživati, uspjela prikupiti privatizacijom svojih profitabilnih giganata

E strasna su sredstva prikupili privatizacijom...
Prodali su sve za DZ, a sto je najgore, ni te sice vise nema, nit se kad znalo gdje je zavrsilo.

Technimont i Orlean Invest žele istraživati naftu u Crnoj Gori

Autor/izvor: SEEbiz / CdM PODGORICA - Italijanski biznismeni Paolo Bonucci, potpredsjednik milanske kompanije Technimont, i milioner Gabriele Volpi, vlasnik Orlean investa i prvi čovjek Vaterpolo kluba Pro Recca, koji su juče doputovali u Crnu Goru, zainteresovani su za eksploataciju gasa na našem podmorju i gasifikaciju Crne Gore.
Pobjeda piše da su oni su to juče saopštili na sastancima u Vladi, odnosno domaćinima savjetniku premijera za privatizaciju i kapitalne projekte Aleksandru Tičiću, pomoćniku ministra ekonomije Vladanu Dubljeviću, direktoru Ageneije Crne Gore za promociju stranih investicija Petru Ivanoviću i predsjedniku Odbora direktora Elektroprivrede Srđanu Kovačeviću.

"Bonucci i ja analiziramo mogućnost ulaska u neke energetske projekte“, kazao je Volpi Pobjedi.

Aleksandar Tičić je nakon razgovora sa gostima iz Italije, Pobjedi je saopštio da je Bonucci, odnosno Technimont zainteresovan za energetske izvore solarnu energiju i gradnju vjetrogeneratora.

"Italijani su kazali da će se njihova kompanija prijaviti kada bude tender raspisan za istraživanje nafte i gasa na crnogorskom podmorju“, najavio je Tičić.

Tičić je podsjetio da je Ministarstvo ekonomije raspisalo javni poziv za izražavanje interesovanja za dobijanje koncesije za istraživanje i eksploataciju gasa.

Bonucci i Volpi su najavili da će za mjesec ponovo doći u Crnu Goru, ali sa brojnijom delegacijom.

Prema riječima Tičića tokom sastanka Italijani su naglasili da su najviše zainteresovani za eksploataciju gasa i izgradnju gasovoda kroz Crnu Goru.

Teknimonr je lider u istraživanju gasa, ima fabrike petrohemije. Ova kompanija je prisutna na ćetiri kontinenta i u vise od 30 zemalja, ima 50 predstavništava sa 5.100 zaposlenih polovinaje van Italije.

Lompar: Razgovori sa Kinezima u završnoj fazi

25. februar 2011.
Pregovori sa Kinezima o izgradnji dionice autoputa Bar-Boljare od Podgorice do Mateševa u završnoj su fazi, saopštio je ministar saobraćaja Andrija Lompar, javlja radio Antena M.

On je potvrdio da će Crna Gora biti dio zajedničkog želježničkog preduzeća zemaja bivše Jugoslavije.

Lompar je novinarima u Beogradu saopštio da su Kinezi spremni da rade i na ostalim dionicama crnogorskog autoputa.

- U završnoj smo fazi pregovora sa kineskim kompanijama vezano za dionicu od Podgorice do Mateševa sa opcijom da se kasnije nastavi i na ostalim dionicama autoputa. Ono što smo do sada razgovarali sa Kinezima jeste da njima taj dio posla koji se sada nudi nije nešto što je veliko. Oni bi mogli i dalje da nastave i već tokom njihove sljedeće posjete će doči do konkretnih sastanaka i sa Vladom Srbije da bi vidjeli da li i Srbiji odgovara da nastave izgradnju autoputa i na teritorije Srbije.

Lompar je potvrdio da će biti formirana međudržavna komisija Srbije i Crne Gore na najvišem nivou, koja će se baviti Koridorom 10, odnosno drumskim i željezničkim saobraćajem od Beograda do Bara. Crna Gora će biti i dio zajedničkog želježničkog preduzeća Kargo 10 koje će činiti zemaje bivše Jugoslavije.


Vala ima da ga ceramo kao Gadafija ako ne bude nista i ovaj put :)

Žaolin: Kineske kompanije će graditi autoput Bar-Boljari

26. februar 2011.
Kineski ambasador u Podgorici, Ži Žaolin /Zhi Zhaolin/, optimista je da će se kompanije iz Kine dogovoriti sa crnogorskom Vladom da grade autoput Bar-Boljari.
»Prema dosadašnjem procesu optimistički gledam na to i, kao Vlada, podržavamo projekat zbog dobrih odnosa sa Crnom Gorom, što nam otvara mogućnost za saradnju na mnogim poljima«, rekao je Žaolin agenciji Mina-business. On je dodao da, ako bude postignut sporazum, to će biti ogromna investicija.
»Za projekat je najviše zainteresovana Poli grupa /Poly Group/, ima još nekoliko kompanija, a vjerovatni finansijer je Razvojna banka Kine (China Development Bank) koja nije obična komercijalna banka već isključivo radi na velikim projektima i finansirala je radove vrijedne 150 milijardi USD«, kazao je Žaolin. Za učešće u projektu zainteresovana je i Čajna komjunikejšns konstrakšn kompani /China Communications Construction Company/ (CCCC), a prema ranijim najavama iz Vlade, finansijsku ponudu za gradnju autoputa kineske kompanije bi trebalo da dostave do kraja februara.
Prema riječima Žaolina, još kineskih privednika zainteresovano je za projekte u Crnoj Gori, kao što je izgradnja obilaznice oko Budve i drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, zatim privatizaciju Luke Bar i jadransko-jonski autoput. Vlade dvije države zbog toga, kako kaže, treba da potpišu sporazume o saradnji u infrastrukturi. »U toku su konsultacije i pregovori«, rekao je Žaolin. »Nadamo se da ćemo kroz privrednu saradnju više da se povežemo i ojačamo dobre odnose«. On je saopštio da trgovinska razmjena dvije države iznosi od 60 do 70 miliona USD godišnje i podsjetio da je Crna Gora od Kine naručila dva broda, čija je gradnja već počela u Šangaju. »Prvi bi trebalo da stigne do kraja ove godine, a drugi naredne«, kazao je Žaolin. On je ocijenio da je od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Kine, prije 4,5 godine, postignut veliki napredak u unaprjeđenju ukupnih odnosa.
Žaolin je podsjetio da su u oblasti turizma stvoreni uslovi za saradnju, potpisan je sporazum o grupnim putovanjima kineskih turista u Crnu Goru. »U ponudi kineskih turističkih agencija postoji Crna Gora. Treba, međutim, nešto posebno raditi jer treba znati osnovne potrebe kineskih turista koji sve više putuju po Evropi da vide što više, ne da leže po plažama«, naveo je Žaolin i dodao da Kina ima obalu dugački 18 hiljada kilometara i tamo njeni građani mogu da uživaju. On smatra da bi Crna Gora sa susjednim zemljama trebalo da ponudi atraktivne ture. »To bi bilo zanimljivo kineskim turistima«, poručio je Žaolin.

Novi rast broja nezaposlenih

Autor/izvor: SEEbiz / CdM PODGORICA - U Crnoj Gori prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje ZZZ broj nezaposlenih iznosi 32.960, a stopa nezaposlenosti je 12,48 odsto.
Od 1. januara ove godine zaposleno je 2.028 osoba, a pripravnika 138. U istom periodu izdato je 2.158 dozvola za rad, dok je na sezonskim poslovima angažovano 283 osobe. Broj oglasa za slobodna radna mjesta u 2011. godini veći je u odnosu na isti period prethodne godine za 23,4 odsto.

U ZZZ podsjećaju da je najveća stopa nezaposlenosti registrovana u julu 2000. godine i iznosila je 32,7 odsto, a najmanja u avgustu 2009. godine, i iznosila je 10,1 odsto.

Tenderska komisija: Neuspio tender za Valdanos

28. februar 2011.
Tenderska komisija za realizaciju projekta turističke valorizacije Vladanosa proglasila je neuspjelim tender za izdavanje u dugoročni zakup vojnoturističkog kompleksa „Valdanos“ kod Ulcinja i predložila Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte da do kraja aprila raspiše novi tender, saopšteno je iz Vladinog Biroa za odnose s javnošću.
- Tenderska komisija je razmatrala pismo kompanije "Cubus Lux" u kojem su iznijeli zabrinutost i rezervu u kvalitetnu realizaciju projekta, vezano za negativne medijske nastupe za neriješena imovinska pitanja, konstantne zahtjeve za povratak imovine bivših vlasnika, kao i jednog broja sudskih procesa, čime je stvorena atmosfera koja kod investitora izaziva potrebu preispitivanja rizičnosti investicije. Posebnu rezervisanost izazvalo je insistiranje Vlade za dostavljanje bankarskih garancija prije Ugovorom definisanog roka i njeno neprihvatanje međunarodne arbitražne klauzule - navodi se u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika i pojašnjava da su to razlozi zbog kojih je Tenderska komisija procijenila da su se stekli uslovi da se tender proglasi neuspjelim.
Takođe, zbog važnosti realizacije projekta Valdanos, kako za lokalnu samoupravu tako i za cijelu Crnu Goru, Komisija je preporučila Savjetu da raspiše novi tender do kraja aprila 2011. godine.
Na sastanku je još jednom konstatovano da je cjelokupan proces transparentno sproveden i u skladu sa zakonom definisanim procedurama.
- Konstatovano je i da je, u cilju obezbjeđivanja što kvalitetnije realizacije projekta i Ugovorom definisanih aktivnosti, Vlada više puta insistirala na dostavljanju činidbene i garancije zakupnine i prije zaključivanja ugovora, a u suprotnosti sa evropskom praksom. Na ovaj način, Vlada je nastojala da proces valorizacije Valdanosa učini dodatno transparentnim i kvalitetnim - zaključak je današnje sjednice.

ja sam mislio da su ovi iz mansa pametniji.kiksali su na valdanosu

ja sam mislio da su ovi iz mansa pametniji.kiksali su na valdanosu

Jeste za sve u ovoj drzavi je MANS kriv!!:tooth::hammer5425:
Neka visi Pedro !

Šangaj: Počela gradnja dva crnogorska broda

02. mart 2011.
U Šangaju završena svečana ceremonija kidanja limova koja označava početak gradnje brodova i obnovu crnogorske trgovačke flote, navodi se u saopštenju PR Službe Ministarstva saobraćaja i pomorstva dostavljenom Portalu Analitika.
- Uslovi crnogorskog kredita od 57 miliona dolara koji je Crnogorska Plovidba dobila za gradnju dva identična broda veoma su povoljni. Nakon grejs perioda od 5 godina, treba ga vratiti u narednih 15, uz kamatu od 3 posto, stoji u saopštenju.
Brodovi su nosivosti 35.000 tona, dužine 180 metara i širine 28, 4 metra. Pogodni su za prevoz rasutih tereta ( žitarice, drvo, rudače) i imaće ugrađena četri seta dizalica nosivosti 30 tona i zahvata od 24 metra. Posjedovaće pet štiva sa duplim dnom, brzine 15, 1 čvor i autonomije 15.000 nautičkih milja. Brodovi su dizajnirani po najnovijoj tehnologiji iz 2009. godine. Oba broda ploviće pod crnogorskom zastavom i kompletna posada biće crnogorska, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Isporuka prvog broda predviđena je za decembar 2011. godine, a drugog u martu 2012. godine.Za prvi novi brod spremna su tri moguća imena a od premijera se očekuje da bude kum.
Ceremoniji kidanja limova u brodogradilišu u Šangaju, prisustvovala je crnogorska delegacija predvođena predsjednikom Borda direktora kompanije Crnogorska Plovidba, Miodragom Kršancem.


Nije isto kao pocela gradnja autoputa, ali moze :)

majko mila na sta sve lopurde pare ne uzimaju.bog zna koloko su preduzeca unistili a grade brodove .......ejjjj bagro milova i acova dokle

i velis bila i crnogorska delegacija ...neka ...kad ne znaju pomoc zeljezari dako im ona dodje glave....pa ih sve potrpat na taj nedovrseni virtuelni brod u cusnut u more

majko mila na sta sve lopurde pare ne uzimaju.bog zna koloko su preduzeca unistili a grade brodove .......ejjjj bagro milova i acova dokle

tako je maniti, kupuju brodove da po okeanima plove, prije toga nakupovali avione da lete po svijetu, jos lopovi oce u beranama aerodrom da otvore, malo im ova dva. napravice ta bagra i auto put, da mogu brzinu da razviju, ne valjaju ove dzade za skupa auta. zamisli oce jos rijeke da pregradjuju, pa u pljevljima jos neki djavo sto ugalj u struju pretvara oce da grade.
tako ti je to maniti, sta da se radi. nijesi ti sam, ima vas jos, no sva sreca te se ne pitate nista. ziv i zdrav ti bio, i manit osto, da ti zivot bez brige prodje.

ih dobro je da se pitate ti i slicni ...pecaj ti po dunavu i hvali ove sto pecaju po bijelom svijetu,a mi cemo se sto smo odje nekako nosit sa bagrom ..i pitacemo se bar malo u svoje

i ako te ko bude pitao...imali smo vise pomorskih preduzeca pa ih ovi lopurde ocerupase i unistise,avionima sam letio ja a sigurno i ti i veliki dio naroda,aerodrom su izuzeli iz aerodroma crne gore da bi se sve slilo u podgoricu,auto put sumnjam da ces se provozat i ti i ja,hidrocentrale prave talijani za sebe a ovi su samo tu da pokupe kajmak,termoel u pljevlja zajedno sa rudnikom su skoro ugasili.......i u pravu si nista se tu normalan covjek nije pitao,no dako se i to promijeni

Zavala i zvanicno zavaljena.


Sergej Polonski: Brend Mirax je ugašen, nisam više biznismen

Autor/izvor: SEEbiz / Vijesti PODGORICA - Bord direktora korporacije Mirax grupa iz Moskve donio je odluku da ugasi brend Miraks.To je, prenosi RIA Novosti, saopštio predsjednik Borda direktora korporacije Sergej Polonski.
"Prije deset godina počeli smo sa radom u Moskvi. Za to vrijeme uspjeli smo da izgradimo otprilike 2,5 miliona kvadrata unikatnih zdanja i objekata. Ali danas je Bord direktora odlučio da likvidira brend Mirax," kazao je Polonski.

"Zahvaljujem svima koji su nam pomagali tokom tih godina rada, a u teška vremena pomagali da izađemo iz teških sitaucija. Izvinjavam se svima i zahvaljujem svom timu. Molim da me od ovog trenutka ne smatrate biznismenom", kazao je Polonski.

On je kazao da će sve obaveze koje se tiču javnih dugova biti izmirene prema uslovima restrukturiranja.

"U decembru mi je umro otac. Htio bih da se izvinim svima, posebno onima koji su kupili stanove a oni su još nedovršeni", kazao je Polonski.

On je dao precizne podatke kada će biti završeni radovi na pojedinim lokacijama u Moskvi, kao i da će neki od njih biti predati u ruke druge firme.

U avgustu 2009. Polonski je u otvorenom pismu saopštio da Miraks grupa neće u predviđenim rokovima predati objekte i da će možda promijeniti vlasnike.

"Za godinu dana nijesmo uspjeli da privučemo nijedan bankarski kredit za gradnju, a tokom posljednjeg mjeseca nijesmo prodali nijedan kvadrat nekretnina ili sakupili na rokove podijeljena plaćanja za već kupljene nekretnine kod nas. Ta situacija čini nemogućim dalje finansiranje gradnje", napisao je tada Polonski.

Korporacija Miraks grupa osnovana je 1994. godine. Među najvećim projektima su poslovni i stambeni kompleksi u inostranstvu i Rusiji, i nekoliko biznis centara u Moskvi.

07 Mar 2011. 10:20 | Izvor: CdM
Broj nezaposlenih u Crnoj Gori dostigao 33.000

U Crnoj Gori prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje ZZZ broj nezaposlenih iznosi 32.998, a stopa nezaposlenosti je 12,50 odsto.

Od 1. januara ove godine zaposleno je 2.400 osoba, a pripravnika 169. U istom periodu izdato je 2.438 dozvola za rad, dok je na sezonskim poslovima angažovano 367 osoba.


Broj oglasa za slobodna radna mjesta u 2011. godini veci je u odnosu na isti period prethodne godine za 34,9 odsto.

Podsjećamo da je prošle nedjelje broj nezaposlenih iznosio 32.960.



07 Mar 2011. 13:36 | Izvor: CdM
Blokirano 14.427 računa, dug 285 miliona eura

U Centralnom registru računa, posljednjeg dana februara bilo je evidentirano 54.517 pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost, i u odnosu na stanje od 31.1.2011. godine, kada je bilo 54.110 pravnih i fizičkih lica, došlo je do povećanja broja za 0,75 odsto, saopšteno je danas iz Centralne banke Crne Gore CBCG.

Na 28.2.2011. godine, od 54.517 pravnih i fizičkih lica koji obavljaju djelatnost, njih 14.427 je bilo u blokadi, što je u odnosu na januar 2011. godine, kada je 14.224 pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost bilo u blokadi, više za 1,43 odsto.

"Ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa iznosi 285.050.391,21 eura što je u odnosu na januar 2011.godine, kada je ukupan dug iznosio 265.231.933,46 eura, više za 7,47 odsto“, navode u CBCG.

Koncentracija duga na dan 28 .2.2011.godine relativno je velika, tako da na primjer 10 najvećih dužnika, odnosno svega 0,07 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvuju sa čak 21,19 odsto u odnosu na predhodno navedeni ukupan dug, što znači da njihova blokada iznosi 60.406.165,75 eura.


Pedeset najvećih dužnika, koji čine 0,35 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvuju sa 42,09 odsto u odnosu na predhodno navedeni dug, što znači da njihova blokada iznosi 119.983.923,49 eura.

"U neprekidnoj blokadi do jedne godine je bilo 2.542 izvršnih dužnika čija blokada je iznosila 57.102.068,66 eura, što čini 20,03 odsto ukupnog iznosa blokade, dok je duže od godinu dana bilo u blokadi 11.885 izvršna dužnika sa iznosom blokade od 227.948.322,55 eura, što čini 79,97 odsto ukupnog iznosa blokade“, ističu u CBCG.

Od 50 izvršnih dužnika, koji imaju najveći iznos duga, dana 28.2.2011. godine, 39 izvršnih dužnika je bilo u neprekidnoj blokadi duže od godine dana i njihova blokada je iznosila 93.010.131,80 eura što čini 32,62 odsto ukupnog iznosa duga, dok je 11 izvršna dužnika bilo u blokadi do godinu dana i blokada je iznosila 26.973.791,69 eura, što čini 9,46 odsto ukupnog iznosa blokade.

CBCG: Očekivana inflacija u 2011. između 2,3 i 4,3 posto

07. mart 2011.
Savjet Centralne banke Crne Gore usvojio je danas izvještaj Guvernera, po kojem se u ovoj godini očekuje stopa inflacije u rasponu od 2,3% do 4,3% posto, saopšteno je iz CBCG Portalu Analitika. Konstatovan je postepeni oporavak realnog sektora i izraženo očekivanje da će u ovoj godini doći do postepenog ubrzanja ekonomskog rasta.
U izvještaju Guvernera je analizirano sprovođenje politike CBCG i konstatovano je da se ona ostvaruje u skladu sa planom. Posebna pažnja je poklonjena stabilnosti finansijskog sistema. Konstatovano je da je dominantan rizik u ovom trenutku kreditni rizik, da se bankarski sistem postepeno stabilizuje. Tržište kapitala i pored i dalje prisutne krize ne predstavlja prijetnju finansijskoj stabilnosti. Takođe, na tržištu kapitala nisu identifikovani rizici po finansijsku stabilnost.
Savjet je konstatovao da je u januaru u odnosu na prethodni mjesec došlo do rasta depozita, povećanja koeficijenta solventnosti, rasta likvidnih sredstava, blagog rasta aktive bankarskog sistema, kao i poboljšanja odnosa kredita i depozita. Određenu zabrinutost izaziva rast nekvalitetetne aktive, kao i nepovoljna ročnost kredita i depozita u sistemu, konstatovano je na Savjetu.
Savjet je usvojio i set odluka iz oblasti monetarne politike i platnog prometa.

CBCG: Očekivana inflacija u 2011. između 2,3 i 4,3 posto

07. mart 2011.
Savjet Centralne banke Crne Gore usvojio je danas izvještaj Guvernera, po kojem se u ovoj godini očekuje stopa inflacije u rasponu od 2,3% do 4,3% posto, saopšteno je iz CBCG Portalu Analitika. Konstatovan je postepeni oporavak realnog sektora i izraženo očekivanje da će u ovoj godini doći do postepenog ubrzanja ekonomskog rasta.
U izvještaju Guvernera je analizirano sprovođenje politike CBCG i konstatovano je da se ona ostvaruje u skladu sa planom. Posebna pažnja je poklonjena stabilnosti finansijskog sistema. Konstatovano je da je dominantan rizik u ovom trenutku kreditni rizik, da se bankarski sistem postepeno stabilizuje. Tržište kapitala i pored i dalje prisutne krize ne predstavlja prijetnju finansijskoj stabilnosti. Takođe, na tržištu kapitala nisu identifikovani rizici po finansijsku stabilnost.
Savjet je konstatovao da je u januaru u odnosu na prethodni mjesec došlo do rasta depozita, povećanja koeficijenta solventnosti, rasta likvidnih sredstava, blagog rasta aktive bankarskog sistema, kao i poboljšanja odnosa kredita i depozita. Određenu zabrinutost izaziva rast nekvalitetetne aktive, kao i nepovoljna ročnost kredita i depozita u sistemu, konstatovano je na Savjetu.
Savjet je usvojio i set odluka iz oblasti monetarne politike i platnog prometa.

Kako se ovo desava kad CG ne stampa novac,
a pri tom su povecani depoziti?

Ina i Mol žele preuzeti Montenegro Bonus

Autor/izvor: SEEbiz / Banka PODGORICA - Naftne kompanije Ina i Mol iskazale su interes za preuzimanje udjela u slovensko-crnogorskoj kompaniji Petrol Bonus, ali i kupnju čitavog Montenegro Bonusa u vlasništvu Crne Gore. Vrijednost potencijalne akvizicije zasad nije poznata.
PODGORICA - Naftne kompanije Ina i Mol iskazale su interes za preuzimanje udjela u slovensko-crnogorskoj kompaniji Petrol Bonus, ali i kupnju čitavog Montenegro Bonusa u vlasništvu Crne Gore. Vrijednost potencijalne akvizicije zasad nije poznata.
Prilika za Inu i mađarski Mol ukazala se nakon raskida sporazuma između slovenskog Petrola i crnogorskog Montenegro Bonusa. Naime, Petrol je 2007. godine pobijedio na natječaju te je sa Montenegro Bonusom osnovao zajedničku kompaniju Petrol Bonus u kojem svaka strana ima po 50 posto vlasništva.

Slovenski naftaš se tada obvezao uložiti 154,5 milijuna eura u infrastrukturu, što je bio iznos veći od onoga kojeg su zasebno nudili Ina i Mol. No Crnogorci već dulje vrijeme izražavaju nezadovoljsto partnerstvom sa Petrolom, odnosno napominju kako kompanija nije ispoštivala dogovorene uvjete čime nije uložila obećani novac.

Savjetnik Uprave Petrola, Aleksander Salkič, kaže kako se nemaju namjeru povući iz Crne Gore. “Istina je da se trenutno vode pregovori o snižavanju iznosa investicija. Njih treba svesti na realnu, ekonomsku razinu”, ističe Salkič.

Međutim izvršni direktor Montenegro Bonusa, Aleksandar Kašćelan, tvrdi: “Sporazum sa Petrolom je raskinut”. ”Sada se samo pregovara o načinu njihovog napuštanja ovog joint venturea”, rekao je u razgovoru za www.banka.hr.

Petrol Bonus u svom vlasništvu ima dvije benzinske postaje i mrežu veleprodaje. U 2009. ukupni prihod iznosio je 7 milijuna eura. Umjesto Petrola u kompaniju bi sada mogli ući Ina ili Mol, koji su na natječaju 2007. bili iza slovenske kompanije.

“Ina i Mol ne samo da su pokazali interes za ulaskom u joint venture umjesto Petrola, već bi htjeli kupiti i čitav Montenegro Bonus”, kaže visokopozicionirani izvor iz Crne Gore upoznat sa slučajem.

11 Mar 2011. 13:40 | Izvor: CdM
Državni dug Crne Gori iznosi 1,258 milijardi eura


Državni dug Crne Gore na dan 28. februara iznosio je 1.258,4 miliona eura ili 39,7 odsto BDP-a.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da unutrašnji dug iznosi 356,2 miliona eura ili 11,2 odsto BDP-a, dok spoljni dug iznosi 902,2 miliona eura ili 28,5 odsto BDP-a.

Podsjećamo da je državni dug na kraju januara 2011. godine, iznosio je 1.258,1 miliona eura ili 39,7 odsto BDP-a. Stanje duga u odnosu na kraj januara uvećano je za 0,3 miliona eura. Pri tome spoljni dug je uvećan 0,4 miliona eura, dok je domaći dug smanjen za 0,1 milion eura.

Državni depoziti na kraju februara iznosili su 114,5 miliona eura, uključujući i 38.477 unci zlata, tako da je neto iznos državnog duga oko 36,08 odsto BDP-a. Smanjenje depozita u odnosu na januar 2011. godine, iznosilo je 20,9 miliona eura.

Kretanje izdatih garancija
Ukupan iznos garancija Crne Gore na kraju februara je 377,31 miliona eura, ili 11,9 odsto BDP-a, odnosno 29,9 odsto javnog duga.

Ukupan iznos povučenih ino garancije Crne Gore iznosi 335,14 miliona eura ili 10,6 odsto BDP-a, odnosno 26,6 odsto duga, dok garancije izdate za kredite kod domaćih banaka iznose 42,17 miliona eura, ili 1,3 odsto BDP-a, odnosno oko 3,3 odsto državnog duga.

U odnosu na kraj januara 2011. godine, domaće garancije uvećane su za oko četiri miliona eura, dok su ino garancije smanjene za 0,8 miliona eura.
Do povećanja domaćih garancija došlo je uslijed evidentiranja povlačenja kredita za Melagoniju iz Bara, u visini od četiri miliona eura, za koji je drzava izdala garanciju.

Izvorni prihodi
Izvorni prihodi budžeta Crne Gore u februaru 2011. godine iznose 72,7 miliona eura, što je u odnosu na plan za navedeni mjesec niže za 8,1 odsto.

U odnosu na ostvarenje izvornih prihoda u februaru 2010. godine ostvaren je pad prihoda od 4,4 odsto, koji je u najvećem dijelu uzrokovan povećanjem poreskog duga.


Naplata poreskih prihoda ostvarena je u iznosu od 68,72 miliona eura, od čega su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 30,10 miliona eura, dok je naplata indirektnih poreza iznosila 38,62 miliona eura. Naplata neporeskih prihoda ostvarena je u iznosu četiri miliona eura.

Veće ostvarenje od plana izvršeno je kod poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 26,56 miliona eura, što je 13,8 odsto više od plana i 17,9 odsto više od ostvarenja u februaru 2010. godine.

Niže ostvarenje od plana izvršeno je kod doprinosa, 18 odsto niže u odnosu na plan za februar. Do manje naplate doprinosa došlo je, osim povećanja poreskog duga, i zbog plaćanja doprinosa na zarade koje se plaćaju iz budžeta.

U februaru prošle godine bili su uplaćeni doprinosi za januar i jednim dijelom za februar, dok su u februaru ove godine uplaćeni samo doprinosi za januar za zarade koje se plaćaju iz budžeta.

Naplata poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije (carine) ostvarena je u iznosu od 3,15 miliona eura, što je 3,2 odsto niže od plana i 8,3 odsto više u odnosu na februar prošle godine.

Naplata akciza ostvarena je u iznosu od 8,54 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu smanjenje od 17 odsto, koje je nastalo s jedne strane zbog izmjene strukture akciza u odnosu na prošlu godinu, a sa druge strane zbog drugačije tehnike plaćanja akciza.

Izdaci budžeta u februaru procijenjeni su na 93,2 miliona eura ili 2,93 odsto BDP-a.

U odnosu na isti period prošle godine rashodi su veći za 8,9 odsto, uslijed povećanja izdataka na poziciji Prava iz oblasti PIO, odnosno penzionih davanja, i rasta izdataka na poziciji Prava iz oblasti socijalne zaštite u odnosu na februar 2010. godine, nastalog uslijed povećanja korisnika prava socijalne zaštite.

Najveće izvršenje izdataka zabilježeno je kod izdataka za bruto zarade 30,3 miliona eura, izdataka za penzije 29,4 miliona eura i transfera institucijama šest miliona eura. U februaru kapitalni budžet je iznosio 5,1 miliona eura.

Deficit budžeta Crne Gore u februaru 2011. godine procijenjen je na 20,47 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine ostvaren deficit u iznosu od 9,5 miliona eura.

CBCG: Godišnji pad investicija 40 odsto

Autor/izvor: SEEbiz PODGORICA - Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prošloj godini iznosile su 542,4 miliona EUR, 40 odsto manje u odnosu na 2009, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
“To Crnu Goru međutim i dalje svrstava u sam vrh privreda u tranziciji kada se posmatraju strane direktne investicije po stanovniku”, navedeno je u novom Biltenu CBCG.
Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prošloj godini iznosio je 643,1 milion EUR. Najveći priliv ostvaren je po osnovu ulaganja u domaće kompanije i banke, 260,2 miliona EUR, što je 70,5 odsto manje nego 2009. godine.

U formi interkompanijskog duga ostvaren je priliv od 163,9 miliona EUR, 3,6 odsto manje. Ulaganja u nekretnine ojačala su 9,5 odsto na 186,8 miliona EUR, dok je priliv po osnovu povlačenja novca investiranog u inostranstvu bio 32,3 miliona EUR. Odliv stranih direktnih investicija u prošloj godini bio je 36 odsto manji u odnosu na 2009. godinu i iznosio je 100,7 miliona EUR.

Najveći odliv je ostvaren po osnovu interkompanijskog duga, 65,5 miliona EUR. Investicije rezidenata u banke i preduzeća u inostranstvu iznosile su deset miliona EUR. Odliv po osnovu nekretnina iznosio je 19,4 miliona EUR, dok je odliv po osnovu povlačenja sredstava investiranih u domaće banke i preduzeća iznosio 5,8 miliona EUR.

Ko ima do pet odsto akcija, mora ih prodati

SDP smatra da tjeranje malih akcionara da prodaju akcije nije u skladu sa članom 58 Ustava Crne Gore koji garantuje pravo svojine

PODGORICA - Skupštinski odbor za ekonomiju finansije i budžet juče nije prihvatio amandman SDP na prijedlog zakona o preuzimanju akcionarskih društava koji bi manjinskim akcionarima omogućio da odluče da li će prodati akcije vlasniku koji ima 95 odsto dionica u toj firmi. Članom 39 tog zakona manjinski akcionari, jednostavno rečeno, u slučaju da „sticalac akcija i sa njim povezana lica nakon preuzimanja steknu 95 odsto vlasništva sa pravom glasa emitenta“ u roku od tri mjeseca, moraju da mu prodaju svoje akcije.

SDP smatra da tjeranje malih akcionara da moraju da prodaju svoje akcije nije u skladu sa Ustavom koji u članu 58 jemči pravo svojine na način da niko ne može biti lišen ili ograničen u pravima svojine, osim ako to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu.

- Pošto u slučaju prodaje akcija manjinskih akcionara nema javnog interesa, ne možemo tjerati ljude da prinudno prodaju akcije vlasniku ili vlasnicima koji su stekli 95 odsto akcija. To je prihvatljivo samo uz njihovu saglasnost - saopštio je poslanik SDP Damir Šehović.

Predstavnici Ministarstva finansija objasnili su da je ta norma u skladu sa evropskim direktivama i da slična rješenja imaju i zemlje okruženja.

Poslanik SDP Raško Konjević je na to kazao da Crna Gora ne mora da usaglasi svoje zakonodavstvo u potpunosti ni kada postane članica EU, a ne sada, tim prije što prinudna prodaja nije u skladu sa Ustavom.

- Ne dovodimo parlament u situaciju da usvaja zakone koji nijesu u skladu sa Ustavom samo zato što hoćemo da se usaglasimo sa evropskim direktivama - upozorio je Konjević.

Poslanik DPS Veljko Zarubica kaže da slična rješenja imaju Srbija, BiH i da nemaju problema sa njihovom primjenom.

- Ukoliko bi se prihvatio amandman onda bi to više štetilo nego koristilo manjinskim akcionarima - kazao je on.

Poslanik Nove Radojica Živković smatra da na tržištu hartija od vrijednosti u Crnoj Gori vlada haos i da je onda izlišno govoriti o evropskim standardima.

- To što se u ovom segmentu radi kod nas nema nigdje u svijetu. Da tako rade u Evropi svi bi bili u zatvoru - kazao je Živković i dodao da neće glasati ni za ni protiv.

Odbor je prihvatio amandman SDP koji podrazumijeva da se vlasniku nameće obaveza da automatski dostavi ponudu za preuzimanje i sa predloženih 40 snizi na 30 odsto, uz određenu modifikaciju. Nijesu prihvaćena dva amandmana SNP na prijedlog zakona o klasifikaciji djelatnosti.

Strategija podsticanja investicija

Do kraja trećeg kvartala trebalo bi da bude usvojena Strategija o podsticanju stranih investicija, kako predviđa modifikovani amandman SDP koji je kompromisno rješenje sa Ministarstvom ekonomije. Za ovaj Vladin resor bio je, podsjetimo, neprihvatljiv prijedlog poslanika SDP Damira Šehovića da Crna Gora donese zakon o podsticanju stranih investicija.

Skupštinski odbor za ekonomiju juče je prihvatio prijedlog amandmana poslanika SDP.

- Do kraja juna ove godine Vlada treba da obavijesti ovaj Odbor šta je uradila - kazao je Šehović i dodao da nije odustao od ideje da se stimulansi odobre, a da je kompromisno rješenje korak ka tome.

Pomoćnik ministra ekonomije Goran Šćepanovć kaže da je za Vladu prihvatljivo donošenje takve strategije što je i planirano prijedlogom Zakona o stranim investicijama.

On smatra da će kompromisno rješenje ubrzati donošenje Strategije.

Manje nezaposlenih u Crnoj Gori

Autor/izvor: SEEbiz PODGORICA - U Crnoj Gori prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje ZZZ broj nezaposlenih iznosi 32.986, a stopa nezaposlenosti je 12,49 odsto.
Od 1. januara ove godine zaposleno je 2.972 osoba, a pripravnika 235. U istom periodu izdato je 3.076 dozvola za rad, dok je na sezonskim poslovima angažovano 549 osoba.

Broj oglasa za slobodna radna mjesta u 2011. godini veći je u odnosu na isti period prethodne godine za 34 odsto.

Podsjećamo da je prošle nedjelje broj nezaposlenih iznosio 33.053.

rOK ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA GRADNJU HIDROCENTRALA VJEROVATNO NEĆE BITI 15. APRILA

Italijani traže produženje tendera za izgradnju hidroelektrana na Morači

http://www.vijesti.me/vijesti/italijani-traze-produzenje-tendera-izgradnju-hidroelektrana-moraci-clanak-12251

31 Mar 2011. 13:16 | Izvor: CdM/Pobjeda
Mundis: Crna Gora stabilna

Kreditna agencija Mundis poboljšala je izgled ranigiranja BA3 crnogorskih državnih obveznica iz negativnog u stabilno i potvrdio rangiranje na sadašnjem nivou. Izgledi za gornju granicu BA1 obveznica i gornju granicu B1 depozita strane valute takođe su promijenjeni iz negativnih u stabilne, piše Pobjeda o izvještaju Mundisa.

"Odluka Mundisa da izglede promijeni iz negativnih u stabilne uslijedila je nakon procjene agencije za rangiranje da crnogorska vlada ulaže napore da riješi ključne rizike koji su izazivali negativne trendove u aprilu 2009. godine“, ocijenili su iz Mundisa.

U izvještaju se navodi i da je budžetski deficit u 2010. godini bio manji od planiranog i da ekonomija pokazuje znake postepenog oporavka.


Dalje poboljšanje rangiranja zavisi od nastavka smanjenja deficita budžeta i promjene rastuće putanje javnog duga.

Posljednje rangiranje Crne Gore Mundis je objavio 30. aprila 2009. godine i tada je rejting naše zemlje smanjen sa BA2 na BA3 sa negativnim izgledima. Tome je prethodio postupak rangiranja 18. decembra 2008. godine, kada je agencija za rangiranje dala negativne izglede BA2.

Spoljnotrgovinska razmjena u 2010. porasla 2, 9 posto


Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period januar – decembar 2010. godine prema finalnim podacima iznosila je 1.987,7 miliona eura što ukazuje na rast od 2,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u saopštenju Zavoda za statistiku Crne Gore – Monstat.
Rezultati redovnih istraživanja Monstata pokazuju da je izvezeno je robe u vrijednosti od 330,4 miliona eura, što je više za 19,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 1657,3 miliona, što je više za 0,2 posto u odnosu na isti period lani.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19,9 posto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom period prethodne godine, kada je iznosila 16,7 posto.
U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani prema materijalu, u iznosu od 157,1 miliona eura (Obojeni metali u iznosu od 130,8 miliona eura i Gvožđe i čelik u iznosu 19,4)
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni proizvodi sektora Masine i transportni uređaji u iznosu od 340,6 mil.eura (koji čine, Drumska vozila u iznosu od 94,5 miliona eura i Elektricne masine,aparati i uređaji u iznosu od 81,2 miliona) zatim proizvodi iz sektora Hrana i žive životinje u iznosu od 324,2 miliona eura.
U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Srbija (74.9 miliona eura), Grčka (56,4), Italija (48,8).
U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Srbija (432,6 miliona eura), Bosna i Hercegovina (123,5) i Njemačka (117,1). Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.

www.mnnews.net
HYPO - RIBRENDING
Počela nova imidž kampanja

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Hypo Alpe Adria počela je danas novu imidž kampanju, sa promjenom vizuelnih elemenata, slogana i loga, u cilju promovisanja novog strateškog smjera banke i njene usmjerenosti ka klijentima na tržištu.

Nova kampanja sa sloganom - Supportive. Friendly. Fair (Sa vama. Uz Vas. Za vas), daće vizuelnu podršku novom strateškom pravcu, koji je grupa već započela.

"Hypo nilski konj je oživljen kao popularna slika brenda. Novi logo banke više neće sadržavati riječ Grupa", saopšteno je iz banke. "Marketinška prisutnost će biti obnovljena istovremeno u svim zemljama jezgra Grupe".

Razvijen je, kako je objašnjeno, novi marketinški koncept, kojim se banka jasno razlikuje od konkurenata i njihovih marketinških pristupa i istovremeno predstavlja jasan odraz novih temeljnih vrijednosti banke.

Menadžer za marketing i komunikaciju Hypo Alpe Adria, Kristina /Christina/ Dubisar, objasnila je da je "uskrsnuće" Hypo - nilskog konja prepoznavanje činjenice da je ovaj reklamni motiv izuzetno popularan.

"Novi format stripa omogućava da se motiv primjenjuje na fleksibilan, kulturno neutralan i ekonomičan način, a to funkcioniše izuzetno dobro, bez potrebe za umetanjem teksta", navela je Dubisar.

Član izvršnog odbora Hypo Group Alpe Adria, nadležan za marketing, Rajner Zihert /Rainer Sichert/, kaže da se Hypo vraća u posao.

"Ovo takođe demonstriramo kroz našu novu reklamnu kampanju, koja izvrsno podržava našu stratešku orijentaciju manji, jednostavniji i više usredsređeni na kupca. Činjenica da se odustalo od riječi Grupa u našem logu je, u krajnjoj liniji, vizuelni dokaz da je banka pojednostavila svoju strukturu i da je identitet grupe uspostavljen i interno i eksterno i sada možemo da se još više koncetrišemo na našu buduću usmjerenost prema klijentima", rekao je Zihert.
(kraj) bvm

Priliv stranih investicija u januaru iznosio 58,5 miliona eura

Autor/izvor: SEEbiz / CdM PODGORICA - U januaru 2011. godine, prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore CBCG, ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 58,5 miliona eura, dok je istovremeno odliv iznosio 2,2 miliona eura.
Objašnjeno je da je rezultat takvih kretanja ostvareni neto priliv od 56,3 miliona eura, što je za 24,7 odsto više od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka ili čak 2,3 puta više nego u januaru 2010. godine, kada je neto priliv iznosio 24 miliona eura.

Najveći priliv ostvaren je po osnovu prodaje akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema italijanskoj kompaniji Terna u vrijednosti od 34 miliona eura.

"Od ukupnog priliva stranih direktnih investicija, vlasnička ulaganja su iznosila 45,2 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 7,3 miliona eura“, saopšteno je iz CBCG.

U strukturi vlasničkih ulaganja, investicije u preduzeća i banke čine 62 odsto ukupnog priliva, a ulaganja u nekretnine 15,3 odsto.

Priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu iznosio je šest miliona eura.

Ukupan odliv stranih direktnih investicija u januaru 2011. godine iznosio je 2,2 miliona eura. U strukturi odliva 431,5 hiljada eura se odnosilo na ulaganja rezidenata u inostranstvu, dok je odliv po osnovu povlačenja ulaganja nerezidenata iznosio 1,7 miliona eura.

e po meni tacno je ova cifra odnos uvoza i izvoza .uvoz 58 posto izvoz 2 posto

Vlada dala garanciju za Montenegro erlajns

07. april 2011.
Vlada Crne Gore usvojila je danas informaciju o zaduženju Montenegro Erlajnsa, za potrebe finasiranja obrtnih i osnovnih sredstava.
Krajem novembra 2010. godine, Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija uputilo je na razmatranje Vladi Crne Gore Informaciju o otvaranju novih linija i povećanju broja frekvencija na već postojećim linijama „Montenegro Airlines“-a AD Podgorica.
Vlada Crne Gore je u decembru 2010. godine donijela Zaključak kojim je prihvatila navedenu informaciju.
Takođe, navedenim Zaključkom, Vlada Crne Gore zadužila je Ministarstvo finansija da obezbijedi izdavanje garancije za kreditne aranžmane, koje Montenegro airlines bude ugovorio sa komercijalnim bankama.
Zaključkom Vlade Crne Gore, predviđeno je da se garancija izda u iznosu od 9.6 miliona eura, sa grejs periodom od dvije godine, i rokom otplate 6 godina.
Navedena sredstva bi se iskoristila za otvaranje novih linija, u iznosu od 4.6 miliona eura, zatim 4 miliona eura za učešće u kupovini novog aviona, tipa Embraer 195, a preostali milion eura za generalnu reviziju motora za avion tipa Foker 100.
U cilju realizacije dijela sredstava, Montenegro Airlines je definisao kreditne ugovore sa Hipotekarnom bankom AD Podgorica, u iznosu od 2 miliona eura, i NLB Montenegrobankom, u iznosu od 2.4 miliona eura.
Za efektivnost pomenutih kreditnih aranžmana, jedan od uslova bilo je i izdavanje državne garancije, kaže se u saopštenju Ministarstva finansija.

Nikola Fabris: Inflacija od 2,75 do 4,75 odsto

Autor/izvor: SEEbiz / CdM PODGORICA - U ovoj godini, prema najnovijoj procjeni, inflacija u Crnoj Gori kretaće se u rasponu od 2,75 do 4,75 odsto, rekao je u razgovoru za Pobjedu glavni ekonomista Centralne banke Crne gore CBCG Nikola Fabris.
Prema njegovim riječima jedan od razloga je što se ne očekuje značajniji utuicaj rasta evropske na domaće kamate, to što one sada imaju visoku maržu.

Rekao je da će visina pritiska na inflaciju, zavisiti i od kretanja cijena hrane, energenata, političke i ekonomske situacije u zemljama izvoznicama nafte, ali i mjera ekonomske politike.

Jedino da se nada u ne unistenje tipa Zavale polozi u Banyan Tree,

http://www.vijesti.me/vijesti/rusi-ostrvu-sveti-marko-pokrecu-masine-kraja-godine-clanak-14925

EK: Crnoj Gori BDP u 2010. porastao za 1,1 odsto

10. april 2011.
Evropska komisija u ekonomskoj analizi, u koju je imala uvid agencija Beta, navodi da je do rasta ekonomije i BDP-a u regionu došlo prvenstveno zahvaljujući rastu izvoza, što je dovelo i do smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.

U Crnoj Gori je, prema procjeni EK, BDP u 2010. porastao za 1,1 odsto, u Bosni i Hercegovini 0,9 procenata, Makedoniji 0,7, a na "Kosovu pod rezolucijom 1244 SBUN" je rast bruto domaćeg proizvoda bio 4,6 odsto.

Evropska komisija je u najnovijoj procjeni utvrdila da je ekonomski oporavak na Zapadnom Balkanu u prošloj godini bio neujednačen, jer je u Srbiji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) dostigao skromnih 1,8 odsto, a u Hrvatskoj je došlo do pada BDP od 1,2 odsto.
Albanija je "prevazišla krizu bez recesije i dostigla rast bruto domaćeg proizvoda od dodatnih 5,7 odsto i u poslednjem tromesječju 2010, a u cijeloj godini od 4,1 procenata".

Evropska komisija procjenjuje da bi se Zapadni Balkan u idućoj godini mogao dodatno oporaviti, iako jedino za Hrvatsku i Makedoniju konkretno predviđa da će zabilježiti rast BDP-a od 1,5 odsto, odnosno 2,2 procenta.

Rastu prihodi budžeta

11. april 2011.
Prihodi budžeta Crne Gore u martu 2011. godine iznose 90,73 miliona €, što je u odnosu na plan za navedeni mjesec 1,35% više. U odnosu na ostvarenje prihoda u martu 2010. godine ostvaren je rast prihoda od 3,1%. Iako je došlo do rasta prihoda i dalje se bilježi trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji, saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
Naplata poreskih prihoda ostvarena je u iznosu od 86,11 mil €, od čega su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 45,35 mil €, dok je naplata indirektnih poreza iznosila 40,76 mil €. Naplata neporeskih prihoda ostvarena je u iznosu 4,6 mil €.
Veće ostvarenje od plana izvršeno je kod poreza na dohodak fizičkih lica u iznosu od 7,33 mil € ili 5,4%, i ukupnih doprinosa u iznosu od 34,17 mil € ili 21% iznad plana. Do rasta navedenih prihoda u martu je došlo zbog plaćanja februarskih i martovskih doprinosa na zarade koje se plaćaju iz Budžeta. Napominjemo da smo u februaru usljed ovog prelivanja imali manje ostvarenje prihoda po ovom osnovu.
Niže ostvarenje od plana izvršeno je kod akciza – 15,6 % ispod plana, poreza na dobit pravnih lica – 12% ispod plana, poreza na dodatu vrijednost 5,7% niže od plana i carina 4,7% niže od plana. Do niže naplate navedenih prihoda došlo je zbog povećanja poreskog duga.
Naplata akciza ostvarena je u iznosu od 7,82 mil €, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 5,4%, koje je nastalo s jedne strane zbog izmjene strukture akciza u odnosu na prošlu godinu, a sa druge strane zbog drugačije tehnike plaćanja akciza.

Izdaci budžeta: Izdaci budžeta u martu iznosili su 108,13 mil € ili 3,39 % BDP-a. U odnosu na isti period prošle godine rashodi su manji za 5,74%. Kao i u prethodnom mjesecu ove godine i u ovom je došlo do rasta izdataka na poziciji Prava iz oblasti PIO, odnosno penzionih davanja, i rasta izdataka na poziciji Prava iz oblasti socijalne zaštite u odnosu na mart prošle godine i u odnosu na plan.
Najveće izvršenje izdataka zabilježeno je kod izdataka za bruto zarade 40,6 mil €, izdataka za penzije 30,1 mil € i transfera institucijama 7,1 mil €, koji se u najvećem dijelu odnose na materijalne troškove Fonda za zdravstveno osiguranje. U martu kapitalni budžet iznosio je 2,09 mil €.
Deficit budžeta Crne Gore u martu 2011. godine procijenjen je na 17,42 mil €, dok je u istom periodu prošle godine ostvaren deficit u iznosu od 27,1 mil €.

Kretanje državnog duga: Državni dug Crne Gore na 31. 03. 2011. god. iznosi 1.281,1 mil. eura ili 40,4% BDP-a. Unutrašnji dug iznosi 381,9 mil. eura ili 12,0% BDP-a, dok spoljni dug iznosi 899,2 mil. eura ili 28,4% BDP-a. Državni dug na kraju februara 2011. godine, iznosio je 1.258,4 mil. eura ili 39,7% BDP-a. Stanje duga u odnosu na kraj februara uvećano je za 22,7 miliona eura. Pri tome spoljni dug je umanjen za 3,0 miliona eura, dok je domaći dug uvećan za 25,7 miliona eura. Domaći dug je povećan najviše iz razloga preuzimanja izdatih domaćih garancija, u visini od 17,8 miliona eura , kao i povećanjem kratkoročnih državnih zapisa u iznosu oko 8 miliona eura.Državni depoziti na kraju marta iznosili su 99,01 mil eura, uključujući i 38.477 unci zlata, tako da je neto iznos državnog duga oko 37,29% BDP-a. Smanjenje depozita u odnosu na februar 2011. godine, iznosilo je 16 miliona eura.U tabeli je prikazano stanje državnog duga na 31.03.2011. godine, u milionima eura i % BDP-a:

Montenegro erlajnz otpušta 150 radnika


Nacionalni avio prevoznik Montenegroerlajnz je proteklu poslovnu godinu završio sa šest miliona eura gubitka, a direktor Zoran Đurišić je najavio otpuštanje 150 radnika u naredne 3 godine.
Đurišić je najavio “preispitivanje” nekih letova kako bi troškove sveli na minimum. On je rekao da kompanija ima oko 450 zaposlenih, a da će nakon sistematizacije posao zadržati njih 250 do 300.


"Oko 280 ih je zaposleno za stalno, dok oko 150 radi na određeno vrijeme. Planiramo optimizaciju flote i očekujemo da kompanija do 2014. godine ima šest novih embrajera, od kojih već imamo tri, i da je to potrebni nivo flote za Crnu Goru", kazao je Đurišić na konferenciji za novinare.
"Optimiziraćemo flotu, ukupan broj zaposlenih, a već peti mjesec smanjujemo plate za 20 odsto. Reprezentaciju i službena putovanja smo sveli na najmanji mogući nivo i na taj način ćemo pokušati da uštedimo dva i po do tri milona eura na godišnjem nivou."
Đurišić je rekao da su promjene osjetili i članovi Borda direktora iako se njihova primanja definišu Uredbom Vlade.
Montenegro erlajnz je, kako je rekao, odložila i kupovu planiranog embrajera za maj sljedeće godine kako ne bi dodatno opteretili finasije.
"Razmišljamo o manjem avionu koji bi imao 50 do 80 sjedišta kako bi bio isplativ i tokom osam mjesci koji su van sezone. Tokom protekle godine smo letjeli prema Londonu i ostvarili gubitak od dva miliona i 50.000 eura. Htjeli smo da održimo taj let, četirti puta sedmično smo letjeli ali nije se isplatilo. Vjerujte lou kost kompanija neće to istrpjeti takav gubitak", rekao je Đurišić.


On je, zbog jako lošeg bukinga, najavio i “preispitivanje odluke” o uspostavljanju letova za Brisel i Milano, koji su bili najavljeni za maj.
" Prevezli smo 630.000 putnika i ostvarili promet od 76 milona eura i sada se očekuje da dug koji imamo sa kontrolom letenja između Beograda i Podgorice bude otpisan, kao što je JAT-u, nakon čega očekujem da će dug biti između dva i po i tri milona eura - najavio je Đurišić,


Kakva prica, covjek kao da se sprda svaka 2-3 mjeseca kad organizuje ove konferencije. Jos je i ex ministar zvao da kaze da ne moze jeftino iz Beca do Venecije ici i da je bio u zabludi kao ministar. Ko nama vodi ministarstva i drzavne kompanije..

6 Apr 2011. 10:26 | Izvor: CdM/Pobjeda
Otvaranje Atlas centra krajem ljeta

Investiciona firma kraljevske porodice iz Abu Dabija Capital Investment i Atlas Grupa potpisali su juče ugovor o investiranju 10 miliona eura u realizaciju projetka Atlas centra.

Vuko Dragašević, generalni direktor Atlas Grupe, je saopštio da je ovom investicijom, kao i kreditom Mafin banke, u potpunosti zatvorena finansijska konstrukcija projekta.

On je najavio da je otvaranje planirano za kraj ljeta, a kako je istakao dogovorena je i ceremonija otvaranja.


Okacene i zastave :) Morace ubrzati podobro intezitet radova da bi ovo ispunili, jer kako rade poslednjih mjeseci i kraj sledeceg ljeta bi bio dosta optimistican rok.

17 Apr 2011. 10:07
Sanacija pruge Beograd-Bar 2012. godine


Direktor Direkcije za infrastrukturu Željeznica Srbije Milan Maksimović rekao je da bi revitalizacija pruge Beograd-Bar kroz Srbiju trebalo da počne 1. aprila iduće godine.

Maksimović je kazao da Željeznica" ima završenu studiju za prugu koju su od donatorskih sredstava uradili CIP i italijanski Italfer i da će se iz studije ići direktno na glavni projekat i pripremiti sva projektna i tehnička dokumentacija kako bi počela revitalizacija pruge.

"Uradićemo sve što je potrebno da bi se pruga vratila u projektovano stanje, a to je prije svega podizanje brzine radom na gornjem stroju", rekao je Maksimović, prenosi agencija Beta.


On je naveo da će se promijeniti sve šine, pragovi, dograditi dvije stanice, sanirati pojedini objekti kao što su most "Lim 2", tuneli i kosine koje sada, kako je rekao, predstavljaju problem kod redovnog odvijanja saobraćaja.

Maksimović je naveo da početak korišćenja ruskog kredita od 800 miliona dolara u junu za kapitalne investicije srpske željeznice predstavlja "radosnu vijest" i da su aktuelna četiri projekta od kojih je jedan revitalizacija pruge Beograd-Bar kroz Srbiju.


Zlobnici bi rekli da je datum potpuno odgovarajuci :D

17 Apr 2011. 00:25 | Izvor: CdM

U martu najviše rasle cijene hrane

Cijene roba i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Crnoj Gori mjerene indeksom potrošačkih cijena u martu 2011.godine u odnosu na februar iste godine bile su u prosjeku više za dva odsto, saopštio je MONSTAT.

Navodi se da su u odnosu na prethodni mjesec, porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto, alkoholnih pića i duvana za 0,1 odsto, odjeće i obuće za 0,1 odsto, zdravstva za 1,1odsto, prevoza za 5,6 odsto, restorana i hotela za 0,2 odsto i ostalih dobara i usluga za 0,1 odsto, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću bile niže za 0,1 odsto.

Cijene stanovanja, komunikacija, kulture i rekreacije i obrazovanja ostale su na nivou iz prošlog mjeseca.

Posebno je naglašeno da su potrošačke cijene u martu 2011.godine u odnosu na mart 2010.godine bile više za 3,7 odsto, dok su u odnosu na decembar 2010.godine bile više za 3,3 odsto.


Stopa rasta potrošačkih cijena u periodu od januara do marta 2011.godine u odnosu na isti period prošle godine bila je viša za 2,3 odsto.


Industrijska proizvodnja u padu
Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u martu biljezi pad po svim pokazateljima, za period januar-mart ove godine u odnosu na isti period prethodne godine 0,4 odsto, u odnosu na prethodni mjesec 2,7 odsto, u odnosu na prosjecnu jednomjesecnu proizvodnju iz prethodne godine 2,8 odsto i u odnosu na isti mjesec prethodne godine 10,3 odsto.

Sektorski posmatrano , u periodu januar-mart ove godine u odnosu na isti period prethodne godine dva sektora su zabiljezili rast proizvodnje: vadjenje ruda i kamena 18,2 odsto i preradjivacka industrija 20,0 odsto, dok proizvodnja elektricne energije, gasa i vode biljezi pad u posmatranom periodu 16,2 odsto.



18 Apr 2011. 11:53 | Izvor: CdM
Manje nezaposlenih

U Crnoj Gori prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje ZZZ broj nezaposlenih iznosi 32.534, a stopa nezaposlenosti je 12,32 odsto.

Od 1. januara ove godine zaposleno je 4.398 osoba, a pripravnika 341. U istom periodu izdato je 4.281 dozvola za rad.

Podsjećamo da je prošle nedjelje broj nezaposlenih iznosio 32.568.

Javna potrošnja u prvom kvartalu smanjena 8%

Autor/izvor: SEEbiz / CdM PODGORICA - Makroekonomska kretanja na osnovu raspoloživih podataka za 2011. godinu pokazuju da se crnogorska ekonomija i dalje nalazi u fazi blagog oporavka, u suštini nastavku trendova iz druge polovine 2010. godine.
Na osnovu preliminarnih podataka Monstata i procijena Ministarstva finansija, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da je rast BDP-a u 2010. godini bio viši od projektovanih 0,5 procenata i da će konačni podaci pokazati rast iznad jedan procenat, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Ističe da su zabrinjavajući signali dalji pad kreditne aktivnosti banaka, mada nezvanični podaci za mart pokazuju rast poslije dugog upornog pada, rast vrijednosti i procenta blokiranih računa, rast poreskog duga i rast potrošačkih cijena.

U prvom kvartalu ove godine došlo je do prilagođavanja privredne aktivnosti u sektoru proizvodnje električne energije s rekordno visokog nivoa u prethodnoj godini i isto tako rasta poljoprivredne proizvodnje s niske osnove u prethodnoj godini.

“Neto priliv direktnih stranih investicija je 56,3 miliona eura ili 24,7 odsto više od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka”, navode u Ministrastvu finansija.

Projekcije Ministarstva finansija pokazuju da bi na svakih 100 miliona eura novih investicija u realni sektor BDP dodatno rastao za 0,7 procenata u godini u kojoj se realizuje investicija, naravno u zavisnosti od sektora.

Javna potrošnja u prvom kvartalu 2011. godine procijenjena je na iznos od 293.64 miliona eura ili 9,20 odsto BDP-a, što je za osam odsto manje u odnosu na plan za prvi kvartal 2011. godine.

Primici Budžeta Crne Gore u prvom kvartalu 2011. godine iznosilii su 227,53 miliona eura.

Naplata prihoda od PDV-a za prva tri mjeseca ostvarena je na višem nivou od planiranog za 2,9 odsto što je pozitivan signal, ali je još uvijek rano za izvlačenje zaključka o naplati PDV-a za cijelu godinu, zbog visoke nelikvidnosti realnog sektora i rastućeg poreskog duga.

Procijenjeni izdaci lokalne samouprave za prvi kvartal 2011. godine iznose 21,46 miliona eura ili 0,68 odsto BDP-a, što je manje u odnosu na plan za prvi kvartal koji iznosi 0,91 odsto BDP-a.

Ukupan iznos garancija Crne Gore na 31.03.2011. godine, iznosio je 359,51 miliona eura, ili 11,26 odsto BDP-a, odnosno 28,1 odsto javnog duga.

Ukupan iznos povučenih ino garancije Crne Gore iznosi 335,14 miliona eura ili 10,5 odsto BDP-a, odnosno 26,16 odsto duga, dok garancije izdate za kredite kod domaćih banaka iznose 24,37 miliona eura, ili 0,76 odsto BDP-a, odnosno oko 1,9 odsto državnog duga.




Deficit budžeta u prvom kvartalu 54,15 miliona eura

20. april 2011.
Deficit budžeta Crne Gore za prvi kvartal ove godine iznosio je 54,15 miliona eura što je za 18,35 miliona eura više nego prošle godine u istom periodu. Deficit budžeta za prvi kvartal 2010. je iznosio 35,8 miliona.
Prihodi ovogodišnjeg budžeta su iznosili 238,62 miliona eura, dok je javna potrošnja procijenjena na 293,64 miliona eura, navodi se u podacima Ministarstva finansija dostavljenim Portalu Analitika.

Montenegro erlajnz otpušta 150 radnika


Nacionalni avio prevoznik Montenegroerlajnz je proteklu poslovnu godinu završio sa šest miliona eura gubitka, a direktor Zoran Đurišić je najavio otpuštanje 150 radnika u naredne 3 godine.
Đurišić je najavio “preispitivanje” nekih letova kako bi troškove sveli na minimum. On je rekao da kompanija ima oko 450 zaposlenih, a da će nakon sistematizacije posao zadržati njih 250 do 300.


"Oko 280 ih je zaposleno za stalno, dok oko 150 radi na određeno vrijeme. Planiramo optimizaciju flote i očekujemo da kompanija do 2014. godine ima šest novih embrajera, od kojih već imamo tri, i da je to potrebni nivo flote za Crnu Goru", kazao je Đurišić na konferenciji za novinare.
"Optimiziraćemo flotu, ukupan broj zaposlenih, a već peti mjesec smanjujemo plate za 20 odsto. Reprezentaciju i službena putovanja smo sveli na najmanji mogući nivo i na taj način ćemo pokušati da uštedimo dva i po do tri milona eura na godišnjem nivou."
Đurišić je rekao da su promjene osjetili i članovi Borda direktora iako se njihova primanja definišu Uredbom Vlade.
Montenegro erlajnz je, kako je rekao, odložila i kupovu planiranog embrajera za maj sljedeće godine kako ne bi dodatno opteretili finasije.
"Razmišljamo o manjem avionu koji bi imao 50 do 80 sjedišta kako bi bio isplativ i tokom osam mjesci koji su van sezone. Tokom protekle godine smo letjeli prema Londonu i ostvarili gubitak od dva miliona i 50.000 eura. Htjeli smo da održimo taj let, četirti puta sedmično smo letjeli ali nije se isplatilo. Vjerujte lou kost kompanija neće to istrpjeti takav gubitak", rekao je Đurišić.


On je, zbog jako lošeg bukinga, najavio i “preispitivanje odluke” o uspostavljanju letova za Brisel i Milano, koji su bili najavljeni za maj.
" Prevezli smo 630.000 putnika i ostvarili promet od 76 milona eura i sada se očekuje da dug koji imamo sa kontrolom letenja između Beograda i Podgorice bude otpisan, kao što je JAT-u, nakon čega očekujem da će dug biti između dva i po i tri milona eura - najavio je Đurišić,




Umjesto otkaza, u Montenegro Airlinesu će smanjiti plate za 20%



http://www.vijesti.me/vijesti/umjesto-otkaza-montenegro-airlinesu-ce-smanjiti-plate-20-clanak-17226

PREMA PODACIMA MONSTATA

Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore veća za četvrtinu


Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prvom kvartalu iznosila je 461 milion eura i bila je 25,7 odsto veća nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Izvoz je u odnosu na uporedni period porastao 99,3 odsto na 111,2 miliona eura, dok je uvoz ojačao 12,5 odsto na oko 350 miliona eura

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 31,8 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je bila 17,9 odsto.
Iz Monstata su saopštili da su se za tri mjeseca ove godine najviše izvozili obojeni metali za 53,4 miliona eura i gvožđe i čelik za 2,1 miliona eura. U strukturi uvoza najviše su bili zastupljeni hrana i žive životinje, vrijedne 71,4 miliona eura.
Crna Gora je do kraja marta najviše robe izvezla u Grčku 25 miliona eura, Srbiju 23,5 miliona eura i Italiju 16,2 miliona eura.
U uvozu je opet na prvom mjestu bila Srbija sa 96,3 miliona eura, Bosna i Hercegovina 27,7 miliona i Grčka 27,1 miliona eura.
“Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Evropskom unijom”, navodi se u saopštenju Monstata.

Trajekt "Teodo" porinut u pulskom brodogradilištu

Ovo će biti drugi po veličini od ukupno šest brodova "Pomorskog saobraćaja" koji obavljaju trajektni prevoz na liniji Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige


Nova trajekt Pomorskog saobraćaja "Teodo" porinut je 18. aprila u brodogradilištu "Tehnomont" u Puli, a preduzeću iz Kamenara očekuju da bi novi trajekt trebalo da uplovi u Boku krajem maja ili početkom juna .
"Registracione i statutarne dokumente očekujemo da bi mogli pribaviti do polovine juna , kada bi "Teodo" mogao i ući u redovan saobraćani promet" , saopštili su iz "Pomorskog saobraćaja"...


http://www.vijesti.me/vijesti/trajekt-teodo-porinut-pulskom-brodogradilistu-clanak-17218

Saviris: Uzeo sam crnogorsko državljanstvo zbog poreza
(http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/22914-saviris-uzeo-sam-crnogorsko-dravljanstvo-zbog-poreza.html)

Egipćanin Samih Saviris, vlasnik kompanije Orascom, postao je državljanin Crne Gore, odlukom koja je donešena prije deset dana, saznaju Vijesti.

Podgorički dnevnik piše da im je to potvrdio sam Saviris, kao i neimenovani izvor iz crnogorske Vlade.

Prema proceduri, državljanstvo mu je izdao ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, na predlog predsjednika Vlade Igora Lukšića.

Tim povodom, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Osman Subašić je kazao Vijestima da ne može da da informacije o nekom licu zbog obaveze MUP-a da primjenjuje propise o zaštiti podataka o ličnosti. Subašić je dodao i da informacije o nečijem državljanstvu treba tražiti kod te osobe. S druge strane, neimenovani izvor iz Vlade im je rekao da smatraju da je to dobar potez, jer je Saviris "ugledan svjetski biznismen", koji je u Crnu Goru već uložio skoro 15 miliona eura.

Saviris je Vijestima rekao da je mogao da uzme britansko, švajcarsko ili crnogorsko državljanstvo, ali da je poreska politika u Crnoj Gori prevagnula. On je pojasnio da su u Velkoj Britaniji prečeste promjene u poreskoj politici, dok Švajcarska naplaćuje porez za poslovanje i van njenih granica.

- Crna Gora naplaćuje poreze samo za novac koji zaradimu Crnoj Gori, ali ne i na onaj koji ću zaraditi negdje drugo - rekao je Saviris i dodao da već dvije godine razmišlja o crnogorskom državljanstvu, ali je formalni zahtjev podnio prije par mjeseci.

- Razgovore o državljanstvu sam vodio dvije godine. Treba dosta vremena za vlast da odluči kako bi procedura trebalo da bude. Ne želite da postavite presedan da bilo ko može doći da traži pasoš, tako da sam shvatio da oni treba malo da sačekaju i da se konsultuju sa EU - zaključio je Saviris.

30 Apr 2011. 18:46 | Izvor: CdM
Za dva mjeseca priliv stranih investicija iznosio 80,5 miliona eura


Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore CBCG, ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca 2011. godine iznosio je 80,5 miliona eura, dok je istovremeno odliv iznosio 4,5 miliona eura.

Iz CBCG je ocijenjeno da je rezultat takvih kretanja ostvareni neto priliv od 76 miliona eura, što je za 21,5 odsto više nego u istom periodu 2010. godine.

"Od ukupnog priliva stranih direktnih investicija vlasnička ulaganja su iznosila 56,8 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 15,6 miliona eura. Priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu iznosio je 8,1 milion eura“, kažu u CBCG.


Ukupan odliv stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca 2011. godine iznosio je 4,5 miliona eura, što je za 40,2 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

U strukturi odliva 1,1 milion eura se odnosilo na ulaganja rezidenata u inostranstvu, dok je odliv po osnovu povlačenja ulaganja nerezidenata iznosio 3,4 miliona eura.

preko 300 miliona eura ukupnog duga

Svako četvrto preduzeće u Crnoj Gori ima blokiran račun


Svako četvrto preduzeće u Crnoj Gori ima blokiran račun, što je podatak Centralne banke Crne Gore (CBCG) od 31. marta.
Preduzeća sa blokiranim računom ima 14.580, što je oko 13 odsto više nego prošle godine, javlja Televizija Vijesti.

"Ukupan dug 301.606.000 i on je za 56, 8 odsto veći u odnosu na isti dan prošle godine", rekao je Goran Bakić iz CBCG.
On ističe da u vidu treba imati i period 2009-10. kada je dug preduzeća i broj blokiranja računa rastao brže.
Predstavnik unije poslodavaca Crne Gore Dragiša Boričić kaže da je simptomatično da je ukupni dug za 50 miliona narastao za svega tri mjeseca.
On smatra da treba privući investicije i smanjiti javnu potrošnju.
Boričić predlaže poseban mehanizam, takozvanu "multuilateralnu kompenzaciju" kako bi se problem međusobnog dugovanja firmi riješio

Ponuda za akcionare Titeksa

PODGORICA – Fond zajedničkog ulaganja Trend pozvao je zainteresovane da se u narednih 15 dana prijave za prodaju akcija podgoričkog Titeksa, po cijeni od 1,8 eura za dionicu. Nadzorni odbor Trenda usvojio je na sjednici 21. aprila odluku o dobrovoljnom preuzimanju Titeksa, u kojem je drugi akcionar po vlasništvu i posjeduje 26 odsto akcija.
U obrazloženju odluke, koja je usvojena u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava, navodi se da Titeks raspolaže imovinom na izuzetnoj lokaciji blizu centra Podgorice, prenosi Mina-biznis.
- Položaj i površina lokacija Titeksa pružaju mogućnost za razvoj različitih investicionih ideja - saopšteno je iz Trenda. Ukupna površina zemljišta Titeksa iznosi 124,88 hiljada metara kvadratnih, a njegovu imovinu je moguće podijeliti na tri lokacije – krug fabrike, Zabjelo i Drač.

E.R.

Ekonomska kretanja: Rastu uvoz, inflacija,nelikvidnost i nezaposlenost

Analiza je pokazala da je i dalje prisutan oprez banaka u pogledu plasmana sredstava u projekte iz privrede što može da usporava proces prevazilaženja nelikvidnosti u privredi.

Slaba kreditna aktivnost banaka, nelikvidnost realnog sektora, rast uvoza hrane, pad izvoza prehrambenih proizvoda, raste nezaposlenosti i inflacije glavni su negativni trendovi koji su obilježili prvi tri mjeseca 2011. godine.
To je pokazala analize ostvarivanja ekonomske politike Crne Gore za prvi kvartal 2011.godine koju je Vlada usvojila.
Analiza je pokazala da je i dalje prisutan oprez banaka u pogledu plasmana sredstava u projekte iz privrede što može da usporava proces prevazilaženja nelikvidnosti u privredi.

Raspoloživi podaci o ekonomskim kretanjima, kako se navodi u dokumentu, na početku 2011.godine nijesu dovoljni za potpunije zaključke, ali ukazuju na nastavljanje procesa oporavka privrede i stvaranja uslova za dinamiziranje rasta započetog u trećem kvartalu prošle godine.
"Opšta privredna klima je povoljna s usmjerenjem na održavanje makro-ekonomske stabilnosti i striktnim sprovođenjem ograničenja budžetske politike i javnih finansija, uz mjere štednje i racionalizacije, pa je objektivni prostor i ambijent za aktivnost i razvoj biznisa veći i napredniji", navodi se u Vladinom dokumentu.

U Analizi nije naveden podatak o ostvarenju BDP -a za prva tri mjeseca 2011. godine zbog, kako je objašnjeno, nepotpunih podataka o ekonomskim kretanjima.
"Ali, nepotpuni podaci na početku ove godine ukazuju da se nastavlja oporavak ekonomskih kretanja što uz veći priliv stranih direktnih investicija u ovom periodu, stvara dobru osnovu za dinamiziranje rasta započetog u prošloj godini", navedeno je u Analizi.

Pomoćnik ministra finansija Tijana Stanković, nakon sjednice Vlade, kazala je da će negativni trendovi biti izazovi za Vladu u narednom periodu.
"Inflacija je zabilježila godišnji rast od 3,7 odsto u prvom kvartalu 2011. godine kao rezultat uticaja sa svjetskog tržišta usled rasta cijena energenata, dok je nezaposlenost blago porasla sa 12,1 odsto u 2010. godini na 12,4 odsto u prva tri mjeseca 2011. godine", rekla je Stanković.
On je kazala da se svjetska ekonomija oporavlja usporeno zbog rasta cijena energenata što će rezultirati rastom inflacije i nezaposlenosti.
"Pozitivni trendovi se ogledaju u stabilnim javnim finansijama. Nastavljena je politike kontrole rashoda što je rezultiralo njihovim ostvarenjem ispod plana za osam odsto. Kredibilitet Crne Gore je još jednom potvrđen emisijom euroobveznica i rastom interesovanja investitora, a nastavljene su intezivne aktivnosti u kreiranju atraktivnog ambijenta za investicije i poslovanje. Pozitivni signali sa finansijskog tržišta dolaze kroz rast štednje na godišnjem nivou od 13 odsto i održavanjem likvidnosti i solventnosti bankarskog sektora. U realnom sektoru zabilježen je nastavak trenda rasta preradjivačke industrije koja je u prvom kvartalu zabilježila rast od 20 odstou odnosu na isti period prethodne godine. Na rast preradjivačke industrije najviše je uticao rast drvoprerade, osnovnih metala i hemijskih proizvoda", rekla je Stanković.
Ona je rekla da je među pozitivnim trendovima i rast izvoza od 100 odsto u prvom kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine koji je podstaknut rastom izvoza obojenih metala, gvodžđa i čelika.

iz unije poslodavaca ukazali na teške uslove za poslovanje i traže “otvoreni razgovor” socijalnih partnera o zakonu o radu

Dok Vlada priča o oporavku, firme tonu u sve veća dugovanja

Upozorava se da je potrebna razrada zakonskog rješenja koje će prodržati oporavak i eventualni rad privrednika.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) ponovo su ukazali na potrebu za što hitniju podršku privrednom sektoru koji, u ovom trenutku, usljed ekonomsko finansijske krize i njenih posljedica, trpi stagnaciju, nazadovanje, dok je veliki broj privrednih subjekata čiji su računi u blokadi...


http://www.vijesti.me/vijesti/dok-vlada-prica-oporavku-firme-tonu-sve-veca-dugovanja-clanak-18481

I to cudo da dozivimo,

05 May 2011. 09:43 | Izvor: Pobjeda/CdM

Turci će rekonstruisati beranski aerodrom

Ministar Rafet Husović je potvrdio da će turski investitori ubrzo preuzeti rekonstrukciju aerodroma u Beranama i da će to biti ozvaničeno ovih dana prlikom posjete predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića Turskoj. ..

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=173287

Državni dug 1,44 milijarde eura, slabija naplata PDV-a

11. maj 2011.
Državni dug Crne Gore na 30.04.2011. god. iznosi 1, 44 milijardi eura ili 45,2% BDP-a. Unutrašnji dug iznosi 366,6 milioa eura ili 11,5% BDP-a, dok spoljni dug iznosi 1.075,7 miliona eura ili 33,7% BDP-a, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Stanje duga u odnosu na kraj marta uvećano je za oko 161 miliona eura. Pri tome spoljni dug je povećan za oko 176 miliona eura, dok je domaći dug smanjen za 15 miliona eura. Smanjenje domaćeg duga je nastalo uslijed isplate šeste i posljednje rate obveznica obeštećenja korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u visini od 15 miliona eura. Do povećanja ino duga došlo je uslijed emisije euroobveznica, u visnini od 180 miliona eura, i dodatnog povlačenja sredstava u iznosu od 0,2 miliona eura, odnosno redovne otplate ino glavnice u iznosu od 0,5 miliona eura, dok se preostalih 3,5 mil € odnose na promjenu kursne valute.
Državni depoziti na kraju aprila iznosili su 241,4 miliona eura, uključujući i 38.477 unci zlata, tako da je neto iznos državnog duga oko 37,62% BDP-a. Povećanje depozita u odnosu na mart 2011. godine, iznosilo je oko 142 miliona eura.


Prihodi budžeta: Prihodi budžeta Crne Gore u aprilu 2011. godine iznose 89,5 miliona eura, što je u odnosu na plan za navedeni mjesec niže za 1,7%, dok je u odnosu na ostvarenje prihoda u aprilu 2010. godine ostvaren pad prihoda od 3,1%. Pad prihoda pokazuje da je i dalje prisutan trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji.
Naplata poreskih prihoda ostvarena je u iznosu od 84,6 miliona eura, od čega su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 47,26 miliona eura, dok je naplata indirektnih poreza iznosila 37,34 miliona eura. Naplata neporeskih prihoda ostvarena je u iznosu 4,9 miliona eura.
Veće ostvarenje od plana izvršeno je kod ukupnih doprinosa u iznosu od 29,76 miliona eura ili 5,6 % iznad plana. Do rasta navedenih prihoda u aprilu došlo je zbog plaćanja majskih doprinosa na zarade koje se plaćaju iz Budžeta. Takodje, veće ostvarenje od plana zabilježeno je kod poreza na dobit pravnih lica – u iznosu od 10,75 miliona eura, što je dva i po puta više od plana. Razlog višeg ostvarenja je naplata ovog poreza u skladu sa Uredbom o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica na šest mjesečnih rata, pri čemu je u aprilu plaćena prva rata poreskog duga.
Niže ostvarenje od plana izvršeno je kod akciza – 14,5 % ispod plana, dok su u odnosu na april prošle godine akcize ostvarene za 9,9% više, što je nastalo zbog izmjene strukture akciza u odnosu na prošlu godinu, a, sa druge strane, zbog drugačije tehnike plaćanja akciza. Naplata poreza na dodatu vrijednost u aprilu je takođe manja za 16,4% od plana, dok je porez na međunarodnu trgovinu i transakcije niži od plana za 21%. Usled kratkog roka, Ministarstvo finansija će u saradnji sa Poreskom upravom i Upravom carina, naknadno objaviti razloge zašto je došlo do manje naplate prihoda po navedenim kategorijama.


Izdaci budžeta: Izdaci budžeta u aprilu iznosili su 100,37 miliona eura ili 3,12 % BDP-a. U odnosu na isti period prošle godine rashodi su veći za 4,6 %. Kao i u prethodnom mjesecu, i u ovom je došlo do rasta izdataka na poziciji Prava iz oblasti PIO, odnosno penzionih davanja, i rasta izdataka na poziciji Prava iz oblasti socijalne zaštite, u odnosu na april prošle godine i u odnosu na plan.
Najveće izvršenje izdataka zabilježeno je kod izdataka za bruto zarade 35,92 miliona eura, izdataka za penzije 29,82 mil € i transfera institucijama 5,91 miliona eura, koji se u najvećem dijelu odnose na materijalne troškove Fonda za zdravstveno osiguranje. U aprilu je kapitalni budžet iznosio 2,04 miliona eura.
Deficit budžeta Crne Gore u aprilu 2011. godine procijenjen je na 10,87 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine ostvaren deficit u iznosu od 3,54 miliona eura.
U aprilu je došlo do povećanja stanja depozita u iznosu od 142,37 miliona eura, nastalog usled emitovanja euroobveznica na svjetskom tržištu kapitala. Korišćenje depozita u ovom mjesecu iznosilo je 36,9 miliona eura, dok stanje depozita na kraju aprila iznosi 200 miliona eura.

Kakav spisak...

CENTRALNOJ BANCI 656 KOMPANIJA NIJE PRIJAVILO ZADUŽENjA U INOSTRANSTVU

Žugić piše prijave

~Zaduženja u inostranstvu, među ostalim, kriju Barović, Rakčević, Brković, Restis... Privatni spoljni dug i strane direktne investicije za 2010. godinu, Centralnoj banci, kojoj je na čelu guverner Radoje Žugić, nije dostavilo 656 kompanija, zbog čega će protiv njih biti pokrenute prekršajne prijave. Zakonsku obavezu poštovalo je 1.535 preduzeća, kazali su "Danu" iz CBCG i napomenuli da su dostavljeni podaci o dugu u fazi obrade, te da još nemaju tačan iznos zaduženja privatnih firmi u inostranstvu.Spoljni dug izbjegavaju da prijave "Luka Bar", "Montenegro erlajns", austrijski "Štrabag", inače većinski vlasnik "Crnagoraputa" i "Jugopetrol", koji je od 2002. u sastavu "Helenik petroleum grupe". Danilovgradska "Zeta Enerdži" je među neodgovornima, kao i aviokompanija "Vektra", vlasništvo Dragana Brkovića. Hotelska preduzeća kao "Barkli Montenegro", čiji je osnovač kiparksa kompanija "Netfli**ks", a koju predstavlja Sergej Marov, hotelsko preduzeće "Adriatik proprtis" iz Budve, koje upravlja Svetim Stefanom, a u čijem je odboru direktora grčki brodovlasnik Viktor Restis, "Ksanadu Mont" iz Herceg Novog i kotorski "Fjord", koji kontroliše Veselin Barović , takođe su na spisku onih koji ne prijavljuju spoljni dug. Kao i "Absolute" iz Bara i "Eurofond", takođe povezani sa Barovićem.Tu si i HTP "Vile Oliva" iz Petrovca čiji je osnivač "Montemlin Šajo" Žarka Rakčevića, koji je takođe na listi koju je objavila CBCG. Dug kriju i "Mediteran šiping Bar", kotorsko preduzeće "Sekondo porto", ubijenog Dragana Dudića, "Old taun invest grupa iz Budve", "Adriatik Marinas servisis" iz Tivta ... kanadskog milionera Pitera Manka, "Jadransko brodogradilište" iz Bijele, "Mehanizacija i programat Nikšić", "Pistolato Tuzi". "Moninvest" iz Budve, nekadašnje preduzeće potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, "Industrija Impeks Podgorica", "Vrmac Prčanj", "Maprenat Tivat", "Fadis Bar, Fab lajv" iz Zete, "Montri Igalo", "Nikšić gard sikjuriti", "Rudnap Montenegro", "Normal kompani Podgorica", "Čelebić kompanija za prodaju nekretnina", "Eurosalon", "Slo Namos", "Titeks".
"Prvoborac kamen i beton" iz Herceg Novog, "Integra Podgorica", "Tehno put Podgorica", "Rok šped", "Vukman Kruščić" iz Mojkovca, "Kazino Avala iz Budve".
Među nesavjesnima je i osiguravajuća kompanija "Delta Đenerali", kao i preduzeće za obradu podataka "Majkrosoft Montenegro", čiji je osnivač istoimena američka korporacija, a koje zastupa Oliver Obradović.
Na spisku je i "Imlek Boka Herceg Novi", kao i mesna industrija "Goranović", "Marteks Cetinje", "Niksen trejd Čavor" iz Kotora, kao i kompanija podgoričkog biznismena Čeda Popovića, "Carine".
Statistika privatnog spoljnog duga i stranih direktnih investicija predstavlja sastavni dio statistike koju vodi Centralna banka Crne Gore. Ova statistika se vodi na bazi kombinovanja podataka dobijenih direktnim izvještavanjem od strane preduzeća i podataka dobijenih od banaka. Obaveza dostavljanja podataka je regulisana zakonima o tekućim kapitalnim transakcijama, Centralnoj ba**nci Crne Gore i podzakonskim aktima CBCG.
CBCG ažurira spisak zavisno od odgovora kompanija.

Nelikvidnost i dalje najveći problem crnogorske privrede

Preduzeća za porez duguju 164 miliona eura

Najveći dužnici su dvije crnogorske firme koje nijesu platile 33,3 miliona i 18,3 miliona eura. Njihova imena poreska tajna, kažu u Ministarstvu finansija. Vlada priprema program za sistematsko rješavanje zaostalog poreskog duga ...



http://www.pobjeda.me/citanje.php?datum=2011-05-16&id=208997

OPTIMISTIČNE EKONOMSKE PROGNOZE

EK predviđa Crnoj Gori rast plata, više kredita ali i povećanje inflacije


Crna Gora je dobila prilično povoljne i optimistične ekonomske prognoze u analizi „Ekonomsko evropsko predviđanje“, koje se u Briselu objavljuje dva puta godišnje za članice EU i kandidatske zemlje.
Ovo je jedan od najvažnijih dokumenata Evropske komisije, obavezno štivo političara i investitora...


http://www.vijesti.me/vijesti/ek-predvida-crnoj-gori-rast-plata-vise-kredita-ali-povecanje-inflacije-clanak-20220

Počinje bitka za crnogorsko crno zlato?

Čak osamnaest kompanija poslalo je pisma o zainteresovanosti za istraživanje nafte i gasa i zato Vlada Crne Gore već u tenderskom postupku mora imati spreman odgovor: kako bi eventualni pronalazak i eksploatacija nafte na crnogorskom primorju uticati na crnogorski turizam, sada najuspješniju privrednu granu i oslonac razvoja
Za dobijanje koncesija na istraživanje nafte i gasa na crnogorskom primorju i unutrašnjosti zemlje, vlada ogromno interesovanje renomiranih stranih kompanija. Prema podacima dostavljenim Portalu Analitika - čak 18 kompanija je poslalo zvanično pismo o zainteresovanosti.
Zvanična pisma su dostavile najpoznatije evropske kompanije iz te oblasti Gazprom iz Rusije, Statoil iz Norveške, Total iz Francuske i ENI iz Italije.
Pisma o namjerama su dostavile i Novatek (Rusija); NIS (Srbija), HESS Corporation (SAD); Trajan Oil&Gas-Energian Oil&Gas (Velika Britanija, Grčka); Edison SpA (Italija); Geopartners Limited (Velika Britanija); TDE Services (Mađarska); Hellenic Petroleum (Grčka); Sterlin Energy PLC (Velika Britanija); Northern Petroleum PLC (Velika Britanija); INA (Hrvatska) i Premieroil (Velika Britanija)... Za istraživanje nafte gasa interesovanje je pokazala i mađarska kompanija MOL koja bi uskoro trebala da formira zajedničko preduzeće sa državnim Montenegrobonusom.
Prilično izenađujuće interesovanje stranaca, kada se zna da ekonomska kriza još nije okončana i da mnoge velike kompanije se teško odlučuju da ulažu u skupa i neizvjesna istraživanja. Da sve bude zanimljivije, tender najavljivan za prošlu godinu – nije raspisan. Iz Vlade je to objašnjeno činjenicom da je potrebno zaokružiti zakonsku infrastrukturu za veoma složen posao dodjele koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte.

Uskoro tender: U skladu sa Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, u toku je izrada podzakonskih akata za njegovu primjenu. Njihovim donošenjem biće stvorene pretpostavke za objavljivanje tendera za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i ugovora o koncesiji za proizvodnju nafte u podmorju Crne Gore, navodi se u Vladinoj Analizi ostvarivanja ekonomske politike za prvi kvartal ove godine.
Prema planu, očekuje se da bi tender mogao biti raspisan već sredinom godine, a ime budućeg koncesionara biće poznato krajem ove ili početkom naredne godine. Prethodno, Vlada mora naći konsultanta koji će pripremiti ugovor o koncesijama i voditi tenderski postupak.
- Pripreme za tender za izbor konsultanta počele su danas i biće raspisan u narednih deset dana, kazao je Portalu Analitika pomoćnik ministra ekonomije za sektor geologije Vladan Dubljević.

Vlada odbila konsultante iz bivše SFRJ: Vlada je početkom marta glatko odbila ponude šest kompanija uglavnom iz regiona da joj budu konsultanti pri ovom velikom projektu.
Iz jednostavnog razloga: U Vladi smatraju da bi ovaj posao trebalo povjeriti komaniji koja ima međunarodno iskustvo i reference u ovom poslu, a kao najpoželjnije partnere za konsultante o koncesijama vide - britanske ili norveške firme.
Ljetos usvojeni Zakon o istraživanju nafte podrazumijeva dodjelu dvije različite koncesije. Prva je za istraživanje, nije ekskluzivna i traje svega dvije godine. Suština je da istraživačke kompanije državi pruže podatke na osnovu kojih se dalje ponude mogu formulisati drugim naftniim kompanijama. Država je vlasnik tih podataka i povećava svoj stepen saznanja šta ima u podzemlju.
Druga koncesija se odnosi na istraživanje i proizvodnju. Prema slovu zakona, koncesija traje 30 godina, s tim što faza istraživanja može da traje maksimalno sedam, a faza proizvodnje još 20 godina. ...


http://www.portalanalitika.me/ekonomija/tema/27276-poinje-bitka-za-crnogorsko-crno-zlato.html


Jos samo malo i nirvana :D

24 May 2011. 14:46 | Izvor: CdM
TAP pomaže u istraživanje tržišta prirodnog gasa u Crnoj Gori

Pomoćnik ministarstva ekonomije za rudarstvo i geološka istraživanja Vladan Dubljević i Kjetil Tungland, izvršni direktor Trans Adricatic Pipeline TAP sklopili su u Baar-u, Švajcarska, Memorandum o razumijevanju i saradnji MOUC kako bi istražili mogućnost za razvoj tržišta prirodnog gasa i povećanje ponude i deverzifikacije u Jugoistočnoj Evropi SEE.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=177062

24 May 2011. 15:10 | Izvor: CdM
Priliv stranih investicija iznosi 125,4 miliona eura

Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore CBCG ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 125,4 miliona eura, dok je istovremeno odliv iznosio 11,2 miliona eura.

Iz CBCG navode da je kao rezultat takvih kretanja ostvaren neto priliv od 114,2 miliona eura, što je za 17,4 odsto manje nego u istom periodu 2010. godine.

Od ukupnog priliva stranih direktnih investicija vlasnička ulaganja su iznosila 83,2 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 34 miliona eura.

U strukturi vlasničkih ulaganja, investicije u preduzeća i banke čine 42,9 odsto ukupnog priliva, a ulaganja u nekretnine 23,5 odsto.


Priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu iznosio je 8,2 miliona eura.

Ukupan odliv stranih direktnih investicija u prva tri mjeseca 2011. godine iznosio je 11,2 miliona eura, što je za 42,7 odsto manje nego u prethodnoj godini.

U strukturi odliva 5,8 miliona eura se odnosilo na ulaganja rezidenata u inostranstvu, dok je odliv po osnovu povlačenja ulaganja nerezidenata iznosio 5,4 miliona eura.

JAPANCI BI 30 VJETRENJAČA

Vjetrolektrane će na Krnovu proizvoditi električnu energiju od 2013.

Sa japansko-austrijskim konzorcijumom potpisan je ugovor o zakupu državnog zemljišta na 20 godina u avgustu prošle godine.
Vjetrolektrane na Krnovu kod Nikšića će se "zavrtjeti” i proizvoditi električnu energiju od 2013. godine, najavljuju iz firme japansko-austrijskog konzorcijuma, Krnovo grin enerdži (KGE).
Iz predstavničkog preduzeća Micubišija i Ivikoma tvrde da investitor ima novca da završi posao na vrijeme, ukoliko ne bude administrativnih barijera do dozvola za gradnju.
Od prenosnog sistema države zavisi može li "povući" vjetrogeneratore snage 72 megavata, a ukoliko se to ne dogodi, investitor bi mogao odustati od projekta zbog neisplativosti. ...


http://www.vijesti.me/vijesti/vjetrolektrane-ce-krnovu-proizvoditi-elektricnu-energiju-2013-clanak-21161

Pred dogovorom sa EFTA
24. maj 2011.
Crnogorsko Ministarstvo ekonomije najavilo je danas da će u julu biti završeni pregovori između Crne Gore i EFTA o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini.
Završena je druga runda tih pregovora, u kojoj je glavna tema bio osnovni tekst Sporazuma o slobodnoj trgovini, navodi Ministartsvo ekonomije Crne Gore.
U pregovorima koji su vođeni u Lihtenštajnu razgovaralo se i o carinskim pitanjima, zaštiti intelektualne svojine i sporazumu o poljoprivredi.
Kako se navodi, do sada je usaglašen veliki broj dokumenata, a još su otvorena pitanja koja se odnose na pristup tržištu poljoprivrednih proizvoda i liste izuzetaka.

U prva 4 mjeseca izvoz za 80 odsto veći nego prošle godine

25. maj 2011.
U prva četiri mjeseca ove godine izvezeno je robe u vrijednosti od 147 miliona eura, što je više za 80 odsto više u odnosu na isti period 2010. godine, dok je uvoz bio u vrijednosti 497,1 miliona eura, odnosno za 11 odsto više u odnosu na referentni period, saopšteno je iz Zavoda za statistiku Crne Gore.
Iz Monstata takođe kažu da je ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period januar - april 2011. godine prema preliminarnim podacima iznosila je 644,1 miliona eura, što ukazuje na rast od 22 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 30 odsto, dok je u prva četiri mjeseca 2010. godine iznosila 18,3 odsto.
I dalje su najviše su izvoženi obojeni metali, gvožđe i čelik – 71,9 milion eura. S druge strane, najviše je uvezeno hrane 98,9 miliona eura, od čega mesa i mesnih prerađevina 21,5 miliona eura, a žitarica 17,4 miliona eura.
Najviše smo izvozili u Srbiju (30,3 mil.eura), Mađarsku (26,5 mil.eura) i Grčku (26,5 mil.eura). Istovremeno, najviše smo i uvozili iz Srbije (138,5 mil. eura) i Grčke (36,4 mil.eura), ali i iz Bosne i Hercegovine (38,8 mil.eura). Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.

na pomolu dogovor

Radović i Čelebić za imovinu "Dakića" nude 35,4 miliona


Konzorcijum građevinskih kompanija Zetagradnja i "Čelebić" ponudili su juče kasno popodne, nakon završetka dvodnevnog sastanka u zgradi Vlade, 35.377.920 eura za kupovinu oko 200.000 kvadrata zemljišta koje je bivšim radnicima dodijeljeno prema pravosnažnim i izvršnim sudskim presudama.
Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca "Radoja Dakića" Milan Vukčević najavio je da će se "u petak o toj ponudi bivši radnici izjasniti na velikom zboru" u krugu bivše fabrike mašina.
Bivši radnici, njih preko 1.500, a danas povjerioci „Radoja Dakića“ potražuju ukupno oko 42 miliona eura.
"Tražili smo da se odmah isplati oko 63 odsto potraživanja bivšim radnicima jer je njih 100-njak već toliko dobilo novca. Imali smo mandat povjerilaca da za sada samo to tražimo", izjavio je sinoć "Vijestima" Vukčević.
Bivši radnici fabrike "Radoje Dakić" odložili su juče u jutarnjim časovima donošenje odluke o radikalizacije dvogodišnjih protesta i početak štrajka glađu upravo zbog činjenice što su očekivali poziv iz Vlade za razgovor i novu ponudu investitora.
Sastanku u Vladi prisusustvovali su predstavnici Zetagradnje i "Čelebića", šest glavnih advokata koji su godinama zastupali interese radnika.
Glavni medijator sastanka u Vladi bio je savjetnik crnogorskog premijera Predrag Stamatović koji je nakon konsultacija sa investitorima i saopštio novu ponudu.
Novu ponudu konzorcijum Zetagradnja - "Čelebić" pojačao je sa prethodno ponuđenih 32 na 35,37 miliona eura. Vlasnik Zetagradnje Blagota Radović nije krio zadovoljstvo nakon sastanka.
U kratkoj telefonskoj izjavi "Vijestima" on je rekao da su se oko glavnog već dogovorili, a da će konkretni detalji biti ugovoreni u naredna dva do tri dana.
"Kompletan iznos novca biće isplaćen u roku od šest mjeseci", istakao je Radović.
Ranije juče između 10 i 11 časova bivši radnici održali su novi protestni skup pred Vladom, ali je on protekao u iščekivanju popodnevnog sastanka u Vladi.

26 May 2011. 09:05 | Izvor: CdM/Pobjeda
Vrijednost ugovorenih javnih nabavki 300 miliona eura



Vrijednost javnih nabavki zaključenih u prošloj godini u Crnoj Gori iznosio je 300,13 miliona eura odnosno oko deset odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda BDP, navodi se u preliminarnom izvještaju Direkcije za javne nabavke u koji je Pobjeda imala uvid, a koji će danas biti razmatran na Vladi.

Ukupna vrijednost zaključenih ugovora za nabavku roba, usluga i ustupanja izvođenja radova u 2010. godini niža je za čak 133 miliona u odnosu na 2009. godinu.

Prema podacima Direkcije, broj zaključenih ugovora u 2010. godini je iznosio 5.229, što u odnosu na 2007. godinu kada ih je bilo 3.928 pokazuje znatno povećanje. U ukupnoj vrijednosti zaključenih ugovora 86,28 odsto čine ugovori velike vrijednosti, dok su nabavke male (ispod 30.000) činile 13,7 odsto.

U 2010. godini kroz otvoreni postupak javne nabavke zaključeno je 87,08 odsto ugovora.

To jasno ukazuje na punu transparetnost i neograničavanje konkurencije za dobijanje posla ocijenjeno je u izvještaju Direkcije koji će Vlada danas razmatrati.

Obveznici, kako se navodi, najčešće sprovode neposredni sporazum što je u skladu sa članom 78. Zakona o javnim nabavkama, kada su u pitanju ugovori male vrijednosti, dok je sprovođenje postupaka javnih nabavki male vrijednosti (šoping metoda) smanjeno.

Naručioci koji najčešće pribjegavaju primjeni neposrednog sporazuma su ministarstva vanjskih poslova i odbrane, opštine Budva, Ulcinj, Željeznički prevoz, Centralna banka, Direkcija za uređenje Kotora, Agencija za razvoj i izgradnju Podgorice, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija precizira se u izvještaju.


U dijelu izvještaja, u kojem se ocjenjuje stanje i prioritetne aktivnosti, konstatuje se da je preduslov za korišćenje predpristupnih fondova, kao i drugih oblika međunarodne pomoći, jeste postojanje uređenog sistema javnih nabavki koji podrazumijeva efikasno praćenje i kontrolu ispravnosti postupka.

Slabosti sistema, kako se dodaje, i dalje su evidentne u nedovoljnoj motivisanosti službenika za javne nabavke i zaposlenih na tim poslovima kao posljedica njihove kontinuirane neadekvatne nagrađenosti.

Direkcija ocjenjuje da posebno državni organi i organizacije neadekvatno planiraju javne nabavke naročito u dijelu radova jer ugovorena vrijednost prelazi procijenjenu. Direkciji je u 2010. godini dostavljena 101 prijava na postupak javnih nabavki. Od toga većina prijava se odnosila na postupke male vrijednosti odnosno šoping metodu.

Direkcija konstatuje da je očigledan napredak u povećanju discipline u dostavljanju izvještaja, ali navodi da dio njih i pored usmenih i pisanih upozorenja ima "nerazumijevanje ili neodgovoran odnos" u pripremi primjerenih planova javnih nabavki.

Na tom spisku su Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Uprava za imovinu, Montefarm, Monteput, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, Aerodromi Crne Gore, Javno preduzeće za upravljenje morskim dobrom, Klinički centar, Elektroprivreda Crne Gore i njene funkcionalne cjeline, Uprava policije. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Direkcija za saobraćaj, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo poljopri vrede i ruralnog razvoja, Uprava za nekretnine, Direkcija javnih radova, Ministarstvo kulture, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo prosvjete i sporta, Hidrometeorološki zavod, Crnogorski elektroprenosni sistem, Skupština, Fond PIO, Pošta, Fond za zdravstveno osiguranje, Elektrogradnja.

Iz Direkcije se napominje da je tabela još u pripremi.

Restisu i Brkoviću tri godine poštede

Vlada je juče aneksom ugovora produžila rok na tri godine zakupcu Svetog Stefana, Kraljičine plaže i Miločera da ispuni investicione planove. To je bilo neophodno, kako je "Danu" rekao član Savjeta za privatizaciju Nebojša Popović, zbog valorizacije 37 miliona eura vrijednog kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj, koji će podići grčka Restis grupa. Grci su projekat rekonstrukcije grada hotela preuzeli od singapurske kompanije Aman rizorts.
Odbor direktora EBRD-ja odobrio je kredit krajem oktobra prošle godine, a ugovor sa Restisovom kompanijom Adrijatik propertis je potpisan 2. decembra. Pozajmica je namijenjena za finansiranje druge faze rekonstrukcije Svetog Stefana, koja podrazumijeva rušenje hotela "Kraljičina plaža", na čijim temeljima će biti izgrađen novi sa po 60 hotelskih soba i vila, koji će poslovati pod brendom "Čedi". Miločerski kompleks je u potpunosti rekonstruisan.
Planirano je da Sveti Stefan zasija punim sjajem sredinom naredne godine, kad se očekuje da svi kapaciteti budu raspoloživi za visokoplatežne goste. Nakon sveobuhvatne rekonstrukcije, procijenjene vrijednosti 90 miliona eura, hoteli će nositi zaštitni znak Aman rizorts.
Savjet za privatizaciju je sredinom marta produžio investicioni period za tri godine kompaniji "Vektra Boka", biznismena Dragana Brkovića, koja u obnovu hotela u Herceg Novom zasad nije uložila ni centa od ugovorena 64 miliona eura.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila i izmjene ovogodišnjeg plana privatizacije, kojima je predviđeno da se bivše tivatsko poljoprivredno dobro Montepranco Bokaprodukt izda u dugoročni zakup, uz mogućnost prodaje dijela zemljišta namijenjenog za gradnju golf terena, infrastrukture i pratećih sadržaja. Za Montepranco se u originalnom planu privatizacije tražio kupac. Usvojena je i odluka da se u bivšem odmaralištu Kamenovo, kojim gazduje Atlas grupa, izgradi turističko naselje viso ke kategorije.
S.G.

CBCG: Međusobna dugovanja preduzeća 302,2 miliona eura

06. jun 2011.
U Centralnom registru računa, na dan 31.5.2011. godine, bilo je evidentirano 55.602 pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost, i u odnosu na stanje od 30.4.2011. godine, kada je bilo 55.271 pravnih i fizičkih lica, došlo je do povećanja broja za 0,60%.
Pokazatelji sprovođenja prinudne naplate na 31.5.2011. godine: Na 31.5.2011. godine, od 55.602 pravna i fizička lica koji obavljaju djelatnost, njih 14.754 je bilo u blokadi, što je u odnosu na april 2011. godine, kada je 14.634 pravno i fizičko lice koje obavlja djelatnost bilo u blokadi, više za 0,82%.
U vrijednosnom smislu, na 31.5.2011. godine, ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa iznosi 302.295.020,11 €, što je u odnosu na april 2011. godine, kada je ukupan dug iznosio 294.969.486,32€, više za 2,48 %.
Koncentracija duga na dan 31.5.2011. godine je relativno velika, tako da na primjer, 10 najvećih dužnika, odnosno svega 0,07 % od ukupno evidentiranih dužnika, učestvuju sa čak 20,11% u odnosu na predhodno navedeni ukupan dug, što znači da njihova blokada iznosi 60.789.425,42 €.
Pedeset najvećih dužnika, koji čine 0,35% od ukupno evidentiranih dužnika, učestvuju sa 40,41% u odnosu na predhodno navedeni dug, što znači da njihova blokada iznosi 122.150.202,65 €.


Vrijeme trajanja prinudne naplate na dan 31.5.2011. godine: Dana 31.5.2011. godine, u neprekidnoj blokadi do jedne godine je bilo 2.493 izvršnih dužnika čija blokada je iznosila 59.445.308,53 €, što čini 19,66% ukupnog iznosa blokade, dok je duže od godinu dana bilo u blokadi 12.261 izvršna dužnika sa iznosom blokade od 242.849.711,58 €, što čini 80,34% ukupnog iznosa blokade.
Od 50 izvršnih dužnika, koji imaju najveći iznos duga, dana 31.5.2011. godine, 38 izvršnih dužnika je bilo u neprekidnoj blokadi duže od godine dana i njihova blokada je iznosila 94.514.954,59 € što čini 31,26% ukupnog iznosa duga, dok je 12 izvršna dužnika bilo u blokadi do godinu dana i blokada je iznosila 27.635.248,06 €, što čini 9,14% ukupnog iznosa blokade.

CB: Realni sektor crnogorske ekonomije se oporavlja

07. jun 2011.
Centralna banka (CB) Crne Gore ocijenila je danas da se realni sektor crnogorske ekonomije oporavlja. Na sjednici Savjeta CB, kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić, konstatovano je da je u aprilu zaustavljen rast cijena, kao i da se smanjuje deficit tekućeg računa platnog bilansa. Takođe je došlo do rasta depozita kod banaka, a krediti su stagnirali.

Savjet CB je odlučio da se likvidacioni postupak nad bankom "Ekos"prevede u stečajni postupak, pošto je utvrđeno da su obaveze banke veće od njene imovine. Savjet je odlučio da o sporom rješavanjju sudskih postupaka u vezi te banke upozna Vrhovni sud Crne Gore, kao i da preko crnogorskog Ministarstva pravde uputi pismo Vrhovnom sudu Srbije, imajući u vidu da su za veliki broj navedenih postupaka nadležni sudovi u Srbiji.

Na sjednici Savjeta CB odlučeno je i da se 11. april ustanovi kao Dan CB Crne Gore. Tog dana, 1906. godine, kralj Nikola je donio ukaz o kovanju sitnog novca u Crnoj Gori, kaže se,između ostalog, u saopštenju Centralne banke Crne Gore.


Zanimljivo uporediti i procijeniti oporavak realnog sektora u odnosu na podatke iz teksta iznad, takodje od CB.

Vektra Bolici bi bio adekvatniji naziv,


Brković:Italijani ulažu 15 miliona u Vektru Jakić

12. jun 2011.
Kompanija Vektra Jakić i poznata italijanska Eventa group potpisali su juče u Pljevljima ugovor o saradnji kojim se kompanija iz Rima obavezuje da uloži 15 miliona eura u finalnu proizvodnju pljevaljske korporacije, potvrđeno je Portalu Analitika u Vektri.
„Svih 15 miliona biće uloženo u kupovinu nove opreme, koja će omogućiti da Vektra Jakić na zapadno tržište plasira najmoderniji namještaj po mjeri, serijski namještaj, hotelske enterijere i vile od drveta čija je najmanja površina 150 kvadratnih metara“, rekao je
Analitici predsjednik kompanije Vektra Dragan Brković.
On je istakao da će Vektra u Pljevljima ubrzo pripremiti 15 hiljada kvadratnih metara hala i fabričkog prostora sa svom potrebnom infrastrukturom, kako bi ovaj posao bio uspješno realizovan.
„Najkasnije na jesen imaćemo kompletiranu finalnu proizvodnju“, ocijenio je Brković.
On je objasnio da je Vektra sa italijanskim partnerom „za finalne proizvode obezbijedila tržište na zapadu i sve što bude proizvedeno, biće namijenjeno izvozu“.
Brković je objasnio da su u Rimu i Pljevljima obučili radnike koji će raditi u pogonima za proizvodnju najmodernijeg namještaja za ekskluzivne hotele, ali i serijski namještaj visoke kategorije.
Predsjednik podgoričke Vektre je najavio da će tim eksperata za finalne proizvode iz Rima uskoro boraviti u Pljevljima gdje će zajedno sa partnerima iz Rima u Pljevljima otvoriti i projektni biro.
U "Jakić” je do sada uloženo preko 80 miliona eura, ne računajući 15 miliona, koliko će ta kompanija investirati u rekonstrukciju energane koja će raditi na bio masu i služiće za toplifikaciju Pljevalja.
Brković naglašava da trenutno u "Jakiću" radi 225 radnika i da će im biti potrebno najmanje još toliko kada počne proizvodnja u svim pogonima.
Eventa group je poznata italijanska kuća koja se bavi proizvodnjom namještaja od drveta, modernih planinskih vikendica od drveta, opremanjem hotela najfinijim namještajem od prirodnih materijala, ali i izdarom serijskog namještaja.

Racun za struju ce nam uskoro biti na italijanskom :D


14 Jun 2011. 09:02 | Izvor: CdM/Pobjeda
Italijani od jeseni u Crnoj Gori


Renomirana italijanska kompanija CPL Concordia iz Modene, zainteresovana je za ulaganja u crnogorski energetski sektor, posebno u obnovljive izvore energije, saznaje Pobjeda.

Predstavnci kompanije CPL Concordia su boravili prošle sedmice u Crnoj Gori, gdje su imali sastanke u Minstarstvu ekonomije i energetike i razgovarali sa lokalnim firmama koje su dobile koncesije za mini hidrocentrale.

Glavni predstavnik CPL za države Balkana Zlatko Radonjić, očekuje da već na jesen CPL krene sa ulaganjem u energetski sektor u Crnoj Gori.

"Naš plan je da prvo kroz saradnju sa lokalnim firmama počnemo posao u Crnoj Gori. U prvoj fazi nas interesuju ulaganja u mini hidroelektrane, a kasnije i u drugim oblastima energetike (sunce, vjetar, biomasa, otpad)“, saopštio je Radonjić.

Prema njegovim riječima, visoki deficit električne energije koji ima Crna Gora, može biti znatno smanjen kroz realizaciju projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.


Firma CPL Concordia Group osnovana je 1899. godine, a grupaciju danas sačinjava 50 firmi sa poslovanjem u Italiji, Rumuniji, Alžiru, Tunisu, Argentini i Indiji.

CPL je lider u oblasti projektovanja i izgradnje gasifikacionih sistema na i ispod zemlje i pod vodom. U ovoj oblasti je među vodećim kompanijama u Evropi i ima poslovne odnose sa svim vodećim svjetskim proizvođačima i distributerima gasa. Osim gasifikacije, CPL se bavi proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, najviše u eksploataciji energije sunca, kao izvora za proizvodnju električne energije.

CPL razvija i ostale grane u oblasti alternativnih vidova energije. Poznatiji projekti gasifikacije su aerodrom Malpensa u Milanu, gasovod ispod mora NapoliIschia, gasifikacija Sardinie, Sicilie, Kalabrie i mnogi drugi. CPL snabdijeva sa energijom fabriku automobila Ferari i najveću fabriku za proizvodnju motora na svijetu, Dukati.

Ta firma je instalirala nekoliko vjetroparkova za proizvodnju električne energije na jugu Italije.

nema potrebe za dodatnim zaduživanjima

Lukšić: Neće biti aranžmana sa MMF-om


Crna Gora neće sklapati aranžmane sa Međunarodnim monetarnim fondom, jer je emisijom euroobveznica završila finansiranje za ovu godinu, rekao je premijer Igor Lukšić.
On je u intervjuu agenciji Rojters kazao da je zadovoljan nedavnim zaduženjem, jer su postignute dobre kamate.
Veoma smo zadovoljni, jer smo u periodu od pola godine uspjeli da kamatu za drugu emisiju oborimo za oko pola procenta u odnosu na prvu. To je dokaz da investitori imaju povjerenje u Crnu Goru i njen ekonomski potencijal" rekao je Lukšić u intervjuu u kojem je predstavljen kao najmlađi svjetski premijer.
Lukšić je kazao da očekuje priliv oko 600 miliona eura investicija u ovoj godini, dodajući da je Crna Gora mala ekonomija i da svaka investicija može da okrene razvoj događaja u domaćoj ekonomiji. On je podsjetio na 2009. godinu kada je dokapitalizovana Elektroprivreda čija investicija je iznosila oko 400 miliona eura.
"Ono što trenutno očekujemo je realizacija nekoliko velikih državnih projekata. Nijesmo usredsređeni samo na investicije u nekretnine, već u druge sektore, poput energetike" dodao je Lukšić.
Govoreći o postkriznom periodu, Lukšić je saopštio da se Vladine procjene o rastu ekonomije za ovu godine kreću na oko 2,5 odsto a naredne na četiri. On je kazao da je značajno to što je jedino 2009. godina bila recesiona te da je ekonomija prošle godine ojačala za oko jedan odsto.
"Ključni problem sa padom ekonomije bio je to što je industrija snažno pogođena krizom, aluminijumska i čelična industrija, kao i kreditni rast koji je zabilježen prije krize" rekao je Lukšić.
On je kazao da su Crnoj Gori potrebne investicije za širenje turističkih kapaciteta, te da očekuje da ovogodišnja ljetnja sezona bude uspješna.
" Međutim, bez širenja kapaciteta, gradnje hotela sa četiri i pet zvjezdica kao i produžetka sezone, ne možemo govoriti o održivom turizmu.
Zbog toga su nam investitori jako bitni. Zato kažem da razvoj nekretnina nije samo uzgradnja kuća, već i velikih hotela, marina, golf terena i sličnih sadržaja, koji će boravak u Crnoj Gori učiniti još prijatnijim" ocijenio je Lukšić.

MONSTAT: Prosječna majska zarada 479 eura

17. jun 2011.
Prosječna zarada (bruto) u maju 2011. godine u Crnoj Gori iznosila je 714 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 479 eura, saopšteno je Portalu Analitika iz MONSTAT-a.
U odnosu na april 2011. godine, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u maju zabilježile su rast od 1.3 %. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) u maju 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila je pad od 1.6 %, dok je u odnosu na prosječnu mjesečnu zaradu u 2010 godini ostala na istom nivou.
Po sektorima djelatnosti prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u maju 2011.godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježile su rast u sledećim sektorima djelatnosti: Druge komunalne, društvene i lične usluge (6.6%), Trgovina na veliko i malo, opravka (6.3%), Hoteli i restorani (5.4%), Zdravstveni i socijalni rad (1.7%), Vađenje ruda i kamena (1.6%), Državna uprava i socijalno osiguranje (1.5%), Finansijsko posredovanje (1%), Obrazovanje (0.7%) dok je pad zabilježen u sektorima: Ribarstvo (19.1%), Poslovi sa nekretninama i iznajmljivanje (3.8%) ,Proizvodnja električne energije,gasa i vode (4.8%), Prerađivačka industrija (3.9%), Saobraćaj, skladištenje i veze (1.4%), Građevinarstvo (2.3%), Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda (0.2%).
Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju 2011. godine u odnosu na april zabilježile pad od 0.1%, proizilazi da su realne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u Crnoj Gori u maju 2011. godine u odnosu na april zabilježile rast od 1,4%, zaključuje se u saopštenju.

LUKA KOTOR U PROŠLOJ GODINI IMALA REKORDNE POSLOVNE REZULTATE

Ostvaren prihod od 1.487.291 euro

Luka Kotor je, kako je "Danu" saopšteno nakon skupštine akcionara, u prošloj godini ostvarila ukupan prihod od 1.487.291 eura, najveći apsolutni iznos od osnivanja firme. Prihod je u odnosu na prethodnu godinu uvećan je za 47,7 odsto.
- Ostvarena je dobit u neto iznosu od 192.467 eura, od kojih će 148.252 eura biti izdvojeno za dalja investiciona ulaganja, dok će se 44.215 eura podijeliti kao dividenda vlasnicima akcija društva - saopšteno je nakon skupštine akcionara na kojoj je usvojen finansijski i izvještaj o reviziji poslovanja za 2010, odluka o izboru revizora društva, kompanije "Spin of" iz Podgorice, kao i odluka o kreditnom zaduženju društva za izgradnju upravne zgrade.
U strukturi poslovnih prihoda najznačajniji su prihodi od lučkih usluga, koji su povećani za 65,57 odsto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Ukupan broj dolazaka brodova tokom 2010. godine iznosio je 309, što je 17,9 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a broj putnika koji su preko luke posjetili Kotor i Crnu Goru iznosio je 145,185, što je 93,25 odsto više u odnosu na 2010. godinu. Ukupan broj dolazaka jahti za isti period je 1.118 i na nivou je prethodne godine.
Skupština je izabrala i odbor direktora društva, a povjerenje su ponovo dobili dr Nikola Konjević, dr Nikola Dragomanović, Borislav Kašćelan, dr Edita Starović i Vasilije Vidović.
B.M.

Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom oko kredita od 85 miliona dolara

"Novac treba da bude operativan početkom oktobra, i nadamo se da uslovi za pregovore neće biti teški"
Crna Gora će u četvrtak početi pregovore sa Svjetskom bankom oko uslova za kredit od 85 milona dolara (oko 60 milona eura) koji treba da bude iskorišćen za finansiranje budžetskog deficita u 2011. godini.
To su danas, na zajedničkoj konferenciji za novinare, saopštili ministar finansija Milorad Katnić, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, i predstavnik Svjetske banke Filip Lero.
"Novac treba da bude operativan početkom oktobra, i nadamo se da uslovi za pregovore neće biti teški", kazao je Katnić.
On je kazao da početak pregovora predstavlja i prepoznavanje velikog posla koji je obavila Centralna banka, i dobre saradnje na relaciji Centralne banke i Ministarstva finansija u dijelu jačanja finansijske stabilnosti.
"Ovo je priznanje da smo u proteklom periodu uradili značane reforme koje su doprinijele koje su doprinijele stabilnosti našeg fiskalnog i finansijskog sistema, da su ti pozitivni koraci prepoznati od Svjetske banke i da smo sada u situaciji da nakon 2 godine razgovora započnemo konkretne pregovore, i nadamo se već tokom ve godine steknemo uslove za povlačenje sredstava", kazao je Katnić.


Pregovori neće biti teški, ali sprovođenje zajma možda hoće

Predstavnik Svjetske banke Filip Lero kazao je da je riječ o zajmu koji bi dao podršku budžetu, što se razlikuje o podrške projektima, te da je to tipčan instrument koji se koristi kako bi pomogli makro okvir.


"Mi počinjemo pregovore oko zajma ove sedmice, a na osnovu rada koji smo uložili, mislimo da pregovori neće biti teški, ali da će sprovođenje zajma možda biti teško. Planiramo da se obratimo bordu direktora u Vašingtonu krajem avgusta ili početkom septembra, a potom bi ova sredstva bila uplaćena", Kazao je Lero.
Svjetska banka se odlučila na ovaj korak nakon što je zaključeno da je bankarski sektor revitalizovan.

Novi tender za Valdanos

21. jun 2011.
Savjet za privatizaciju raspisao je danas novi tender za dugoročni zakup vojno-turističkog kompleksa Valdanos na 30 godina s mogućnošću produženja, prenosi Mina business.
Ponude se dostavljaju do 19. septembra u 16 sati. Na tender se mogu prijaviti kompanije ili konzorcijumi koji otkupe tendersku dokumentaciju, koja košta 20 hiljada EUR, i potpišu Izjavu o povjerljivosti.
Učesnik na tenderu može biti međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat po upravljanju turističkim kompleksima nivoa četiri plus ili pet zvjezdica. Ponuđač mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju hotelima visoke kategorije.
Na tender se može prijaviti i kompanija koja dokaže da posjeduje finansijsku sposobnost i novac neophodan za realizaciju projekta. Ponuđač mora dokazati i da je u posljednjoj godini ostvario ukupan promet od najmanje 100 miliona EUR.
Za valorizaciju Valdanosa mogu se prijaviti i firme čija je vrijednost kapitala kojim upravljaju najmanje 100 miliona EUR i ako dokažu da su u tri od pet godina ostvarile pozitivan finansijski rezultat.
Ponuđač, između ostalog, mora imati pismo o namjerama ili sklopljen ugovor o upravljanju sa renomiranom kompanijom koja upravlja sa najmanje dva hotelska kompleksa međunarodnih standarda od najmanje četiri plus zvjezdice.
Učesnik na tenderu koji otkupi tendersku dokumentaciju može formirati konzorcijum sa drugima, ali barem jedan član mora ispunjavati tenderske uslove.Od ponuđača se, između ostalog, očekuje da predloži strukturu i iznos godišnje zakupnine, čiji garantovani iznos ne smije da bude manje od 20 centi za kvadratni metar.
Taj iznos je na prethodnom tenderu bio 15 centi.Iznos i struktura ponuđene zakupnine biće jedan od kriterijuma za ocjenu ponude. Zainteresovani za učešće na tenderu treba da dostave i investicioni plan u kojem se precizno navode priroda i dinamika investicija i planirani izvor potrebnog kapitala.
Investicioni plan mora biti obezbijeđen prihvatljivom garancijom. Uz ponudu mora biti uplaćen depozit ili dostavljena bankarska garancija od 500 hiljada EUR.Prethodni tender za zakup Valdanosa propao je krajem februara, zbog negodovanja javnosti u vezi sa prvorangiranom britanskom kompanije Kjubus luks (Cubus Lux).
Negodovanje javnosti rezultiralo je i podnošenjem krivične prijave protiv potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića, koju je procesuirala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Obavještenje o umanjenju kapitala

Utorak, 21/06/2011 | Podgorica Akcionarsko društvo za osiguranje Sava Montenegro sa sjedištem u Podgorici (MNOS) je izvršilo umanjenje kapitala, pa sada ukupan broj akcija iznosi 19.402, nominalna vrijednost po akciji je 207,8808 EUR odnosno ukupna kapitalna vrijednost je 4.033.315,04 EUR.

Crna Gora među najrizičnijim zemljama u Evropi


Crna Gora je, prema najnovijem istraživanju Juromanija (Euromoney (http://www.euromoney.com/)), treća najrizičnija zemlja u centralnoj i istočnoj Evropi, nakon pada za tri mjesta u odnosu na prethodni kvartal.
Crna Gora je zauzela 107. poziciju u junskom globalnom Kantri risk izvještaju, koji obuhvata mišljenje ekonomista o 184 države prema političkim, ekonomskim i strukturnim kriterijumima rizika.
"Crna Gora pada na ljestvici prvenstveno zbog slabog ekonomskog rezultata, s obzirom na to da ekonomisti kao glavni problem zemlje vide stabilnost banaka i stopu zaposlenosti. Zemlja je na dnu liste od deset zemalja srednje i istočne Evrope u odnosu na pristup tržištima kapitala, sa ocjenom koja se poklapa sa onom koju ima Bjelorusiji, od 3,0, što je ispod prosjeka i regije i EU", navedeno je u izvještaju.
Od zemalja regiona, od Crne Gore je lošije rangirana Bosna i Hercegovina koja zauzima 130. poziciju u globalnom izvještaju. Hrvatska je na 61, Srbija na 84, Makedonija na 87. i Albanija na 91. poziciji.
Najsigurnije zemlje, prema Juromaniju, su Norveška, Luksemburg, Švajcarska, Danska i Švedska, a među top 10 su i Singapur, Finska, Kanada, Holandija i Njemačka.
Najrizičnije su Sjeverna Koreja, Mauritanija, Džibuti, Laos, Antigva-Barbuda, Ekvatorijalna Gvineja, Burundi, Centralno-afrička Republika, Eritrea i Maršalska ostrva.



Za utjehu, stvari stoje znatno bolje kad sami sebe ocjenjujemo :D

U CG bolje prilike za preduzetništvo nego u regionu

22. jun 2011.
Na ekonomskom fakultetu u Podgorici održana je prezentacija GEM istraživanja, koje je pokazalo da se u Crnoj Gori bolje uočavaju prilike za preduzetništvo u odnosu na zemlje regiona, navodi se u saopštenju Ministrastva ekonomije dostavljenom našem portalu.
„Global Entrepreneurship Monitor” (GEM) predstavlja godišnju procjenu preduzetničkih aktivnosti na nacionalnom planu, objašnjava se u saopštenju.
“Najvažniji rezultati istraživanja ukazuju da je Crna Gora prva zemlja u grupi država istočne Evrope po takozvanom TEA indeksu kojim se utvrđuje procenat populacije od 18 do 64 godine čija je preduzetnička aktivnost kraća od 42 mjeseca” naveo je predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda (IRF), Dragan Lajović.
TEA indeks Crne Gore iznosi 14,9 odsto i po tom pokazatelju ona ubjedljivo prednjači ispred grupe zemalja istočne Evrope.
“Visok TEA indeks ukazuje da je crnogorska ekonomija mlada i sa kratkom istorijom primjene principa preduzetničkog poslovanja”, rekao je Lajović.
Crna Gora je u GEM istraživanju svrstana u grupu ekonomija baziranih na efikasnosti odnosno onih čiji je dalji razvoj praćen industrijalizacijom.
Preporuke istraživanja su da je potrebno povećati broj zaposlenih u preduzećima, stimulisati inovacije, pojednostaviti državnu birokratiju i ojačati izvoz preduzeća, zaključeno je u istraživanju.
“Kako je glavni cilj ovog projekta praćenje i razvijanje indikatora kojima se mjeri preduzetnička aktivnost u nacionalnim okvirima i sačinjavanje izvje*štaja globalnih rezultata (svih uključenih zemalja) i izvještaja svake pojedi*ne zemlje uključene u projekat, mišljenja smo da su podaci dobijeni ovim istraživanjem od neprocjenjive važnosti za jednu ekonomiju poput naše.” zaključio je prof. dr Milorad Jovović, dekan Ekonomskog fakulteta.
Lider GEM nacionalnog tima Crne Gore bio je Ekonomski fakultet a partneri su IRF, Direkcija za razvoj MSP, Zavod za zapošljavanje, Ministarstvo ekonomije, Privredna komora (PKCG) i Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Damar.Istraživanje je sprovedeno na dvije hiljade ispitanika, a anketno je ispitano i 36 eksperata iz Crne Gore.

Obavještenje o ponovnom uspostavljanju cjenovnog ograničenja

Srijeda, 22/06/2011 | Podgorica Odbor Direktora Montenegroberze AD Podgorica, u skladu sa odredbama člana 69 Pravila Montenegroberze AD, dana 22.06. 2011. godine,uzimajući u obzir trenutnu situaciju na tržištu donio je Odluku o ponovnom uspostavljanju cjenovnog ograničenja za hartije NKBA, HIPB, TITI i ZICG. Cjenovno ograničenje za pomenute hartije će se uspostaviti od ponedeljka 27.06.2011. godine.


Obavještenje o ukidanju cjenovnog ograničenja

Srijeda, 22/06/2011 | Podgorica Obavještavamo Vas da je Odbor Direktora Montenegroberze AD Podgorica, u skladu sa odredbama člana 69 Pravila Montenegroberze AD, dana 22.06. 2011. godine, uzimajući u obzir prisutnu neravnotežu na tržištu donio Odluku o ukidanju cjenovnog ograničenja za hartije DKPG i FJOK.

Ukidanje cjenovnog ograničenja za pomenute hartije (DKPG i FJOK) primjenjivaće se od četvrtka 23.06.2011. godine. Kako je neravnoteža na tržištu prisutna u malom količinskom iznosu, cjenovno ograničenje za pomenute hartije će se uspostaviti ponovo od ponedeljka 27.06.2011. godine.

U Crnoj Gori boravi 41 564 turista

24. jun 2011.
Na današnji dan u Crnoj Gori boravi 41 564 turista što je 8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kako je iz Nacionalne turističke organizacije saopšteno Portalu Analitika.
Primjetan je povećani broj stranih turista a još veći talas se očekuje poslije 1. jula.

Svjetska banka odobrila kredit Crnoj Gori od oko 59 miliona eura

Odobreni kredit će biti iskorišćen za podršku državnom budžetu, preciziralo je Ministarstvo finansija
Svjetska banka (SB) odobrila je Crnoj Gori kredit u iznosu od 59,1 miliona eura, saopštilo je danas crnogorsko Ministarstvo finansija.

Kreditni aranžman usaglašen je danas, čime su, kako je saopšteno, okončani pregovori sa SB, a njen bord direktora o tome će formalno odlučiti krajem avgusta ili početkom septembra.

Odobreni kredit će biti iskorišćen za podršku državnom budžetu, preciziralo je Ministarstvo finansija.

Kredit je odobren sa grejs periodom od pet godina, na period od 20 godina, a sa kamatnom maržom koja odgovara kamatnoj stopi od oko 2,5 odsto.


Ispunjen set preduslova


Novac obezbijeđen kreditom će, kako su naveli, biti operativan do kraja godine i biće iskorišćen za podršku budžetu Crne Gore.

„Odobrenim zajmom pospješiće se nastojanje Vlade da intenzivira reforme u oblasti bankarskog i finansijskog sektora, što je jedan od osnova za održivi privredni oporavak i uravnotežen rast predvođen privatnim sektorom“, dodali su iz Ministarstva.

Iz tog resora su podsjetili da je kredit odobren po šestomjesečnom Euriboru za euro, uvećanom za kamatnu maržu od 0,8 odsto što bi, u ovom trenutku, odgovaralo kamatnoj stopi od oko 2,5 odsto, uz period otplate od 20 godina, uključujući pet godina grejs perioda.

„Pristupanju pregovorima prethodila je dvogodišnja saradnja. Crna Gora ispunila je set preduslova koji su bili precizirani od SB, a odnosili su se prvenstveno na finansijski sistem“, zaključili su iz Ministarstva.

Razmjena veća 19 odsto

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period januar-maj,, prema preliminarnim podacima iznosila je 837,6 miliona eura, što predstavlja rast od 19 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrijednosti od 180.5 miliona eura, što je više za 53.2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 657,1 miliona, što je 12,2 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 27,5 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu predhodne godine, kada je iznosila 20,1 odsto.
Glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, u izvozu su bile: Srbija(36.8 miliona eura), Mađarska (36.5 miliona), Grčka (30.7 miliona eura)
U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, su: Srbija (180.5 miliona eura), Grčka (53.7 miliona) i Bosna i Hercegovina (49.8 miliona eura).
Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom, kaže se u saopštenju Monstata.

Otvoren stečaj u Tehnostilu

27. jun 2011.

Otvoren je stečaj u nikšićkoj Hladnoj valjaonici Tehnostilu, saznaje radio Antena M.
Zastupnik radnika Tehnostila , Veselin Radulović nakon što je preuzeo rješenje od Privrednog suda za Antenu M kaže da je Sud prihvatio prijedlog zaposlenih za otvaranje stečajnog postupka i otvorio je stečajni postupak nad dužnikom Tehnostil AD iz Nikšića. - Suština je i da nije prihvatio navode punomoćnika dužnika da je već stečajni postupak otvoren, navodi Radulović.
- Naimenovan je i stečajni upravnik Dragoslav Jauković , koji je bio privremeni stečajni upravnik naimenovan je za stečajnog upravnika. Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 27. jul 2011. u 9 sati. Ročište za ispitivanje potraživanja održaće se 31. avgusta u 10 sati, kaže Radulović.
Prijedlog za uvođenje stečaja pokrenulo je 90 radnika Tehnostila, kojima je ostalo neisplaćeno 17 zarada i novac za stambene kredite, odnosno oko milion i tri stotine hiljada eura.

01 Jul 2011. 12:02 | Izvor: CdM
Priliv stranih investicija 16 odsto manji

U prva četiri mjeseca ove godine neto priliv stranih direktnih investicija SDI, prema preliminarnim podacima, iznosio je 145 miliona eura i za 16 odsto je manji nego u istom periodu prošle godine, preliminarni su podaci Centralne banke Crne Gore CBCG.

Navodi se da je ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio 163 miliona eura, dok je istovremeno ostvaren odliv u iznosu od 18 miliona eura.

"Od ukupnog priliva stranih direktnih investicija vlasnička ulaganja su iznosila 115 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 38 miliona eura. U strukturi vlasničkih ulaganja, investicije u preduzeća i banke čine 44,5 odsto ukupnog priliva, a ulaganja u nekretnine 26 odsto“, saopštila je CBCG.

Priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih

u inostranstvu iznosio je 10 miliona eura.

Ukupan odliv stranih direktnih investicija u posmatranom periodu iznosio je 18 miliona
eura, što je za 30,4 odsto manje nego u prethodnoj godini.

U strukturi odliva 9,4 miliona eura se odnosilo na ulaganja rezidenata u inostranstvu, dok je odliv po osnovu povlačenja ulaganja nerezidenata iznosio 8,6 miliona eura.

stigao iz pule

Zapolovio "Teodo", novi trajekt na liniji Kamenari- Lepetane

'Teodo' je gabaritno i vizuelno najsličniji 'Igalu', mada je riječ o kompletno drugom brodu sa puno elektronike i sa najsavremenijim uređajima
Novi, šesti trajekt „Pomorskog saobraćaja“, pod imenom „Teodo“ zaplovio je juče trajektnim prelazom Kamenari-Lepetane.
„Gužvama i nervozama poslednjih godina na trajektnom prelazu došao je kraj. Naši kapaciteti su sada značajno povećani. Prvi put od kad postoji 'Pomorski saobraćaj' imamo rezervne kapacitete da možemo i havarijski i remontno da djelujemo i tokom sezone", rekao je tehnički direktor Đuro Kosić koji se nakon 9 mjeseci iz pulskog brodogradilišta vratio kući sa "Teodom".
"'Teodo' je gabaritno i vizuelno najsličniji 'Igalu', mada je riječ o kompletno drugom brodu sa puno elektronike i sa najsavremenijim uređajima. Građen je pod strogim nadzorom Hrvatskog Registra brodova. Zadovoljava sve standarde i sve ekološke norme. To je najbolji naš brod u floti.“


Preko Veriga odjednom preko 200 vozila
Novi trajekt „Pomorskog saobraćaja“ porinut je 18. aprila u brodogradilištu "Tehnomont" u Puli i drugi po veličini od ukupno šest brodova te firme na liniji Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige.
Nova „catara“ dobila je ime po starom nazivu „Tivta“ i može da primi 40 vozila, a prema riječima Kosića ako su svi trajekti u funkciji „Pomorski saobraćaj“ s jedne na drugu obalu Veriga sada može da preveze odjednom preko 200 vozila.
U „Pomorskom saobraćaju“ ističu da je to veliko rasterećenje za poslovanje u što smo se i sami uvjerili jer su dva trajekta za svega nekoliko minuta primila više desetina automobila i kamiona u Lepetanima.


Značajno pojačanje
Prema riječima Kosića koliko će trajekta učestvovati u saobraćaju isključeivo zavisi od potreba putnika. „Stalno osluškujemo glas klijenata i stalno nastojimo da se što manje čeka, da su što manje gužve i da svu budu zadovoljni. Ravnaćemo se prema željama putnika.“, ističe tehnički direktor „Pomorskog saobraćaja.
Četiri trajekta trenutno prevoze non stop putnike kroz tjesnac Verige, a u kompaniji iz Kamenara tokom noći za sezonu namjeravaju da uvedu u saobraćaj dvije „catare“. Kompanija iz Kamenara u izgradnju "Teoda" uložila je oko 3 miliona eura, građen je po izmijenjenom i modernizovanom projektu po kojem je 1982. godine na Korčuli napravljen "Igalo".
Nakon novog trajekta "Grbalj" koji je sagrađen lani u slovenačkom brodogradilištu u Izoli "Teodo" će u ovoj turističkoj sezoni biti značajno "pojačanje" floti "Pomorskog saobraćaja".
Nova "catara" je duga 43,7, širok 15, a gaz mu iznosi 1,85 metara. Ima nosivost od 270 tona a pokreću je dva "Cummins" dizel motora ukupne snage 1.200 konja.

ispitno ročište za povjerioce nikšićke Livnice

Osporena Gatijeva potraživanja u iznosu od tri miliona eura

Livnicu je italijanska kompanija Gati 2004. godine kupila od Željezare za hiljadu eura
Na održanom ispitnom ročištu za povjerioce nikšićke Livnice, u kojoj je stečaj uveden 28. aprila, osporena su potraživanja od preko četiri miliona eura od čega je najveće osporeno potraživanje vlasnika, italijanske kompanije Gati, u iznosu od oko tri miliona eura.
"Potraživanja je prijavilo preko 30 povjerilaca u iznosu od 5.251.000 eura. Priznata su sva potraživanja povjeriocima – preduzećima i radnicima koji su imali pravosnažne i izvršne presude i nespornu dokumentaciju. Osporena su potraživanja od preko četiri miliona eura. Najveće osporeno potraživanje je vlasnika Livnice, firme Gati, u iznosu od 3.039.000 eura, zatim dijela radnika koji nijesu imali presude sudova za svoja potraživanja i koji će ista morati da utvrđuju u sudskom postupku“, kazao je nakon završenog ročišta stečajni upravnik Livnice Zoran Marković. ...


http://www.vijesti.me/vijesti/osporena-gatijeva-potrazivanja-iznosu-tri-miliona-eura-clanak-27588