View Full Version : Turcizmi


zagorski
18-04-08, 20:31
U jeziku koji se nekad zvao srpskohrvatski, u opticaju je bilo nekoliko hiljada turskih riječi. Rječnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada riječi, ali kod nas se pod pojmom "turcizam" podrazumijevaju i riječi i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. U svakom slučaju, bez ove vrste tuđica naše komuniciranje bilo bi vrlo otežano, a često i nemoguće. S raspadom nekad zajedničkog jezika na tri posebna, vjeruje se da su turcizmi ostali u "posjedu" bosanskoga jezika, dok su se srpski i hrvatski riješili dušmanske (evo, već turcizam!) leksike. Međutim, turcizmi su i u srpski i u hrvatski ušli - kako to piše Alija Isaković - do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).

U srpskohrvatskom jeziku nije bilo sinonima (nema ih, naravno, ni u jezicima nastalim iz s/h) ni za slijedeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Postoji priča da su se polovinom prošlog vijeka srpski i hrvatski jezikoslovci dogovorili da se srpski piše budala, a hrvatski bena, dok im neko na kraju nije prišapnuo da su oba ta termina turska. Turske su i imenice sprat, kat i boja, što je vezano za kulturu stanovanja, sinonim turcizma lala je opet turcizam tulipan, jer su ovaj cvijet upravo Turci presadili u Europu. Ta riječ je ušla i u njemački (Tulpe), kao i imenica kifla (Kipferl), jer su Turci izmislili tu vrstu peciva.

Kad smo već kod peciva, nikako se ne može zaobići arapsko-persijska riječ kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a preko toga u srpskom kafana. To je zato što su upravo Turci u Evropu donijeli čuveni napitak. Sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i neizostavna rakija, riječ za koju opet, i u lingvističkom i u prenesenom smislu, nemamo zamjene. Želeći se što više razlikovati od srpskog, hrvatski su filolozi termin tobdžija zamijenili riječju topnik, zaboravljajući da je opet korijen te riječi top (lat. canon) - turski.

melic
18-04-08, 20:37
Bajato(staro) i taze(sveze) koje se koriste svakodnevno u srpskom jeziku su reci turskog porekla.

Miriam
18-04-08, 20:41
Da su samo te reči, ima više od 3000 turcizama u Srpskom jeziku. :)

melic
18-04-08, 20:43
Njih se prvo setih.

Miriam
18-04-08, 20:48
Meni su se ove uvek sviđale

Muštuluk, Pekmez i zejtin.

zagorski
18-04-08, 20:51
Meni su se ove uvek sviđale

Muštuluk, Pekmez i zejtin.

a džem ti se ne sviđa :D

Miriam
18-04-08, 20:53
a džem ti se ne sviđa :D

Naravno, još pitaš, ali je samo pekmez od šljiva! :D

zagorski
18-04-08, 21:06
čekrk, čerga (šator), čirak, čokanj, džaba, džada, dželat, džezva, džukela, džumbus...

Miriam
18-04-08, 21:11
Mušterija, kula, inat, ekser, temelj.
setiću se ja još, u mom kraju se upotrebljavaju čak i zaboravljene reči.

Nabuko
18-04-08, 21:14
Makaze. Zapravo arapska ali stigla preko turaka. Sinonim je skare. Mislim da mnoge rijeci imaju sinonime koji se manje upotreblljavaju nego turske varijante recimo secer ima i rijec cukar.

Slowpoke Rodriguez
18-04-08, 21:29
Basta/Basca mi je vazda bila omiljena :)

Serdar takodje je turcizam

Nabuko
18-04-08, 22:01
Nahija. Sto reci.

Miriam
18-04-08, 22:06
Ćilim, ćebe, a tek BRE.

A što mi je merak. :)

zagorski
18-04-08, 22:40
Ima i jedna prigodna pjesma povodom Uskrsa koja ipak nije mogla bez džanum i aman..."Na Uskrs sam se rodila, džanum, na Uskrs sam se, aman, krstila..." :D

Zor_djevojka
18-04-08, 22:47
hecim...:D

Derek_Trotter
18-04-08, 23:14
orasnice, minderluci, sogan dolme, ibrici, djevrek (od kartona), nargile, urmasice, baklave.... Ovo je iz filma Tesna koza 2 :D

Slowpoke Rodriguez
18-04-08, 23:16
sevdah... kara-sevdah

Zor_djevojka
18-04-08, 23:16
bakar < tur. bakır
boja < tur. boya
bubreg < tur. böbrek
budala < tur. budala
čarapa < tur. çorap
čelik < tur. çelik
dućan < tur. dükkân
džep < tur. cep
jastuk < tur. yastık
jogurt < tur. yoğurt
kat < tur. kat
kula < tur. kule
kutija < tur. kutu
majmun < tur. maymun
pamuk < tur. pamuk
pekmez < tur. pekmez
pilić < tur. piliç
rakija < tur. rakı
sapun < tur. sabun
sat < tur. saat
šećer < tur. şeker
temelj < tur. temel
torba < tur. torba admiral, div, kavez, kesten, višnja...

BlackWoman
19-04-08, 01:59
Vremenom su se ti turcizmi ukorijenili i ostali, tj. prihvaćeni jer adekvatne zamjene nema. Isto tako je i sa njemačkim, francuskim, italijanskim tuđicama, pa se na kraju postavlja pitanje koje su to riječi "autoktone"?
Hrvatski jezik se razliku iz razloga što su dosta riječi preveli na "prepoznatljive" pojmove; npr. u Srpkom jeziku je frižider (francuska tuđica) a u Hrvatskom hladnjak itd.
Šta bismo bez kauča, šarafcigera i ostalih "poznatih" stvari? :)

Što se tiče turcizama, najslađa mi je ipak baklava. :)

Janjičar
19-04-08, 10:04
baška - odvojeno;
hanuma - supruga;

zagorski
19-04-08, 10:05
budala < tur. budala


Ne bismo imali budala da ih ne preuzesmo od Turaka :D

Zor_djevojka
19-04-08, 10:07
Nikad dosta takvih :D

tufah'ja..shto reche neko najslađa i omiljena riječ..pored tulumbi, urmašica, mantija..:D

Janjičar
19-04-08, 10:10
fukara - sirotinja (danas više oznaka za prevrtljivca).

zagorski
19-04-08, 11:16
Zanmljiv je i turcizam hajde koji je u mnogim rječnicima okarakterisan kao uzvik, što po etimologiji i jeste, ali funkciju uzvika ima samo u jednom dijelu korišćenja (Hajde, idemo! i sl.) U nekim slučajevima ima karakteristike glagola (Hajdemo na ručak), ali nije pravi glagol. Najpribližnije ga je odredio čuveni lingvista Mihailo Stevanović kada je i hajde (-mo, -te) i nemoj (-mo, -te) nazvao imperativnim rječcama :)

melic
19-04-08, 13:10
Jela i pica na Turskom:
boza, baklava, jufka, kajgana, kalja, halva, lokum, pekmez, pilav, cevap,
cufta, corba, pita, somun, sutlijas, sudjuk, tursija, serbe, sarma,....

Turcizmi koji su potisnuli slavenske rijeci:
balvan, biser, dzep, dzon, fenjer, gajde, galama, hambar, pamuk, cerpic, cuskija, halka, bozur,
burma, ular, juris, kalauz, kalfa, kalup, kama, kapija, karabatak, karanfil, krevet, lakrdija,
ma(h)murlik, mamuza, melez, mermer, meze, miraz, mumija, nisaniti, oklagija, oluk, ortak,
kandza, pare, percin, rakija, sacma, saksija, sandale, sedef, sedra, sirce, skela, solufi,
surla, segrt, sismis, tambura, tava, tavan, tepsija, tezga, toka, tumbati, turpija, veresija,
zumbul,.....

Turcizmi koji se upotrebljavaju paralelno sa slavenskim rijecima:
bedem, belaj, bena, besika, biber, budala, dzak, dusek, dzaba, dzerdan, dzogat, kavga, cilim,
cekrk, copav, corav, kais, karaula, kepec, kirija, kandjija, korbac, kursum, majdan, mana,
memla, odaja, odzak, pasulj, pihtije, rende, sakat, sanduk, sepet, samar, sasav, tek, uckur,
krec,.....

Turcizmi sa punijim i visestrukim znacenjem:
harati, dzukela, djubre, djuture, halaliti, baksuz, burgija, becar, begenisati, bekrija, jaran,
kijamet, konak, krntija, magaza, me(h)lem, musterija, mustuluk, natenane, rahatluk, rusvaj,
sevdah, sevap, tarapana, tefter, srklet, trampa, zahmet, zijan, zulum,...

Tucizmi koji govoru daju karakteristicnu boju:
dzelat, dzumbus, ceif, avlija, gurbet, bericet, bilmez, bujrum, busija, kabadahija, kaldrma,
kidisati, kokuz, maksuz, maksum, mangup, megdan, mehana, merak, nakarada, namcor, neimar, sofra,
raja, sadaka, soj, sokak, srma, tapija, teferic, ters, timariti, ujdurma

Zor_djevojka
19-04-08, 13:16
fukara - sirotinja (danas više oznaka za prevrtljivca).

da, da..ono dobro poznato :
Glava glavi
plecka harambashi,
a fukara mozhe i rebara....

explosion
19-04-08, 13:35
Mašala ste zaboravili! :) Rekose da to znaci Hvala Alahu. :)

Janjičar
19-04-08, 13:40
Basamaci - drveno stepenište.

BlackWoman
19-04-08, 18:21
Evo kako je Aleksa Šantić koristio turcizme i ispjevao predivnu pjesmu:

Emina

Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
Prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kad se šeće i plećima kreće...
- Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...

Ja joj nazvah selam. Al' moga mi dina,
Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
No u srebren ibrik zahitila vode
Pa po bašti đule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
Rasplete joj one pletenice guste,
Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
No meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
Niti haje, alčak, što za njome crko'!.

explosion
20-04-08, 10:32
Behar, hm, ja cak ne mogu da se sjetim nase rijeci! :)

Pera Detlic
20-04-08, 11:30
Behar, hm, ja cak ne mogu da se sjetim nase rijeci! :)

proljećni cvijet, pupoljak.:)

explosion
20-04-08, 11:48
proljećni cvijet, pupoljak.:)

Hah, pa ja mislim da nije pupoljak sinonim. Ako ja pravilno koristim tu rijec onda je to cvijet na drvetu. Znas ono, kad je behar svuda. ;)

zagorski
20-04-08, 12:25
Preciznije, behar je cvijet na voćkama, tako ga bar definiše rječnik. Đul behar je cvijet ruže koji tek procvjetava...Podsjeti me đul na Nikolu Teslu koji je volio da prevodi naše narodne pjesme na engleski. Kad je naišao na riječ đul, nije znao šta to znači. Poveo se prema sličnosti sa engleskom riječju dragulj (jewel) i tako je preveo.Stilski nije mnogo pogriješio, a vjerovatno je i pogodio anglosaksonsku žicu po kojoj dragulji imaju komparativnu prednost u odnosu na ruže čak i u poeziji

Pera Detlic
21-04-08, 13:40
Aha, eto sad znam(o).:)
A znate li šta znači fukara?

Zor_djevojka
21-04-08, 13:41
Pa reche janjichar pravo znachenje rijechi - siromah..a mi ga upotrebljavamo u stilu 'losh cho'ek, bitanga'

BlackWoman
21-04-08, 13:49
Mislim da i nemamo našu riječ za behar. Behar je behar, a pupoljci, cvijeće i ostalo ne mogu da se primjene za taj pojam.

Ovaj behar obožavaju Kinezi. Kod njih je to simbol - trešnjin cvijet, a kod nas samo ... behar. :)

http://forum.bihnet.ba/attachment.php?attachmentid=2429490&d=1173966362

wawy
21-04-08, 22:09
nisam pratio ovu temu od pocetka, al me zainteresovalo ovo sto sto sam vidio na ovu stranu.
moje misljenje je da turcizmi, kao i talijanizmi, i germanizmi, arapizmi, anglizmi, i slicne rijeci koje se vremenom kroz ravoj i evoluciju jezika polako ugradjuju u nas fond rijeci, nisu tudjice, vec nase rijeci.
naprimjer, tesko se moze rec da secer, tj. cukar(zavisi kako ko kaze) nije nasa rijec. a ona je recimo cisto arapskog porijekla.
a interesantno je da( neznam jel se vec o tome raspravljalo) su rijeci koje su u crnu goru prihvacene ka jedna od nespornih identitetskih stavki, ka sto su: mašala, i vala, cisti turcizmi, koji znace vala-u boga(bukvalno), odnosno, u ime alaha, a mašala-zivio bog(bukvalno), tj. nek zivi alah.

zagorski
24-04-08, 21:45
Pretpostavljam da su svi bar jednom dobili ovakav SMS :D

"Sijaset rahatluka na ovom dunjaluku, šućur Allahu na berićetu, da vas dragi Allah čuva od šejtana, nalet ga bilo u džehenemu, da svaki hastaluk i svi hećimi budu daleko od tvoga vilajeta, da vas svi kijameti zaobiđu, hairli vam BOŽIĆ I NOVA GODINA!"

Zor_djevojka
24-04-08, 21:46
ahaahahahah to je poruka koju i dan danas chuvam u telefonu, tj.na kartici, evo 3 godine :)
a imam i jednu arapskim slovima, bash je cool :D