Svi se ujutro budimo sa razlicitim mislima...
Neki misle sto ce jesti toga dana, neki misle sto ce obuci i koju ce knjigu procitati, neki misle kako ce spasiti zivu glavu, a neki misle kako da im pomognu.

Zasto do nekog novog saznanja ili spoznaje dolazimo tek nakon nekog traganja ili iznenadnog dogadjaja?

Sto je car tog traganja, saznanja ili spoznaje? Moze li to da promijeni ljudsku prirodu do neke granice?

Zasto covjek ima potrebu da stalno za necim traga?

Mislimo, tragamo za necim sve dok to ne nadjemo ili spoznamo.
Sto ste vi danas nasli, shvatili ili spoznali?

Danas sam shvatila da je istina ono sto je rekao Shakespeare; ne postoji dobro ili zlo. Nesto postaje dobro ili lose tek kad pocnemo o tome da razmisljamo...

Leptiric & Blade

Blade, Blade...:D

Severina je rekla da je najveća životna filozofija "Afrika - paprika":biggrin:

Jer nakon traganja za nekom istinom i zakonitostima, nakon nekih događaja koji nas, kako si rekla natjeraju na spoznaju, spoznaš da je najveća životna filozofija biti vedar i raspoložen:biggrin:

I da je baš to nekome i nekada najteže

E sad da ja dam jedan "zreo" komentar... :D

Ljudi stalno tragaju za nechim nije bitno shta je to,sve dok interesovanje za trazenim i dalje traje...
Danas sam saznala da zubari nisu toliko strashni... I to sam spoznala tek poshto me zub zabolio. Veoma korisno...:D Takodje sam saznala da Mr. Proper nije adekvatno sredstvo za skidanje kamenca sa zuba... Char svega toga je da jedva chekam sljedeci put da odem kod zubarke (ne zbog zuba,vec zbog komshije...:D)

U svojoj gnoseologiji (teoriji spoznaje), Immanuel Kant je napravio takozvani "kopernikanski obrt". Tvrdio je da se naša spoznaja ne prilagođava predmetima spoznaje već obrnuto, predmeti spoznaje se moraju prilagođavati našim mogućnostima spoznaje. Čitava spoznaja se zasniva na priornim kategorijama i prolazi kroz tri stepena:

1. Čulna spoznaja
2. Razumska spoznaja
3. Umska spoznaja

-Čulna spoznaja povezuje osjete u opažaje. To je spoznaja samo pojavnih stvari i suština se ne može spoznati. Čulni sadržaji se uklapaju u prostor i vrijeme i izvan njih nema nikakvih doživljaja; gdje prostor predstavlja oblik vanjskih opažaja a vrijeme oblik unutrašnjih opažaja.

-Razumska spoznaja je sinteza čulnih podataka. Ona se sastoji iz dvanaest kategorija razuma i uspostavlja uzročno-posljedične veze. Ovdje se javljaju analitički i sintetički sudovi. Analitički sudovi su a priorni i oni ne proširuju znanje dok sintetički sudovi proširuju znanje.

-U umskoj spoznaji imamo a priorne ideje, i tu se želi preći granice iskustva. Ovdje se ne otkriva "stvar o sebi". Kant je smatrao da je "stvar o sebi" suština svih stvari. Ona je transcendentalna, podstiće savjest na stvaranje kategorija. Ni umska spoznaja ne može otkriti "stvar o sebi".

izvor (www.wikipedia.org)