Ljudi su najviše bogastvo!

Hod po skeli kao po nožu

Na našem gradilištu je sve u redu, ovdje nemate šta da tražite, obratite se upravi - rečenica je kojom su nadzornici radova na podgoričkim gradilištima ispraćali novinara "Vijesti" poslije pokušaja da sa građevinskim radnicima razgovara o uslovima u kojima rade.
Podatak Inspekcije za zaštitu na radu da su samo od početka godine na gradilištima poginula čak tri radnika, a da ih je osmoro teško povrijeđeno dovoljno govori i upozorava.
Nadzornici nijesu dozvolili razgovor za zaposlenima, i sami su odbili da govore za novine, upućujući na direktore firmi, ali ni oni nijesu bili raspoloženi da pričaju na tu temu.
Glavni inspektor zaštite na radu Nataša Žugić smatra da su glavni razlozi za pogibije i brojne povrede građevinara nepoštovanje propisanih uslova i loše građevinske skele, u ekspanziji gradnje.
Već na metar visine, rekla je, treba da postoji skela. Na gradilištima u Crnoj Gori, ako i postoji, nije urađena po propisima. Radnik treba da nosi šljem i sigurnosni pojas, a to naši građevinari, uglavnom, nemaju.
- Gradilišta niču na svakom ćošku, mnogo ljudi se angažuje, a da većina njih nema adekvatne sposobnosti i nije te struke - rekla je Žugić.
Prema podacima Inspekcije za zaštitu na radu, u 2007. godini bilo je 60 uviđaja, čak 90 odsto na gradilištima, a zabilježeno je devet slučajeva sa smrtnim ishodom. Žugić je kazala da je u odnosu na podatke iz 2006. broj smrtnih slučajeva povećan za 50 odsto.
- Kada radnik radi na visini, ne nosi sigurnosni pojas i šljem, a gradilište nije propisno obezbijeđeno i nema skele, onda su nesreće sa teškim ili kobnim posljedicama neminovne - rekla je Žugić.
Ona je istakla da inspektori o nesrećama na gradilištima često saznaju iz medija iako je u tom slučaju poslodavac dužan da u roku od 24 sata pisano prijavi nesreću nadležnoj inspekciji.
- Na mjesto nesreće izlazimo nakon što nas obavijesti MUP, osnovni državni tužilac odnosno istražni sudija ili poslodavac. Uzimaju se izjave svjedoka i povrijeđenog, sagledavaju svi elementi uzroka nesreće, pregleda kompletna dokumentacija, a nalaz inspektora sa ocjenom ključni je dokaz kod ostvarivanja prava zaposlenog po osnovu povrede na radu - rekla je Žugić.
Ona priznaje da je inspektora malo, a gradilišta u Crnoj Gori mnogo više. U Podgorici je trenutno otvoreno više od 60 gradilišta koja nadgledaju svega tri inspektora, a da bi uradili jedan uviđaj potrebno im je nekoliko dana. Po jedan inspektor zadužen je za Bar i Ulcinj, Budvu i Tivat, i Herceg Novi i Kotor - kazala je ona.
Propisi se, prema ocjeni Žugićeve, malo poštuju.
- Niko se od radnika nije povrijedio ili pao zato što nema ljekarski i specijalistički izvještaj ili uvjerenje o sposobnosti za bezbjedan rad na radnim mjestima sa povećanim rizikom. Padaju i povređuju se zato što nemaju ili ne koriste ličnu zaštitnu opremu, jer poslodavac nije ispunio uslove koje je bio dužan da ispuni. Niko ne padne zato što nema papir nego zato što nešto nije u redu na gradilištu - kategorična je Žugić.
Ona je poručila da se padovi s visine moraju fizički spriječiti čvrstim i visokim zaštitnim košarama koje imaju barem jednu krajnju dasku, jedan glavni i srednji rukohvat ili odgovarajuću zamjenu.
- Moraju se koristiti zaštitne košare, platforme ili sigurnosne mreže. Skela mora biti ispravno projektovana, izrađena i održavana - navela je Žugić.
Ona je objasnila da inspektor, kada utvrdi da na gradilištu postoje veće nepravilnosti ili da je život i zdravlje radnika ugroženo, donosi rješenje o zabrani rada.
- Obezbjeđivanje izvršenja rješenja obavlja se putem administrativnog izricanja zaključka o novčanom kažnjavanju od 500 do 5.000 eura - rekla je Žugić.
Kada se zna da kvadratni metar stambenog prostora u Podgorici košta i do 2.500 eura ne čudi što je izvođačima radova, kojima je gradilište zatvoreno zato što nije bilo bezbjedno, jednostavnije i isplativije da plate kaznu od 5.000 eura i na brzinu završe zgradu prije sljedeće inspekcijske kontrole.

Marijana CAMOVIĆ

KOBNI PETAK

Žugić je kazala da statistika pokazuje da se povrede na gradilištima najčešće dešavaju petkom zato što je već kraj sedmice, radnici su umorni, jer rade od sedam do 17 časova što je dug radni dan i koncentraciju je teško održati. Ove godine nekoliko povreda desilo se u vrijeme vikenda i to, prema njenom mišljenju, ukazuje da poslodavci pokušavaju da izbjegnu inspekcijske kontrole.
- Nesreće se dešavaju i ponedjeljkom, poslije odmora, jer radnici još nijesu ušli u pun sistem rada. Najčešće stradaju mladi i neiskusni ljudi, koji imaju 20 do 25 godina - kazala je Žugić.


SINDIKAT NE REAGUJE

Koordinator reformskog dijela Sindikata Crne Gore Srđa Keković priznaje da su radnici na gradilištima prepušteni sami sebi.
- Nažalost, tako je. Ta grana nije bila dobro organizovana u starom sindikatu, a većinski sindikat građevine kod nas još nije konstituisan, iako je stanje alarmantno - kazao je Keković, dodajući da je mali broj građevinskih firmi sindikalno organizovan.
- Oko 50.000 ljudi koji dolaze sa strane, nerezidenata, angažovano je u građevinskoj industriji i to je oblast u kojoj inspekcije definitivno žmure, iako je očigledno da se neki propisi ne poštuju. Mnogo se gradi, dosta radne snage dolazi sa sivog tržišta, angažovani su na crno i tome niko ne poklanja pažnju - kategoričan je Keković.
On je rekao da se sindikat ne angažuje dovoljno kada je u pitanju zaštita i uslovi u kojima rade zaposleni na građevinama, ali da je ista situacija sa teškom industrijom i rudnicima.
Keković je rekao da mu nije poznato da je neko iz sindikata reagovao poslije neke od pogibija na gradilištima.


ZAVOD: SVI SU NA GUBITKU

Crnoj Gori, prema procjenama, nedostaje 10.000 građevinskih radnika, a Centar za obuku Zavoda za zapošljavanje je od 2005. do sada uspio da obuči 135 nezaposlenih za zanimanja građevinske struke.
Direktor trening centra Goran Šćepanović kazao je da je građevinarstvo vodeća grana, kada je u pitanju angažovanje ljudi sa strane, te da u toj oblasti nedostaje 20 odsto od ukupnog deficita.
- Najveći deficiti unutar građevinarstva su u oblasti građevinskih zanimanja, 58 zidara, 46 tesara i 36 armirača, a fali i veliki broj i građevinskih inženjera, čak 55. Podaci su dobijeni na uzorku od 15 odsto, što znači da su realni deficiti u broju radnika u apsolutnom iznosu mnogo veći - objasnio je Šćepanović.
Zavod iz godine u godinu bilježi sve veći broj angažovanih nerezidenata građevinara, tako da je u 2005. godini angažovano 2.286 osoba, sljedeće 4.530, dok je protekle godine taj broj porastao na 11.109 nerezidenata ili gotovo 150 odsto više.
- To je i logično ako imamo u vidu ekspanziju građevinarstva - kazao je on.
Šćepanović smatra da ne postoji oblast u kojoj se više nego u građevinarstvu radi na crno.
- Borba je neefikasna, pa gube i država i poslodavac i radno angažovani. I ako se poslodavci zadovoljavaju "ušteđenim" novcem, a radno angažovani većim prihodom, riječ je o prividu. Poslodavac ima nesigurnog radnika koji može u bilo koje vrijeme da napusti angažman, dok na drugoj strani radnici nemaju elementarna prava, osiguranja na poslu, a da ne govorimo o dugoročnim posljedicama kada je u pitanju ostvarenje penzijskog staža. Njihova plata je za oko 30 odsto veća od zarada legalno zaposlenih na koje se plaćaju porezi i doprinosi - kazao je Šćepanović, dodajući da je takav vid zapošljavanja dominantan kod mlađe populacije, starosti 20 do 30 godina.

Dobar topic.

Još jedan seminar, pa kreću u akciju
I PORED BROJNIH NESREĆA, VEĆINA PREDUZEĆA NIJE URADILA PROCJENU RIZIKA NA RADNOM MJESTU, INSPEKCIJE NEMOĆNE

Podgorica - Iako su crnogorska preduzeća trebala da do kraja prethodne godine donesu akt o procjeni rizika na radnom mjestu, praksa je pokazala da su samo rijetki ispunili zakonsku obavezu kazala je za Vijesti glavni republički inspektor zaštite na radu Nataša Žugić.
Procjena rizika na radnom mjestu u crnogorsko zakonodavstvo je uvedena 2004. godine, a suština je da se smanji porast broja povreda na radu, profesionalnih oboljenja u vezi sa radom, porast stopa bolovanja, porast invalidnosti i smanjenja zapošljivosti radne snage.
- Procjena rizika o kojoj se priča od 2004. i dalje je velika nepoznanica. Na tu temu organizovali smo brojne radionice i seminare, ali praksa je pokazala da je interesovanje poslodavaca malo i da se tim pitanjem pozabave tek nakon inspekcijske kontrole. Za sada smo takvu situaciju tolerisali i nijesmo pisali kazne. U maju na Cetinju biće organizovan još jedan seminar, a nakon toga nikoga nećemo čekati i moliti da nešto uradi - rekla je Žugić, dodajući da je za izbjegavanje primjene mjera za zaštitu na radu predviđena kazna od jedne do pet godina zatvora.
Inspekcijske kontrole resornog ministarstva pokazuju da zakonsku obavezu ispunjavaju ugostiteljski objekti i veliki sistemi, dok je najveći problem u sektoru građevinarsva i malim i srednjim preduzećima (MSP).
- I dalje imamo poslodavaca koji imaju radna mjesta, sa povećanim rizikom i ništa ne preduzimaju po tom pitanju. Na gradilištima ima najviše mjesta sa posebnim uslovima rada za koja se niko ne interesuje. Planiramo da razvijemo strategiju prema kojoj će svako gradilište morati da ima akt čim počnu sa iskopavanjem temelja za objekat. Sa MSP-om imamo problem jer ih uopšte ne možemo animirati da se pozabave tim pitanjem kazala je Žugićeva.
Ona objašnjava da se pod zdravim radnim mjestom podrazumijeva radno mjesto na kome su zahtjevi rada i radne okoline takvi da ih čovjek uloženim naporom može savladati, a da istovemeno nije ugrožena njegova funkcionalna sposobnost i zdravlje.
- Radno mjesto treba da se prilagodi zaposlenom, a ne da bude obrnuto. Procjenu rizika vrši ovlašćena organizacija ili poslodavac ako ispunjava potrebne uslove. Da bi neko vršio procjenu mora da ima pet ljudi visoke stručne spreme, različite tehničke struke, položen stručni ispit u ministarstvu i najmanje tri godine radnog iskustva. Ministarstvo je registrovalo šest organizacija koje se bave procjenom rizika, dok nijedan poslodavac u Crnoj Gori nema svoju ekipu da obavlja taj posao. Pravilnikom je predviđen mimimum uslova da bi se neko bavio procjenom rizika u pogledu organizacije, kadra i prostora. Poslodavac ne snosi sankcije ako ne procijeni dobro radno mjesto, jer to radi tim profesionalaca, ali snosi sankcije ako ne imlementira predviđene mjere na koje se obavezuje i blagovremeno ne ažurira akt objasnila je Žugićeva.
Poslodavac je obavezan da u opštem kolektivnom ugovoru u sistematizaciji mjesta opiše radno mjesto i stepen rizika, a mora se izvršiti prethodni i periodični pregled radnika.
- Prethodni pregled je prije zasnivanja radnog odnosa, odnosno, prije prijema na radno mjesto, a periodični se obavlja u roku od 12 mjeseci. Specijalista medicine rada koji procijeni da zaposleni ne ispunava uslove za posao koji obavlja nije dužan da obavještava poslodavca zašto zaposleni ne ispunava uslove, a poslodavac je obavezan da u tom slučaj zaposlenog prebaci na drugo radno mjesto rekla je Žugićeva.
Izuzev gradilišta, radna mjesta sa velikim stepenom rizika su rukovanje i upravljanje mašinama na mehanički pogon, rukovanje uređajima na postrojenjima za preradu nafte i plina, kotlovskim postrojenjima, ronilački poslovi
Žugićeva je kazala da je izvršenje procjena profesionalnih rizika korak naprijed na planu jačanja socijalnog dijaloga kroz grupni rad, kao i poboljšanje uslova života na poslu nakon sprovođenja akcionih planova.
- Sistem zaštite na radu podrazumijeva interakciju više različitih činilaca, kao što su zakonodavstvo, inspekcija, osiguranje, služba medicine rada i zaštite na radu, informisanje, obrazovanje i istraživački rad. Sistem zaštite na radu se kontinuirano nalazi u procesu dinamičkih pomjena, koje su uslovljene promjenama u tehnologiji, proizvodnji, oblicima radnih i društvenih odnosa i shvatanju značaja socijalnoekonomskih posledica. U modernim društvima zaštita na radu smatra se intervencijom, a ne sam troškom rekla je Žugićeva.
Procjena jednog radnog mjesta košta poslodavca između 100 i 170 eura. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno je da se implementira 51 direktiva iz oblasti zaštite na radu, tako da će resorno ministarstvo do kraja godine uraditi izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, a do kraja 2011. mora izraditi oko 20 -tak podzakonskih akata iz te oblasti.


RADNIK MORA DA ZNA SVE O OPASNOSTI NA RADU

Akt o procjeni rizika mora da sadrži opšte podatke o poslodavcu, podatke o postojećem stanju, procjeni rizika, plan mjera za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje nivoa rizika, definisanje opasnosti, definisanje radnih mjesta i zaposlenih koji su izloženi riziku, ocjenjivanje nivoa rizika, postupak kontrole rizika, određivanje potrebnih mjera za sprečavanje, otklanjanje, odnosno smanjenje rizika na najmanju mjeru
- Poslodavac je dužan da zaposlenog ili njegovog pretpostavljenog informiše o rizicima po bezbjednost i zdravlje, zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u odnosu na svaku vrstu radnog mjesta ili posla. Poslodavac je dužan da konsultuje zaposlene, odnosno njihove predstavnike i predstavnike sindikata i omogući im da učestvuju u raspravama po svim pitanjima koja se odnose na bezbjednost i zaštitu na radu kazala je Žugić.

Smrt pod betonom
NA GRADILIŠTU U BUDVI STRADAO RADNIK DOBRICA POPOVIĆ (47)

Budva - Građevinski radnik Dobrica Popović (47) iz Trstenika poginuo je juče oko 17 sati na gradilištu stambene zgrade u budvanskom naselju Lazi kada se na njega iznenada urušio betonski zid.
Prema saznanjima "Vijesti", Popović je na posljednjoj etaži kuće čistio zaostali šut kada je na njega pao zid od opeke i poklopio ga. Prizor na koji su naišle njegove kolege bio je stravičan, jer je smrskano tijelo ležalo ispod betonske mase, a nesrećni čovjek je izdahnuo na licu mjesta.
Ekipi Hitne pomoći koja je stigla preostalo je samo da konstatuje smrt, a pripadnici policije i građevinski radnici više od pola sata izvlačili su beživotno tijelo iz ruševine.
Popović je kao radnik radio na kući Jovice Markovića, za šta ga je angažovao izvođač radova Mile Marković iz Šapca.
Uviđaj je, u prisustvu zamjenika osnovnog državnog tužioca Tanje Čolan i asistenciju budvanske policije, obavio istražni sudija kotorskog Osnovnog suda Špiro Pavićević.
"Do nesreće je došlo iz za sada neutvrđenih razloga. Istraga je u toku. Naložio sam da svoje mišljenje da inspektor zaštite na radu, a tijelo nastradalog je upućeno u podgorički Klinički centar gdje će biti urađena obdukcija", kazao je Pavićević.
Na gradilištu nove zgrade osnovne škole prije pet dana poginuo je građevinski radnik Džemail A. Hajrović (54) iz Novoga Pazara, koji je pao sa građevine na betonsku podlogu.

Drobilica usmrtila radnike
DVIJE GODINE ZATVORA NIKŠIĆANINU RADULU POPOVIĆU

Bijelo Polje - Vijeće sudije Violete Raičević u Osnovnom sudu u Bijelom Polju zbog teškog djela protiv opšte sigurnosti osudilo je juče na dvije godine zatvora Radula Popovića (43) vlasnika firme Uni-san iz Nikšića.
Popović se teretio da je kao odgovorna osoba u toj firmi 24. marta 2006. godine angažovao grupu radnika da obave demontažu postrojenja u pogonu flotacije u bivšem mojkovačkom rudniku Brskovo, iako za taj posao oni nijesu bili stručno pripremljeni i snabdjeveni odgovarajućim tehničkim sredstvima.
"Kritičnog dana radnici Marinko M. Bošković (18) iz Mojkovca i Peko Ž. Nikolić (38) iz Nikšića počeli su demontažu mlina za mljevenje rude teškog više od 100 tona autogenim aparatima. Tada se na njih sručila metalna konstrukcija drobilice i obojicu usmrtila na licu mjesta", stoji u optužnici. U spisima suda evidentirano je da je suđenje Popoviću počelo u oktobru prošle godine, te da je kasnilo zbog toga što policija i Pošta Crne Gore zbog mijenjanja adrese prebivališta nijesu uspjeli da mu uruče optužnicu radi odgovora na nju.

Gradilište mladića odvelo u smrt
UPRAVA POLICIJE O OKOLNOSTIMA POD KOJIMA JE STRADAO MILAN KLIKOVAC (17)

Ulcinj - Uprava policije potvrdila je juče da su u prostorijama ulcinjske policije saslušani direktor i poslovođa podgoričke firme „Kažex“, izvođača radova na putu Ulcinj - Ada Bojana, radi rasvjetljavanja činjenica koje su dovele do smrti 17- godišnjeg Milana Klikovca iz Ulcinja. U saopštenju dostavljenom “Vijestima”, potvrđeno je i da je do nesreće, najvjerovatnije, došlo prilikom nailaska motocikla na zemlju sa desne strane puta, te da „rov i odloženi materijal nijesu bili obezbijeđeni odgovarajućom signalizacijom ili fizičkim preprekama“.
- Istražni sudija je naredio da se mjesto saobraćajne nezgode obezbijedi do jutarnjih časova, kada je izvršen uviđaj - kaže se u saopštenju. Navodi se i da je nekoliko metara dalje, na improvizovanom drvenom nosaču postavljen saobraćajni znak opasnosti- suženje puta po desnoj strani, koji je vidljiv učesnicima u saobraćaju koji se kreću iz pravca Ade ka Ulcinju.
-Sudeći po tragovima sa lica mjesta, do nezgode je najvjerovatnije došlo prilikom nailaska motocikla na materijal koji je bio odložen po kolovozu. Po zahtjevu osnovnog državnog tužioca, motocikl je izuzet i prevezen u AMD Ulcinj, radi vještačenja tehničke ispravnosti, a policijski službenici su, uz konsultaciju sa osnovnim državnim tužiocem, pristupili prikupljanju obavještenja od investitora i izvođača radova– kaže se u saopštenju.
- Aktivnosti na utvrđivanju uzroka ove tragične nezgode i dokumentovanje činjenica o eventualnoj odgovornosti su u toku i realiziju se u stalnoj komunikaciji sa nadležnim tužiocem. - kaže se na kraju saopštenja

RAD – INSPEKCIJA – IZVJEŠTAJ
Utvrđeno više od dvije hiljade nepravilnosti

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Inspekcija za zaštitu na radu obavila je u prvih šest mjeseci ove godine preko 1,8 hiljada kontrola i utvrdila preko dvije hiljade nepravilnosti, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja.

U istom periodu usvojena su 302 rješenja o otklanjanju nedostataka zbog povrede propisa, 125 zbog neprimjenjivanja mjera iz zaštite na radu, kao i 111 rješenja o zabrani rada zbog neposredne opasnosti po život, navodi se u izvještaju Inspekcije.

Iz Inspekcije su precizirali da su u 564 slučaja bili određeni rokovi za otklanjanje nepravilnosti, podnešeno je 17 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, dok su izrečene novčane kazne od ukupno 36 hiljada EUR.

»Poseban akcenat tokom prvih šest mjeseci bio je na kontroli građevinarstva, jer je ove godine znatno povećan broj gradilišta u Crnoj Gori, naročito u primorskim opštinama i Podgorici«, saopštili su iz Inspekcije.

Oni su dodali da su u tom periodu sproveli 28 uviđaja i utvrdili sedam smrtnih i 21 tešku povredu na radu, dok kolektivnih nesreća nije bilo.

»U saradnji sa sanitarnim inspektorima, prošlog mjeseca pojačano su kontrolisane javne ustanove iz oblasti obrazovanja, kao i privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori«, dodali su iz Inspekcije.

Oni su podsjetili da se zbog ljetnje sezone dodatno kontrolišu i hotelsko-turističke djelatnosti u primorskim opštinama.

»Od sredine prošlog do sredine ovog mjeseca sprovedeno je 217 kontrola u primorskim opštinama i utvrđeno 489 nepravilnosti«, naveli su iz Inspekcije.

Oni su precizirli da je u tom periodu donijeto 48 rješenja o zabrani radam i dvije prekršajne prijave.

Inspekcija za zaštitu na radu utvrđuje mjere zaštite na radu, bezbjednost zaposlenih, postojanje opreme lične zaštite na radu.

Poslodavci su obavezni i da sprovode zdravstvene preglede zaposlenih, da na radna mjesta sa posebnim uslovima rada raspoređuju zaposlene koji ispunjavaju i posebne uslove u pogledu pola, godina, školske spreme, stručne osposobljenosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.

Tokom nadzora, pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom, inspektor zaštite na radu može da pregleda opšte akte, kolektivne ugovore, ugovore o radu, odluke, izvrši uviđaj teških povreda na radu, kolektivnih nesreća i smrtnog slučaja.

Iz Ministarstva su podsjetili da se Zakon o zaštiti na radu primjenjuje na sve zaposlene koji rade na teritoriji Crne Gore, kod domaćih i stranih firmi i građana, državnim organima, kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo, ako su propisima zemlje prijema predviđene nepovoljnije mjere zaštite na radu od onih koje su predviđene važećim zakonom u Crnoj Gori.

Poginuo radnik
NESREĆA U BRODOGRADILIŠTU BIJELA

Bijela - U Jadranskom brodogradilištu Bijela juče oko 7.45 časova poginuo je brodomonter Milan Vukičević (61) sa Poda pored Herceg Novog. On je, radeći na skeli na brodu “Morning cloud” engleske kompanije, pao sa visine od 12 metara i zadobio povrede opasne po život. Nakon što je prebačen u Specijalnu bolnicu u Risnu, juče poslijepodne je od zadobijenih povreda preminuo. Vukičević je radio za firmu “Aqua mont” iz Bijelog Polja koja obavlja kooperantske radove za brodograditelje Bijele.
Radnik iste firme Miloš Luković iz Zvornika, koji je pao istovremeno sa Vukičevićem zadobio je samo lakše povrede i on je van životne opasnosti.
Istražni sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Zorica Dabetić naložila je obdukciju tijela nastradalog radnika, a uviđaj je izvršio i inspektor zaštite na radu čiji se izvještaj očekuje narednih dana.

Slomio pršljenove
U PODGORICI POVRIJEĐEN RADNIK IZ MAKEDONIJE

Podgorica - Građevinski radnik iz Makedonije Lj.D. (41) teško je povrijeđen u nedjelju popodne na gradilištu “Atlas kapital centra”, u Ljubljanskoj ulici, u Podgorici.
LJ.D. je odmah nakon nezgode, u 18.15 časova hitno prevezen u Urgentni blok podgoričkog Kliničkog centra, gdje mu je dežurni ljekar ortoped konstatovao teške tjelesne povrede - prelom dva kičmena pršljena.
- Preduzetim mjerama utvrđeno je da se povrijedio na gradilištu “Atlas kapital centra”. Izvođač radova je firma “Bitermo” iz Podgorice, a invenstitor Atlas grupa. Na mjestu nezgode uviđaj su izvršili službenici podgoričke Područne jedinice i vještak građevinske struke - saopšteno je iz policije.

RAD – INSPEKCIJA – IZVJEŠTAJ

Utvrđene 684 nepravilnosti

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Inspekcija za zaštitu na radu obavila je prethodna dva mjeseca 502 kontrole i utvrdila 684 nepravilnosti, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja.

U istom periodu usvojeno je 85 rješenja o zabrani rada zbog neposredne opasnosti po život, 38 zbog neprimjenjivanja mjera iz zaštite na radu, kao i 58 o otklanjanju nedostataka usljed povrede propisa, navodi se u Izvještaju inspekcije.

Iz Inspekcije su precizirali da je podneseno 11 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, dok su izrečene i novčane kazne od 28,8 hiljada EUR.

»Nakon aktuelne turističke sezone u kojoj su pojačano kontrolisani hoteli i ugostiteljski objekti u šest primorskih opština, inspektori su u septembru i oktobru više kontrolisali primjenu mjera zaštite na radu na gradilištima«, saopšteno je iz Inspekcije.

Inspektori su u tom periodu sproveli 13 uviđaja i utvrdili dvije smrtne i 11 teških povreda na radu, dok kolektivnih nesreća nije bilo.

»Uviđaji su većinom sprovođeni na gradilištima gdje su i najveći rizici, a manji broj u prozvodnjama, stovarištima i na lokacijama za vađenje, odnosno eksploataciju šljunka i pijeska«, kazali su iz Inspekcije.

Oni su dodali da je većina uviđaja sprovedena po pozivu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Inspekcija za zaštitu na radu utvrđuje mjere zaštite na radu, bezbjednost zaposlenih, kao i postojanje opreme lične zaštite na radu.

Poslodavci su obavezni i da sprovode zdravstvene preglede zaposlenih, na radna mjesta sa posebnim uslovima raspoređuju radnike koji ispunjavaju specijalne uslove u vezi sa godinama, školskom spremom, stručnom osposobljenosti, zdravstvenim stanjem i psihičkim sposobnostima.

Tokom nadzora, pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom, inspektor zaštite na radu može da pregleda opšte akte, kolektivne i ugovore o radu, odluke, kao i da sprovede uviđaj teških povreda na radu, kolektivnih nesreća i smrtnog slučaja.

Iz Ministarstva su podsjetili da se Zakon o zaštiti na radu odnosi na sve zaposlene koji rade na teritoriji Crne Gore, kod domaćih i stranih firmi i građana, kao i u državnim organima.

On se primjenjuje i kada je riječ o zaposlenima koji su upućeni na rad u inostranstvo, ukoliko su propisima zemlje prijema predviđene nepovoljnije mjere zaštite na radu od važećih u crnogorskom zakonodavstvu.

PODGORICA - Juče u 13,20 časova, u Urgentni blok KC dovezeni su A. Z (23) iz Delčeva, Makedonija i M. B (23) iz Melešića, B i H. Kod A.Z je konstatovana teška povreda - prelom karlične kosti, a kod M.B lakša u vidu ogrebotine u predjelu desne noge. Preduzetim mjerama je utvrdjeno da su povrijedjeni prilikom izvodjenja hidroizolacionih radova na gradilištu »Atlas kapital centar« u Ljubljanskoj ulici. Glavni izvodjač je »Bitermo Mng DOO«, a podizvodjač »Co Kankaraš« iz Podgorice. Naime, u suterenu objekta došlo je do obrušavanja zida od betonskih blokova koji su pali na imenovane, nanoseći im opisane povrede.