... ili sto bi narod rekao: NATO: da ili ne.

Za pocetak teme, dolje se nalazi I izvjestaj NVO Nansen Dijalog Centar proisteklog iz watchdog projekta procesa atlantskih integracija u Crnoj Gori

IZVJEŠTAJ I (prvi kvartal) 11. mart 2008.

1. MEĐUNARODNE AKTIVNOSTIU okviru aktivnosti koje proizilaze iz obaveza u Partnerstvu za mir, Vlada
CG je pripremila niz značajnih dokumenata.
- Vladina interesorna komisija za evro-atlantske integracije završila je
Individualni partnerski program(IPP), odnosno listu ovogodišnjih
aktivnosti Crne Gore u Partnerstvu za Mir. IPP, koji je odobrio NATO,
predviđa učestvovanje na zajedničkim vježbama i stručnim sastancima sa
drugim članicama tog programa, ali i brojne aktivnosti vezane za obuku
kadra. IPP-om je predviđeno da Crna Gora ove godine učestvuje u 69
programa u okviru Partnerstva za Mir, ukupno 132 pripadnika ministarstva
odbrane, unutrašnjih poslova i pravde, kao i vojske i policije.
- Sa NATO-om je usaglašen je i PARP Pregled (Proces planiranja i
revizije), čije se usvajanje očekuje do kraje mjeseca u sjedištu NATO-a u
Briselu. PARP-om, koji je dvogodišnji proces, identifikuju se i
procjenjuju snage i kapaciteti države, ali i obezbjeđuju konkretni vidovi
podrške procesu reforme bezjednosnog sektora.
- Vlada je započela aktivnosti u još jednom važnom NATO procesu,
Individualnom partnerskom akcionom planu (IPAP) za saradnju Crne Gore i
Alijanse. Prezenatacioni dokument za IPAP takođe je predstavljen članicama
NATO-a, čime su se stekli uslovi za otpočinjanje političkog dijaloga sa
Alijansom za buduće članstvo Crne Gore.
- Usvojen je Zakon o tajnosti podataka, čime su se stekli zakonski uslovi
za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti za Alijansom, zaključenog prije
deset mjeseci. Za sertifikaciju sporazuma neophodno je osnivanje Direkcije
za tajne podatke u Ministarstvu odbrane, kao i formiranje Centralnog
registra povjeriljivih podataka.
- Počelo je formiranje Vojno - diplomatske mreže, kao i stvaranje
formalnih uslova za upućivanje vojnih atašea, ali i obuka kadra, uz
najavljenu pomoć međunarodnih stručnjaka. Osim u sjedištu NATO-a u
Briselu, otvorena vojna misija u sjedištu OEBS-a u Beču, a uskoro se
očekuje i prva na bilateralnom nivou, u Sloveniji.
- Započet je višegodišnji program podrše nordijsko / baltičkih zemalja u
procesu reforme sistema odbrane. Projekat, na čijem čelu je Norveška,
predviđa pomoć u izgradnji ljudskih resursa, finansiranju sistema,
bezbjednosnoj politici ali i informatičku podršku. Takođe, uz pomoć
zemalja partnera započeti su brojni krusevi engleskog jezika za
zaposlene u sistemu odbrane.
- Počela je realizacija tehničkog sporazuma sa SAD, o uništavanju više
stotina tona zastarjelog naoružanja, između ostalog i raketa “strela 2M”,
“zolja”, “maljutki”... Nastavljene aktivnosti u Programu demilitarzacije
i rješavanju viška naoružanja (MONDEM), koji se sprovodi uz podršku OEBS-a
i UNDP-a. Nakon tenkova T-55, u drugoj fazi MONDEMA-a planirano je
uništavanje zastarjelih mina, raketnog goriva i drugih toksičnih materija.

2. ZAKONSKA REGULATIVA
Usvajanjem Ustava, strateški odbrambeni dokumenti moraju pretrpjeti
izmjene, kako bi bili usaglašeni sa najvišim pravnim aktom.
- Vladine komisije započele su aktivnosti na izmjeni Zakona o odbrani i
Zakona o vojsci, a najavljena je izmjena Strategije nacionalne
bezbjednosti i Strategija odbrane, takođe radi usklađivanja sa Ustavom.
- Vlada je utvrdila Predlog zakona o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u
međunarodnim snagama i učešću pripadnika civilne zaštite, policije i
zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim
aktivnostima u inostranstvu. Tim zakonom, nije regulisan način plaćanja
crnogorskog osoblja u mirovnim misijama, te da će Vlada donijeti poseban
propis. Zakonom je predviđeno da Savjet bezbjednosti odlučuje o upotrebi
jedinica vojske, a Vlada o učešću pripadnika civilne zaštite, policije i
zaposlenih u organima državne uprave.
Zakon predviđa princip dobrovoljnosti za učešće u misijama, a garantuje se
i dvostruko socijalno osiguranje.
- Uz pommoć Norveške, započeta je izrada Strategijskog pregleda
odbrane(SDR), ključnog dokumenta koji bi trebalo da definiše potrebe Crne
Gore u sistemu odbrane i bezbjednosti, kao i strukturu i brojnu veličinu
Vojske. Paraleleno sa tim, počela je i izrada uredbe o organizaciji vojske
i Ministarstva odbrane.

3. VOJSKA CRNE GORE
- Savjet za bezbjednost i odbranu razriješio dužnosti načelnika
Generalštaba Jovana Lakčevića. Za njegovog nasljednika imenovan je admiral
Dragan Samardžić, dosadašnji pomoćnik ministra za materijalne resurse,
čijem se imenovanju, zbog navodne ratne prošlosti, protivio šef parlamenta
Ranko Krivokapić.
- Usvojeni ovogodišnji budžet za odbranu (oko 48 miliona eura) po prvi put
je u okvirima NATO standarda, oko 2 odsto BDP. I u smislu strukture
izdvajanja u okviru budžeta, takođe odgovara tim standardima, jer predviđa
i značajna ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske, a ne samo za
tekuće troškove.
- Vojsci CG, odnosno Brigadi za specijalne namjene obezbjeđeno je
naoružanje i oprema po NATO standardima u vrijednosti od oko dva miliona
eura - automatske pušake "hekler'' i ''koh", pištolji marke "glok", kao i
nekoliko plovila i savremena planinska oprema. Takođe, počela nabavka
municija po NATO standardima, kalibra 5,56 mm, čime će nakon više
decenija, Vojska na ovim prostorima prestati da koristi dosadašnji kalibar
7.62 mm.
- Formiran je Inspektorat odbrane, koji će sprovoditi provjeru borbene
gotovosti VCG, realizaciju planova za odbranu zemlje, ali i nadzor nad
popunom oružanih snaga i mobilizacijom.
- Ukoliko bude prihvaćen predlog Crne Gore u okvoru Kliringhaus
inicijative, na vojnom aerodromu u Golubovcima počeće da radi međunarodni
centar za obuku pilota na helikopterima, čije bi usluge koristile sve
zemlje regiona, ali i međunarodne snage stacionirane na Balkanu.

4. NATO PROMOTERI
- Podrška članstvu Crne Gore u NATO nikada nije bila na nižem nivou i u
stalnom je padu posljednje dvije godine. Posljednja istraživanja pokazuje
da je za članstvo Crne Gore u tom savezu samo 29,5 odsto građana, dok se
tome protivi 44,2 procenta. U junu 2006. godine za ulazak u NATO bilo je
44,2 odsto ispitanika, a godinu dana kasnije 32,9.

- Počela je realizacija prvog šestomjesečnog Akcionog plana za
implementaciju Komunikacione stretegije za evro-atlantske integracije. Za
prvih šest mjeseci predviđeno je 13 aktivnosti, planirana je izrada loga i
slogana, izrada web sajt-a o NATO inetegracijama, ali i izrada i
distribucija informativnih materijala.
Značajan dio Akcionog plana odnosi se na saradnju za medijima, a osmišljen
je i poseban projekat za novinare. Potpisan i Memorandum o saradnji sa NVO
za sprovođenje Strategije. Novi premijer uputio kritike na rad
Koordinacionog tima.

GLAVNE OCJENE
- Većina aktivnosti vezanih za priključenju NATO-u pada na teret
Ministarstva odbrane, iako je u tom procesu neophodna mnogo veća
angažovanost i drugih vladinih resora. Savjet za Partnerstvo za mir,
vladino tijelo koje kooordinira evro-atlantstkim aktivnostima, na čijem je
čelu premijer, a koopredsjedavajući ministri inostranih poslova i odbrane
nije se sastao nijednom od početka godine. Neprimjereno mali broj
aktivnosti vezanih za atlanske integracije sprovode Ministarstvo
unutrašnjih poslova i pravde, donekle MIP, i ostali segmenti društva. Na
žalost, nije razmotrana mogućnost da predstavnici opoyicije i NVOa uzmu
učešće u Savjetu.
Administrativni kapaciteti Ministarstva odbrane već u ovoj, početnoj fazi
atlantskih integracija teško da mogu da zadovolje narastajuće potrebe i
sve veći broj aktivnosti. Zato se u izradi ključnih dokumenta i važnih
projekata, Vlada i MO u prevelikoj i nezdravoj mjeri oslanjaju na
mišljenja i preporuke stranih stručnjaka.
Sertifikacija Sporazuma o bezbjednosti sa NATO-om i dalje ni nakon deset
mjeseci nije završena, iako to značajno ograničava rad crnogorske Misije
pri NATO-u i dovodi u pitanje realizaciju brojnih aktvnosti u PzM.
Uprkos tome, uz podršku NATO eksperata i drugih međunarodnih partnera
započet je niz važnih procesa za priključenje NATO-u, sprovedeno nekoliko
značajnih projekata, uz uglavnom pozitivne ocjene relevatnih međunarodnih
institcija. Za fazu priključenja NATO-u u koju je Crna Gora stgla za nešto
više od godinu dana, mnogim državama u okruženju je bilo potrebno nekoliko
godina. Zato su i opravdana očekivanja Vlade da se na predstojećem Samitu
NATO-a može očekivati pozitivan signal za Crnu Goru, i poziv na intezivni
dijalog, čime bi Crna Gora bila na korak do ulaska u Akcioni plan za
članstvo(MAP).

- Najveći problem u sistemu odbrane predstavljaju ljudski resursi i
neadekvatna kadrovska politika, posebno u nevojnom segmentu. Postavljanjem
admirala Samardžića za v.d. načelnika Generalštaba, u Ministarstvu odbrane
su ostala upražnjena dva najvažnija resora – za politiku odbrane i
materijalne resurse. Sa upražnjena dva ključna mjesta, ne može se govoriti
o ozbiljnom radu Ministarstva. Poseban problem je organizacija Sektora za
politiku odbrane, jer je to resor zadužen za međunarodnu saradnju i NATO
integracije, ali i izradu ključnih dokumenata. Trenutno, MO ima samo
pomoćnika za ljudske resurse, a od skora i sekretara.
Iako je intezivirano organizovanje kurseva stranih jezika, i dalje je
veliki problem nizak nivo znanja engleskog jezika, koji je ključni uslov
za interoperavilnost sa NATO snagama. Takođe, i taktička obuka jedinica se
i dalje, u najvećoj mjeri, zasniva na zastarjelim principima iz perioda
JNA.

- Neusklađenost strateških dokumenata, ali i zakona o odbrani i vojsci sa
Ustavom, kao i činjenica da nije završen Strategijski pregled odbrane i da
Vojska funkcioniše po staroj formaciji koju nije usvojila Vlada, dovodi u
pitanje legitimnost mnogih odluka koje se donose u ovom periodu. Prije
svega onih koji se tiču otpuštanja viška kadra, spiskova viškova
naoružanja i municije koje se uništava, prodaje vojne imovine, kao i
proglašavanja neperspektivnim za vojsku mnogih atraktivnih vojnih
lokacija. Potreba za usklađivanjem Zakona sa Ustavom, pokazuje da žurba za
usvajanjem ovih dokumenata prije donošenja Ustava nije bila opravdana.

- Što se tiče organizacije vojske, i dalje je broj komandnog kadra i
činovnika (oko 330) veći od broja profesionalnih pripadnika Vojske. Iako
je konkurs za prijem vojnika po ugovoru stalno otvoren, i dalje nedostaje
oko 400 njih, da bi struktura vojske bila približna NATO standardima.
Pozitvna strana reforme vojske je činjenica da se ipak započelo sa obukom
jedinica po principima koji važe u NATO zemljama, ali i opremanjem vojske
savremenim naoružanjem i opremom.

- General Lakčević smijenjen je uz šturo objašnjenje “zbog prelaska na
novu dužnost”, i predložen za vojnog atašea u Sloveniji, što je funkcija
primjerena oficiru ranga majora ili potpukovnika. Imenovanje admirala
Samardžića za njegovog nasljednika, otvorilo je pitanje ratne prošlosti
aktuelnih pripadnika Vojske i odgovornih ljudi u sistemu odbrane. Temeljna
i objektivna istraga o angažmanu pripadnika VCG u ratovima na prostoru
bivše Jugoslavije i dalje nije sprovedena, uprkos neprijatnom iskustvu sa
hapšenjem kapetana bojnog broda Ilije Brčića.

- Iako je usvojena Komunikaciona strategija, kao i Akcioni plan za njeno
sporovođenje, promocija NATO ideje u Crnoj Gori je i dalje segment
atlantskih integracija koji najslabije funkcioniše. Nedovoljno obrazovani
zagovornici te ideje, kao i pogrešna i isključiva argumentacija promotera
NATO-a u Crnoj Gori, jedan je od razlog je za sve manju podršku javnog
mnjenja za članstvo u tom savezu. Na žalost, evidentna je i pojava
stvaranja «porodičnih biznisa» od prostora za prmociju atlantizma.
I dalje nedostaje napora za kvalitetno i objektivno informisanje građana,
kao i adekvatnih infomacija o koristima i negativnim aspektima članstva u
NATO-u, posebno u momentu kada je već izvjesno skoro angažovanje
crnogorsko vojske u međunarodnim operacijama.
Utisak je da se u najvećoj mjeri potencira rasprava koje se svodi na to da
li odluku o ulasku u NATO donijeti u parlamentu ili na referendumu, što je
samo jedan segment kampanje koji bi Vlada trebalo da vodi. Najavljene
Vladine aktivnosti za sprovođenje Komunikacione strategije ipak ulivaju
određenu nadu da će se ozbiljnije pristupiti objektivnom informisanju
građana.

- I dalje je veom prisutan termin «Euro – atlantske integracije», koji
nije najbolje i najtačnije rješenje za proces učlanjenja u NATO.

PREPORUKE

1. Otvoriti javnu raspravu o atlantskim integracijama, izbjegavati
retoriku isključivosti i razmotriti program alternative NATO-u i razne
modele ulaska.
2. Neophodna je veća angažovanost drugih resora u Vladi, ali i ostalih
segmenata društva i civilnog sektora. U medijima otvoriti prostor za
sučeljavanja stavova neistomišljenika.
3. Intezivirati rad Skupštinskog odbora za odbranu i bezbjednost
4. Hitno intezivirati aktivnosti na izgradnji ljudskih resursa, edukaciji
kadra i izgradnji kapaciteta, kako bi se u dalji fazama atlantskih
integracija više oslanjali na sopstvene kapacitete.
5. U što kraćem roku završti usklađivanje ključnih dokumenata sa Ustavom,
a posebno intezivirati rad na Strategijskom pregledu odbrane. Na taj način
će se dobiti odgovor na pitanje koje su stvarne potrebe Crne Gore u
sistemu odbrane i bezbjednosti. O ovom pitanju povesti široku javnu
raspravu.
6. Obezbjediti uslove za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti, odnosno u
zakonskom roku formirati Direkciju za tajne podatke i Centralni registar
za povjerljive informacije koje se razmjenuju sa NATO-om.
7. Intezivirati obuku vojničkog kadra i učenja engleskog jezika.
8. Obezbjediti uslove da osim principa dobrovoljnosti, osoblje koje će se
upućivati u mirovne misije bude prije svega adekvatno pripremljeno za taj
posao i mehanizmime zaštite i osiguranja.
9. Aktivnosti kampanje za ulazak u NATO moraju se zasnivati na objektivnom
informisanju, sa dovoljno informacija o koristima i negatvnim aspektima
članstva, bez arogantne i isključive argumentacije da su “evro-atlantske
integracije bez alternative”.
10. Razdvojiti termine «evropske» i «atlantske» integracije.

PRESS IZVJEŠTAVANJE

NDC posjeduje ažuran press kliping o svim dešavanjima vezanim za NATO.
Svim zainteresovanim subjektima on stoji na raspolaganju.

Njegova specifičnost je da su najviše praćeni protokolarni događaji i
saopštenja za medije. Ogromna većina događaja je od strane državnih
funkcionera. Svega par izjava je bilo od strane protivnika učlanjenja u
NATO.

U medijima je bilo veoma malo izvještaja o partijskim stavovima po ovom
pitanju, dok je iz civilnog sektora jedinu kontinuiranu aktivnost imao NVO
„Alfa centar“.

Dobra tema i uvod. U zadnje vrijeme imam utisak da biti protiv ulaska u Nato postaje biti moderno, valjda je to upravo zbog lose kampanje koju (ne)vode zagovornici, o cemu se govori iznad, pored naravno loseg iskustva od prije nekoliko godina. Ja licno nijesam potpuno siguran za sta bih glasao, nije da sam odusevljen sa tom organizacijom i trenutno vjerovatno mi je blize ne kao odgovor, ali bih volio kao laiku za to da mi neko precizno navede sve negativne strane tog clanstva, zakljucno sa finansijskim opterecenjem po drzavu, pa da se uporedi sa prednostima i racionalno donese odluka. Inace, glasanje za u mom slucaju bi podrazumijevalo da nasi vojnici idu samo u humanitarne misije, mada ne znam koliko je to realno i je li uopste moguce.

Probacu da nadjem dokument u kojem su predstavljeni modeli clanstva u NATO. Naime, zemlje kao Island i Danska, iako su clanice NATO imaju neka ogranicenja (bez baza, bez ucesca u ratnim operacijama i sl). Kod nas je problem sto pricu o NATO ovi iz vlade vode tako lose i svode cijelu pricu na dza ili bu.
A kljucni argument je zastita od regionalnih prijetnji. A onda drugi ministra pocne pricu kako imamo odlicne odnose sa susjedima. Pa ko tu prica gluposti?

Upravo sam otvorio anketno pitanje. Vrlo je prosto. Nakon 15 dana, izmijenicu ga i postaviti novo sa vise opcija i obrazlozenja. Naravno, bilo bi ok kada bi svako nakon glasanja obralzozio svoj odgovor.

Bicu ovih dana van CG, tako da po povratku cu postaviti sto vise materijala (u citljivoj formi :-)) nakon kojeg bi obje opcije trebale biti jasnije.

Ja sam ZA! NATO kao garant bezbjednosti i ono kolektivna sigurnost. Ipak je ovdje trusno podrucje (nismo jos uvijek Monako a i zaledje nam nije Francuska) i bolje je u NATO-u nego bez njega. Modaliteti pristupa kako se sa njima dogovorimo.

zveckanje oružja mi se ne sviđa, posebno stranog. nebi mogao da podnesem da crnci u bornim autima ulaze u moje selo...
uvjek možemo platiti nečije avione da nam čuvaju vazdušni prostor, kao Makedonci Bugare...

Ja cu sacekati sa glasanjem da bih vidio moguce modalitete clanstva, za ovaj po kojem su Island i Danska clanovi bih glasao uvijek. Dobro bi bilo ako je moguce da vidimo opsirnije malo i ostalo, prije svega precizno sve obaveze koje proizilaze iz clanstva.

Ako CG i Srbija udju u NATO,protiv koga ce NATO da ratuje?
Salim se!

Ja sam za ulazak u NATO, a protiv održavanja referenduma na tu temu.
Biti u NATOu ili biti rupa na karti. Mislim da može postojati samo pitanje modaliteta pri pristupu... ja sam za neki light paket, poput Islanda, ukoliko je moguće naravno...

E ja sam protiv ulaska u NATO,a za referendum!evo hrvati su pred novu godinu imali neku anketu gdje je 48% bilo protiv ulaska,a glavni razlozi protivljenja su strah od terorizma i da njihova mladez gine po nekim svjetskim vuko**binama.a light paket?a ne mozes se ono,a da ti ne ulazi.
Ne znam zasto bi CG vojnik trebao da ide u 3 pm da brani i uspostavlja demokratiju?

Ovi sto su rusima prodali djedovinu bi trebali da porazmisle prije nego glasaju za.

A nece bit kod nas referenduma oko toga.I od koga to CG prijeti opasnost pa nam treba NATO ?

Evo u RHRVATSKA ulazi u NATO.U aprilu dolazi Dz.Bush u zvanicnu posjetu...

Nazalost - DA. Mislim da ne treba pretjerano obrazlagati zasto, ovo nazalost govori dovoljno.

A nece bit kod nas referenduma oko toga.I od koga to CG prijeti opasnost pa nam treba NATO ?

Ne ide se u NATO ako ti prijeti opasnost, vec da ti ne zaprijeti ''jedan dan'', a mi imamo obilje prilika da nam zaprijeti.

Od strane koga?albanije?hrvatske?srbije?italije?a zamisli da dodje brat taliban i raznese neku od velelepnih gradjevina u Budvi?i to zbog
jada od vojnika koji su u nekim nato operacija.
0

za razmisljanje:

-Nikad nismo pripadali zemljama Varsavskog ugovora iako nam je Rusija majka, a sad cemo pod americku palicu u NATO.

-Znaci li to da, ako bi Amerika za koju godinu odlucila da poravni opet malo Srbiju, mi bismo im pomagali u tome? Ili ako bi, ne daj Boze udarili nekad na "majku Rusiju"?

-Poravni li taj isti NATO malo i nas prije koju godinu?

-Ako ne mozes da ih pobijedis, pridruzi im se,a?

-Ili, jesam li opet promasio temu? :;)

Mislim da put u EU vodi kroz NATO. Ima li koja članica EU da nije u NATO?

Ima,ima!
A jel to znaci da treba USA da se pitaju ko ce uc u EU?
Eto taj isti NATO je istresa te tovare smrti na CG.Oce li onaj narod iz Murina,ili iz Zete bit za ulazak u taj pakt smrti?
Zaboravljate sirene i bombe po CG.Sto ce CG u Nato?koja nasa vojska od 1000 vojnika?evo rimski derbi lacio:roma ce objezbjedjivati taman toliko policajaca.
Nasa vojska nema ni 1 helikopter u voznom stanju-a to su rijeci adm.Samardzica!

Vidim da se sve češće pominje Islandski koncept nato-članice. Jeli to samo početak NATO-kampanje koju je počela vlada, da bi bezbolnije ušli... I ima li istine u cipiripijevoj umotvorini da ocemo... a nećemo da nam ulazi..?

Pazi,muka je na nasu vlast.a vjeruj da ce oni izmajmunisat da se u skupstini donese odluka za ulazak,a ne referendumom kako pise u Ustavu.Vec vidim Vukovica i Miga kako drze govore,ispraksirane u Kumroveckoj skoli!samo sto ce bit kad nam pocnu stizat kovcezi iz iraka,afganistana...

nemoraju IZMAJMUNISATI u skupštini, dovoljno je da sprovedu jednu jaču kampanju, i tvrdo jezgor DPS će podržati na referendumu. do sada kampanje nije ni bilo, ali je krenula, to je sigurno.
moji ralozi protiv nijesu ni zbog istorije ni zbog geografije (ni zbog mita o čojstvu i junaštvu što reče sinoć Živković) već jednostavno što ne bih volio da se po Crnoj Gori motaju raznorazni strani tenkisti, znam kako sam se klaustofobično i neslobodno osjećao u Bosni.

Ma nisam ni ja to zbog istorije i tih budalastina.jednostavno ne vidim razlog zbog kojeg bi mala CG trebala da gine nedje u 3 pm,radi interesa necijih.a mislim da ni elitni turizam ne ide uz NATO,a?

Kako cuh sad na vijesti, CG je predala zahtjev za posmatraca u Pokretu nesvrstanih!

Tito, Naser, Nehru...
Kada je bio samit nesvrstanih u Beogradu, crnogorci su spjevali:
Sa svih strana, i sa grana,
stižu braća nesvrstana,
a Gadafi, kakve strave,
sa ćedilom preko glave...

Druze Tito i Djilase,
kosa vam je na talase

nato ne eu unija da. nato je vojna alijansa treba vojnici da idu negdje u irak ili avganistan da brane demokratiju i da rizikuju zivote, i da nam otimaju drzavljanje alkaida i ostale jer smo sa amerikancima negdje po svijetu. najbolje je nama uz ruse i evropsku uniju u miru nego s amerikancima u ratove.

i ne mislim da je najgora stvar odlazak u avganistan, pa vi ne znate koliko je naših ljudi poginulo u Libiji i Iraku na gradilištima, pa su opet išli radi para.

A znam koliko ih je ginulo na gradilista,al brate ja radje da padnem sa dizalice,no da me kolju pred tv kamerama ka onoga jadnika.
A evo uz danasnje Vijesti,pocelo obrazovanje STA JE NATO?

Ima,ima!
A jel to znaci da treba USA da se pitaju ko ce uc u EU?
E sad kad procitaju sto se na ovom forumu pise, garantujem da im vise nikad nece nista slicno pasti na pamet! :DMomak, ovdje se ne prica sto bi trebalo bit' i kako, nego ono sto JESTE i sto ima izgledne sanse da se ''zgodi'' ;)

Eto taj isti NATO je istresa te tovare smrti na CG.Oce li onaj narod iz Murina,ili iz Zete bit za ulazak u taj pakt smrti?Nijedna price ne pocinje u jednom danu, niti ima samo jednu osobinu, pa tako ni ta tragedija i nesreca Murina... Ovdje je u pitanju interes drzave i naroda (INTERES!), sto ulazak u rat sa NATO 1999 svakako nije bio. Dakle, ako smo pogrijesili tada, ti predlazes da to uradimo jos jednom???:thumb_up:
Zaboravljate sirene i bombe po CG.Sto ce CG u Nato?koja nasa vojska od 1000 vojnika?evo rimski derbi lacio:roma ce objezbjedjivati taman toliko policajaca.
U NATO ne moras uci kao oruzana (ofanzivna) sila, mozes razvijati nesto sto se zove civilna podrska i SANITET, i nama bi koristilo.
Nasa vojska nema ni 1 helikopter u voznom stanju-a to su rijeci adm.Samardzica!
Ulaskom u NATO i to bi se, dakle, promijenilo, pa ne bi bilo zabusavanja oko kupovine dobre i nove opreme, vec bi se to moralo uraditi kako treba. ;)

Fino priucen dodatak iz Vijesti.sine ja ti kazem da nam NATO dobra donjet nece.a malo sam stariji...Pominjes da je to drzavni interes?
A zasto onda trazimo ulazak u NATO,pa onda bi u nesvrstane?
Ja znam da nisam za ulazak,jer taj isti NATO je tuko po meni 99,i po mojoj zemlji!
I kako neko pomenu,a ako NATO krene na Russiu,sto cemo?u sanitet?a sanitet ne gine,a?
Moramo li bit u NATO??

Fino priucen dodatak iz Vijesti.sine ja ti kazem da nam NATO dobra donjet nece.a malo sam stariji...Pominjes da je to drzavni interes?
A zasto onda trazimo ulazak u NATO,pa onda bi u nesvrstane?
Ja znam da nisam za ulazak,jer taj isti NATO je tuko po meni 99,i po mojoj zemlji!
I kako neko pomenu,a ako NATO krene na Russiu,sto cemo?u sanitet?a sanitet ne gine,a?
Moramo li bit u NATO??

Samo da ti nesto kazem, prije nego sto ovaj razgovor krene zaista u nezeljenom smjeru, sto nadam se niko ne zeli. Ja ti nisam sin, nadam se da si svjestan toga. Ako si me tako nazvao zbog toga sto sam ja tebe oslovio sa ''momak'', ja se iskreno izvinjavam, ali opet primjecujem da ''momak'' i ''sine'' ne sadrzi istu konotativnu poruku...;)
Nije u pitanju dodatak iz ''Vijesti'' juce, a i da jeste, to ne umanjuje ono sto sam naveo, tj cinjenice.
Biti clan NATO i biti posmatrac u nes. se ne kosi jedno sa drugim po statutima tih organizacija, pogotovo u slucaju male zemlje koja trazi opcije za buducnost.
Ako NATO krene na Rusiju tad ce najmanja briga biti gdje ce se CG svrstati, vjeruj. :D I Bogu hvala sto je tako, a ne daj Boze da se to i desi.
Pa nije valjda da neko ovdje ozbiljno misli da CG treba da bojkotuje svoj INTERES zbog moguce konfrontacije RUS i NATO!!!??? Nije valjda da i takvi postoje!? Ne volim, a i ne zelim da se pozivam na istoriju jer je to uglavnom beskoristan i bespredmetan posao, ali moram pitati (a i pozvati se na istoriju, naravno) kome smo mi to sto duzni ostali, pa danas treba dugove da vracamo? Malo smo se naratovali i za Srbe i za Ruse a Boga mi i za ostale... za koga god smo stigli - NAZALOST. Pa bas nama zapade da to radimo, ovako silni?:D Ni Ukrajini (koja zeli u NATO, a strateski i svakako je neuporedivo puta bitnija negoli mi) sa 50 000 000 ljudi, kojima je Rusija mnogo bliza nego nama ne zapada, no nama??! Nemojte ljudi... ''Nemo'te, kumim ve velikijem Bogom...''

I jos jedno pitanje:
sine ja ti kazem da nam NATO dobra donjet nece.a malo sam stariji...

Po kom osnovu je relevantno to sto si ti ''malo stariji''??? :p To ''AUTOMACKI'' znaci i da si malo pametniji, obrazovaniji, upuceniji... generalno: to ispravnost tvojih stavova direktno cini komparativom u odnosu na ispravnost i istinitost, pa i logiku mojih?
Zanimljivo...

1. izvini ako sam te uvrjedio sa ovim "sine",nije mi bila namjera.
2. Odje iznosimo stavove za i protiv.
3. Ti iznosis stav za,i ja to postujem.isto kao sto sam ja protiv.
4.ja samo ne bi volio da shutra iz kakve 3 pm donose kovcege nasih momaka koji dadose zivot za NATO!
5.a mi mozemo pisat i bit za i protiv,al se pita GO DPS!

samo malo ukljucenje, dok cekam da dodjem do dokumenata o modelima clanstva u NATO:

Jedna je stvar sto dobijamo ili gubimo clanstvom u NATO i svaka rasprava u tom pravcu je korisna. Potenicjlano veliki problem bice donosenje same odluke. Naime, mislim da je u vrlo malom broju drzava organizovan referendum o clanstvu - pogotovo u onim drzavama koje su imale veoma mali broj podrzavaoca ove odluke.

A ovo je tek savrseno. U sred NATO integracija trazimo status posmatraca u Pokretu nesvrstanih, organizaciji koju je SFRJ osnovala za zemlje koje odbijaju da se svrstavaju u vojne blokove. Pa ovo je smijesno :-)

Montenegro Eyes Non-Aligned Movement

17 March 2008 Podgorica _ Montenegro is seeking observer status within the Non-Aligned Movement, a local daily reported Monday.

Nebojsa Kaluderovic, who serves as Montenegro's Ambassador to the United Nations, handed a letter from the Foreign Ministry, asking Cuba, which currently holds the presidency of the Non-Aligned Movement, to grant Montenegro observer status within the organisation.

“The letter could formally be understood as a request for the membership,” Vladimir Radulovic, the Foreign Ministry Political Director told the daily.

Yugoslavia was a founding member of the Non-Aligned Movement which once symbolised the neutrality of more than 100 states who refused to join the Cold War military alliances of NATO and its Soviet counterpart, the Warsaw Pact.

Montenegro’s request to join the bloc comes at the time when the country wishes to join NATO.

Radulovic said other former Yugoslav republics such as Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina have already become observers in the Movement.

He said Montenegro, which declared independence in 2006, could have a number of benefits if it becomes a member, such as the Movement's backing for Podgorica's bids to join various international organisations.

Source: Vijesti daily / Balkan Insight

Rekoh ja to prije neki dan,no...

Ako CG i Srbija udju u NATO,protiv koga ce NATO da ratuje?
Salim se!
Ha ha, pa njima treba topovsko meso. Zašto bi slali svoje ljude na pojedina žarišta ili u izigravanje svjetskog policajca kad ima evropske sirotinje željne ulaska u Nato. Neka sirak (sirotinja) tužni gine.

E moja BlackWoman,vidis da malo ljudi misli kao mi...

Ja bih da sacekamo malo i da u NATO udjemo u paketu zajedno sa Rusijom...

1. izvini ako sam te uvrjedio sa ovim "sine",nije mi bila namjera.
2. Odje iznosimo stavove za i protiv.
3. Ti iznosis stav za,i ja to postujem.isto kao sto sam ja protiv.
4.ja samo ne bi volio da shutra iz kakve 3 pm donose kovcege nasih momaka koji dadose zivot za NATO!
5.a mi mozemo pisat i bit za i protiv,al se pita GO DPS!
Drago mi je da diskusija ide u lijepom i kulturnom pravcu, to je neophodno ako se zeli raspravljati svrsishodno.
Niko ne bi volio to sto si ti naveo, moje je misljenje to da je veca vjerovatnoca i rizik generalno da nam se to moze desiti ako ne budemo clan NATO, i to da ih doma donose iz mnogo vece blizine no sto zelimo vjerovat. Sanse su mislim male u obadva slucaja, ali ja politiku ne shvatam kao kocku pa zbog toga zelim da ova zemlja prvi put u svojoj dugoj istoriji neke rizike i potencijalne opasnosti OTKLONI prije nego li to postanu REALNE opasnosti i rizici. To je to.
A svakako da ne zelim da se pita GO DPS, zbog toga mislim da narod mora u svemu postati svjesniji, mnogo ukljuceniji i informisaniji pa cemo i tu mogucnost okrenuti u pozitivnom pravcu.

Ja bih da sacekamo malo i da u NATO udjemo u paketu zajedno sa Rusijom...

A sta smo mi to Rusima i Rusiji duzni pa da ono sto je nas interes cak i vezujemo za njih i njihove odluke?! Za sve diskutante koji se prilikom razmisljanja osvrcu na odluke Rusije i Srbije, postavio bih pitanje da li su se slucajno Rusija i Srbija zapitale da oni takvom politikom stete interesima CG? Nisu naravno, i logicno je da nisu, jer vode politiku svojih interesa. Upravo zbog toga mislim da je i logicno da i CG gleda iskljucivo svoj interes, poput svih samosvjesnih naroda i drzava. Uostalom, tako nikad vise nikog necemo imati prilike optuziti da je kriv za nase neuspjehe i promasaje. Bar to, ako ne sto korisnije.;)

Ha ha, pa njima treba topovsko meso. Zašto bi slali svoje ljude na pojedina žarišta ili u izigravanje svjetskog policajca kad ima evropske sirotinje željne ulaska u Nato. Neka sirak (sirotinja) tužni gine.

Posto si vec napisala ovo, molim te pogledaj koliko je koja NATO clanica poslala vojnika u Irak i Afganistan, i u kakvom svojstvu su tamo i na kakvim misijama. Ja se bas zbog toga sto znam ne bih slozio sa ovom konstatacijom.

Vidis da ni sami drzavni vrh ne zna sta da radi.evo garantujem da sad rusi kazu "prekidamo sve investicije i ostalo ako se CG ukljuci u NATO",siguran budi da bi zarad licnih interesa odustali!!
A na zalost sve odluke bitne u CG se donose na GO DPS.

Na GO DPS se samo verifikuju odluke, donesene u uskom krugu ljudi.

No da krenemo.
France withdrew from the integrated military command in 1966. From then on it has remained solely a member of NATO's political structure. Its forces have not rejoined the military command

Iceland, the sole member that does not have its own standing army, joined on the condition that it would not be expected to establish one

Greece withdrew its forces from NATO’s military command structure from 1974 to 1980 as a result of Greco-Turkish tensions following the 1974 Turkish invasion of Cyprus.

Za sad. Probacu da saznam i jos neke specificnosti drugih zemalja, posebno Danske (mislim da je vezano za ulazak nuklearnih podmornica na njihovu teritoriju). Poenta je - da se sve moze ispregovarati, a nase ljude to i ne interesuje, vec zele da clanstvom u NATO (koje je mnogoooo lakse nego ono u EU) pokazu koliko su reformno nastrojeni.

Takodje, bitan je dio oko postavljanja baza na teritoriji zemlje.

Ovo je offtopic i izvinjavam se, ali mi je jako zanimljivo kako to Slowpoke nije dobio vise reputacije, s obzirom na kvalitet njegovih postova koji bi to logicno trebao obezbijediti...

Slowpoke, way to go. ;)

Na GO DPS se samo verifikuju odluke, donesene u uskom krugu ljudi.

No da krenemo.
France withdrew from the integrated military command in 1966. From then on it has remained solely a member of NATO's political structure. Its forces have not rejoined the military command

Iceland, the sole member that does not have its own standing army, joined on the condition that it would not be expected to establish one

Greece withdrew its forces from NATO’s military command structure from 1974 to 1980 as a result of Greco-Turkish tensions following the 1974 Turkish invasion of Cyprus.

Za sad. Probacu da saznam i jos neke specificnosti drugih zemalja, posebno Danske (mislim da je vezano za ulazak nuklearnih podmornica na njihovu teritoriju). Poenta je - da se sve moze ispregovarati, a nase ljude to i ne interesuje, vec zele da clanstvom u NATO (koje je mnogoooo lakse nego ono u EU) pokazu koliko su reformno nastrojeni.

Takodje, bitan je dio oko postavljanja baza na teritoriji zemlje.

Mislim da ce to sto si napomenuo, da je kod nas samo cilj clanstvo, da bi se vidio napredak, biti glavni nedostatak procesa. A vjerovatno uz malo vise pregovaranja, diplomatije...bi mogao da se sto se kaze izboksuje neki status u okviru kojeg bi se vojnici slali samo u mirovne i humanitarne misije, ne bi postojala mogucnost da se grade vojne baze na teritoriji Cg i sl. , sto bi uz jos nekoliko kompromisnih resenja bilo potpuno prihvatljivo i sumnjam da bi i sam referendum imao problema sa prolaskom u tom slucaju. To bi bila sto se mene tice dobitna solucija, mada sam kao sto rekoh skloniji misljenju koje si iznio, da ce se samo ici na varijantu sto brzeg uclanjenja, a bez referenduma.

Dobar dan drugari :D

Sidewinder sa CdM?

Sidewinder sa CdM?

Malo,ako smijem :D

Dje si brate?imas pozdrav od druga tvoga Heda! :-)

Iz vladinog biltena PARTNER:

(...)
Članstvo u NATO u španskom parlamentu podržano je oktobra 1981. godine uz glasove centralno-desničarskih i nacionalističkih političkih snaga.
Socijalistička partija Španije je po pobjedi na parlamentarnim izborima decembra 1982. godine zamrzla špansko učešće u Alijansi. Felipe Gonzales i vođe Socija lističke partije počeli su da shvataju da je i članstvo u NATO jedan od aspekata integracije zemlje u Zapadnu Evropu.
Pošto je članstvo u Evropskoj ekonomskoj zajednici bilo obezbijeđeno 1986.
godine, predsjednik vlade Španije odlučio je da održi referendum. Gonzalesova
strategija bila je da podrži članstvo države u NATO,uz obećanje da će Španija ostati van integrisane vojne strukture Alijanse, uz smanjivanje američkog vojnog prisustva i zabrane razmještanja nuklearnog oružja na teritoriji te zemlje.
(...)
Od 1998. godine Španija se u potpunosti uključila u integrisanu vojnu strukturu
NATO.

Odlučno sam protiv ulaska u NATO. (Zašto je poli closed, htio bih da glasam?)
1.Koji su to naši interesi? Ah da oni oće da nas uključe u Nato da bi nama bilo bolje.:rolleyes:
2.CG je turistička zemlja i Monako će za nju da bude 0 za 5-6 godina.Ne treba nam oružje jer necemo imati neprijatelja. Naše oružje su Mank,Trigranit, Deripaska i dr. svjetski investitori koji su doši i oni koji tek treba da dođu, koji će da brane svaku svoju paricu uloženu u CG.Diplomatijom, vrijeme mača i koplja je prošlo.
3.Ne želim da postanemo vojni poligon za eksperimente.

(Zašto je poli closed, htio bih da glasam?)

Ma jedan nesposobni moderator nesto zajebao :) Mislio sam da cu moci kasnije editovati opcije, ali izgleda da je to maltene nemoguce :zip:

Sada vec mozemo raspravi dodati, osim DA i NE i opcije - da, ali pod uslovima...

Dakle - nastavimo raspravu sa sljedecim pitanjima:
Ako ste za clanstvo - pod kojim uslovima: bez vojnih baza, transporta nuklearnog oruzja, izostanka iz komandnih snaga, neucestvovanje u vojnim operacijama...
Naravno - svaki argument osoba koje su glasale DA - bio bi takodje pozeljan.
Meni se argumenti tipa regionalna bezbjednost nesto ne svidjaju, jer stalno pricamo da smo odlicni sa susjedima (pogotovo DPSovci :)), pa mi ispada da ili lazemo kad pricamo o susjedima ili stvarnim motivima za ulazak u NATO.
Takodje, argument oko demokratizacije je zaista neodrziv, jer je ovo klasicna vojna organizacija, cije clanice i nemaju bas previse veze sa demokratijom. Taman kao ni mi :)

Hrvatskoj članstvo Crna Gora ide dalje

DANAS U BUKUREŠTU POČINJE SAMIT ČELNIKA NAJMOĆNIJEG VOJNO-POLITIČKOG SAVEZA

Od specijalnog izvještača Vijesti

Podgorica - Crnoj Gori intenzivirani dijalog, a Hrvatskoj članstvo, za sada su jedine dvije skoro izvjesne odluke predstojećeg Samita NATO-a u Bukureštu.
Od danas do 4. aprila NATO saveznici i partneri će se sastati u glavnom gradu Rumunije da bi diskutovali o trenutnim poslovima i budućnosti Alijanse. Samit je veoma brz nastavak okupljanja u Rigi, u novembru 2006, koje nije iznjedrilo mnogo rezultata, jer su svi bili usredsređeni na operaciju ISAF u Avganistanu. Ipak, tada je u posljednjem momentu postignuta saglasnost da se Crna Gora, Srbija i Bosna i Hrecegovina pozovu u program Partnertvo za mir.
Skup u Bukureštu će vrlo vjerovatno ponovo biti avganistanski sastanak, ali sve najave govore da bi to mogao biti i samit proširenja.
Takođe, očekuje se i značajan signal za Crnu Goru, odnosno poziv da se odnosi sa NATO-om intenziviraju.
Skoro je izvjesno da će Crna Gora dobiti pozivnicu da učestvuje u Intenzivnom političkom dijalogu (ID) tokom samita u Bukureštu, smatra Džek Petri iz Džeferson instituta.
On vjeruje da će se na Samitu čuti veoma pozitvne ocjene čelnika NATO-a, ali i lidera zemalja članica, u vezi sa situacijom u Crnoj Gori.
Oni su zadovoljni napretkom u demokratizaciji zemlje. Mislim da će biti veoma zadovoljni onim što vide i da će ponuditi ID, kazao je Petri Vijestima.
Pojašnjavajući na šta se odnosi ID, Petri je kazao da je to još jedan korak u procesu ka punopravnom članstvu u Alijansi, koji se nudi onim zemljama koje žele da budu članice.
Petri kaže da ID predviđa mogućnost Alijansi da intenzivira pregovore sa Vladom Crne Gore u vezi sa pitanjima po njihovom izboru, koja nijesu u vezi samo za bezbijednošću i odbranom. To je i prilika Vladi da aktivnije učestvuje i dijalogu sa čelnicima NATO-a.
Što se tiče ostalih pitanju u regionu, najave da će 2008. biti godina kada će zemlje Jadranske povelje (A3), Albanija, Makedonija i Hrvatska, biti pozvane u članstvo, sve su manje izvjesne.
Iako su te tri države praktično deceniju vrlo tijesno sarađivale sa NATO-om kroz Akcioni plan članstva (MAP) i, prema ocjenama zvaničnika Alijanse, sprovele većinu neophodnih pravnih i praktičnih reformi usmjerenih na odbranu, Petri smatra da se pozivu u članstvo može nadati samo Hrvatska.
Moje mišljenje, kao nekog ko je proveo priličan broj godina u NATO-u, radio sa partnerskim zemljama i direkto učestvovao u tom procesu, iako je BiH tražila MAP status (Akcioni plan za članstvo), ne mislim da će ga dobiti. Jednostvano je prerano, ocjenjuje Petri.
On kaže da će Hrvatska skoro sigurno biti pozvana u punopravno članstvo, ali da ostaje otvoreno pitanje Makedonije i Albanije.
Moramo da sagledamo dva aspekta pitanja Mekedonije. Vjerovatno najveća prepreka u ovom momentu je protivljenje Grčke u vezi sa imom te države, kazao je Petri.
On napominje da je, zbog principa konsenzusa kojim se donose odluke u NATO-u, dovoljno da jedna država kaže ne i da se ne izglasa neki predlog.
Vjerujem da, nažalost, ni Albanija neće biti pozvana jer bi, u suprotnom, moglo biti problema u Makedoniji sa albanskom manjinom. Osim toga, uvjeren sam da NATO planira i želi da te dvije zemlje zajedno uđu u savez.
Ove godine to ne mogu, zato će se priča o proširenju Alijanse ostaviti za sljedeću godinu, kazao je sagovornik Vijesti.
Petri vjeruje da se u Bukureštu neće razgovarati o mogućnosti da se Kosovo uključi u neki od procesa.
Ne vjerujem da je NATO spreman da u ovom momentu razmišlja o bilo kakvom partnerskom odnosi sa Kosovom. To svakako u budućnosti dolazi na dnevni red, ali je sada ipak prerano, kazao je Petri.
Još jedno goruće pitanje koje će zaokupiti pažnju čelnika NATO-a, posebno u svjetlu aktulenih odnosa sa Rusijom, su odnosi sa Ukrajinom i Gruzijom.


KLJUČNA RASPRAVA O MISIJI U AVGANISTANU

Prema najavama, ključna rasprava šefova država i vlada 26 članica NATO-a biće vezana za situaciji u Avganistanu, i budućnost misije ISAF.
Trodnevni samit na najvišem nivou trebalo bi da mnogo odgovore u vezi sa dosadašnjim doprinosom NATO-a miru i stabilnosti u Avganistanu, stanju trupa u toj zemlji, kao i budućim koracima Alijanse.
Sastanku Sjeveroatlantskog vijeća (NAC) posvećenom situaciji u Avganistanu prisustvovaće i predsjednik te države Hamid Karzai, generalni sekretar UN Ban Ki-Mun, kao i zvaničnici EU i Svjetske banke.
Tokom samita planiran je i sastanak NATO-Rusija Savjeta, kojoj će prisustvovati odlazeći predsjednik Vladimir Putin, kao i sastanak Savjeta NATO-Ukrajina.
Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer izrazio je nadu da će sve tri zemlje kandidati - Hrvatska, Albanija i Makedonija na samitu NATO-a u Bukureštu dobiti poziv za članstvo. Očekujem da će biti tri pozivnice, ali postoji ali, to će zavisiti i od toga hoće li biti rješenja pitanja imena (Makedonije), iako to pitanje nije za NATO nego za UN, objasnio je Shefer u intervjuu Jutarnjem listu.
I dok Grci najavljuju veto na ulazak Makedonije, jer ne prihvataju ni novi kompromisni naziv Republika Makedonija Skoplje, makedonski premijer Nikola Gruevski očekuje da će njegova zemlja dobiti poziv za članstvo u NATO-u.


STAV JAVNOSTI MOŽE ODLOŽITI PUT U NATO

Odgovarajući na pitanje koliko je u ovom momemtu Crna Gora daleko od od Akcionog plana za članstvo (MAP), Petri smatra da je sasvim realno da se poziv u taj program može očekivati već na proljeće sljedeće godine.
Ako situacija bude onakva kakva je sada, bilo bi veliko iznenađenje da NATO ne pozove Crnu Goru u MAP proces sljedećeg proljeća, na Samitu povodom 60-ogodišnjice osnivanja Alijanse, kazao je Petri.
On upozorava da je jedina od stvari koje bi mogle odložiti poziv u MAP mogućnost da procenat crnogorske populacije koja je protiv NATO-a, uprkos naporima države i Vlade, ostane tako visok.Dušica TOMOVIĆ

Mail koji kruži hrvatskom:

Ne znam je li ovo sve o NATO-u istina, ali za tako važnu odluku mora se raspisati referendum i zato ovo prosljeđujem:

Početak prikupljanja potpisa za referendum - subota, 29. ožujka 2008.
ajmo ljudi!!!



Hrvatska se sprema za ulazak u NATO. Intenzivno nam se
servira preko medija kako je to nuzno, i kako su samo
primitivci protiv. Uobicajeni argumenti su kako
ce nas NATO braniti od nemirnog Balkana i Srbije, kako
ce nas manje kostati vojska jer ce sada biti mala i
profesionalna, a kako se za NATO baze ne moramo
brinuti, jer da "nece biti NATO baza u Hrvatskoj". U
isto vrijeme se sve koji bi se usudili iznjeti
suprotne argumente usutkava i marginalizira. Rezultat
je to instrukcija koje je kod predsjednika Mesica i
premjera Sanadera pohadjao Vanja Sutlic (glavni
urednik HRT-a) i jos neki celnici iz medija o potrebi
da NATO uljepsa i usminka pred ocima hrvatske
javnosti. A jos prije toga, za svaki slucaj, pripremio
se teren ustavnom izmjenom po kojoj nam ne treba
referendum. Jer narod je naivan, i ne smije odlucivati
sam o svojoj sudbini.




Zasto NATO zeli Hrvatsku:



-radi slobodna preleta NATO-ovih zrakoplova nad
Hrvatskom: trenutno njihovi zrakoplovi mogu koristiti
samo zracne koridore i to moraju placati. Ako udjemo u
NATO, citav ce im hrvatski zracni prostor biti
besplatno dostupan.

-baze: Amerikanci inzistiraju na tri lokacije za
NATO-ove tj. svoje baze u Hrvatskoj. Jedna je Zemunik
kraj Zadra, jer je Zadar u vrhu u Europi po broju
vedrih dana sto je posebno povoljno za zracne snage.
Druga je lokacija u okolici Dubrovnika, radi morske
kontrole Jadrana. Treca je lokacija vojni poligon u
Slunju. Valja napomenuti da ce ondje Amerikanci,imati
sve ovlasti (tj. taj prostor uopce nece biti pod
hrvatskom jurisdikcijom).
NE postoji zemlja clanica NATOa koja nema NATO
bazu.

-vojna oprema: jasna je stvar da ce clanice NATO-a (a
ponajprije SAD) profitirati na tome sto ce Hrvatska
morati od njih kupovati sve oruzje (i municiju !),
radi "prilagodbe NATO-ovim standardima". Pritom otpada
sve naoruzanje koje HV vec ima, a koje nije "u skladu
s NATO-ovim standardima" iako je inace posve
funkcionalno.

-zracne snage: NATO trazi od Hrvatske da nema zracne
snage, jer nam ne trebaju, oni ce nas stititi.
Slovenci su od toga odustali nakon sto su nakon godinu
dana "zracne zastite" za koju je bila ovlastena Turska
(dok je zapovjednistvo bilo u Litvi!) dobili racun od
20 milijuna eura.

-Hrvatska ce, nakon ulaska u NATO, morati imati 700
vojnika izvan Hrvatske (u Afganistanu za pocetak), a
700 vojnika u pripremi u Hrvatskoj cijelo vrijeme. Slovenci, s
obzirom na to da su sad dio NATO-a, sto ukljucuje i
medjunarodne misije, imaju velikih problema s
privlacenjem mladih ljudi da popune kvotu.

-Suverenitet: nakon ulaska u NATO, NATO-ove snage
imaju
pravo iskrcati se i intervenirati na podrucju Hrvatske
bez dopustenja hrvatskih vlasti.

-Godisnja clanarina: Hrvatska ce u NATOvu blagajnu
uplacivati 3 milijuna eura godisnje.

-Jos malo Slovenskih iskustava: baza u Cerklju je
unutar 10 km od nuklearne elektrane Krsko, dok u
Europi zakon propisuje barem 50 km. U tu bazu ce
slijetati avioni i izmedju ostalog ostavljati
neiskoristene bombe (mali podsjetnik stvarnosti!).
Vjezbe se odvijaju danju i nocu, ''touch down'' vjezbe
izvode se svake 4 minute. Buka je stanovnicima
slovenskog Posavlja nesnosna. Otkad je
Slovenija pristupila NATO-u velike korupcijke trzavice
potresaju ministarstvo obrane. Jos jedan uvjet
Sloveniji za pristup NATO-u bio je povecanje izdataka
za vojsku. Karel Lipic (Zveza ekoloskih gibanj,
Slovenija) je izjavio da se sada ponovno treba
provesti referendum o NATO-u u Sloveniji, nema sanse
da bi prosao.

-napad Srbije na Hrvatsku??: sve negativne posljedice
pobrojane gore neki odbacuju logikom "ma neka je to
sve
i istina ali barem cemo biti sigurni".
Sigurnost? Govori se o sigurnosti od globalnih i
regionalnih prijetnji. Ako dodje do globalnog sukoba
NATOa i Rusije, ocito je da cemo biti sigurniji izvan
NATOa nego u njemu. Isto je i u slucaju globalnih
teroristickih prijetnji. Ukoliko se ne umjesamo u
NATO, arapski i drugi teroristi nemaju motiva dirati
nas.
-ako je NATO tako dobar, zasto su ucestali protesti
pred NATO bazama u Grckoj, Italiji, Japanu...sa
sloganima "NATO out!". U Japanu su osobito uzrujani
zbog silovanja i kriminala, i zbog toga sto se zlocini
ne mogu procesirati na Japanskim sudovima
(http://www.cbsnews.com/stories/2008/02/29/world/main3891559.shtml).
Mozda je ovo dobro mjesto i za spomenuti visoki
postotak HIV pozitivnih americkih vojnika.




MI JOS UVIJEK MOZEMO NESTO PODUZETI.

Ako se skupi barem 10% potpisa biraca, vlada mora raspisati
referendum. Zato izadjite, potpisite se, volontirajte
ili cak organizirajte stand za potpisivanje. Studenti
Filozofskog fakulteta organizirali su stand pred
svojim fakultetom, mozda mozete i vi u svojoj sredini.


Sve potrebne informacije o tome gdje se potpisuje i
kako i vi mozete pomoci naci cete na:

http://www.natonareferendum.org/

Kada nam vec ne daju u medije, prosirite barem ovaj
mail. A kad izborimo referendum, izadjite i glasajte
po
svojoj savjesti. Jer ako samo sjedimo i ne ucinimo
nista, sto ce nam onda poslije pomoci kukanje. Sada je
trenutak.

Odluka narodu!




--
Roko Plestina
Physics Department,
University of Zagreb, Croatia
+385 98 534 799

Vjerojatno osobito zanimljivo za građane CG koji imaju pravo glasa i u RH..

Odlično xx7!
Klasični neokolonijalizam!
Drž te se Hrvati, ne dozvolite da budete NATO robovi!

Odlično xx7!
Klasični neokolonijalizam!
Drž te se Hrvati, ne dozvolite da budete NATO robovi!

Hvala na podršci!

NATO leaders gathered in Bucharest on Wednesday agreed to admit two Balkan
countries – Croatia and Albania – to the organisation, but an unsolved
dispute between Skopje and Athens has delayed Macedonia's invitation.

www.nato-montenegro.cg.yu

www.nato-montenegro.cg.yu

www.infoizbor.org/images/Razumjeti_NATO.pdf

aoo, a kakav crni nato, mici ih casti ti, da nam stave baze ovudijen da se o jadu zabavimo...vecina zemalja clanica nato se danas suocava ili sa prijetnjom terorizma ili terorizmom samim. dalje, postali smo nezavisni od srbije, i izuzetno sam protiv toga da budemo sad zavisni od rusije ili natoa, kudijen i idemo polako, i stremimo...
znaci bilo kakve atlantske ili uralske integracije, NJET! & NO WAY! ;)

Panel diskusija na temu „Evroatlantske perspektive Crne Gore“, na kojoj će govoriti ministar inostranih poslova Milan Roćen, ministar bez portfelja Suad Numanović, direktor Direktorata za evroatlantske integracije, Direktorata za partnerstvo i političke poslove i Odjeljenja za bezbjednosnu politiku NATO-a Jaroslav Skonjecka, gradonačelnik Bijelog Polja Tarzan Milošević i prof. dr Nebojša Vučinić biće održana u srijedu, 14. maja 2008. godine u Bijelom Polju.
Organizatori ovog događaja su Koordinacioni tim Vlade Crne Gore za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama, Opština Bijelo Polje i Omladinski pokret za evroatlantske integracije Crne Gore.


Panel diskusija će biti održana u sali Ekonomskog fakulteta u Bijelom Polju, sa početkom u 12:00 sati.

Novinari zainteresovani za praćenje događaja se mogu akreditovati na broj faksa (084)432-630.

TRANSATLANTIZAM, LIDERSKA ULOGA SAD, CRNA GORA I NATO

Svi za jednog, jedan za sve

Aleksandar Dedović 19/05/2008 14:22
Ideje evroatlantske saradnje, odnosno povezanost demokratskih tradicija
Sjedinjenih Država i Kanade s evropskim kontinentom, koliko god nam se to činilo netačnim, vrlo je bliska Crnoj Gori.
Politička istorija Crnogoraca, a to se pokazuje i kroz našu državnost, potvrđuje uzročno-posljedičnu povezanost s evropskim narodima kao i onima s američkog kontinenta. Dijeljenje zajedničkih vrijednosti, kulturne ostavštine i demokratske tradicije samo su okviri koji potvrđuju re-evropeizaciju Crne Gore nakon nekoliko decenija političkih
turbulencija koje su se negativno odrazile i na samu ideju evroatlantizma.

Savezništvo SAD-a i evropskih zemalja u NATO-u bilo je rezultat jednog vremena
i tadašnje prijetnje od strane komunističke ideologije. To savezništvo je
opstalo i nakon nestanka glavnog uzroka njegovog nastanka, ali je ono našlo
nove razloge trajanja koji su posljedica novih prijetnji zajedničkim interesima
i vrijednostima.

Bacevich (Andrew, Harvard University) prepoznaje činjenicu da je Clinton pretvorio NATO od defanzivne organizacije u nešto što prvenstveno mora politički i vojno djelovati prema vani.


Jaz između SAD i članica iz Evrope

Analitičari Saveza i ukupnih evroatlantskih odnosa koji su još od osnivanja
NATO-a determinisani izraženom američkom liderskom ulogom, ukazuju
na vrlo veliki jaz između partnera. Kritičan jaz najjasnije se vidi u tehnološkim potencijalima odnosno nemogućnosti Kanade i evropskih partnera da
slijede svog američkog partnera.

Razlozi takvog nesklada leže, s jedne strane, u nespremnosti Sjedinjenih Država da dijele nove tehnologije sa svojim partnerima dok, s druge strane, sami Evropljani i Kanađani ne izdvajaju dovoljno sredstava za vojne potrebe. Postojeća situacija najvećim djelom je odraz neadekvatnog dijeljenja rizika, ali i cijene zajedničkih aktivnosti.

Ključno pitanje vezano za pristupanje Crne Gore u evroatlantske integracije
predstavlja tačnu i kvalitetnu informaciju koja mora omogućiti, ali i
olakšati, crnogorskoj javnosti bolje shvatanje razloga i ciljeva ulaska u NATO.

Dva pitanja za Crnu Goru

Ako se radi o pristupanju Savezu, dva ključna pitanja moraju se posebno
naglasiti:
1. Šta je NATO?
2. Šta Crna Gora dobija savezništvom, a šta daje Savezu?

Jednostavnim jezikom treba objasniti da NATO pretpostavlja dobrovoljno
članstvo koje pruža ne samo savezničku sigurnost, već je pretpostavka
ukupne integracije Crne Gore u evroatlantske tokove. U Savez ne ulaze samo
oružane snage jedne države i njeni politički segmenti, već cijelo društvo odnosno
država.
Sjevernoatlantski savez nije samo vojna ili samo politička organizacija.
U počecima njegovog nastajanja, Savez je bio rezultat hladnoratovske
ideološke podijeljenosti koje danas više nema. Odlukom evroatlantskih
partnera, NATO i dalje ostaje glavni vojno-bezbjednosni, ali i politički stub
u promociji dostignuća razvijenih demokratija.

Savez se sve više definiše kao organizacija s ciljem osiguranja dodatnog okvira političke saradnje uz već postojeće područje odbrambene bezbjednosti. Sami kriterijumi koji se postavljaju pred aspirante za punopravno članstvo u Savezu pokazuju višeslojnost
standarda koji se odnose ne samo na bezbjednosno-odbrambeni aspekt već i na
politički (demokratski razvoj, borba protiv korupcije i organizovanog
kriminala), ekonomski (sloboda tržišne konkurencije), ali i na individualni (ljudske slobode i prava).

Prema tome, članstvo u Savezu podrazumijeva sve one postulate i standarde
koji se nameću svakoj demokratskoj državi koja želi osigurati pravednost
u društvu, siguran pravni poredak te jednaku šansu svima.

Globalna odgovornost

NATO nije dobrotvorno društvo niti humanitarna organizacija, iako njegove
misije imaju i određen segment humanitarne akcije, što je teško odvajati
od misije uspostavljanja ili čuvanja mira. Članstvo u Savezu donosi i određene ri-
zike koji se najčešće poistovjećuju sa slanjem vojnika i jedinica u borbene
operacije u različita područja. Članstvo nosi odgovornost, pa i onu za
regionalnu i globalnu sigurnost, a ne samo nacionalnu.

Član 5. Sjevernoatlantskog ugovora nikada nije bio aktiviran tokom hladnog rata zbog uspostavljene ravnoteže snaga dva suprotstavljena ideološka bloka. Tek početak 21. vijeka odnosno teroristički napad na SAD od 11. 9. 2001. dovodi do praktičnog korištenja prava kolektivne obrane u slučaju napada na jednu članicu.

Izazovi današnjeg vremena sa asimetričnim prijetnjama ne mogu zaobići
nikoga, tako da načelo ''svi za jednoga, jedan za sve'' dobija realne okvire.

Crna Gora, kao dio globalizacijskog procesa, ne može selektivno konzumirati
samo njegove pozitivne strane. Izazovi i problemi globalizacije međunarodnih
odnosa su kompleksni i nije jednostavno balansirati sopstvene nacionalne
interese s onima koje donosi međunarodna politika i spoljno okruženje. Kao
punopravni dio Saveza, Crna Gora neće biti samo konzument i objekt njegovih
odluka, već će postati dio procesa donošenja tih odluka.

Vrlo je važno da u jednoj organizaciji poput NATO-a Crna Gora može izražavati svoje interese koji su vezani za evropsku, ali i širu bezbjednosnu politiku. Integracijski procesi ne znače samo političko povezivanje kroz pristupanje EU.

Pretpostavka ukupnog procesa povezivanja znači, prije svega, bezbjednosne pretpostavke za punu integraciju Crne Gore u postojeće strukture EU. Trenutna istraživanja odnosa građana prema članstvu Crne Gore u NATO pokazuju da oko jedna trećina podržava ulazak. Rezultat i nije tako loš imajući u vidu da je Crna Gora zemlja aspirantica za članstvo po čijoj su teritoriji prije deset godina dejstvovale međunarodne snage koje je NATO okupio.

Murino!

Ovo je izgleda najdelikatnije pitanje koje se obavezno pokrene kod rasprava na ovu temu i u ovim skromnim počecima javne debate o članstu Crne Gore u NATO. Izjava Ministra inostranih poslova da je za „ bombardovanje Murina i stradale građane Crne Gore odgovorna jedna pogrešna i pogubna politika a ne NATO” izazvala je veoma snažne reakcije i negodovanje jednog dijela građana.
Imamo u vidu da je obračun sa prošlošću poželjan i neminovan za napredak bilo kojeg društvenog sistema i modernizacije svakog društva. Sa druge strane, obračun u okvirima prošlosti je ne samo nepoželjan, nego i snažan usporavajući i poguban faktor za ukupnu nadgradnju i prosperitet zajednice.

Popravljanje i ispravljanje prošlosti u sadašnjosti je veoma, veoma opasno i predstavlja možda najveći destabilizirajući faktor za jedno društvo u fazi u kojoj se nalazi država Crna Gora.

Događaji koje su se desili 1999.te godine, nazivali su se različitim imenima. Od “bjesomučne i ničim izazvane agresije”, “bombardovanja”, “napada NATO snaga” do „konflikta”, „intervencije” i „milosrdnog anđela”. Nema toga razumnog građanina koji bi sve učinio da se točak istorije vrati i da se nikada, nigdje ne ponovi ono sto se desilo na Balkanu.

Nažalost, realnost je drugačija. Pale su nevine žrtve. A to se ne zaboravlja, niti smije, niti hoće. Bez obzira na sada već različita tumačenja tih dešavanja, ostaće vječita dilema i tema raznih stručnih rasprava o tome kako se mogao rješavati taj političko bezbjednosni problem i kojim drugim putem, drugačijim sredstvima i mehanizmima. Sada dileme nema kada je u pitanju da li je trebalo drugačije. Trebalo je.

Nesumnjivo je da NATO svojim članicama pruža bezbjednost. Bezbjednosno politička situacija na Balkanu je još sklona promjenama. Iz razloga da se više nikada ne ponovi niti jedno Murino, da se mlade generacije u Crnoj Gori obrazuju, usavršavaju i zapošljavaju umjesto da strepe za svoju budućnost i mogućnosti novih konflikata, na građanima Crne Gore je da budu pravilno informisani o karakteru NATO i donesu odluku u korist bolje budućnosti.


Autor je direktor ALFA Centra

http://www.ceap-montenegro.com/readarticle.php?article_id=46

Izvjestan put u neizvjesno

CRNA GORA I NATO - DVIJE GODINE KASNIJE

Podgorica – Kada je Crna Gora na Samitu NATO-a u Rigi 2006. pozvana u program “Partnerstvo za mir”, teško da je i onima koji su u ime države primili pozivnicu bilo do kraja jasno na kakav je put zakoračila.
Dvije godine od nezavisnosti, samo jedna stvar je izvjesna – povratka sa tog puta teško da ima, bez obzira na to kakve će, i da li će uopšte biti promjena na političkom nebu Crne Gore. Samo jedna manja parlamentarna stranka se kategorički zalaže protiv članstva u NATO-u, dvije su za određene uslove ili modele, dok ostale podržavaju taj proces.
Građanima, u čije je ime navodno Crna Gora i krenula na put u elitno bezbjednosno i političko društvo, teško da je išta jasno. Silne skraćenice - IPP, PARP, ID, IPAP…iza kojih se kriju dokazi o napretku Crne Gore ka NATO-u, samo još više unose zabunu, u već prilično konfuznu priču oko evro-atlantskih integracija.
Što se finansija tiče, stvari su napokon postavljene na standard razvijenih zemalja, iako je ministar odbrane nekoliko puta saopštio da Crna Gora još ne zna koliko će koštati članstvo u NATO-u. Izdvajanja za odbranu su 2 odsto BDP (oko 40 miliona eura plus planiranih osam miliona od prodaje viškova naoružanja), a prvi put ove godine je budžet razvojni, odnosno planirana je nabavka savremenog naoružanja i opreme - za razliku od godina u zajednici sa Srbijom kada je vojni budžet u realnim iznosima bio oko 42 miliona eura, a u najvećoj mjeri odlazio na isplate zarada u vojsci.
Ali, krenimo redom.
Crna Gora se pozivom u Partnerstvo za mir obavezala da će transpraretno planirati sistem odbrane, usvojiti standarde koji važe u NATO zemljama o organizaciji, broju, budžetiranju i opremanju oružanih snaga, ali i ostalim segmentima u sistemu bezbjednosti. Već na samom startu bilo je više nego očigledno da nedostaje kapaciteta da taj posao i započne, a kamoli završi bez velike pomoći stranih savjetnika i partnera.
U vrijeme Rige, Crne Gora još nije imala formiran državni resor koji bi u najvećoj mjeri trebalo da vodi glavni posao. Ministarstvo odbrane formalno je ustanovljeno sedmicu nakon samita. U međuvremenu je od maja do novembra vlast brzopotezno donijela odluku o ukidanju regrutne obaveze (jedno od malobrojnih ispunjenih predreferendumskih obećanja), a nekadašnji Podgorički korups, Komanda ratne mornarice u Kumboru i 172. avijacijska brigada u Golubovcima postali su – Vojska Crne Gore.
Prvi koraci u najavljenoj transformaciji i raskidanju sa prošlošću, odnosili su se na otpuštanje više stotina zaposlenih, iako prethodno Vlada nije donijela nikakav akt kojim bi se utvrdila brojna veličina i struktura oružanih snaga, a samim tim i viškovi. Broj zaposlenih je vrlo brzo sveden na nešto više od dvije hiljade, što je brojčano odgovaralo standardima NATO-a, ali struktura nije bila zadovoljavajuća. I sada je broj nižih oficira i civila veći od potrebnog, a nedostaje više od pola planiranog broja profesionalnih vojnika.
Nakon otkaza, Vlada je vrlo brzo krenula u prodaju vojne imovine i viškova naoružanja, iako ni za to nije postojao krovni dokument koji bi utvrdio šta je neophodno a šta nije za funkcionisanje Vojske. Samo najupečatljiviji primjeri – Arsenal u Tivtu, bolnica u Meljinama, na hiljade kvadrata na top lokacijama u Podgorici i drugim opštinama, a uskoro na red stižu i uvala Valdanos, kasarna u Kumboru...
Na drugoj strani, međunarodna saradnja krenula je munjevitom brzinom. U početku oprezno, posjete političkih i vojnih predstavnika zemalja NATO-a bile su sve češće, a u nekim periodima i svakodnevne. Sve sa posjetama jedinicama čije je javno pominjanje do referenduma praktično bilo “kršenje vojne tajne”.
Krenuli su i konkretni projekti podrške sistemu odbrane, obukom u inostranstvu, odlascima na konferencije, skupove, seminare…
Učenje engleskog jezika postalo je “biti i ne biti”. A onda je na dnevni red stigla čuvena “interoperabilnost”, odnosno sposobnost zajedničkog djelovanja sa snagama Alijanse na istom nivou.
Nakon potpisivanja Okvirnog dokumenta krajem 2006, koji je, u stvari, pristupnica za Partnerstvo za mir, predat je i Prezentacioni dokument, koji faktički predstavlja ličnu kartu Crne Gore i njene želje i mogućnosti u tom programu. I u Prezentacionom dokumentu je nedvosmisleno poručeno i NATO-u i crnogorskoj javnosti da je članstvo željeni oblik saradnje sa Alijansom. Nakon toga sve je išlo relativno brzo, Formirana je misija pri NATO štabu u Briselu, imenovan ambasador i vojni izaslanik, ali ona još nije kompletirana. Započeta su dva važna procesa – Proces planiranja i revizije (PARP) i Individualni partnerski akcioni plan (IPAP) - koji bi trebalo da doprinesu jačanju veza sa Alijansom i podupru transformaciju sistema odbrane.
Ove godine, Ministarstvo odbrane je prvi put krenulo i u realizaciju konkretnih zadataka u PzM – zajedničkih vojnih vježbi. Takve aktivnosti predviđene su Individualnim partnerskim programom (IPP), odnosno listom aktivnosti sa “zajedničkog menija” koje svake godine nudi NATO, u kojima je Crna Gore izabrala da učestvuje. Kao podrška napretku u NATO integracijama, nedavno je sa Samita u Bukureštu stigla i pozivnica za Intenzivirani dijalog, odnosno otpočinjanje i političkih pregovora sa Crnom Gorom. Sljedeći skup lidera Alijanse 2009. godine, u slučaju da se saradnja nastavi ovim intenzitetom a preuzete obaveze završe na vrijeme, mogao bi biti ključan za Crnu Goru, odnosno može se očekivati dobijanje statusa kandidata za članstvo (MAP).
Na drugoj strani, u unutrašnjim odbrambenim pitanjima stvari ne stoje tako sjajno, posebno u zakonodavnoj oblasti, Strategija nacionalne bezbjednosti i Strategija odbrane, usvojene su samo na Vladi u skraćenoj proceduri a parlament potpuno zaobiđen. Takođe, u hitnom postupku donijeti su i Zakon o Vojsci i Zakon o odbrani. Sada će, ni godinu i po od usvajanja, sva četiri dokumenta pretrpjeti značajne izmjene. Osim toga, do sljedeće godine se ne očekuje Strategijski pregled odbrane, koji bi trebalo da konačno odgovori kakav sistem je potreban Crnoj Gori, od broja i strukture vojske, do civilne zaštite, preklapanja funkcija i nadležnosti sa policijom.
Uprkos svemu navedenom, a i sve većim naporima Vlade da promoviše ideju članstva u elitnom vojno-političkom savezu, ostaje činjenica da više od dvije trećine punoljetnih Crnogoraca i Crnogorki ne želi da vidi svoju državu u Alijansi.


Misije prvi ispit

Prvi ozbiljan NATO ispit pred domaćom javnošću na jednoj, i strateškim partnerima na drugoj strani, Crna Gora će imati ubrzo – donošenjem odluke o uključivanju u neku od operacija koje vodi Alijansa.
Iako je Predlogom zakona o misijama garantovan princip dobrovoljnosti, više od 400 pripadnika Vojske se već prijavilo za to, a potrebna je dvotrećinska skupštinska odluka.
Javno mnjenje u Crnoj Gori ne gleda blagonaklono na mogućnost da se crnogorski vojnik sa oružjem u ruci nađe u Avganistanu, ili nekom drugom zaraćenom području.
Princip da se bezbjednost države koja učestvuje u tim zadacima brani i na Bliskom istoku, teško da su i zemlje osnivači NATO-a mogle da objasne svojim građanima, a još teže će Crna Gora.
Ipak, Crna Gora se obavezala da će podržati mirovne misije Ujedinjenih nacija u Liberiji, Kongu, Timoru, ali i one koje pod mandatom UN vodi NATO – Avganistan, Kosovo, Bosna...


Razlozi protiv

Protivnici ideje da država postane punopravna članica Alijanse, najčešće navode rizik od terorističkih napada, militarizacije društva, ali i bombardovanje 1999. godine kao ralog zašto Crna Gora ne bi trebalo da ide tim putem. Najčešće saopštavani razlozi protiv članstva su:
- potencijalno povećanje rizika od terorističkih napada
- učestvovanje u NATO vođenim misijama koje su borbenog karaktera
- nametanje vojnih standarda bez obzirana na specifičnosti države
- glomazna administracija i birokratija
- uticaj velikih sila i nametanja njihove volje


Razlozi za

Zagovornici ideje o uključivanju u NATO najčešće saopštavanju argumente vezane za bezbjednost i investicije kao ključne zbog kojih bi Crna Gora trebalo da postane punopravan član Saveza. Najčešće saopštavani razlozi za članstvo:
- kolektivna bezbjednost
- izvjesniji put u EU preko NATO-a
- transformisan i uređen sistem bezbjednosti – civilna kontrola
- manji troškovi nego u slučaju samostalne bezbjednosti
- direktne strane investicijeDš. TOMOVIĆ

Primjetno je da se sve vise zahuktava kampanja pristalica uslaska u Nato. Ono sto se meni ne svidja je sto mi se cini da sve vise ta prica oko Nato-a dobija na neki nacin zvanicno primat u odnosu na pricu oko priblizavanja Eu.

Primjetno je da se sve vise zahuktava kampanja pristalica uslaska u Nato. Ono sto se meni ne svidja je sto mi se cini da sve vise ta prica oko Nato-a dobija na neki nacin zvanicno primat u odnosu na pricu oko priblizavanja Eu.
To je jedna strana problema - jer NATO insistira dominantno na vojnim i budzetskim standardima, dok su oni EU kopenhaski - mnogo komplikovaniji za nase junose.

A onda kad udjemo u NATO, i toj evropskoj integraciji mozemo prici mnogo lezernije i opustenije...

O argumentima NATO promotera nemam rijeci. Kakva priucenost, kakva povrsnost... Ulazak u klasicni vojni savez, oni brane ekonomskim i argumentima vezanim za poboljsanje demokratije. E pa...

Iz najnovijeg izvjestaja Nansen Dijalog Centra o pracenju NATO integracija u CG:

da u kontekstu regiona, Crna Gora na duži rok nije sasvim oslobodena bezbjednosno-odbrambenih briga. Iako je u svim kljucnim bezbjednosnim dokumentima, Strategiji nacionalne bezbjednosti I Strategiji odbrane, navedeno suprotno.
- Da na Samitu u Bukureštu Crna Gora nije docekana “raširenih ruku”, govori i podatak da se
svega nekoliko dana pred pocetak sastanka lidera NATO-a, nekoliko država protivilo da se Crna Gora pozove u Intezivirani dijalog, jer “nije dostigla dovoljan nivo reformi” potreban za otpocinjanje tog procesa.
- Ne ulijeva ohrabrenje da ce se u buducnosti proces NATO integracija voditi na pravi nacin. Celni ljudi sistema odbrane priznaju da država nema precizne procjene koliko ce gradane koštati put u
NATO. U ovoj fazi procesa, takav pristup je neadekvatan, jer država prakticno porucuje da nema preciznu racunicu i plan kakvu ce vojsku imati, koje jedinice ce razvijati, koje i kakvo ce naoružanje
i opremu kupovati i koliko ce to koštati, koliko ce novca biti potrebno za izgradnju novih ili unapredivanje postojecih adiministrativnih kapaciteta u toj oblasti, kao na koji nacin i sa koliko sredstava ce finansirati doprinos miru u svijetu, ucestvovanjem crnogorskih vojnika u
medunarodnim operacijima. Osim toga, Vlada ne saopštava ni kolika je procjena troškova kampanje o prednostima NATO-a koju je zapocela, iako se cesto ponavlja da je “vecinsko raspoloženje gradana” cilj vladinih
aktvnosti. - Finansijsko poslovanje Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore za 2007. godinu po prvi put i
istoriji Crne Gore, je predmet revizije ovlašcenih institucija za taj posao. Ustavom je normirano u clanu 129, stav 2, da je Vojska CG "pod demokratskom i civilnom kontrolom", što predpostavlja i
punu, nezavisnu, strucnu i institucionalnu kontrolu finansijskog mendžemnta bezbjednosnih snaga. Shodno clanu 144 Ustava, reviziju finasijskih izvjestaja Vojske i nadležnog ministarstva odbrane
sprovodice Državna revizorska institucija, koja shodno Zakonu o Državnoj revizorskoj instituciji utvrduje Godišnji plan kojim se odreduju subjekti revizije.
- Još mjesecima prije otvaranja parlamentarne rasprave o Zakonu o misijama, ta tematika je izazvala burne reakcije u javnosti. Uprkos cinjenici da taj propis obezbjeduje princip dobrovoljnosti
za sve pripadnike vojske, policije i državne uprave, što je odredba koju vecina zakona ni u razvijenim zemljama ne sadrži, mnoge stravke u tom propisu nijesu precizno definisane niti razradene. U zakonu nema preciznog objašnjenja na šta se odnosi termin “medunarodne misije”, karaktera i UN misija oržavanja mira, u kojima crnogorski predstavnici ucestvuju samo kao
diplomatski posmatraci, bez oružja. Takode, zakonom je predvideno da je samo za upucivanje vojnih jedinica potrebna skupšinska odluka, jer je rijec o osoblju koje ide sa oružjem, dok je za ostale dovoljna vladina odluka.
Problematicna je i odredba da je za slanje jedinica policije, koje, takode, idu u misije sa oružjem, nije potrebna odluka skupštine. Takode, nakon što pripadnik vojske potpiše izjavu da je
zainteresovan za ucešce u medunarodnim opreracijama, u slucaju da odustane od toga, rizikuje otkaz i druge sankcije u jedinici. Osposobljavanje i opremanje vojske za te namjene je pocelo, ali je broj onih koji su spremni i dalje
ispod predvidenog plana. Stice se utisak da se državnom vrhu previše žuri da ispuni tu medunarodnu obavezu, te je to jedan od razloga za odredene kadrovske promjene koje su bile veoma interesantne javnosti.
u resorima važnim za NATO integracije i dalje nije adekvatna. Nastavlja se
praksa dovodenja na kljucne funkcije u Ministarstvu odbrane kadrova koji nemaju nikakvo iskustvo u sistemu odbrane, a posebno u medunarodnojj odbrambeno - vojnoj saradnji. Na drugoj strani, uprkos u primjetnom vecem angažmanu posljednjih mjeseci u NATO aktivnostima, u Ministarstvu
inostranih poslova ista osoba uvodi Direkciju za NATO i Direkciju za EU. - Politika promovisanja NATO-a se pocinje shvatati elitisticki i monopolisticki proces i aktivnost sa
previše novca, što onda poravi kontra efekat. Za ovakvu percepciju su iskljucivi krivci propagndaisticki NVO-i sa takvim pristupom u osmišljavanju aktivnosti. Sa druge strane rad
Koordinacionog tima se ocjenjuje pozitivnim, ali su pred njim najveci izazovi upravo u narednom periodu.
- Kadrovska organicenje su kljucan razlog cinjenice da formiranje vojno-diplomatske mreže ide jako sporo. Za sada je samo u Sloveniji vojni ataše preuzeo dužnost. I dalje u Misiji u Briselu nedostaje od pet do osam ljudi, a sa postojecim kapacitetima nije obezbjedeno cak ni fizicko
prisustvo crnogorskih predstavnika na kljucnim NATO komitetima. Ohrabrenje je to što su se susjedne zemlje ponudile da školuju crnogorske oficire za diplomatske misije, jer ne postoje
nacionalni kapaciteti za to. - Odbor za bezbjednost i dalje samo marginalno prati dešavanja u sistemu odbrane, posebno kada
su u pitanju zvanicna dokumenta koja idu prema NATO-u. Do sada na sjednicama tog tijela nije razmatran niti jedan od seta PARP niti IPAP dokumenata. Takode, odbor nije razmatrao predloge za vojne izaslanike, iako su se celni ljudi Ministarstva odbrane ne ranijim sjednicima obavezali na
to. Rasprava o zakonu o misijama takode je bila površna i štura, a predstavnici MO nijesu obezbjedili nikakva dodatna objašnjenja poslanicima, osim onoga što je vec navedeno u zakonu.
- Programe demilitarizacije i rješavanje viška naoružanja od starta prate brojni problemi. Prvo je topljenje tenkova u okviru MONDEM-a kasnilo više mjeseci, da bi u drugoj fazi neki donatori imali
primjedbe na nacin kako se njihova sredstva troše, na planove da se dio municije koji je trebalo uništiti, pokušavao prodati, ali i kompletan odnos Ministarstva odbrane prema tom poslu. Tehnicki sporazum sa SAD još je više uzburkao crnogorsku javnost propustima oko izbora
kompanije u Crnoj Gori koja ce uništavati “strele”, izbora lokacije i poligona za uništavanje. Relizaciju tog programa su pratili višednevni protesti mještana Župe kod Nikšica, zbog kojih se negodovanja mještana, koji su se žalili na velike posljedice u svojim domacinstvima od
detonacija.Veliki je propust cinjenica da su razni vladini resori obezbjedili sve potrebne dozvole za taj posao, iako nije izradena detaljna procjena uticaja na okolinu prije nego što su pocela oba projekta uništavanja viška naoružanja i municije.
- Upozorenja civilnog sektora i opozicije da se kljucna odbrambena dokumenta ne donose na
brzinu, bez široke rasprave i prije usvajanja Ustava, pokazala su se opravdanim. Vlada je trenutno u sitauciji da i Strategija nacionalne bezbjednosti i Strategija odbrane, kao i Zakoni o vojsci i odbrani moraju pretrpjeti znacajne izmjene. Sva cetiri dokumenta se rade u isto vrijeme, uprkos
ogranicenim administrativnim kapacitetima Crne Gore u toj oblasti, što nanovo ne ohrabruje da ce biti valjano uredeni. Osim toga, Uredba o novoj organizaciji vojske i Strategijski pregled odbrane još nijesu završeni, što dovodi u pitanje legitimitet brojnih odluka koje se donose u sistemu
odbrane.
- Najava Ministarstva odbrane da ce voditi kampanju "da li i zašto u NATO", u ovom momentu je ostala samo na nivou - najave. I dalje se uz pominjanje Alijanse pominju prefiksi “bez alternative”, cak i sa izjavama da NATO “nije kriv za bombardovanje Murina”, a intezivna medijska aktivnost
Vlade svodi se uglavnom na to da se predstave iskljucivo pozitivna iskustva zemalja koje su ranije prošle taj proces. Zabrinjavaju i najave zvanicnika da ce ako okrugli stolovi, seminari i predavanja eksperata ne daju
razultate i ne povecaju podršku gradana iznad polovicne, krenuti u kampanju “od vrata do vrata”. iako visoki zvanicnici NATO-a prlikom posjeta Crne Gore porucuju da Alijansa “ne ide od vrata do
vrata, ne kuca i ne moli nikoga”.

http://www.infoizbor.org/images/NATOwatchdog_2.pdf

Za misiju u Avganistanu 5,5 miliona EUR godišnje

Zoran Bukvić 30/06/2008 12:35
Podgorica - Kada se govori o priključenju Crne Gore NATO-u, dva pitanja, cijena članstva i vojne baze, izazivaju posebna interesovanja, a o njima se malo i nepotpuno govori.

NATO je međuvladina organizacija čiji članovi daju sredstva koja su potrebna za njegov svakodnevni rad i obezbjeđenje uslova za konsultacije, donošenje odluke te, kasnije, primjenu dogovorene politike i aktivnosti.

Zemlje članice u zajedničku blagajnu NATO-a godišnje uplaćuju oko 0,5 odsto svog vojnog budžeta.
Hrvatska je 7.maja u Briselu završila pristupne razgovore sa NATO-om na kojima je utvrđen iznos od tri miliona eura koji će kao članica Saveza uplaćivati godišnje u zajednički budžet, a to je 0,48 odsto od planiranih sredstava za odbranu za 2008.godinu (oko 622 milion eura).

Po toj metodologiji, da je Crna Gora članica NATO-a, za 2008.godinu morala bi da uplati u NATO kasu oko 200.000 eura (0,5 odsto od planiranih 40 miliona eura za odbranu).

Članice NATO-a po pravilu izdvajaju za odbranu 2% BDP, što je više od iznosa koji izdvajaju neke koje nijesu članice.

Na primjer, nečlanice Austrija i Švajcarska izdvajaju 0,9% odnosno 1%, a članice Slovačka i Italija 1,87% odnosno 1,8%. Hrvatska je za 2008.godinu za odbranu planirala sredstva u iznosu od 1,9 odsto BDP, a Crna Gora od 2% BDP.

Zemlje članice NATO same finansiraju troškove svojih snaga u misijama. Godišnji troškovi (dnevnice, troškovi prevoza, hrane, smještaja, opreme i dr.) za učestvovanje Hrvatske vojske (300 pripadnika) u Avganistanu su oko 34 miliona eura, od čega samo za dnevnice (90 eura) oko 10 miliona eura, a sve to finansira Hrvatska iz svog budžeta.

Kada bi Crna Gora imala u Avganistanu samo 50 vojnika, to bi Crnu Goru godišnje koštalo oko 5,5 miliona eura. Dnevnica pripadnika Vojske Crne Gore za učestvovanje u misijama iznosiće 100 eura.

Vojska Crne Gore ima samo helikopterske jedinice, pa se ne zna ko će nam obezbjeđivati vazdušni prostor i po kojoj cijeni. Slovenija je morala Turskoj za godinu dana da plati 20 miliona eura za zaštitu vazdušnog prostora.

Pristupanjem Hrvatske u NATO čitav vazdušni prostor besplatno će biti dostupan NATO-u, a do sada su mogli da koriste samo određene vazdušne koridore i to uz naplatu.

Cijenu novog naoružanja nemoguće izračunati

Cijenu opremanja Vojske Crne Gore naoružanjem i vojnom opremom sada je nemoguće izračunati, jer osim brojne veličine, 2.400 pripadnika, još se ne zna organizacijsko-formacijska struktura Vojske.

Vojska Crne Gore moraće da promijeni i naoružanje koje je funkcionalno, ako nije po NATO standardima. Bogate članice NATO-a drže 80% svjetske proizvodnje naoružanja, a da bi zadovoljili NATO standarde, Crna Gora će morati da kupuje naoružanje od njih.
Oko 8.000 NATO baza u zadnjih desetak godina je otvoreno i/ili zatvoreno u svijetu uvijek po sličnom scenariju. Baza se otvori, dođu vojnici i zagade zemlju, vodu i okolinu, stanovnici tek tada reaguju i NATO je primoran da napusti to mjesto.

Američki genaral i zamjenik komandanta Savezničkih snaga u Evropi, Charles Wald, u aprilu mjesecu 2007.godine izjavio je kako će NATO većinu svojih vojnih baza preseliti iz Zapadne Njemačke u nove članice Saveza.

Spomenuo je Sloveniju i bio je u pravu. U Sloveniji, u Cerklju ob Krki, preuređuje se aerodrom za prihvat NATO aviona, mada je Sloveniji obećano da se kod njih neće graditi baze
Aerodrom Cerklje je udaljen oko 20 kilometara vazdušne linije od hrvatskog vazdušnog prostora i unutar je 10 kilometara od nuklearne elektrane Krško, dok u Evropi zakon propisuje da se aerodrom mora nalaziti najmanje 50 kilometara od nuklearne elektrane.

Vojni stručnjaci kod izbora mjesta za buduću vojnu bazu poseban značaj daju:
- blizini budućih ratišta- zbog smanjenja troškova prevoza
- zemlji u kojoj ne postoji dobra zakonska regulativa po pitanju ekologije i gdje je, smanjen pritisak javnosti za izgradnju baze
- jeftinoći (zemlje koje nude prostor besplatno ili same snose dio troškova baze) i prirodnim ljepotama zemlje domaćina.

«Pomoć zemlje domaćina»

U posljednje vrijeme NATO realizuje koncept HNS (Host Nation Support) ili “pomoć zemlje domaćina”. Koncept “pomoć zemlje domaćina” je međunarodna obaveza koju prihvata zemlja članica Saveza, a sadrži pružanje civilne i vojne pomoći u miru, u vanrednim situacijama, krizama i za vrijeme sukoba NATO snagama koje su privremeno smještene na teritoriju zemlje domaćina, izvode operacije ili samo prolaze kroz teritoriju.

Znači da ne postoje NATO baze, već baze koje će koristiti NATO. Tako da je svejedno je li to stara baza zemlje domaćina, ili obnovljena i modernizovana ili novoizgrađena baza, je li tamo NATO i vojska domaćina ili samo NATO, je li to civilna luka koja će primati i NATO brodove i sl.
Ne postoji zemlja članica NATO-a koja nema bazu, ali postoje zemlje koje nijesu članice, ali imaju NATO baze.Trenutno se grade tri vojne baze (u Češkoj, Bugarskoj i Rumuniji) uz bazu u Cerklju koja je četvrta u nizu. Baze mogu biti stalne i nestalne, kao što se gradi u Cerklju.

U Hrvatskoj je NATO zainteresovan za tri lokacije:
1. Zemunik kraj Zadra, jer je Zadar u vrhu Evrope po broju vedrih dana, što je povoljno za vazduhoplovne snage;
2. Lokaciju u okolini Dubrovnika, radi pomorske kontrole Jadrana i
3. Vojni poligon na Slunju.

Svaka zemlja na čijem području se nalazi NATO baza sufinansira jedan dio njenih troškova. Japan, na primjer pokriva 95% troškova američkih baza na svojoj teritoriji, a Italija snosi 41% troškova.

Vojne baze su nespojive sa lokalnim razvojem, a u italijanskim sredinama u kojima one postoje (Aviano, Vičenca i Sardinija) nema uslova za razvoj poljoprivrede, turizma, otežan je lokalni promet, a poslovi koji se nude tamošnjem stanovništvu su obično privremeni i slabo plaćeni.

U okruženju od 20-tak kilometara oko baze Aviano nemoguće je dobiti sertifikat za organsku proizvodnju u poljoprivredi.

Juce predstavljeno istrazivanje CEDEM-a - prilicno kontradiktorno istrazivanju CEMI-ja

Opada podrška ulasku u NATO

Prema istraživanju CEDEM-a 46,7 odsto ispitanika protivi se ulasku u NATO, 26,3 je za, a 27 procenata nema određeno mišljenje.
U odnosu na avgust 2006. godine, broj isptanika koji se protive ulasku u NATO porastao je za čak 15,3 odsto, dok je građana koji to podržavaju manje za 10,6 odsto.
Indikativno je i da se smanjuje broj ispitanika koji ranije nijesu imali određeno mišljenje o ulasku u NATO, odnosno da je trend da se oni sada protive članstvu u toj organizaciji.
„Nije tačno da je većina građana za ulazak Crne Gore u NATO“, istakao je Bešić.
Nedavno istraživanje, koje je radio CEMI, pokazalo je da više od 50 odsto građana smatra da Crna Gora može imati koristi od članstva u NATO.
Bešić je pojasnio da se do tog rezultata došlo zbog formulacije postavljenog pitanja i metodologije istraživanja, istakavši da je prisutan negativan trend oko ulaska Crna Gore u NATO

1. MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI

Plenarnom sjednicom čija je glavna tema bila politički okvir saradnje, u Briselu je krajem juna započeo Intezivirani dijalog(ID) između NATO-a i Crne Gore. Osim političkih pitanja, na dnevnom redu su bila i ona koja se odnose na izbjeglice i raseljena lica, kao i reformu sudstva. Početkom septembra započela je i druga runda tematskih razgovora u okviru ID-a, posvećenih odbrambenim i bezbjednosnim pitanjima. ID predstavlja proces nadogradnje političkog dijaloga između NATO-a i zemlje s kojom se vodi, i obuhvata širok spektar oblasti, od političkih i vojnih, preko finansijskih do bezbjednosnih.
- Broj aktivnosti u kojima će Crna Gora ove godine učestvovati u Partnerstvu za mir smanjen je sa 69 na 48. Odluka o odustajanju od učestvovanja u nekim programima u Individualnom partnerskom programu (IPP), za koje je krajem prošle godine postignuta saglasnost u Briselu, donijeta je u dogovoru sa NATO zvaničnicima.
- Predložena je nova organizacija Ministarstva odbrane po kojoj se predviđa osnivanje Direktortata za NATO. Nova organizaciona jedinica trebalo bi da kooridinira rad vojnog dijela crnogorske misije u NATO-u. Takođe, Direktorat bi trabalo da koordinira aktivnostima MO koji se realizuju u saradnji sa drugi vladinim resorima u NATO integracijama.
- Komanda KFOR-a zainteresovana za korišćenje kapaciteta crnogorske vojske za privrmeni odmor trupa NATO prilikom njihovog prolaska kroz Crnu Goru.
- Proširena vojno-diplomatska mreža, imenovanjem vojnih atašea u Vašingtonu i OEBS-u. Najavljena imenovanja vojnih izaslanika u Berlinu i NATO komandi u Napulju.
- Tokom ljeta brojni su bili bilateralni susreti zvaničnika Vlade vezano za NATO integracije.

2. ZAKONSKA REGULATIVA

- Zbog bojkota plenarnih zasijedanja Skupštine od strane opozicije, Zakon o misijama nije dobio dvotrećinsku podršku 20. juna. Prema proceduri, o tom aktu se Skuptina ponovo može izjasniti za tri mjeseca, kada je za donošenje zakona potrebna prosta većina. Nakon toga, odluku o ušestvovanju u konkretnoj misiji mora donijeti Skupština, takođe prostom većinom. Predviđeno je da predlog takve odluke mora da sadrži konkretne podatke u koju misiju se ide, koliko dugo traje mandat, precizan broj i zadaci pripadnika vojske koji se upućuju...
- Vlada Crne Gore donijela je uredbu kojom se definišu zarade profesionalnih pripadnika Vojske u međunarodnim mirovnim operacijama, kao i naknade u slučaju bolovanja ili zarobljeništva. Uredba se odnosi i na primanja pripadnika Vojske u vojno-diplomatskim misijama. Predviđeno je da iznosi dnevnica za profesionalne pripadnike vojske zavise od vrste misije, bezbjednosnih rizika, geografskih i klimatskih uslova, a visinu primanja vojnika utvrđuje ministar odbrane.
- Formirana vladina komisija za izmjene Strategije nacionalne bezbjednosti, Strategije odbrane, zakona o vojsci i odbrane. Počeo rad na iradi Strategijskog pregleda odbrane, kao i Strategija dugoročnog razvoja sietma odbrane.
- Odbor za bezbjednost i odbranu preložio Zakon o parlamentarnoj kontrol službi bezbjednosti, koji bi trebalo da preciznije definiše obim i suštinu nadležnosti parlamenta i odbora u nadzoru službi bezbjednosti i odbrane. Osim zakazivanja posjeta i načina organizovanja sjedinica, Nacrt tog zakona precizira mehanizme za sprovođenje parlamentarne istrage, konsultativnog i kontrolnog saslušanja, koja joj prethode, ali i utvrđuje obavezu predstavnika državnih organa iz oblasti odbrane i bezbjednosti da se odazovu pozivu tom skupštinskom tijelu. Novom verzijom zakona o parlamentarnoj kontroli službi bezbjednosti predviđeno je i da sve sjedinice Odbora budu zatvorene za javnost, “zbog važnosti informacija o kojima se raspravlja”, te da se “po potrebi otvaraju za javnost”.


3. VOJSKA CRNE GORE

- Kao i u prvom ciklusu kada su uništene rakete strela 2M, realizacije Tehničkog sporazuma stopirana zbog protivljenja mještana Župe kod Nikšića. Na lokalitetu Borova brda u Župi planirano je da se uništi oko 350 tona viškova municije i naoružanja, a i taj posao je povjeren nikšićkoj kompaniji “Booster”, poznatoj po ekploziji u Viru. Nakon najave da će ta municija biti uništena u Župi, mještani organizovali višednevne proteste i postavili barikade prema lokalitetu Borova brda.
Na drugoj strani, nastaveljena je realizacija drugog programa rješavanje viškova naoružanja i municije, MONDEM, koji se sprovodi u saradnji sa UNDP-om i OEBS-om. Više od 25 tona toksičnih supstanci koje su ključni sastojak napalma (avionskih bombi), kao i više od 128 tona oksidatora i raketnog iz vojnih sladišta u Pristanu kod Tivta je neutralizovano, i iz Luke Bar transportovanu u Švedsku gdje će biti uništeno.
- Ministarstvo odbrane saopštilo da je u vojnim skladištima u Crnoj Gori, u neodgovarajućim uslovima, oko 9.000 tona viškova naoružanja i municije. MO zatražilo pomoć svih državnih organa i međunarodnih donatora kako bi se u što kraćem roku taj problem riješio.
- Počela obuka 85 oficira, podoficira i profesionalnih vojnika za ušešće u mirovnim misijama. Prvi segment obuke odnosi se na fizičku spremu i učenje engleskog jezika.
- Nakon više od 10 mjeseci, oslobođen kapetan bojnog broda Ilija Brčić. Komisija italijanskog Apelacionog suda je odlučila da odbije zahtjev hrvatskog suda za izručenje kapetana Brčića, koga je splitski Županijski sud 1993. godine u odsustvu osudio na 15 godina. Oslobođen je jer su italijanske sudske vlasti zaključile da je u Hrvatskoj vođen nepravedan sudski postupak, jer je odluka donešena u odsustvu kapetana Brčića koji nije bio ni obaviješten, kao i da nema garancija da će se u budućnosti voditi pravedan postupak u toj zemlji.
- Vladi preložena nova formacija Vojske sa brigadnim sistemom i 2.345 pripadnika. I dalje svega iznad polovična popunjenost sastava profesionalnim vojnicima.
- Na redovnom trenažnom letu, u reonu Skadarskoj jezera pao školski avion “UTVA-75” Vojske Crne Gore. Dvočlana posada je, poslije udara u žice dalekovoda, prinudno spustila avion na vodu. Komadant vazduhoplovstva formirao komisiju koja bi trabalo da ispita uzroke nesreće.
- Crna Gora je jedina država u regionu koja je u posljednjih deceniju i po dobila posebnu dozvolu njemačke vlade da uveze oružje marke “hekler i koh“. Nakon šestomjesečnih provjera, koje su se, između ostalog, odnosile i na bezbjednosnu i političku situaciju u državi, Vlada Njemačke je dala zeleno svjetlo za izvoz tog naoružanja iz njemačke fabrike. Oružje i oprema te firme u vrijednosti od oko 1.124.000 eura namijenjeno je Brigadi za specijalne operacije.
- U vrijeme ponovnih zahtjeva iz Hrvatske za vraćanje u Split, čuveni jedrenjak „Jadran“ 17. avgusta proslavio 75 godina od porinuća.
- Vojska Srbije saopštila da postoje nagovještaji da će do kraja godine jedan broj aviona “supergaleb” sa aerodroma u Golubovcima biti prebačen u Srbiju. Ministarstvo odbrane Crne Gore demantovalo da je postignut konkretan dogovor oko zahtjeva Vojske Srbije za preuzimanje aviona “supergaleb”, i saopštilo da mješovita komisija koja razmatra zahtjeve o povraćaju imovine sa obje strane treba da zasjeda u septembru. Umjesto aviona, Crne Gore potražuje ratne zastave iz Drugog svjetskog rata koji su nakon referenduma ostale u Srbiji.

4. NATO KAMPANJA

- Rezultati ispitivanja javnog mnjena o NATO koji su sprovele dvije NVO, pokazali potuno različitu sliku o tome kolika je podrška građana za članstvo u tom savezu:
Prema istraživanju koje CEDEM sprovodi duži vremenski period, kvartalno, 46,7 odsto ispitanika protivi se ulasku u NATO, 26,3 je za, a 27 procenata nema određeno mišljenje.
U odnosu na avgust 2006. godine, broj isptanika koji se protive ulasku u NATO porastao je za čak 15,3 odsto, dok je građana koji to podržavaju manje za 10,6 odsto.
Na drugoj strani, telefonska anketa CEMI-a koju je finansirala ambasada SAD u Podgorici, pokazala je da više od polovine građana (51 odsto) smatra da bi članstvo u NATO-u koristilo Crnoj Gori.
Stručnjaci pojasnili da je do razlike u rezultatu došlo zbog formulacije postavljenog pitanja i metodologije istraživanja, a mnogo od njih saglasni da je prisutan negativan trend oko ulaska Crna Gore u NATO.
- U organizaciji “Alfa centra” iz Nikšića održan petodnevni međunarodni skup o NATO integracijama, “REACT 2008”, jedan od rijetkih na kojem su se čuli različiti stavovi o tom savezu. Skup je održan u selu Crkvičko Polje u opštini Plužine, u organizaciji, a organizatori saopštili da to zabačeno selo nije slučajno izabrano, jer NATO nije “pitanje iskljušvo elite, već svih građana Crne Gore”.
- Više stranih zvaničnika i međunarodnih eksperata upozorilo da kampanju za ulazak u NATO u Crnoj Gori ne treba voditi reklamiranjem Alijanse, već je neophodno prikazivati realnu sliku te organizacije. No, i dalje se mogu čuti ocjene od propagndističkih NVO-a, da je olduka samo jedna i da sada treba raditi na postizanju podrške kod javnog mnjenja, što je suprotno od osnovnog principa i suštine demokratije, koju baštine sve zemlje članice.
- Nastavljano sprovođenje aktivnosti iz drugog Akcionog plana o implemetaciji Komunikaciona strategije, organizovanjem panela i diskusija o koristima članstva u NATO-u. Najavljena posjeta članova Kooridinacionaog tima i novinara sjedištu Aijanse u Briselu.
- Na Fakultetu za političke nauke preloženo osnivanje Centra za evro-atlantske integracije.
- Prema predloženoj novoj organizaciji Ministarstva odbrane, osniva se i Uprava za odnose sa javnošću. Plan je da osim redovne komunikacija sa medijima, ta služba aktivnije učetvuje u promociji NATO ideje.
- Osim predstavnika Vlade, odnosno svih resora koji imaju veze sa NATO integracijima, u Koordinacionom timu za implementaciju Komunikacione stretegije i evro-atlanstkim ingeracijeima trabalo da budi i predstavnici Skupštine i institucije predsjednika.

GLAVNE OCJENE

- Uprkos formalnom napredku u NATO integracijama, nastavku aktivnosti u procesima PARP i IPAP, i otpočinjanu Inteziviranog dijaloga, u suštinskom smislu NATO integracije prate preambiciozni planovi i loše procjene sopstvenih mogućnosti. Paralelno sa najavama zvaničnika da na sljedećem samitu Alijanse “sa pravom” očekuju poziv u Akcioni plan za članstvo(MAP), odnosno dobijanje statusa kandidata, procjene sposobnosti države su zakazale na prvom ozbiljnom testu - zajedničkim godišnjim aktivnostima sa vojskama ostalih članica u Partnerstvu za mir. Dogodilo se upravo ono na šta su upozoravali brojini partneri iz regiona koji su godinama ranije prošli put kojima na Crna Gora upravo kreće - da se NATO-u ne obećava više nego što se može ispuniti, Tako je Crne Gora jedna od rijetkih država koja je na samom startu morala da smanji, već dogovoreni broj aktivnosti u prvom Individualnom partnerskom programu.
- Obećanja međunarondim insitucijama i partnerima, na šta uostalom obavezuju i NATO integracije, da bi Crna Gora u reformisanju svog sektora bezbjednosti trebalo da racionalizuje svoje izdatke i izbjegne dupliranja funkcija u vojsci i policiji ostala su na - obećanjima. Za sada ništa konkretno nije preduzeto po tom pitanju, pa tako antiterorističke i helikopterske jedinice, kao i oblaska zaštita postoje i u Vojsci i Policiji. A Crna Gora je vjeovatno jedina država koja teži zapadnoj demokratiji u kojoj je broj pripadnika policije dva i po puta veći o onog u oružanim snagama.
- Pozitivno je da su se u proces NATO integracija napokon intezivnije uključili i drugi resori u Vladi, ali nažalost još u nedovoljnoj mjeri, s obzirom na suštinu tih integracija koje se odnosi na cijelo društvo. Ministarstvo inostranih poslova se aktivno uključilo u proces oko Inteziviranog dijaloga, ali i predstavnci MUP-a i Uprave policije u programima PARP i IPAP koji se odnose na reformu cjelokupnog sistema bezbjednosti, ne samo na odbranu.
- Oštre reakcija javnosti na najavu da su NATO snage sa Kosova zainteresovane za korišćenje kapaciteta crnogorske vojske za smještaj svojih trupa, kao i intezvno medijska aktivnost Ministarstva odbrane da ubijedi javnost da nije riječ o mogućoj NATO bazi, ponovo su otvorile priču o tome kakve je sve aranžmane skopila Vlada sa Alijansom potpisujući razne tranzitne sporazume po kojima NATO vojnici imaju poseban status na teritoriji Crne Gore.
- U zakonodavnoj oblasti i dalje na snazi status da svi ključni odbrambeni dokumenti nijesu usaglašeni sa Ustavom, a nema indicija da će rad na obje strategije, i nacionalne bezbjednosti i odbrane, kao i zakona o vojsci i odbrani biti završen do kraja ove godine. Unutar Vladine komisije za izmjenu Strategije nacionalne bezbjednosti trenutno najviše polemika izaziva odredba po kojoj bi u listu oružanih sila trebalo svrstati i policiju, čemu se oštro protive strani eksperti angažovani na tom poslu.
- Iako je upravo Odbor za bezbjednost i odbranu predložio Zakon kojim će se precizno definisati ovlašćenja tog skupštinskog tijela, kako bi se njegova uloga u demokratkoj kontroli sistema bezbjednosti intezivirala, predstavnici vladajuće strukture u odboru odbili da podrže kolege iz opozicije da se zakaže sjednica posvećena problemima viškova naoružanja i muncije u Crnoj Gori. „Bure baruta“ od 9 hiljada tona u vojnim skladištima širom Crne Gore, nije bio dovoljno jak razlog za sazivanje sjednice Odbora, a na predhodnim sjednicama tog tijela nastavljena je praksa podžavanja zakonskih rješanja Vlade iz tog sektora bez kvalitetne rasprave.
Osim toga, iako je u prvobitnoj verziji zakona o parlamentarnom nadzoru službi bezbjednosti bilo predviđeno da članovi odbora mogu ići u nenajavljene posjete službama bezbjednosti, tu odredbu je predlagač u startu izmijenio, tako da je svaku posjetu potrebno najaviti najmanje 24 sata ranije. Među predlagačima nije prošla ni odredba da predstavnik opozicije bude na čelu odbora, niti da sve sjednice budu otvorene za javnost.
- Ministarstvo odbrane je žestokom medijskom kampanjom pokušavalo da ubijedi javnost u ispravnost odluke da se viškovi naoružanju uništavaju u Župi, istovremeno pokušavajući da se ogradi od načina izbora firme i lokacije, navodeći da su takvu odluku donijeli američki partneri a ne Ministarstvo. Uprkos tome, mještani Župe poučeni iskustvom iz Vira, kada je ista firma bila u poslu, ni po drugi put nijesu dozvolili da se u njhovom komšiluku uništi na stotine tona viškova naoružanja, Pitanja kako je ista firma dobila posao iako još nijesu uvrđeni razlozi ekspolozije u Viru, kako joj je produžena dozvola, ko garatnuje da je lokacija u Župi bezbjedna, na osnovu kojih parametara, da li su zadovoljeni ekološki standardi…i ovog puta su ostala bez odgovora.
- Za razliku od Tehničkog sporazuma sa SAD, istovjetan program za uništavanje viškova MONDEM ne izaziva negativne reakcije javnosti. Program čiji su glavni donatori nordijsko-baltičke zemlje, Velika Britanija i druge evropske zemlje, do izbora firme koje će dobiti posao dolazi na međunarodnom tenderu, koriste se kapaciteti i posebno izgrađeni poligoni za uništavnja viškova u kompanijama koje imaju kapaciteta za takav posao, a ono što nije moguđe obaviti u Crnoj Gori, uz značajna finansijska ulaganja se izvozi i uništava u inostranstvu.
- Ni do danas nijesu saopšteni rezultati interne istrage o tome kako je uhapšen Ilija Brčić – ko je od nadležnih znao a ko nije za hrvatsku potjernicu, i ko je odgovoran što je čovjek sa interpolove liste poslat kao zvaničan predstavnik Crne Gore u Napulj. I tadašnji premijer Šturanović , i ministar odbrane su najavili interne istrage, prvi u cijeloj vladi, a drugi u Ministarstvu odbrane, ali nije saopšteno ni da li je istraga uopšte sprovedena ni kakvi su njeni rezultati
- Preovladujuća je i dalje neadekvatnu kampanju u koji se horski ponavlja priča o „nemjerljivim koristima od članstva NATO-u“, koju prate navodi o iskustvima drugih zemalja, a ne navodeći ikakve konkretne primjere potencijalnih bezbjednosnih prijetnji koji bi bile razlog za uključivanje u jedan vojni savaz, niti bezbjednosnih, ekonomskih ili socijalnih benefita po Crnu Goru u slučaju punopravnog članstva. Već godinama je primjetan nedostatak iole ozbilje analize o finansijskim askpektima NATO integracija, koliko će put u članstvo koštati, mogućim alternativama u bezbjednosnom sektoru...
- Druga iritirajuća floskula koju često ponavljaju zagovornici ideje članstva u NATO je i „građani nemaju dovoljno informacija“, jer „kada bi znali kako je dobar NATO, podrška bi bila mnogo veća“, iako je nakon godinu dana intezivne Vladine kampanje o promociji vrijednosti koje nosi članstvo u tom savezu, podrška sve manja.
- Proagandistički i neutemeljeni nastupi pojedinaca sa lošim imidžom, direktno utiču na pad podrške ulasku u NATO. Nastupi koji su u supornosti sa demokratskim principima, prave kontraefeketa. Ukoliko se želi ulazak u NATO, a on je nemoguć bez podrške javnog mnjenja, treba razmisliti o daljem davanju prostora za aztivnosti takvim pojedincima.
- I dalje se novac poreskih obveznika troši na filmove o iskjučivo pozitivnim iskustvima Hrvatske i Slovenije i sillčnih država, i na organizovanje skupova na kojima praktično pet istih učesnika, sa identičnim prezentacijama od skupa do skupa, ponavlja kako je NATO najbolje rješenje za Crnu Goru. Na malo medijskom protoru u maloj državi kakva je Crna Gora, to ne prolazi bez reakcija.
- Koristeći u političke svrhe malu podršku građana za NATO, parlamentarne stranke koje su protivnici ideje članstva u tom savezu takođe su posljednjih mjeseci intezivirali obraćanja javnosti. Ipak, i tu kampanju prati nedostatak ozbiljne analize, konkretne argumnetacije, ili iznošenja predloga o alternativnim modelima učestvovanja ili saradnje sa tim savezom. Sve se svodi na dnevno-političku kritiku onoga što Vlada uradi, kao i podsjećanje na NATO akciju iz 1999.godine.

PREPORUKE

1. Uključiti sve državne resore da se napravi kvalitetna i objektivna analiza o stvarnim potrebama, ali i realnim mogućnostima Crne Gore u procesu NATO integracija. Na taj način izbjeći negativn imidž države koja preuzima obaveze koje nije u mogućnosti da sprovede do kraja. Dodatno ukazivati na potrebu malih zemalaja na multilateralizmu, kao idelnom metodu zastupanja svojih interesa i NATO kao jednom od ključnih.
2. Obezbjediti zakonske uslove za racionalizaciju u bezbjednosnom sektoru. Posebno intezivirati rad na Strategijskom pregledu odbrane, kako bi se konačno dobio odgovor na pitanje koje su stvarne potrebe Crne Gore u sistemu odbrane i bezbjednosti, bez dupliranja funkcija i nadležnosti u Vojsci i Policiji.
3. Intezivirati mehanizme parlamantarne i civilne kontrole, posebno rad skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Proširiti opseg tema o kojima će se raspravljati na sjednicama tog skupštinskog tijela, posebno kada je riječ o NATO integracijama i donošenju dokumenata vezano za pristupanje tom savezu.
4. Stvoriti uslove za otpočinjanje javnog dijaloga o prednostima i manama članstva u NATO-u, bezbjednosnim prijetnjama i finansijskim efektima. Izbjegavati propagandističku retoriku, argumente „NATO je bez alternetive“, kao i revanšizma prema strukturama koje ne podržavaju članstvo.
5.Problem viškova naoružanja rješavati na transparentan način, posebno u poštovanju procedura za odabir kompanija i lokacija za taj posao. Posebno voditi računa o bezbjednosnim i ekološkim standardima u realizaciji tih aktivnosti. Obezbjediti uslove za adekvatno skladištenje viškova, posebno u skladištu u Brezoviku, kako bi se ne vrijeme preduprijedile moguće nesreće širokih razmjera.
6. Ne potcjenjivati ulogu i značaj civilnog sektora. U medijima otvoriti prostor za sučeljavanja stavova neistomišljenika, ali za primjere koji govore o nepovoljnim efektima članstva u NATO-u. Iskrenom kampanjom i istinskim dijalogom, pokazaće se da su benefiti mnogo veći.
7. Intezivirati aktivnosti na izgradnji kadrovskih potencijala države neophodnih za sljedeće faze NATO integracija, kako bi se prekinulo sa praksom da se u tom sektoru Crna Gora u prevelikoj mjeri oslanja na mišljenja stranih stručnjaka.
8. Obezbjediti uslove da izrada nove Strategije nacionalne bezbjednosti i Strategije odbrane, kao i usaglašavanje Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani bude transparentno, a u te aktivnosti uključiti i predstavnike civilnog društva, Univerziteta, opozicije.
9. Razdvojiti termine «evropske» i «atlantske» integracije.

DPS traži smjenu Milića

Ponedjeljak, 27.10.2008

Podgorica - Demokratska partija socijalista iniciraće smjenu Srđana Milića sa mjesta predsjednika Nacionalnog savjeta za evropske integracije.

Prema saznanju Antene M, povod za taj potez su neke Milićeve izjave na mitingu ispred Skupštine 13. oktobra, koje su u većoj članici vladajuće koalicije ocijenjene kao ''nacionalističke i antievropske''.

Izvor našeg radija tvrdi da će ta inicijativa biti objelodanjena na proširenoj sjednici podgoričkog odbora DPS-a u srijedu veče.

Sjednici će, pored članova tog organa, prisustvovati i predsjednik stranke Milo Đukanović, te članovi Glavnog odbora DPS-a sa područja glavnog grada.

Srđan Milić izabran je za predsjednika Nacionalnog savjeta za evropske integracije 31. jula