Ođe bi mogli sve o ovom budućem kapitalnom projektu.

Kilometar 10 miliona

Podgorica (MINA-BUSINESS) - Izgradnja kilometra autoputa od Bara do Boljara koštaće prosječno deset miliona eura, saopštio je ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacije Andrija Lompar.
- "Izgradnja kilometra puta koštaće od 8,5 miliona do 14 miliona eura, zavisno od broja mostova i tunela, odnosno prosječno deset miliona. To znači da će svih 170 kilometara autoputa koštati oko 1,7 milijardi eura - rekao je Lompar za beogradski Ekonomist magazin.
On je kazao da je trenutno u toku ukupno pet paralelnih aktivnosti, neophodnih za početak gradnje, kao što je priprema Prostornog plana koji treba da usvoji Skupština Crne Gore, detaljni urbanistički plan, idejno rješenje, fizibiliti i studija o privatno javnom partnerstvu.
On se nada da će do aprila biti usvojen Prostorni plan, nakon kojeg mora postojati detaljni urbanistički, kako bi sve bilo u skladu sa zakonima o izgradnji građevinskih objekata, o javnim nabavkama i o putevima, odnosno kompletnim pravnim okvirom.
- Svjesni rizika da Skupština Crne Gore usvajajući Prostorni plan iz kojeg treba da proistekne detaljni urbanistički, može da kaže da autoput neće ići tom nego nekom drugom trasom, sa Ministarstvom za ekonomski razvoj pokušali smo da smanjimo taj rizik, angažujući 25 stručnjaka iz oblasti šumarstva, vodoprivrede, energetike, saobraćaja i kulture, kao i pet predstavnika opština, koji će pomoći da trasa bude čista i da ne bude u sukobu sa bilo kojim interesom - kazao je Lompar.
On je ponovio da će krajem aprila imati rezultate studije izvodljivosti za pravac Bar - Boljare, studiju o privatno javnom partnerstvu kao i gotov projekat za dionicu od Podgorice do Mateševa.
- Nadam se da ćemo tada imati zadovoljen i pravni okvir, odnosno usvojene sve dokumente. Tada će Vlada biti u prilici da donese odluku koja će se ticati finansijskog modela, odnosno izvora i same šeme finansiranja - naveo je Lompar.
Projekt menadžer konsultantske kuće "Luj Berže" koja radi studiju izvodljivosti Ričard Vajt potvrdio je da je u ekonomskom smislu autoput Bar-Boljare, izvodljiv.
Prema njegovim riječima, intenzitet saobraćaja na postojećem putu od Kolašina i dalje će 2012. godine biti osam hiljada vozila dnevno.
Zato on, kako je objasnio, preferira autoput, jer će 2027. godine, do kada pretpostavlja da će biti izgrađen, nivo saobraćaja u cijelom koridoru biti gotovo nepodnošljiv i dostizaće 18 hiljada vozila dnevno.
- Kada se napravi autoput, povećaće se intenzitet saobraćaja i broj putovanja u sjevernoj regiji - tvrdi Vajt.
Za Vladu je prioritet 44 kilometra autoputa od Podgorice do Mateševa, što je ujedno i najteža dionica na oba autoputa, ali da treba sačekati rezultate fizibiliti studije.
Najpesimističnija varijanta finansiranja, smatra Lompar je kredit, druga varijanta je izvođački kredit, dok je treća opcija privatno javno partnerstvo.


PUTARINA ŠEST CENTI ZA KILOMETAR
Savjetnik "Luj Beržea" za privatno javno partnerstvo i koncesije, Dejvid Džeret, kaže da će se koncesijama detaljnije pozabaviti Svjetska banka posebnom studijom o finansiranju.
- U tom projektu bavićemo se strategijom naplate putarine i već smo utvrdili da će biti šest centi za kilometar, što je evropska praksa. Zbog toga će biti malo veće opterećenje na sporednim putevima, ali ljudi su spremni da plate cijenu radi uštede na vremenu, što pokazuju ispitivanja koja smo sproveli - ocijenio je Džeret.

Velimir Ilić predstavio projekat auto puta do Crne Gore

Srpski ministar za infrastrukturu Velimir Ilić i lider crnogorske opozicione koalicije Srpska lista (SL) Andrija Mandić predstavili su danas u Podgorici projekat auto puta od Horgoša do granice sa Crnom Gorom, čija će gradnja početi 1. aprila.

Tim projektom predviđena je gradnja modernog auto puta, dužeg od 400 kilometara, sa po tri vozne trake u svakom pravcu i više od 50 mostova i 200 tunela samo na teritoriji Srbije.

Izgradnja ove strateške saobraćajnice, koja će spojiti Srbiju i Crnu Goru, biće nastavljena i na crnogorskoj teritoriji do Luke Bar, a od te luke stvoriće izuzetno atraktivnu morsku destinaciju, rekao je Ilić na prezentaciji za novinare u Podgorici.

Ovaj put povezaće Mađarsku i Rumuniju sa Italijom i Grčkom, imaće veliki broj mostova, od kojih su dva najveća na Dunavu i preko Sjeničke visoravni i biće veoma brzo isplativ za obje države, kazao je Ilić.

On je rekao da bi auto put trebalo da bude izgrađen za oko četiri godine i pozvao Crnu Goru da ubrza pripreme za početak radova, kao i da što brže zatraži od Evropske komisije da put Horgoš - Južni Jadran definiše kao južni krak važnog evropskog puta poznatog pod nazivom "Koridor 10".

Ilić je kazao da će kilometar puta koštati više od sto miliona eura :D, a projekat podržavaju Italija i Grčka, koje su zainteresovane za njegovo korišćenje.

On je naglasio da je Italija najavila i da će podržati rekonstrukciju pruge Beograd-Bar, jer je to najjednostavnija trasa za ulazak u srednju Evropu i naveo da Italijani samo u Rumuniji posjeduju 14.000 preduzeća.

Ilić je ponovio da je Srbija zainteresovana za učešće u privatizaciji Luke Bar, jer je sav svoj prekomorski transport preusmjerila iz Luke Solun na Crnu Goru i najavio da će ta država učestvovati na najavljenom tenderu za zakup ili prodaju njenih postrojenja. (Biznis, Tanjug)

Crkvine jedva prohodne

Podgorica - Zbog odrona koji se sinoć oko 20 sati dogodio kod tunela 28, u blizini Crkvina, saobraćaj na glavnoj magistrali prema sjeveru sinoć je bio potpuno prekinut skoro dva sata.
Direktor sektora za održavanje puteva u "Crnagoraputu" Radojica Grba kazao je sinoć za "Vijesti" da se odron desio u zoni gdje hrvatski "Konstruktor" izvodi radove na rekonstrukciji puta.
- Dobili smo uvjeravanja iz "Konstruktora" da će navaliti svim snagama i mehanizacijom i odron ukloniti za dva sata. Prema posljednjoj informaciji koju sam dobio sa terena, zahvaljujući napravljenom proširenju saobraćaj je pušten jednom trakom za putnička vozila. Problem je što je u koloni ostao zarobljen i naš čistač, pa tokom noći i snijeg može predstavljati problem na tom dijelu puta, iako smo mi već sa suprotne strane iz Mojkovca uputili čistače ka toj dionici - kazao je Grba sinoć oko 22 časa za "Vijesti".
Predstavnik hrvatskog "Konstruktora" za Crnu Goru Milorad Pustahija kazao je sinoć da su "šleperi napravili veći ponor od odrona".
- Odron je relativno brzo uklonjen uprkos lošem vremenu, velikom snijegu i potoku koji je proključao iz odronjenog brda. Glavni problem su napravili šleperi. Jedan je sletio u drenažni kanal, a drugi se prepriječio u tunelu. Ipak, odron je probijen i saobraćaj pušten jednom trakom, kao što je, inače, na tom dijelu funkcionisalo ovih dana. Saobraćaj će biti potpuno normalizovan tokom noći kada se uklone šleperi - kazao je sinoć kasno za "Vijesti" Pustahija.
Pošto je alternativni putni pravac prema ovom dijelu sjevera, preko Veruše i Trešnjevika u prekidu zbog snijega, sjever je sinoć bio potpuno odsječen od ostatka države.

E ovako ćemo u Jevropu- jednom trakom.

E ovako ćemo u Jevropu- jednom trakom.

Katastrofa!

Auto put Bar - Boljari je po meni jedna od 5 kapitalnih investicija od izuzetnog znacaja za Crnu Goru. Ostale 4 su po meni: Regionalni vodovod, Jadransko jonski autoput, Drugi blok termoelektrane, Most na Verigama. Zadnjih 20 godina ova vlast je uspjela da rijesi samo jedno kapitalno pitanje a to je tunel kroz Sozinu.
Do sad su ovi "kapitalci" sluzili da se pomenu pred izbore ili da skrenu paznju sa nekih dogadjaja.
E sad, po reakciji premijera u jednom od posljednjih obracanja, jasno se vidjela odlucnost da se pocnu "pod hitno" rjesavati ova pitanja. Kao da mu je ko branio da ta pitanja ranije rjesava?!:)
Vidjecemo da li je to sve predizborna igra ili ce to ovoga puta biti "kako valja i trebuje".

Auto put Bar - Boljari je po meni jedna od 5 kapitalnih investicija od izuzetnog znacaja za Crnu Goru. Ostale 4 su po meni: Regionalni vodovod, Jadransko jonski autoput, Drugi blok termoelektrane, Most na Verigama. Zadnjih 20 godina ova vlast je uspjela da rijesi samo jedno kapitalno pitanje a to je tunel kroz Sozinu.
A Sozina jos nije tehnicki primljena (doduse, nije ni KAP, ako sam dobro razumio - pa to nije problem).

Nisam bas siguran koliko bi most na Verigama bio korisno rjesenje. Na stranu narusavanje prirodnog i kulturnog ambijenta (jer to urusavamo svakodnevno), ali ako se izgradi JJ autoput, sa pristupnim putevima kod Risna i kroz Sozinu, uz poboljsavanje feribot usluga - ne znam da li bi to bilo potrebno?

A Sozina jos nije tehnicki primljena (doduse, nije ni KAP, ako sam dobro razumio - pa to nije problem).

Nisam bas siguran koliko bi most na Verigama bio korisno rjesenje. Na stranu narusavanje prirodnog i kulturnog ambijenta (jer to urusavamo svakodnevno), ali ako se izgradi JJ autoput, sa pristupnim putevima kod Risna i kroz Sozinu, uz poboljsavanje feribot usluga - ne znam da li bi to bilo potrebno?

Znas kako to se moze gledati na razne nacine. Ja gledam kroz pare. Cinjenica da nema mosta omogucila je preduzecju Pomorski saobracaj odnosno njegovom vlasniku da prihoduje 1000 (slovima hiljadu) puta vise nego sto je placeno za samo preduzece. Cisti ekstra profit. Kada ostvaris takav profit spreman si da platis koju desetinu procenata da se sprijeci gradnja. I ja sam protiv mosta ali ako postoji nacin da se saobracaj duz primorja obezbije na iole pristojan nacin bez toga mosta.

Sto se tice mosta preko Bokokotorskog zaliva, svakako da postoji alternativa, a to je podmorski tunel. Ne sjecam se koji iinzinjer je u pitanju, ali znam da vec postoji studija o tome; samo je problem sto neki nece ni da cuju za to jer im valjda nije u interesu.

Znas kako to se moze gledati na razne nacine. Ja gledam kroz pare. Cinjenica da nema mosta omogucila je preduzecju Pomorski saobracaj odnosno njegovom vlasniku da prihoduje 1000 (slovima hiljadu) puta vise nego sto je placeno za samo preduzece. Cisti ekstra profit. Kada ostvaris takav profit spreman si da platis koju desetinu procenata da se sprijeci gradnja. I ja sam protiv mosta ali ako postoji nacin da se saobracaj duz primorja obezbije na iole pristojan nacin bez toga mosta.
To je cool - ali nemojmo mostom da rjesavamo losu privatizaciju Pomorskog saobracaja. Ako se dobro sjecam, gdin Ban je PM platio iznosom dvogodisnjeg prihoda (a od toga jedan dio u kesu).
Tu je pitanje: da li je sve uradjeno zakonito, dalje - da li on placa porez i ispunjava li privatizacione obaveze i sl.

Za gradnju mosta svakako nisam. Izgradnja pristupnog puta od Risna kao JJautoputu, uz pojacanu promociju Tivatskog aerodroma (cime bi se smanjio saobracaj od Cilipa ka CG primorju) - bi vjerovatno bile dobro rjesenje.

Auto put Bar - Boljari je po meni jedna od 5 kapitalnih investicija od izuzetnog znacaja za Crnu Goru. Ostale 4 su po meni: Regionalni vodovod, Jadransko jonski autoput, Drugi blok termoelektrane, Most na Verigama. Zadnjih 20 godina ova vlast je uspjela da rijesi samo jedno kapitalno pitanje a to je tunel kroz Sozinu.
Do sad su ovi "kapitalci" sluzili da se pomenu pred izbore ili da skrenu paznju sa nekih dogadjaja.
E sad, po reakciji premijera u jednom od posljednjih obracanja, jasno se vidjela odlucnost da se pocnu "pod hitno" rjesavati ova pitanja. Kao da mu je ko branio da ta pitanja ranije rjesava?!:)
Vidjecemo da li je to sve predizborna igra ili ce to ovoga puta biti "kako valja i trebuje".

1. Regionalni vodovod je pred rjesenjem. Bice 99% gotov za sezonu 2009 pa i ako zakasni bice do kraja godine. Vlada je za to kriva? Ja mislim da je ovo sto ga vlada gradi cisti idiotizam i da pokazuje nesposobnost i bezvoljnost bogatih primorskih opstina da taj problem rijese. Ovako ce taj problem biti preseljen na vladu odnosno drzavu odnosno na sve gradjane tako i one iznad Bioca. Nastraniu to sto postoje kontraveze oko samog projekta.

2. JJ autoput ce sacekati da se sve u okruzenju porjesava i da udje u ove koridore evropske. Nebitno mislim da se to mzoe sagraditi dosta brzo.

3. BB autoput. Super mada mozda treba razmisliti o gradnji jedne brze saobracajnice prema sjeveru kao alternative autoputu sa trecim trakama i slicno. Bojim se da je BB autoput dalekiudarac i da Srbija sa ovim problemima koncesije jasno ukazuje na ono sto nam se sprema. Postavlja se pitanje da li postojece saobracajnice preko Veruse i ova kroz Kanjoj mogu da posluze za gradnju takve saobra`cajnice sa tri trake na nekim djelovima. To bi se moglo zavrsiti za 2 godine recimo i sluzilo biu do kompletiranja autoputa.


4. Energoija enegije je pitanje svih pitanja. Gradnja novog izora odnosno ja mislim dva znaci: investicioni ciklus, podrsku industriji, turizmu ali i otvara mogucnost da se tek tada krene u veliku kampanju ustede energije i donosenja i sprovodjenja raznih aktivnosti kako bi od drzave rasipnika postali drzava stedljivac. Naravno gradnja treba da bude izvedena kroz transaprentan proces koji niko ne bi bio ostecen.

Postoji jos mnogo manjih poteza koje treba zavrsiti put Risan-Zabljak, put Niksic-Cetinje, mHE, podrska preradi od one prerade hrane do prerade proizvoda metalskog kompleksa, treba raditi a kada se radi onda ce se neka ideja i roditi.

samo je problem sto neki nece ni da cuju za to jer im valjda nije u interesu.
pa da.
tek kad se usaglase interesi tajkuna - onda se mudruje kako te interese predstaviti kao drzavne :1002:

To je cool - ali nemojmo mostom da rjesavamo losu privatizaciju Pomorskog saobracaja. Ako se dobro sjecam, gdin Ban je PM platio iznosom dvogodisnjeg prihoda (a od toga jedan dio u kesu).
Tu je pitanje: da li je sve uradjeno zakonito, dalje - da li on placa porez i ispunjava li privatizacione obaveze i sl.

Za gradnju mosta svakako nisam. Izgradnja pristupnog puta od Risna kao JJautoputu, uz pojacanu promociju Tivatskog aerodroma (cime bi se smanjio saobracaj od Cilipa ka CG primorju) - bi vjerovatno bile dobro rjesenje.

Vjderovagtno Ban radi sve po zakonu, Pogledaj FI Pomorskog saobracaja na sajgtu MNB. Cijena akcije bo bila danas da se tom firmom trguje 11kE a to je 1000 puta vise nego sto je platio. Nisam ni ja za mosta ali gledam nesto naprave neku festu dolje na primorju a bolesnik se ne moze prebaciti od Dobrote do Skaljara. Autoput ce se graditi 5-6 godina to data ce redovi na trajektu biti dugacki do Budve kako je krenulo.

Malo sam precerao: najvise je POSA placan CAK 30E a pravi malo manje od 2mE profita (kao pola plantaza) a to zanci da bi mu TK trebala biti 25mE pa podijelje no sa 11k akcija dolazi se do 2.3kE fer cijene.

Ban je platio prosle godine oko 150kE poreza na dobit. Ne vidim da je za drzavu ovo bila losa privatizacija.

Saobracaj na primorju se mozda mzoe riejsiti jedino da se postave veliki parkinzi na brajiciima i iza Sozine a zatim neki hiper kvalitetan javni prevoz i dozvola za transportna preduceca da obalvjaju transport roba jer sto kazes za Cilipe svi znamo da skoro 60% posjetilaca HN dolazi preko Tivta pa i to pravi transport.

ali gledam nesto naprave neku festu dolje na primorju a bolesnik se ne moze prebaciti od Dobrote do Skaljara.
Evo cuh da grade zaobilaznicu oko Kotora. Samo me je strah od toga, iskre da budem :cold:

Sto se tice guzvi po primorju, nije trajket jedini problem tog tipa. Meni je ljetos trebalo 4 sata od Velike plaze do Podgorice (guzva od Sozine do semafora u Golubovcima :toobad:).
Iskren da budem - ovo je oblast za koju ne mogu predloziti neko kvalitetno rjesenje, jer cim smislim nesto na manjem nivou - ispada da na nekom vecem to ne moze. Ali pricajmo

Iskren da budem - ovo je oblast za koju ne mogu predloziti neko kvalitetno rjesenje, jer cim smislim nesto na manjem nivou - ispada da na nekom vecem to ne moze. Ali pricajmo

Nemam ni ja pojma. Planine pritiskaju zaliv pa nema previse prostora da se postojeci putevi prosire ili pomjere. mozda zbilja treba razmisliti o zabrrani indivudalnog transporta po primorju tokom sezone. Uvedes standarde za grupni transport, podijelis koncesije, linije do svakog kupalista 24h, dnevne karte itd, i samo kontrolises, i ubiras dodatne prihode. Od toga sagradis obilaznicu za brzi trasnport do ivica gradova. Lupam ali ne vidim zbog cega ne bi funkcionisalo.

Nemam ni ja pojma. Planine pritiskaju zaliv pa nema previse prostora da se postojeci putevi prosire ili pomjere. mozda zbilja treba razmisliti o zabrrani indivudalnog transporta po primorju tokom sezone. Uvedes standarde za grupni transport, podijelis koncesije, linije do svakog kupalista 24h, dnevne karte itd, i samo kontrolises, i ubiras dodatne prihode. Od toga sagradis obilaznicu za brzi trasnport do ivica gradova. Lupam ali ne vidim zbog cega ne bi funkcionisalo.
Ako to znaci da ne bih morao svakog jutra da razmisljam kojoj plazi mogu pristupiti kolima - apsolutno podrzavam!

Cuveni gradonacelnik Londona - Crveni Ken je regulisao saobracajne guzve u centru Londona - na taj nacin sto je unutar zamisljenog prstena oko uzeg centra grada (koji otprilike iznosi kao nekoliko Podgorica) postavio kamere - pa ako uslikaju nekoga sa licnim vozilom kako se vozi kroz centar, a nije platio taksu za voznju kroz centar (a takse su povecane i demotivisu ljude da koriste licna vozila kroz centar) - bi ga odrali.

Ali zato, a tu je kljucna stvar i slazem se s tobom - javni prevoz je izvanredan, te nemas potrebe za licnim vozilom

Mozda treba ovo postaviti u neku drugu tamu da Autput BB ne zatrpavamo. Pozdrav odoh vani.

Mozda treba ovo postaviti u neku drugu tamu da Autput BB ne zatrpavamo. Pozdrav odoh vani.
Ok. Noted

Autoput Bar-Boljare za devet godina
PODGORICA - Tokom ljeta će biti raspisan tender za predselekcioni izbor koncesionara za izgradnju autoputeva, nakon čega će se napraviti kraća lista potencijalnih partnera
Autoput od Bara do Boljara mogao bi biti završen do 2017. godine,(ne lišpši magarce do zelene trave) ukoliko Vlada izabere dobre partnere, ali i ako bude "sreće u tom poslu", ocijenio je danas ministar saobraćaja, pomortsva i telekomunikacija Andrija Lompar. On je na današnjoj prezentaciji rada Direkcije za saobraćaj ponovio da će tokom ljeta biti raspisan tender za predselekcioni izbor koncesionara za izgradnju autoputeva, nakon čega će se napraviti kraća lista potencijalnih partnera. Lompar je kazao da će zainteresovani partneri imati rok od 90 dana da dostave dokumentaciju, a u Vladi računaju i na moguće probleme.

»Obezbjeđenje novca može biti problem za privatnog koncesionara, kao što se desilo u Srbiji, i to može dosta dugo da traje. Nadam se da će učešće Svjetske banke i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, koje su od početka uključeni u proces, uticati da se ti rokovi skrate«, rekao je Lompar.

On je dodao da zbog mogućih problema niko ne može odrediti precizne rokove. Direktor Direkcije za saobraćaj Veselin Grbović kazao je da će do 15. maja biti završena studija o izvodivosti i dokument o privatno-javnom partnerstvu, a izgradnja prvih metara autoputa od Smokovca do Veruše započeće u oktobru.

»Očekujemo da će Crna Gora biti najveće gradilište na Balkanu i Evropi«, rekao je Grbović.

Grbović je kazao da će budžet te institucije ove godine biti skoro 56 miliona EUR ili 20 miliona više nego prošle godine.

»Vrijednost radova na crnogorskim putevima tokom ove godine iznosi preko 150 miliona EUR«, rekao je Grbović.

Direkcija svakog mjeseca uplaćuje 750 hiljada EUR za redovno održavanje državnih puteva, koje izvodi Crnagoraput (MNSE:CPUT), o čemu je potpisan poseban ugovor na pet godina.

SEEbiz

Čuš za 9 godina, kakvi su ovo lažovi i nesposobnjakovići. Ovaj autoput su obećavali da će počet odmah posle prodaje Telekoma 2005 godine.Čak ni studiju nisu počeli tada.

Od Bara do Boljara za dvije milijarde
MINISTAR LOMPAR ZA VIJESTI POTVRDIO DA STUDIJE POKAZUJU DA JE IZGRADNJA AUTOPUTA PREMA SJEVERU ISPLATIVA
Podgorica - Izgradnja autoputa od Bara do granice sa Srbijom je ekonomski isplativa pokazale su studija izvodljivosti i studija privatno-javnog parnerstva, koje je Ministarstvo saobraćaja juče dobilo od konsultanata.
Studije preporučuju da se autoput posmatra kao cjelina i da ga, ako bude interesovanja investitora, treba graditi kroz koncesioni DBOT aranžman po sistemu izgradi, projektuj, koristi i vrati.
- Obje studije pokazale su da je isplativo graditi taj put koji je za državu prioritet. Prema njihovim analizama autoput od Bara do Boljara bio bi dug 182,3 kilometra i ukupno bi koštao milijardu i 982 miliona eura, odnosno 10,87 miliona eura po kilometru - kazao je za Vijesti ministar saobraćaj Andrija Lompar.
On je rekao da sada sve zavisi od tenderske procedure odnosno od interesovanja investitora i građevinskih kompanija.
- Za početak juna smo planirali promotivnu konferenciju u Londonu gdje bi se u sjedištu Evropske banke za obnovu i razvoj projekat izgradnje ovog autoputa predstavio svim zainteresovanim institucijama. U međuvremenu, radimo na odabiru konsultanta koji će nas savjetovati i pratiti od početka do kraja realizacije ovog projekta. Kada budemo imali sve potrebne analize i pokazatelje bez kojih ne možete dobiti podršku međunarodnih finansijskih institucija, odabraćemo izvođača i početi da gradimo. Izvjesno je da bismo, prema sadašnjoj dinamici, već u oktobru mogli imati odabranog koncesionara i početi da gradimo - kaže Lompar.
On kaže da je riječ o veoma ozbiljnom i skupom projektu gdje međunarodne finansijske institucije, bez čije je pomoći realizacija praktično nemoguća, nameću veoma složenu proceduru.
- Neke zemlje u okruženju preskočile su neke stepenice u toj proceduri, pa ih je to koštalo raskida ugovora vrijednih na stotine miliona eura i zaustavljanjem na pola puta. Mi ne treba tako da radimo. Želimo ovaj ozbiljan projekat temeljno da pripremimo i kvaliteno i na, za državu, najbolji način dovedemo do kraja, za manje desetak godina. U tom kontekstu najmanje je bitno hoće li početak izgradnje kasniti par mjeseci, u odnosu na najave koje javnost ima na umu. Mnogo je bitinije sve uraditi kako treba, pripremiti dobru ponudu za tender i u pregovorima sa odabranim koncesionarima izabrati najpovoljnijeg, koji će najbrže izgraditi novi put - kaže Lompar.
Ministar ističe da je Vlada namjerna sama da počne izgradnju auto-puta prema sjeveru, ako ne bude interesovanja investitora i koncesionara.
- Crna Gora ne može podići toliki kredit, da bi sama gradila auto-put, jer nema toliki fiskalni kapacitet. Osim toga, ne bi bilo racionalno toliko zadužiti buduće generacije. U toj situaciji se privatno-javno parnerstvo javlja kao najpovoljnija varijanta. Privatni kapital gradi autoput, a država nudi određene garancije. Sve detalje sa kojima će država izaći na tender utvrdiće Vlada, a kako će biti definitivno rješenje znaće se tek nakon veoma teških pregovora sa izabranim koncesionarom. Ta se procedura ne može pojednostaviti jer je riječ o veoma velikom novcu koji niko neće da da napamet. Ako ne bude zainteresovanih da se put gradi kroz privatno-javno partenrstvo, sami ćemo graditi dionicu Podgorica-Mateševo. Ona je prioritet, odmah će početi da vraća novac i učiniće ostatak autoputa atraktivnim za investitore - objašnjava ministar Lompar.
Prema ekonomskim pokazateljima studija, ovaj put ima stopu isplativosti veću od pet odsto koja je prihvatljiva u Evropi, i sedam odsto koliko za izgradnju autoputeva traži Svjetska banka. Za pojedine dionice ta stopa je i duplo veća.

CRNOGORSKI KILOMETAR PET PUTA SKUPLJI OD BUGARSKOG

Prema trenutnim cijenama izgradnje auto-puta u Evropi crnogorski kilometar je, zbog planinskog reljefa, među najskupljim u Evropi.
U Bugarskoj izgradnja kilometra autoputa košta oko dva miliona, u Hrvatskoj i Poljskoj između pet i šest, U Portugaliji oko šest, Rumuniji preko sedam, Španiji oko devet, u Crnoj Gori preko 10, Mađarskoj oko 11, Grčkoj 12 i Italiji 17 miliona po kilometru.
Cijena kilometra prvenstveno zavisi od reljefa, zatim od naseljenosti i cijene žemljišta na trasi autoputa.
Najskuplja crnogorska dionica je od Podgorice do Mateševa. Zbog brojnih tunela i mostova kilometar tog puta će, prema rezultatima studija koštati, 14,7 miliona eura. Najjeftinije će biti niz Polimlje, tako da će kilometar na dionici Berane-Boljare koštati nešto preko šest i po miliona.Prema projekcijama studije na autoputu od mora do granice sa Srbijom 2035. godine će se kreteti oko 120.000 vozila.
M.BABOVIĆ Vijesti

Čak i da je ovaj put potpuno neispaltiv država bi morala da ga izgradi.Jer to je zapravo i jedna od funkcija drzave koju sprovodi kroz javne radove,veliki dio ide na izgradnju neprofitabilne infrastrukture da se omogući bolji zivot građanima.Na kraju krajeva zašto plaćamo porez?

Čak i da je ovaj put potpuno neispaltiv država bi morala da ga izgradi.Jer to je zapravo i jedna od funkcija drzave koju sprovodi kroz javne radove,veliki dio ide na izgradnju neprofitabilne infrastrukture da se omogući bolji zivot građanima.Na kraju krajeva zašto plaćamo porez?
In medias res, sto bi rekli stari Persijanci :)

Bez gradnje puteva nema razvoja sjevera
POTPREDSJEDNIK VLADE VUJICA LAZOVIĆ ZA “VIJESTI”
Podgorica – Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović najavio je da je u pripremi nova strategija regionalnog razvoja, koja će predvidjeti rješenja i aktivnosti za brži razvoj sjevernog dijela Crne Gore.
Lazović je u razgovoru za „Vijesti“ istakao da je glavni preduslov razvoja sjevera izgradnja putne infrastrukture na čemu Vlada posebno insistira.
Od više međunarodnih institucija stižu prigovori da investicije nijesu ravnomjerno raspoređene, pri čemu sjever značajno zaostaje. Zašto Vlada intenzivnije ne stimuliše investicije na sjeveru?
- Kroz čitav serijal podsticajnih mjera u prethodnom periodu željeli smo da stimulišemo investitore da započnu biznis na sjeveru, počevši od brojnih kreditnih linija po manjim kamatnim stopama, olakšicama kod zapošljavanja, oslobađanjem od poreza na dobit za novoosnovana preduzeća i drugim aktivnostima, ali svi su izgledi da te mjere nijesu dale dovoljno efekata za intenzivniji razvoj sjevera. Pripremamo novu strategiju regionalnog razvoja koja će dati nova rješenja. Ako uspijemo da razvijemo putnu infrastrukturu, stvorićemo uslove da Crna Gora postane kompaktan i razvijen ekonomski ambijent.
Da li za ovu godinu planirate neke konkretne programe za regionalni razvoj?
- Krovni dokument za realizaciju svih razvojih aktivnosti, pa i u dijelu regionalnog razvoja, bio je Prostorni plan. Plan će podstaći intenzivniji razvoj sjevernog regiona, ali se postavlja pitanje da li sada treba sve prepustiti tržištu ili ići u umjereno administriranje rizikujući da država počne da se direktno miješa u pravila ekonomske igre. Nije pitanje da država obezbijedi sredstava da se napravi neki proizvodni objekat u nerazvijenoj opštini, nego je pitanje da li će taj biznis moći da živi i funkcioniše samostalno.
Za uspjeh tih projekata bitna je saobraćajna povezanost sa nerazvijenim regionima. U tom smislu kao prioritetne projekte koje ćemo uraditi do kraja godine izdvojio bih izgradnju dionice puta Mateševo–Podgorica i Risan-Nikšić–Žabljak i Bar–Boljare. Kilometar auto- puta Bar-Boljare, koji bi trebalo da počne da se gradi u oktobru, koštaće, po preliminarnim podacima 9,9 do 14 miliona eura. Ukupna vrijednost autoputa Bar-Boljari iznosiće okvirno milijardu i 856 miliona eura. Izgradnja autoputa trajaće od 30 do 42 mjeseca, i nadamo se da će za tri godine biti izgrađena dionica Podgorica-Mateševo. Drugi, bitni programi su u sektoru poljoprivrede. Za prestrukturiranje mljekarskog sektora namijenjeno je 1,4 miliona eura, izgradnju seoske infrastrukture 800.000 hiljada, a najznačajniji projekat, čija je vrijednost 24 miliona eura, pripremamo u saradnji sa Svjetskom bankom. To je projekat reforme crnogorske poljoprivrede koji treba da se odobri u novembru, a za koji mi izdvajamo četiri miliona. U Svjetskoj banci smatraju da je seoski razvoj ključan za crnogorsku budućnost, jer siromašni planinski predjeli Crne Gore imaju znatan potencijal za razvoj turizma baziranog na prirodi i kulturi.
Iz programa javnih radova izdvojio bih izgradnju rezervoara pitke vode u Kolašinu, dionicu puta Ostrog– drebaonik, stambenu zgradu za potrebe zaposlenih u zdravstvu i pravosuđu u Kolašinu i zgrade za socijalne slučajeve u Mojkovcu.
Koji su najveći problemi u regionalnom razvoju?
- Problema je dosta, ali na njih treba gledati kao na izazove. Izdvojio bih nekoliko. Prvi je nedostajuća kapitalna infrastruktura - saobraćajna, energetska i vodovodna. Drugo, kada je riječ o valorizaciji atraktivnih lokacija problem su imovinsko-svojinski odnosi i kao treći istakao bih ljudski resurs u smislu njegove iskorišćenosti ili bolje rečeno nedovoljne i neefikasne angažovanosti. Preporuka EU je da radimo na jačanju administrativnih kapaciteta kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Uz to, problem je migracija stanovništva usljed otežanih uslova života na sjeveru, mreže obrazovanja i zdravstvene zaštite.
Rješenja i mjere razvoja manje razvijenih regiona koje nudi aktuelna Strategija regionalnog razvoja u Vladi su ocijenjeni kao nedovoljni da značajnije utiču na smanjenje raskoraka u razvijenosti pojedinih regiona. Šta to nedostaje da bi se pomoglo sjevernim opštinama?
-Strategija je donesena prije tri godine, ali nije došlo do njene potpune i efikasne implementacije. Neke mjere su se pokazale neefikasnim, a neke nije ni bilo moguće primijeniti. To je razlog što ćemo do kraja jula donijeti novu strategiju koja će ponuditi konzistentan sistem mjera podrške bržem razvoju manje razvijenih regiona. Djelovanjem Pravnog i Fakulteta studija menadžmenta, otvaranjem Poljoprivrednog fakulteta u Bijelom Polju, odjeljenja za školovanje medicinskih sestara u Beranama i predviđenim otvaranjem nove visokoškolske jedinice u Pljevljima, stvaraju se uslovi za formiranje kadrovske osnove na kojoj će se temeljiti programi dinamičnijeg razvoja manje razvijenog regiona. Vlada je već nekoliko posljednjih godina dežurni krivac, a ne treba sve od nje očekivati. Ne treba ona da bude bejbisiter. Tu smo da planovima damo strateški okvir i smjernice da se podstaknu biznis, nove ideje, ali dosta zavisi i od spremnosti ljudi da uče i time ulažu u svoju budućnost. U tom smislu, kao dobar primjer politike razvoja na nivou lokalne samouprave je opština Bijelo Polje. Ne treba previše ni narušavati tržište stvarajući vještačke uslove. Resursi sjevernog regiona nijesu manji od onih na primorju i vjerujem da kada dođe do zasićenja u južnoj regiji, talas investiranja će se pomjeriti i na središnju i sjevernu regiju. Već se osjećaju obrisi takvog zaokreta.

Prosjek plata ispod republičkog

Kako objašnjavate ogromne regionalne razlike u standardu stanovništva?
- One su rezultat različitih efekata lokalnih ekonomija. Ranije su te razlike bile mnogo manje, posebno što se u doba socijalizma forsirao razvoj industrije u sjevernim opštinama uz veliko arbitriranje, a veoma često i forsiranje antiekonomije tj. otvaranje fabrika političkim odlukama. Devedesete su svim opštinama donijele pad standarda. Mladi sa sjevera su tražili svoju šansu u univerzitetskim, administrativnim i poslovnim centrima, a njihov odlazak je pogoršavao situaciju u regionalnim razlikama. Struktura stanovništva na sjeveru je prilično nepovoljna. U odnosu na ostatak zemlje preovladava starije i to poljoprivredno stanovništvo. To je osnovni razlog što postoje razlike u standardu života stanovništva sjevernog regiona i ostatka. Drugi razlog je tržište koje je zbog perspektive razvoja turizma kao prioritetne grane prepoznalo vrijednost u priobalskom području. Cijene nekretnina su učinile mnoge stanovnike primorskih opština milionerima, pa je razlika u standardu očiglednija. Ali, počinje da raste cijena nekretnina i razvoj turizma u sjevernom regionu.
Koliko je sjevernih opština u prethodnoj godini imalo zarade iznad prosječne republičke?
- Nijedna opština nije uspjela u tome.
Ma. MIRJAČIĆ

U Londonu o putevima
Podgorica(MINA-BUSINESS) – Crnogorski investicioni forum, na kojem će biti predstavljen kapitalni projekat izgradnje autoputeva u Crnoj Gori, održaće se 3. juna u Londonu.
Na Forumu, koji organizuje Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), biće predstavljena Studija izvodljivosti izgradnje dva autoputa, koju je uradila francuska kompanija Luj Berž.
Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno da će na skupu biti predstavljeni i rezultati Studije o opcijama privatno-pravnog partnerstva, koju je izradila holandska kompanija Ekoris .
Predviđeno je da saobraćajnu politiku i ulogu autoputa Bar – Boljare u sveukupnom razvoju Crne Gore na skupu predstave premijer Milo Đukanović i ministar saobraćaja Andrija Lompar

Veliki interes investitora za autoput Bar-Boljare

LONDON - "Kao što znate, nijesmo se samo ovdje samo sreli sa otprilike 150 zainteresovanih investitora, dakle sa manje-više najvažnijim dijelom ne samo londonske, nego rekao bih i evropske investicione zajednice“, kazao je premijer Milo Đukanović.
Oko 150 britanskih investitora prisustvovalo je danas Crnogorskom investicionom forumu u Londonu na kojem je predstavljen projekat izgradnje autoputa Bar-Boljare. Forum je otvorio predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Jean Lemierre i pohvalio stremljenja Crne Gore ka bržem i svestranijem razvoju, koji će ta finansijska institucija podržavati.

„Upoznaćemo, sa posebnom pažnjom, evropske investitore sa projektima u Crnoj Gori“, poručio je on, prenijela je Televizija Crna Gore.

Premijer Milo Đukanović zadovoljan je prezentacijom Crne Gore na Forumu.

„Ovo su zaista izuzetne šanse. Kao što znate, nijesmo se samo ovdje samo sreli sa otprilike 150 zainteresovanih investitora, dakle sa manje-više najvažnijim dijelom ne samo londonske, nego rekao bih i evropske investicione zajednice“, kazao je on.

Đukanović je rekao da je crnogorska delegacija imala i druge važne susrete u Londonu, poput onih sa ministrom inostranih poslova i predstavnikom Buckinghamske palate.

„I sa jedne i druge adrese smo zavrijedili veliku pažnju, kao Crna Gora i njeni razvojni potencijali“, naveo je on.

I ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar je pozitivno ocijenio efekte Foruma.

„Možemo sa optimizmom da očekujemo privatnog partnera sa kojim bi smo krenuli u realizaciju ovog projekta. Vrlo je bitno da je projekat prepoznat kao nešto što je prikladno i atraktivno za ovakav vid realizacije“, rekao je Lompar.

Forumu u Londonu organizovalo je Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

SEEbiz

Autoput je imperativ bez obzira na cijenu
PREMIJER ĐUKANOVIĆ JUČE U LONDONU PREZENTIRAO INVESTITORIMA STRATEŠKI PROJEKAT
Od izvještača “Vijesti”

London - U Londonu je juče u sjedištu Evropske banke za obnovu i razvoj održan investicioni forum na kojem je potencijalnim investitorima predstavljen projekat izgradnje autoputeva u Crnoj Gori.
Premijer Milo Đukanović je rekao da je izgradnja autoputa prema sjeveru za Crnu Goru prioritet i da tu nema alternative.
- Ovaj projekat, iako je veoma skup, predstavlja imperativ za Crnu Goru. Koliko god bio skup on je opravdan jer poboljšava bezbjednost saobraćaja kroz Crnu Goru. Dovoljno je pogledati koliko je života izgubljeno na putu kroz Platije i zaključiti da autoput nema alternativu. Koliko god bio skup, svaka odgovorna vlada bi morala ući u njegovu realizaciju – kazao je Đukanović.
On je rekao da je za Vladu najprihvatljivija opcija privatno javnog partnerstva.
- To je svakako povoljnija solucija nego da gradimo putem kredita. Kada bismo morali da gradimo i od kredita, bio bih zagovornik da se gradi – kazao je Đukanović.
Ministar saobraćaja Andrija Lompar rekao je da je forumu prisustvovao veliki broj kompanija koje rade projekte privatno-javnog partnerstva, predstavnika banaka i investicionih fondova. Vlada će, prema njegovim riječima, jasniju sliku o interesovanju investitora za izgradnju autoputa prema sjeveru dobiti nakon pretkvalifikacionog tendera koji će biti raspisan 16. juna. On je rekao da su visoka cijena projekta i nepovoljan reljef ograničavajući faktori za realizaciju ovog projekta.
Ministar finansija Igor Lukšić rekao je da će autoput po svakom modelu platiti poreski obveznici, ali će se kroz opciju privatno-javnog partnerstva tražiti najpovoljniji model. Predstavnik konsultantske kuće “Luj Berže” Danijel Serafimoski rekao je da bi bilo logično da se put gradi u nekoliko faza. U toj situaciji izgradnja puta od Bara do granice sa Srbijom koštala bi 2,6 milijardi eura, dok bi gradnja cijelog puta odjednom koštala nepune dvije milijarde.
Predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Žak Lemije rekao je da su u toj banci vrlo poznati crnogorski potencijali, da shvataju mogućnosti i ograničenja, ali da se u povoljnom ambijentu može uraditi dosta na krupnim infrastrukturnim projektima.
- Crna Gora je mjesto gdje treba biti prisutan u narednom periodu jer će biti još investicija – kazao je Lemije, obraćajući se investitorima i bankarima.
Miodrag BABOVIĆ

Predstavnici kompanije ''Luj Berže'', koja je radila fizibiliti studiju, o izgradnji pravca Bar-Boljari

Pola puta biće mostovi i tuneli

PODGORICA - Autoput Bar- Boljari biće dug 179 kilometara, sa 42 tunela i 92 mosta i vijadukta, što čini čak pola cijelog putnog pravca, a ta investicija koštaće oko dvije milijarde eura. Skoro 60 odsto tog novca biće utrošeno za izgradnju mostova, tunela i vijadukta. Umjesto gotovo pet sati vožnje od juga do sjevera, autoputem će biti potrebno oko dva sata. Najteža dionica je od Podgorice do Mateševa, koju je projektovao Građevinski fakultet u Podgorici, a koja je duga 40 kilometara sa 13 tunela i 22 mosta i vijadukta. Pretkvalifikacioni tender Vlada će raspisati 16. juna, nakon čega će se napraviti uži krug zainteresovanih investitora. Nakon projekat ulazi u tendersku proceduru za odabir najbolje ponude.
Predstavnik firme, koja je radila studiju opravdanosti, ''Luj Berže'' Danijel Serafimovski kazao je na predstavljanju projekta autoputa u Londonu, da je taj dio puta inženjerski poduhvat, zbog izuzetno teškog terena i planina.
Prva dionica je od Bara do Virpazara, blizu Skadarskog jezera, druga, koja je ujedno i najlakša, ići će do Smokovca. Taj dio biće dug 38,2 kilometra sa 9 tunela i 22 mosta i vijadukta. Četrvrta dionica je od Mateševa do Berana, a biće duga 34,3 kilometra sa 8 tunela i 22 mosta i vijadukta. Posljednji dio je od Berana do Boljara sa sedam tunela i 22 mosta i vijadukta.
Dejvid Džaret, takođe, predstavnik kompanije ''Luj Berže'' kazao je da je rizik izgradnje puta odjednom veliki rizik zbog naplate, jer postoji mogućnost da se građani teže naviknu na novi put.
On je istakao da će cijena po kilometru biti šest centi, kao što je i u zemljama Evropske unije.
- Cijena je prihvatljiva i studija do 2027. godine pokazuje da broj vozila može biti čak 22.000. Pitanje je koliko će građanai biti spremni da plaćaju. Smatram da treba da se radi u fazama, kako bi se pokazala isplativost investicije. Troškovi će biti mnogo veći ako se uradi odjednom - kazao je on.
Džaret je predložio da se uradi kao poluautoput, kako bi se testirao sistem naplate.
U tom slučaju, vrijednost projekta bila bi oko 2,6 milijardi eura, dok bi gradnja puta odjednom koštala 1,94 milijarde, zato što bi mašine morale više puta da se dopreme na nepristupačan teren što iziskuje dodatne troškove.
Na forumu u Londonu predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj predložili su da, zbog rizika, bude obezbijeđena međunarodna arbitraža ukoliko dođe do raskida ugovora.
Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar istakao je tom prilikom da je izgradnja autoputa Bar-Boljari dobila jednoglasnu jednoglasnu političku odluku, odnosno postignut je konsenzus, što se rijetko dešava u Crnoj Gori.
On je siguran da će sjeckanje toga puta ekonomsku održivost projekta znatno smanjiti i ne može imati onaj puni efekat kao kad bi imali put odjedanput.
Vlada Crne Gore spremna je da prihvati rizik kada je u pitanju tako veliki projekat. Rizici su jer je veliki novac u pitanju, jer je malo privatnih javnih partnerstava u regionu, vrijednih dvije milijarde. U tom slučaju, vrijednost projekta bila bi oko 2,6 milijardi eura, dok bi gradnja puta odjednom koštala 1,94 milijarde, zato što bi mašine morale više puta da se dopreme na nepristupačan teren što iziskuje dodatne troškove.
J. Maraš
U oktobru će se znati ko gradi put
Za gradnju autoputa, inače, završena je fizibiliti studija, kao i Studija o opcijama javno – privatnog partnerstva, a premijer Milo Đukanović je najavio da bi se u oktobru moglo već znati ko će graditi put. - Izabran je i konsultant za implementacionu fazu, koji će biti u projektu sve do zaključenja ugovora sa izabranim partnerom. Pretkvalifikacioni tender biće raspisan 16. juna, na osnovu čega će se napraviti kratka lista kandidata, kojima će biti upućen poziv da dostave ponude. Procjena je da bi do kraja oktobra ove godine mogli da izaberemo pobjednika, s kojim bi krenuli u pregovore oko zaključenja ugovora- kazao je Đukanović na konferenciji povodom sto dana radaVlade.

Republika

Za puteve dvije milijarde
VLADA USVOJILA STRATEGIJU RAZVOJA SAOBRAĆAJA
Podgorica (MINA-BUSINESS) – Vlada je juče usvojila Strategiju razvoja saobraćaja, za čiju će realizaciju, prema procjenama, u narednih deset godina biti potrebno oko 1,97 milijardi eura.
Ministar pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija Andrija Lompar kazao je da su te procjene urađene ranije , a novac treba da obezbijedi Vlada bez učešća kapitala iz izvora privatno-javnog parterstva.
- U Nacrtu strategije koja je urađena 2006. godine, troškovi su bili procijenjeni za svaki projekat i to prema godinama i definisanim izvorima finansiranja. Sada smo se dogovorili da, s obzirom da smo imali primjedbu da jedan strateški dokument ne može toliko detaljno da ulazi u troškove, da će realizaciju svakog projekta pratiti finansijski program - rekao je Lompar nakon sjednice Vlade.
On je podsjetio da je Nacrt strategije urađen 2006. godine, ali je odlučeno da treba sačekati izradu Prostornog plana Crne Gore i Strategije energetike.
Taj dokument, kako je dodao Lompar, ima definisanu politiku u oblasti saobraćaja, viziju, misiju, zatim opšte i posebne ciljeve.
- Imamo pet opštih ciljeva. Prvi je poboljšanje sigurnosti i bezbjednosti u cilju očuvanja ljudskih života, materijalnih vrijednosti i državnih sredstava, a drugi je integracija u Evropsku uniju kroz povezivanje na transportnu evropsku mrežu kao i poboljšanje konkurentnosti domaće transportne privrede - naveo je Lompar.
On je dodao da je treći cilj povećanje kvaliteta saobraćajnih usluga, četvrti stimulacija ekonomskog razvoja kroz efikasniji i jeftiniji transport i peti minimiziranje negativnog uticaja razvoja transporta i saobraćajne infrastrukture na životnu sredinu i društvo ukupno.
Strategijom je predviđen nastavak aktivnosti na izgradnji autoputeva Bar-Boljare i Jadransko-jonskog autoputa, zatim rekonstrukcija željezničke pruge Bar–Beograd i završetak modernizacije one između Podgorice i Nikšića.
- Pričamo o vremenskom rasponu od deset godina koliko Strategija pokriva. Predviđena je i rehabilitacija i modernizacija pruge Podgorica-Skadar, izgradnja terminala za kombinovani transport na željezničkim stanicama Bar, Podgorica i Bijelo Polje i nastavak aktivnosti usmjerenih na izgradnju i rekonstrukciju infrastrukturnih projekata u Luci Bar, marini Bar i revitalizaciji Luke Virpazar«, saopštio je Lompar.
Planirana je, i kako je dodao, rekonstrukcija puteva od primorja prema granici sa Srbijom, od Nikšića prema bosansko-hercegovačkoj granici preko Šćepan polja, izgradnja magistralnog puta Cetinje-Nikšić i realizacija projekta brze ceste, odnosno eliminisanje uskih grla na primorju.
Predviđeno je i poboljšanje saobraćajne povezanosti Šavnika i Žabljaka sa glavnim saobraćajnicama, zatim izgradnja novih magistralnih puteva prema Foči i Priboju, regionalnih Berane-Kolašin, Berane-Mojkovac i Danilovgrad-Njegovuđa.
U planu je, kako je kazao Lompar, i rehabilitacija puta Mojkovac-Žabljak, preko Đurđevića Tare.

Od Podgorice do Berana za 63 minuta

VLADA USVOJILA NACRT DETALJNOG PROSTORNOG PLANA ZA BUDUĆI AUTOPUT BAR - BOLJARE

Podgorica – Crnogorska Vlada usvojila je juče Nacrt detaljnog prostornog plana autoputa Bar – Boljare sa procjenom uticaja na životnu sredinu kojim je obuhvaćen prostor od oko 1.400 kilometara kvadratnih i u dužini od oko 165 kilometara.
Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović kazao je da plan zahvata više od 100 katastarskih opština koje čine djelovi teritorija sedam opština – Bar, Cetinje, Podgorica, Kolašin, Andrijevica, Berane i Bijelo Polje.
- Realizacijom plana obezbijediće se prostorni uslova za izgradnju, rekonstrukciju, opremanje i funkcionisanje magistralnih infrastrukturnih sistema u koridoru, kao i uslovi za bolje funkcionisanje postojećih proizvodnih pogona, naselja i magistralnih saobraćajnih objekata koji se nalaze na koridoru – pojasnio je ministar nakon sjednice Vlade.
Izgradnjom autoputa, prema riječima Gvozdenovića, skratiće se udaljenost opštinskih cenatra sa Podgoricom i postojeće minimalno vrijeme vožnje. Prema podacima iz nacrta, Podgorica će od Bara biti udaljena 61 kilometar, Kolašin 63, Andrijevica 73, Berane 86, Bijelo Polje 121, Plav 97 i Rožaje 117 kilometara. Iz glavnog grada do Bara će se, prema projekcijama, stizati za 53 minute, do Kolašina za 52, Andrijevice 53, Berana 63, Bijelog Polja 94, Plava 79 i do Rožaja za 95 minuta.
- Nacrt plana ići će na javnu raspravu u trajanju od 30 dana, a u oktobru bi trebalo da imamo finalni dokument – rekao je Gvozdenović.
On je podsjetio da je u pretkvalifikacionom izboru za strateškog partnera za izgradnju puta ušlo šest kompanija i da će se partner izabrati do kraja godine.
Na sjednici je usvojena Nacionalna strategija za upravljanje medicinskim otpadom koja na zdravstveno bezbjedan i ekološki prihvatljiv način nudi rješenja za upravljanje tim otpadom....
Ma.M.

Dobro je da aktivnosti ne stoje. Ja sam umjereni optimista. E sad cijena jeste pogolema mada je neđe isparilo 140 miliona E (bilo 1.94 milijarde a sada 1.8 milijardi).

ima li kakva skica ovog puta?

ima li kakva skica ovog puta?

Nacrt detaljnog prostornog plana autoputa Bar - Boljare (http://www.gom.cg.yu/files/1220538124.pdf)

puno hvala. treba mi mapa na kojoj se vide sva naseljena mjesta kroz koja put prolazi na potezu crnca-boljare. moze li se naci? naravno, opet hvala

Pise da ce u BP opstini proci kroz sela.
Poda
Crnča
Ivanje
Godijevo
Sipanje
Osmanagićevo selo

puno hvala. treba mi mapa na kojoj se vide sva naseljena mjesta kroz koja put prolazi na potezu crnca-boljare. moze li se naci? naravno, opet hvala

cini mi se da imas tu mapu u onom dokumentu sto sam postavio

Pise da ce u BP opstini proci kroz sela.
Poda
Crnča
Ivanje
Godijevo
Sipanje
Osmanagićevo selo

hvala.
ivanje me zanima. selo je dosta veliko. nasao sam tacku -ivanjsko zdrijelo-. kuda ide trasa od ivanjskog zdrijela kroz samo ivanje. ako ide vrhom sela, zona puta bi u tom slucaju zahvatila i moje dubovo. zbog toga vas davim

cini mi se da imas tu mapu u onom dokumentu sto sam postavio

nijesu na crtezu naznacena mala naselja

hvala.
ivanje me zanima. selo je dosta veliko. nasao sam tacku -ivanjsko zdrijelo-. kuda ide trasa od ivanjskog zdrijela kroz samo ivanje. ako ide vrhom sela, zona puta bi u tom slucaju zahvatila i moje dubovo. zbog toga vas davim

Nemam nista detaljnije. Bice tu jos mapa vremenom pa ni ovo nije odlucujuce.

Nemam nista detaljnije. Bice tu jos mapa vremenom pa ni ovo nije odlucujuce.

ma nema veze. da dadne bog da eo ovo uradi,pa bilo kuda

Obilaznice mogu da budu problem
POČELA JAVNA RASPRAVA O PROSTORNOM PLANU PUTA BAR-BOLJARI
Podgorica - Bez veće polemike, pred oko stotinu zainteresovanih, juče ne na Građevinskom fakultetu u Podgorici predstavljen nacrt Detaljnog prostornog plana autoputa Bar-Boljari, čime je otvorena javna rasprava o ovom značajnom dokumentu.
Obrađivači plana su preduzeća „Montenegroinžinjering“ , „Winsoft“ i „Simss inžinjering“ iz Podgorice, kao i podgorički Građevinski fakultet. Pored predstavnika ovih organizacija, na javnoj raspravi na Građevinskom fakultetu učestvovali su i predstavnici Ministarstva za ekonomski razvoj i Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.
Koordinator izrade plana Ratimir Mugoša saopštio je da je Nacrt detaljnog prostornog plana prvi dokument takve vrste u Crnoj Gori, kao i da su za njegovu izradu korišćena iskustva zemalja u okruženju.
Na jučerašnjoj javnoj raspravi istaknuto je da su, pored koridora i zone uticaja autoputa, u zahvatu plana našli i magistralni infrastrukturni sistemi koji su povezani sa autoputem, kao što su željeznica Beograd-Bar, aerodromi u Podgorici i Beranama, dio elektromreže, budući gasovod, regionalni vodovod i magistralni optički kablovi.
Istaknuto je da će izgradnja autoputa koštati oko 1,8 milijardi eura. Put bi trebalo da bude rađen u četiri faze , a najviše novca, 644 miliona, biće utrošeno za dionicu od Smokovca do Mateševa.
- Autoput Bar-Boljari biće dug oko 165 kilometara. Pored tunela Sozina, kome će biti dodata još jedna cijev, na trasi autoputa biće izgrađeno još 50 tunela i 95 mostova. Najduži mostovi biće Tanki rt-Vranjina, prolaz kroz Tološko polje, most preko starog puta za Danilovgrad, rijeke Zete, željezničke pruge za Nikšić i lokalnog puta, kao i most preko rijeke Morače. Najduži tunel će, prema planu, biti Trešnjevik sa 3.600 metara dužine, a zatim Vranjina, Zelenika, Vežešnik 1 i 2, Mala trava i Kosman. Uz autoput su planirani razni funkcionalni sadržaji, kao što su baze, koje će se nalaziti u Gluhom Dolu, na Pelevom brijegu, kod Andrijevice i mjesta Crnča. Putarina će se naplaćivati na postojećem mjestu za naplatu u Gluhom dolu i u Boljarima. Za prateće sadržaje kao što su odmorišta, benzinske pumpe, moteli i parkinzi predviđeno je 14 lokacija, a Prostorni plan autoputa će poslužiti kao osnov za izdavanje odgovarajućih dozvola za gradnju tih objekata - rečeno je, između ostalog juče.
Iako na javnoj raspravi nije bilo puno pitanja za obrađivače plana, dio trase autoputa kroz Podgoricu izazvao je oštre polemike.
Blagoje Velimirović i Boris Vratnica, građani iz mjesne zajednice Tološi 1, zapitali su se zašto je dio trase koji prolazi kroz njihov kraj u posljednji čas izmijenjen. Put je prvobitno trebalo da prođe iza vodoizvorišta Mareza, preko Daljma i Novog sela. Rješenje koje je ponudio Prostorni plan predviđa da autoput prođe kroz Tološko Polje mostom dugim 1430 metara, a zatim je predviđen tunel kroz Zeleniku. Vratnica je rekao da su ovakva rješenja nelogična i da su ona plod nečijeg pritiska na projektante ovog plana.
Kao jedan od velikih problema juče je istaknut i nedostatak obilaznica oko gradova, koje je teško isplanirati zbog nekontrolisane gradnje.
Rasprava će biti održana još jednom u Podgorici i jednom u Beranama, a primjedbe na ovaj plan mogu se slati poštom na adresu Ministarstva za ekonomski razvoj, ili elektronskim putem na sajt Ministarstva www.minekom.vlada.cg.yu.
B.A.

Kada završava javna rsprava?
Koji su koraci i ako se znaju neki datumi?

Samo da neki ministri ne omaste brkove od autoputa

PARLAMENT DANAS GLASA O PREDLOGU ZAKONU O KONCESIJAMA ZA AUTOPUT, MEDOJEVIĆ PORUČUJE:

Podgorica – Crnogorski poslanici odlučiće danas o predlogu Zakona o koncesiji za autoput Bar-Boljare, odnosno da li će Savjet za izgradnju autoputeva u Crnoj Gori birati budućeg Vladinog partnera za izgradnju autoputa Bar-Boljare uz saglasnost Skupštine.

U parlamentu je juče završena raspava u načelu o tom predlogu na koji je Socijalistička narodna partija (SNP) podnijela amandman, koji predviđa da se budući koncesionar bira uz saglasnost Skupštine, a koji je po hitnom postupku uvršten u skupštinsku proceduru.
Ranije, na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet poslanici iz vladajuće koalicije bili su protiv predloženog amandmana.
Lider SNP–a Srđan Milić kazao je da je član sedam predloženog zakona u koliziji za predloženim zakonom o koncesijama koji predviđa da Skupština daje saglasnost na ugovore od 35O miliona eura više, te da bi bilo poželjno da član savjeta bude i jedan predstavnik Skupštine
- Sporno je i što nije precizno definisano da li koncesija počinje od momenta završetka cjelokupnog puta i dobijanja upotrebne dozvole. Ako je tako, postavlja se pitanje da li je diskriminatoski prema onima koji budu gradili prvu dionicu u odnosu na onoga ko će graditi zadnju – kazao je Milić
Ministar saobraćaja Andrija Lompar objasnio je da će koncesija početi od momenta završetka dionice i pozvao SNP da „ako ima bolju formlaciju za član osam koji se odnosi na to pitanje da je dostavi“.
- Što se tiče dodjele koncesija tu je problematična podjela između zakonodavne i izvršne vlasti, ali mislim da Vlada treba da vodi računa o tome. Lično, nemam ništa protiv predloga ako to podrži parlament, ali ja ne mogu nikog predlagati – istakao je Lompar.
Na konstataciju Lompara nadovezao se predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić koji je kazao da iako ministar nije bio precizan sigurno je da se „Skupština mora pitati za projekat čija je izgradnja vrijedna blizu dvije milijarde eura“.
- Ovaj zakon neće biti u suprotnosti sa zakonom o koncesijama koji će doći brzo na dnevni red. Ako bude predložiću da se odmah izvrše njegove izmjene kada budemo usvajali krovni zakon o koncesijama – istakao je Krivokapić.
Lider PzP–a Nebojša Medojević tražio je da mu ministar Lompar objasni zašto u zakonu nema klauzule o konfliktu interesa „kad se već zna da ima određenih pretedenata na koncesije koji imaju jak politički uticaj“.
- Uobičajena je evropska norma da ovakvi zakoni imaju antikorupcijsku klauzulu i ovdje treba ispoštovati date preporuke EU oko korupcije. Pojedine domaće građevinske kompanije već spremaju operativu i plaćaju radnike po 800 eura iako ništa ne rade – rekao je Medojević,
Medojević je kazao da su mnogi zainteresovani za izgradnju autoputa i da „neki vježbaju za taj posao kroz izgradnju jednog podzemnog prelaza već tri mjeseca, a favoriti su za koncesije“, te da javnost „mora biti sigurna da zakon neće omogućiti mnogim ministrima da omaste brkove od autoputa“
- Ima više ministara u Vladi koji imaju brkove, pa se nadam da me jedan zbog ove izjave neće tužiti – kazao je lider PZP.

Beba vjeruje da će se Pljevlja nekako prikačiti

Poslanik Liberalne parije Andrija Popović kazao je da je siguran da nema ništa od izgradnje autoputa i da će čestitati SDP–u ako „radovi počnu do sledeće godine u ovo doba“.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ljubica Beba Džaković kazala je „da nije sve tako crno i da se mora vjerovati u taj projekat“.
- Ako ne vjerujete neće se ostvariti. Evo, iako Pljevlja nijesu na autoputu ja vjerujem da ćemo se nekako na njega prikačiti – istakla je Džaković, dok je poslaniku Demokatskog saveza Mehmedu Bardhiju „dosta predloga zakona koje se pod hitno stavljaju u skupštinsku proceduru, a koji zbog hitnosti ne stižu ni da se pročitaju“.

Ma.MIRJAČIĆ


Nije morao ovako da proziva GENEX odmah smo ga prepoznali i bez podzemnog prolaza.
A Skupština nije Skupština ako Beba ne lupi neku glupost.

gdje su boljari?

gdje su boljari?

selo na pesterskoj visoravni, u srbiji, nekih 500 metara od granice sa crnom gorom. iznad sela planina -vrhovi-, sa najvecim vrhom zilindar. farma moravac udaljena mozda 7-8 kilometara, a u blizini je i pocetak djalovske klisure

selo na pesterskoj visoravni, u srbiji, nekih 500 metara od granice sa crnom gorom. iznad sela planina -vrhovi-, sa najvecim vrhom zilindar. farma moravac udaljena mozda 7-8 kilometara, a u blizini je i pocetak djalovske klisure


pa sto se ne zove bjelisi- boljari, no bar- boljari? mi njima grad, a oni nama selo, svasta od ove neravnospravnosti u medjunarodnim odnosima. :biggrin:

velja ilic sinoc izjavi da vladi srbije nije prijoritet koridor 10, niti bilo koji putni pravac. kaze da prosto naprosto srbija nema pare niti za jedan kilometar bilo kojeg auto puta, da putari nijesu primili plate mjesecima i jos svasta nesto rece.
vidite, ja se sa njim slazem i mislim da ce i kroz srbiju auto puteve graditi koncesionari.

selo na pesterskoj visoravni, u srbiji, nekih 500 metara od granice sa crnom gorom. iznad sela planina -vrhovi-, sa najvecim vrhom zilindar. farma moravac udaljena mozda 7-8 kilometara, a u blizini je i pocetak djalovske klisure

Evo se danas trgovalo sa MORA na 1 euro.:rambo:

Evo se danas trgovalo sa MORA na 1 euro.:rambo:

kazu da je to nekad davno bila dobra farma. ja mislim da tek sada ima sve uslove da se razvije u nesto ozbiljnije. asfaltni put skoro do same farme, voda i struja na farmi i hiljde hektara slobodnih pasnjaka.

Lompar: Možda ćemo produžiti rok za Bar-Boljare
Autor/izvor: Mina-business
PODGORICA - Rok za dostavljanje ponuda na tender za gradnju autoputa Bar-Boljare mogao bi biti produžen ukoliko to bude neophodno zbog uticaja svjetske finansijske krize, najavio je danas ministar saobraćaja, Andrija Lompar.

»Vlada je spremna da produži aktuelni rok za podnošenje ponuda, odnosno 15. januar, ukoliko to bude neophodno i ako za to dobijemo signale iz finansijskih institucija«, kazao je Lompar na dvodnevnoj Tenderskoj konferenciji za taj projekat koja je počela danas u Podgorici.

On je precizirao da nikakav zaključak o produženju roka nije usvojen, kao i da bi prolongiranje moglo biti najviše do mjesec.

»Razgovarali smo sa potencijalnim ponuđačima i o uticaju koji finansijska kriza može imati na uspješnost projekta gradnje autoputa«, dodao je Lompar.

Vlada će, kako je rekao, intenzivirati sastanke sa multilateralnim finansijskim institucijama, koje su pozitivno ocijenile projekat.

»Pregovaraćemo sa komercijalnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama kako bi projekat bio što transparentnije i argumentovanije objašnjen«, dodao je Lompar.

On smatra da bi bilo problematično ukoliko kvalitetna ponuda ponuđača ne dobije fiksnu garanciju od banke sa troškovima koji prate finansiranje čitavog projekta.

»Nadamo se da do toga neće doći i da će banke biti spremne da daju te finansijske ponude«, rekao je Lompar.

Prema njegovim riječima, na konferenciji je razgovarano i o kvalitetu dokumentacije koja je prezentovana svim ponuđačima, dok će Vlada pokušati da obezbijedi dokumente koji su bitni za formiranje ponude.

»Prethodni iznos garancije za ponudu od milion EUR smanjen je na 500 hiljada EUR zbog lakšeg prevazilaženja finansijskih teškoća«, saopštio je Lompar.

On je precizirao da je smanjena i garancija ponuđača koji pobijedi na tenderu sa sedam na pet miliona EUR.

»Ukoliko ponuđač koji pobijedi na tenderu ne potpiše ugovor u određenom periodu i ne dođe do njegovog finansijskog zaključenja on će izgubiti pet miliona EUR, dok je garancija za izvođenje radova smanjena sa deset na pet odsto vrijednosti projekta«, objasnio je Lompar.

Minimalno učešće investitora, dodao je on, biće 15 umjesto 20 odsto.

»Vlada će razmatrati ponude za čitav autoput i za sekcije Podgorica i Mateševo, nakon čega će odabrati one koje budu najviše odgovarale«, kazao je Lompar.

Na dvodnevnoj konferenciji na kojoj su ponuđačima prezentovane detaljne informacije o realizaciji projekta koncesije autoputa Bar-Boljare, prisustvuju predstavnici svih šest kvalifikovanih ponuđača.

Pravo učešća na tenderu stekli su konzorcijumi Alpine, Aktor, Bouygues i Konstruktor, kao i kompanije Štrabag /Strabag/ iz Austrije i Hausing end konstrakšn holding /Housing & Construction Holding/ iz Izraela.

Alpine konzorcijum čine austrijske kompanije Alpine Bau, Porr Solutions Immobilien und Infrastrukturprojekte, kao i hrvatski Koteks.
Grčke kompanije Aktor konsešns /Concessions/ i Aktor formirale su istoimeni konzorcijum, dok su u konzorcijumu Bouygues francuski Bouygues Travaux Publics, DTP Terrassement, kao i mađarski Intertoll-Europe.