izgleda da je poceo elitni turizam ala Nenezic ...gostiju nidje ...mada ima i to dobre strane nece nam trebat zaobilaznica oko Bara ...ne sjecam se gore sezone ...ustvari ovo je kako ce reci Nenezic najbolja sezona od 89. pa i bolja ...samo nisam znao da elitni turizam pored toga sto smanjuje broj gostiju i skracuje sezonu ...

Strarno potpuni fijasko.
Imamo jedan krsten hotel, u kome je pola soba stalno iznajmljeno lokalnim mafijasima, a hocemo elitni turizam.

ne valjaju im gosti iz Srbije eto grcima ,turcima i hrvatima valjaju jat otvorio i liniju Beograd -Pula...:bye1:

Ne kukajte vazda. Ja se nadam da cu bez guzve da se izodmaram ka cojek.

STATISTIKA
Broj turista isti kao i prošle godine
Autor/izvor: Mina-business

PODGORICA - Menadžer Nacionalne turističke organizacije (NTO), Danica Ćeranić, kazala je da je broj turista koji trenutno odmaraju u Crnoj Gori na istom nivou kao u istom prošlogodišnjem periodu.



Ova ga nije izlazila iz kuće ili nam se turisti igraju Partizana po šumama, pa su se sakrili.:wallbash:

Ova ga nije izlazila iz kuće ili nam se turisti igraju Partizana po šumama, pa su se sakrili.:wallbash:

Veliki Gazda je tako rekao i sada svi ponavljaju tu pricu kao papige.

Inace:angry2:

Rece mi drug juce koji ima restoran u Petrovcu, vise je imao gostiju kad je otvorio u maju nego sad, smesni su mu pazari nezna sta da radi...

ovo rece Nenezic..."U Crnoj Gori na današnji dan (11.jul o.g.) boravi 70.309 turista, što je na istom nivou kao prošle godine"-haha ...ovo je sprdnja ...

nIJE SPRDNJA, MOGUCE DA ZVANICNO I IMA NA ISTOM NIVOU. nEZVANICNI BROJ JE SIGURNO ZESTOKO SMANJEN

nIJE SPRDNJA, MOGUCE DA ZVANICNO I IMA NA ISTOM NIVOU. nEZVANICNI BROJ JE SIGURNO ZESTOKO SMANJEN kako izvede tu racunicu nije mi jasno mada mi matematika ide prilicno dobro...evo ti po susanju i canju apartmani i sobe zjape prazni i ovo je nevidjena sprdnja ...gostiju uopste nema ...

kako izvede tu racunicu nije mi jasno mada mi matematika ide prilicno dobro...evo ti po susanju i canju apartmani i sobe zjape prazni i ovo je nevidjena sprdnja ...gostiju uopste nema ...

Šušanj i Čanj su žrtve tranzicije... na elitni turizam :wacko:.

Eksperiment sproveden na brokerima u londonskom Sitiju pokazao je da oni koji na posao dođu s povišenim testosteronom imaju natprosječno dobre rezultate tog dana.

Brokeri zarađuju više ako imaju visok testosteron vjerovatno zato što ih muški polni hormon čini borbenijima i odvažnijima, otkrili su britanski istraživači sa Univerziteta u Kembridžu.

S druge strane, hormon stresa - kortizol navodi na oprez i kalkulisanje, otkrilo je isto istraživanje.

"Nadprosječno visok testosteron bio je u 90 odsto slučajeva dobar pokazatelj uspjeha u dnevnom trgovanju dionicama. S druge strane, oni koji su dane počinjali sa sniženim testosteronom ili povišenim kortizolom poslovali su s većom dozom sumjičavosti", kaže dr. Koats, koji je i sam bio trgovac dionicama na Vol stritu.

Na hormonalne nivoe takođe su uticala sama dnevna zbivanja. Nivoi testosterona rasli su i tokom dana kao posledica dobitaka, ali i gubitaka, jer oba ishoda pojačavaju želju za takmičenjem.

Jedan od brokera, koji je šest dana zaredom biljžio uspjehe, doživeo je u tom razdoblju rast testosterona od 74 posto. Ipak, činjenica je da su u prosjeku uspješniji bili oni koji su počinjali posao s već povišenim testosteronom. S druge strane, kortizol su "pumpali" neizvjesnost i prevrtljivi uslovi tržišta.

Kod nekih brokera dnevni nivo kortizola je rastao i petostruko, oduzimajući im sav optimizam. Koats upozorava brokere da nikako ne bi trebali na vještački način da podižu testosteron u nadi da će poboljšati učinak na berzi.

"Kad testosteron dosegne fiziološki limit, brokeri u njegovoj vlasti postaju nesposobni da se otrgnu žudnji za rizikom. Baš kao što visoki kortizol navodi trgovce da u potpunosti izbegavaju rizik", zaključuje dr Koats.

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=30521

Gdje se najlakše posluje na Balkanu?
U hrvatskim gradovima teže je poslovati nego u gradovima Srbije, Albanije i Makedonije, pokazuju podaci iz novog izvještaja Svjetske banke o poslovanju u jugoistočnoj Evropi u 2008. godini, u kojem se upoređuju 22 grada regiona.

Izvještaj i rang lista pravljeni su upoređivanjem procedure, vremena i troškova građevinskih firmi koje grade objekat, spajaju na infrastrukturu i formalno ga registruju, a kriterijum je bio i brzina registrovanja preduzeća i upis vlasništva.

Najbolje ocjene i prvo mjesto na tabeli dobio je Bitolj, na drugom mjestu je Zrenjanin, a na trećem Skadar, prenosi RTS.

Na četvrtom mjestu su Pljevlja, petom Kruševac, šestom Fljora, a slijede Osijek, Prizren, Skoplje, Užice, Tirana i Priština.

Beograd je na 13. mestu, Vranje na 14., a od 15-20. mesta na tabeli su Varaždin, Šibenik, Nikšić, Podgorica, Zagreb i Banja Luka.

Na pretposlednjem mestu je Sarajevo, a na poslednjem Mostar.

U prvoplasiranom Bitolju potrebno je svega sedam dana za registraciju firme, a za deset dana ona postaje operativna, dok isti postupak u Mostaru traje 61 dan.

Zagreb je najgori grad jugoistočne Evrope prema regulativi za dobivanje dozvola u građevinarstvu.


(pcnen)

[QUOTE=696;418999]Aktuelni dug USA iznosi vise od 9400 milijardi $ i svakog dana dodaju po 1,7 milijardi na to. Ukupan dug odgovara protivvrijednosti od vise od 70% americke privrede (dijela koji je na berzi). U poslednjih 8 godina Bus je od gore navedenih dugova napravo nesto oko 2000 milijardi duga, koji su vjerovatno otisli u finansiranje ratova u Agansitanu i Iraku.
Iracka akcija se nazalost nije isplatila, jer je gradjanski rat onemogucio planirano i neplaceno uzimanje nafte. I danas se tamo dnevno izvozi nafte u protivvrijednosti od oko 200 miliona dolara, sto da i sve ode u americku kasu ne moze da pokrije gore navedene dugove. Uz sve to je u poslednjih 20 godina USA zatvorila najveci deo svojih proizvodnih fabrika i iselila proizvodnju u zemlje sa jeftinom radnom snagom. Koncept je dakle da se pusti da drugi rade a da se kolac ubira snagom vojne sile. Pare koje su ulozene u taj koncept/naoruzanje uzete su od banaka na kredit.
Te banke pocinju da se ljuljaju jer nema ocekivanog povracaja sredstava (ratovi traju predugo i kostaju vise nego sto se “ubere”). Banke ne mogu da otvoreno o tome govore da ne krene panika i zato se u stampi situacija prikazuje kao kriza nekretnina.
Navodno, vlasnici kuca uzeli kredite bez pokrica (sto je djelimicno tacno), ali koliko privatnih kuca treba tako podici pa da se naprave onoliki dugovi (sracunajte sami, prosecna kuca mozda kosta 200,000 dolara).
Na slican nacin je u poslednjih 10/15 godina Kina isfinansirala izgradju svoje privrede. Kineske banke su zainteresovanim kineskim investitorima dale pare na povjerenje da podignu fabrike, centrale, gradove, puteve, telekomunikacije.. Pokrice je bila vrijednost zemljista (koja je racunata unaprijed, kada ti objekti i infrastruktura pocnu da rade). Kinezi su dakle na isti nacin, na kredit, masovno ulagali ali ne sa ciljem da naprave masineriju za pljackannje svijeta nego da naprave radionicu koja ce kineskim radom da opsluzuje svijet.
Njihov koncept funkcionise, Americki NE.
/QUOTE]

Već dugo ne pročita nešto ovako dobro i realno. Što tipkati? Pridruži im se, jedino, iskoristi istu foru. Glupo je ako novac leži u banci ili se čuva u madracu. Ovako povućeš iz banke na osnovu recimo nekih plantaži dagnji, oni ih procjene na masnu lovu, uzmeš pare i dalje radiš što hoćeš. Prođe to jednom u 10 godina ;) To su oni davno skužili, kad je Donald Trump bankrotirao, onda su ga iskoristili kao brand i opa... Svejedno jako dobro zapažanje. Jako. Čak sam sad skužio kako pojedinci pripremaju na istu foru to napraviti u HR. Dobro da sam i ja na tom putu :)

Kako ti ide sa plantazom visnji ,ili si odlucio da kultivises dagnje ?

Mediteraneo prepisao sam zemlju, faza plaćanja poreza i ratovanje sa susjedom oko međe. Da bi farsa bila još veća, opće nemam među sa njim nego sa državnim putem, ali eto život je uvijek zanimljiv :) Prisvaja čovjek sve što e osvojio ;) Povukla INA nešto tako da će biti para za ogradu i ostale predradnje. A na proljeće ako sva tržišta povuku, bit će i za voćke i kopanje podruma. Sve u svemu lagano se kotrlja...

http://img156.imageshack.us/img156/6026/vocnjak004pl7.th.jpg (http://img156.imageshack.us/my.php?image=vocnjak004pl7.jpg)

Skontaj cifru ispod zadnje slike.
E da plantaže imaju u vlasništvu zemlju. Koliko bi vrijedile?

pa cija je zemlja na kojoj se plantaze nalaze,zar nije njihova?

Barem 10 miliona kvadrata jes za ostalo ne mogu garantovati. Pogledajte sajt agencije za nepokretnosti. Nego ja mislim da to vrijedi danas koliko profita moze da produkuje. Ja bih nekretnine zaboravio za koju godinicu.

...Nego ja mislim da to vrijedi danas koliko profita moze da produkuje. Ja bih nekretnine zaboravio za koju godinicu.

Tačno tako. U sljedećoj fazi će kod kompanija da se najviše broji P/E odnos, dividende iz redovnih prihoda, i da li menadžment ima odgovarajuću većinu.

Već neko vrijeme sam skeptičan da se voćnjaci i bazeni za so mogu vrednovati kao građevinsko zemljište kod analize HOV.

A eto talijani rade čudo na hektaru zemlje, to je već voćarska tema, ne bi vas sa tim zamarao. Oni sa hektara vade 50 tona jabuka. Obitelj sa 4ha plantaža jabuka dobije 100.000 litara soka + vino + ocat = 170 tona prerađevine. Za butelju soka od 0,75 dobivaju 2,15 e. Toliko o prihodima ;)

A eto talijani rade čudo na hektaru zemlje, to je već voćarska tema, ne bi vas sa tim zamarao. Oni sa hektara vade 50 tona jabuka. Obitelj sa 4ha plantaža jabuka dobije 100.000 litara soka + vino + ocat = 170 tona prerađevine. Za butelju soka od 0,75 dobivaju 2,15 e. Toliko o prihodima ;)

Sok onda daje 7.16 eura po kvadratu godišnje, ne računajući vino i sirće ;) Dobra investicija ako je kvadrat do nekoliko desetina eura.

Koliko je kvadrat oranice u bratskoj Italiji?

I udjes u pradavnicu i ne mozes da nadjes talijansku ili francusku jabuku. Ja to sada nisam mogao da nadjem New Zealand, Chile i ostale "evropske zemlje". A na 2E po kilu jabuke EU farmeri kukaju - kuku - lele kuku - lele subvencije subvencije.

A ne znam da li sam dobro skontao, malo je članak čudno napisan. Provjerite sami jel to 100 + 170 tona ili sve ukupno?

http://img380.imageshack.us/img380/999/vocnjak006da1.th.jpg (http://img380.imageshack.us/my.php?image=vocnjak006da1.jpg)

Ma ja se slazem da je poljprivreda u ovom trenutku hit mada da ti kazem da nasi farmeri (nasi vasi to je jedno) imaju 20% EU subvencija slabo bi ko bjezao sa sela.

Sok onda daje 7.16 eura po kvadratu godišnje, ne računajući vino i sirće ;) Dobra investicija ako je kvadrat do nekoliko desetina eura.

Koliko je kvadrat oranice u bratskoj Italiji?
Nije baš oranica, ali ako raste limun, može vala i jabuka:

Property for sale Noto Siracusa, Italy

Asking price of EUR 85,000
A buildable, 10,000msq lemon grove with wonderful position,panoramic sea view and rural seclusion, yet only five mins drive from the Baroque UNESCO town of Noto, on the south eastern coast of Sicily......

Bolje se valja jabuka nego limun ;) Ali i cijena od 85 000 eura je paprena. Onaj moderni hektar voćnjaka košta 300.000 eura ali moraš imati navodnjavanje, odvodnju suvišne vode, protugradnu mrežu, zaštitu od mraza i sunca i bla bla, a full dodatnu opremu ;)

U biti čovjek svojim radom i ulaganjem uvećava vrijednost imanja. Nešto što je jeftino može biti poticaj za ulaganje i prilik aza zaradu, negdje je to brže a negdje sporije, naravno da banke prate radišne ljude koji povečavaju kapital, tja pa mi i ulažemo u takve firme, koje neprestano povečavaju prihode i temeljni kapital. Kod nekog nešto može vrijediti ništa, kod nekog malo, a kod nekog malo bogastvo...

Dje si prosli zabrinuli smo se! :) Taman ovo sto si rekao objasnjava zasto je potonula BUDR neposredno po izboru Vukotica u bord. Za neke kompanije je potpuno iracionalno praviti vrednovanje po likvidacionoj vrij. a za druge i nije. Za prve je bitna dobit i samo dobit,a za druge opet i nije.Taman me nedje Masja pitao zar nije najbitnija dobit,da u dugom roku uvijek. Naravno i tu zavise neke stvari od vase percepcije. No nista strasno bice jos prilika za popravni i za one sa losim ocjenama.

Tu sam, tu sam, ali što tipkati... :) Bolje se pritajiti dok ovi i oni, sad malo se ne pritaje :) Popravni ćemo imati mi svi :)

21 Jul 2008. 18:29 | Izvor: CdM
Za Bar-Boljare ponude dostavilo 11 kompanija

U Ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija danas su otvorene prijave i saopštena imena kompanija i konzorcijuma koji su se prijavili na predkvalifikacioni tender za realizaciju i implementaciju Ugovora javno privatnog partnerstva koji uključuje projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje autoputa Bar- Boljare.
Na javni poziv za predkvalifikaciju za javno privatno partnerstvo za auto put Bar-Boljare odazvalo se 11 kompanija i konzorcijuma.


Ponude su dostavili Strabag (Austrija, Vodeći član), Colas,Alarko (Turska, Vodeći član), Babcock and Brown, Alpine (Austrija, Vodeći član), PORR, Osijek Koteks, Grupo Soares Da Costa S.G.P.S (Portugal), Konstruktor (Hrvatska, Vodeći član), Institut za Građevinarstvo Hrvatske,Tehnika, BBMP Consorcium Arcadom Co., Arcadom (Mađarska, Vodeći član), Vegyepszer, Societa Italiana per Condotte d’Aqua S.p.A, Tekfen Construction and Installation Co. (Turska, Vodeći član), Phoenix Capital, T’Invest, BPI (Slovenija), Housing and Construction Holding (Izrael), Bouygues Travaux Publics (Francuska, Vodeći član), DTP TerrasSement, Interoll Europe, Aktor Concessions (Grčka, Vodeći član), Aktor S.A.
”Komisija za ocjenu prijava u postupku predkvalifikacija za projekat autoput Bar-Boljare će nakon detaljnog uvida u dospjele prijave otpočeti pripremu izvještaja o vrednovanju u srijedu, i u što kraćem roku proslijediti ga Savjetu za izgradnju autoputeva u Crnoj Gori i Vladi Crne Gore”, najavljeno je iz ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.

Uz koga se Tehnoput šlepa?

Po iskustvu iz okruzenja predkvalifikacioni tender je da se izabere nekoliko firmi koje ce dostaviti prave ponude ali u drugom krugu obicno imaju pravo da proberu i druge firme za konzorcijum.

Uz koga se Tehnoput šlepa?

Ko god... ako imaju kombinaciju za šlepanje,mozda je Štrabahu obećan autoput uz obavezu(pored ostalih obaveza-rezija i sl...) da uposli Tehnoput... i svi zadovoljni osim Turci :mf_type:

Uz koga se Tehnoput šlepa?

zaboravljate Genex imaju odličnu mehanizaciju,Tehnoput pri njima nije ni za krpljenje rupa

A u tu su neđe i Slovenija ceste u saradnji sa nekom od firmi Raja Šuškavčevića.

Na tenderu za mini-zaobilaznicu Tehno-put je išao sa Alpinom...

Aha, znaci Alpine se slepa uz Tehno-put! Pametno:clapping:

Ko god... ako imaju kombinaciju za šlepanje,mozda je Štrabahu obećan autoput uz obavezu(pored ostalih obaveza-rezija i sl...) da uposli Tehnoput... i svi zadovoljni osim Turci :mf_type:

Nemam pojma zbog cega bi uposlio tehnoput. Da im zaliva magistralu kao po primorju sto su radili. Tehno cim izadje iz Mugilenda naidje na malo problema a i sam ih napravi. Pogledajte malo vijesti zadnjih mjeseci prepune tehno-kikseva: becici, sutomore, ulcinj, itd.

Sada ce po CG defile raznih premijera, predsjednika, ministara za lobirazu. Austrijanac je juce bio sigurno da toboz prica o Kosovu i pojma nemam cemu. Za mjesec ce da prodefiluje barem pet - sest delegacija Francuz, turcin, slovenac dva puta, opet austrijanac, Mesic je vec bio ali ce morat neko da pojaca,...

Moze se dobiti autoput dosta jeftino jer nema najavljenog investiciong buma Kina-Indija a gradjevinske firme su blago neuposljene pa ce se potrkat sa cijenama odnosno omogucice vecu profitnu marzu nasim procentasima.

Jedini razlog zašto bi neko uposlio bilo koju post-tranzicionu građevinsku kompaniju iz CG(Tehno-put,Bemax,Genex itd.) je činjenica da bez neke od njih ne možeš kao strana kompanija dobiti tako veliki posao u CG.Zna se ko stoji iza koga...To je elegantan način da se uzme procenat od posla prikrivajući sve to kroz podizvođača!

Jedini razlog zašto bi neko uposlio bilo koju post-tranzicionu građevinsku kompaniju iz CG(Tehno-put,Bemax,Genex itd.) je činjenica da bez neke od njih ne možeš kao strana kompanija dobiti tako veliki posao u CG.Zna se ko stoji iza koga...To je elegantan način da se uzme procenat od posla prikrivajući sve to kroz podizvođača!

Jedini ali tezak razlog.

Razumije se!

Nije samo to. Logistika je isto vazna stvar. Troskovi logistike se smanjuju sa duzinom trajanja projekta a ovo je dugacak projekat ali nisu nikada zanemarljivi.

Uzmimo Sozinu kao najveci infrastrukturni projekat u CG u posljednjih desetak godina. Barem pola posla su zapravo odradile CG firme a da Spanci su imali ideju da jos vise uposle i ubace domacih firmi nego tada nije bilo prakticno nicega na terenu. Bili su grdno razocafrani kada su za neke poslove morali da dovode ljude iz Spanije.

A STA JE SA cRNA GORA PUTEM ZAR ONI NECE AUTO PUT

Pa oni valjda idu sa Strabagom.

Mislim da su Sozinu radili Slovenci, a ne Španci...Ima li su nesreću da rade sa Boksitima Nikšić(državnim).Zbog njih je tunel kasnio više od pola godine,što nedisciplina,što neznanje,što loša oprema.

Mislim da su Sozinu radili Slovenci, a ne Španci...Ima li su nesreću da rade sa Boksitima Nikšić(državnim).Zbog njih je tunel kasnio više od pola godine,što nedisciplina,što neznanje,što loša oprema.

Španci su radili instalacije.

Imam molbu. Ima li neko aktuelni zakon o izgradnji objekata iz 2003-ce.

Imam molbu. Ima li neko aktuelni zakon o izgradnji objekata iz 2003-ce.

Ne znam valjaju li ti ovi:
www.gom.cg.yu/files/1178191072.doc]www.gom.cg.yu/files/1178191072.doc
www.gom.cg.yu/files/1176465818.DOC]www.gom.cg.yu/files/1176465818.DOC
www.gom.cg.yu/files/1176465462.doc]www.gom.cg.yu/files/1176465462.doc

Valjace ja se nadam!

Hrvatski ulagači u 2008. u Crnoj Gori izgubili 286 milijuna kuna


Najveći problem u Crnoj Gori je trgovanje na dvjema burzama, kao i snažan pad prometa od početka godine.

Prema najnovijim podacima crnogorske Centralne depozitarne agencije, vrijednost dionica hrvatskih investitora na crnogorskim burzama iznosi nešto više od 286 milijuna kuna, što je smanjenje za 46 posto s obzirom na početak godine kada je iznosio nešto manje od 548 milijuna kuna. No Crna Gora i dalje je iznimno privlačna hrvatskim investitorima koji stalno traže nove načine ulaganja. Tako je Hrvatska poštanska banka, prema podacima crnogorske Centralne depozitarne agencije, najveći hrvatski ulagač u toj zemlji. Naime, ta banka u svom vlasništvu posjeduje 35 posto dionica CDA, dok je drugi najveći ulagač Podravska banka sa dva posto dionica. HPB je najveći vlasnik dionica crnogorske Invest banke Montenegro sa 42,3 posto udjela, a u još 36 različitih kompanija posjeduje različitu količinu dionica. Jedna od njih je i tvrtka Rudnici boksita, a vrijednost dionica HPB-a u toj tvrtki je 332.000 eura.

Investitori iz Hrvatske imaju uložen novac u KAP-u, Invest banci, ali i Rudnicima boksita Daleka budućnost
Crnogorsko tržište kapitala sve je više atraktivnije za ulaganje čemu je pridonijelo otvaranje prvog dobrovoljnog mirovinskog fonda Penzija plus. Iako se otvaranjem tog fonda počinje razvijati to tržište kapitala, pitanje je kako će fond utjecati na njegov razvoj. "To je daleka budućnost. Kao preteča obveznih mirovinskih fondova osnovani su dobrovoljni koji nažalost još nisu počeli djelovati. Mirovinskim fondovima bit će potrebna akumulacija u određeno vrijeme. Sigurno će osnivanje mirovinskih fondova pokrenuti tržište jer su mirovinski fondovi dugoročni ulagači", rekao je za Poslovni dnevnik član Uprave Aureus Investa Miroslav Jeličić Purko. No na crnogorskom tržištu kapitala mora se još mnogo toga unaprijediti kako bi se povećala likvidnost, ali i transparentnost. "Nakon referenduma o samostalnosti Crne Gore zavladala je euforija na tržištu kapitala, a nakon toga stagnacija, pa u pojedinim trenucima i panika, što je i uobičajeno za tranzicijska tržišta. U uvjetima krize traže se rješenja, a sada je u tijeku usklađivanje zakonodavstva prema europskim standardima", rekao je Jeličić Purko. Naime, Jeličić Purko posjeduje udjele u mnogim crnogorskim tvrtkama, a u nekima je i među deset najvećih vlasnika. Tako je, primjerice, 8,1-postotni dioničar Invest banke Montenegro, u tvrtki Daido metal Kotor posjeduje 1,2 posto, u Kombinatu aluminijuma 3,1 posto, u NLB-u Montenegrobanci 0,2 posto, u Rudnicima boksita 0,5 posto te u Industriji piva i sokova Trebjesa 1,2 posto.

Nužno spajanje burzi
Bez obzira na svoja ulaganja ističe kako su najveći problemi crnogorskog tržišta "nedovoljna transparentnost kompanija, korporativna kultura i slabo razvijena financijska industrija. Budući da su banke u stranom vlasništvu, a Prva crnogorska komercijalna banka vodi pregovore o preuzimanju, možemo reći da će strani vlasnici postepeno ići u razvoj financijske industrije i investicijskog bankarstva". Stoga se spajanje crnogorskih burzi spominje kao opcija koja bi bila najbolja za crnogorsko tržište kapitala. "Ne samo da je nužno spajanje tih dviju burzi nego je nužno i spajanje regionalnih burzi. Volumeni na svim burzama u regiji su nezanimljivi za iole većeg ulagača. Dionicama jedne veće kompanije, kao što je primjerice Google ili Microsoft, u nekoliko sati na burzi u New Yorku protrguje se koliko u regiji kroz čitavu godinu. Niski volumeni ne dopuštaju stvaranje derivata radi zaštite portfelja, pa je ulaganje stranih investitora uvjetovano velikim diskontima na cijenu dionica", dodao je Jeličić Purko. Poput regionalnog tržišta koje je pod pritiskom svjetske financijske krize, i crnogorsko je osjetilo promjene. Naime, u Crnoj Gori djeluju dvije burze, NEX Montenegro i Montenegro burza, koje su od početka godine zabilježile snažan pad ukupnog prometa, što je opći trend u cijeloj regiji. Točnije, Montenegroburza je u ostvarila 43,4 milijuna eura prometa, što je pad od 73,2 posto, a promet NEX Montenegro stropoštao se 81,6 posto.

Stranci smiju knjižiti zemljište na tvrtke
Vlada Crne Gore ukinula je uredbu koju je nedavno donijela državna Uprava za nekretnine po kojoj općinski katastri ne mogu knjižiti građevinsko zemljište na inozemne tvrtke koje su registrirane u toj državi. Ubuduće će inozemne tvrtke koje posluju u Crnoj Gori imati izjednačen status s domaćima. Tu odluku crnogorske vlade inozemni investitori već na startu dočekali su s velikim odobravanjem jer su mnogi od njih do sada burno reagirali na zabranu knjiženja zemljišta na svoje tvrtke, uzimajući to kao jedan od krupnih razloga za pad inozemnih investicija u Crnoj Gori. U ministarstvu financija ističu da bi bilo apsurdno da se kao strane osobe tretiraju Crnogorska komercijalna banka, NLB Montenegrobanka ili neka druga kompanija u kojoj većinski kapital imaju inozemni investitori. Ti ulagači iz inozemstva ubuduće će u Crnoj Gori imati status domaće pravne osobe. Stranci će moći upisati poljoprivredno zemljište na svoje ime tek nakon donošenja zakona.
(M. Šćekić)

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori sve veći, pojedini ekonomisti i političari očekuju još teža vremena

Kad nema prerade “mršav” je i izvoz

PODGORICA - Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore u prvih pet mjeseci ove godine dostigao je 756,4 miliona eura, što je 41 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Crnogorski ekonomisti i političari očekuju da će spoljnotrgovinski deficit u narednom periodu biti još i veći zbog nespremnosti crnogorske privrede da bude konkurentna na slobodnom tržištu i nedostatka domaćeg lanca proizvodnje, kao i prerade.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da će se negativan trend nastaviti zbog nedovoljne domaće proizvodnje i, po njemu, suviše otvorenog ekonomskog sistema.
- Problem je što sirovine direktno napuštaju Crnu Goru, a uvozimo gotove proizvode. Ono između sirovine i gotovog proizvoda na žalost ide drugima u okruženju, a moglo bi da ostane ovdje - kazao je Drecun.
Drecun ističe da je problem i što Crna Gora nema domaću valutu kojom bi donekle mogla korigovati spoljnotrgovinski deficit.
- Ne bi ga mogli eliminisati ali bismo mogli da ga držimo na nižem nivou - smatra on.
Veliki spoljnotrgovinski deficit, po njemu je i posljedica pada direktnih stranih investicija u odnosu na isti period prošle godine.
- Ukoliko se trend pada direktnih stranih investicija nastavi, problem će biti još teži. Naravno, nećemo osjetiti sjutra ili preksjutra probleme u vezi sa deficitom, ali u trenutku značajnijeg prestanka priliva deviza u Crnu Goru može i sigurno će doći do toga da se jede supstanca, a to je za crnogorsku ekonomiju vrlo alarmantna situacija - upozorio je on.
Prema podacima Monstata, ukupna robna razmjena sa inostranstvom u prvih pet mjeseci iznosila je 1,12 milijardi eura, od čega se na izvoz odnosilo svega 181,92 miliona eura.
Drecun smatra da se domaća proizvodnja i izvoz mogu podstaći zaštitom domaćeg proizvođača i određenim proizvodnim programima.
- Očigledno je Vlada svjesna toga problema i određene barijere pokušava da ispravi, a neke je i uspjela, u posljednje vrijeme. Ali, na žalost, dugo vremena treba i nalazimo se u zoni kada je velika opasnost da izgubimo potencijalne partnere koji na određenim lokacijama čekaju na dozvole i do tri godine, što je za ozbiljnog investitora dug period - smatra on.
Poslanik u Skupštini Crne Gore Branko Radulović smatra da će se spoljnotrgovinski deficit uvećavati, jer sa jedne strane imamo potpunu liberalizaciju tržišta, a sa druge nemamo spremnu našu privredu da bude konkurentna.
- Proizvodi na bazi aluminijuma ili na bazi čelika ili drveta su sa niskom dodatnom vrijednošću i ne mogu da promijene strukturu proizvodnje. Treba krenuti drugim putem, povećavati našu konkurentnost, cijenu i dodatnu vrijednost i napraviti energetsku samodovoljnost i onda će struktura proizvodnje biti sasvim drugačija - smatra Radulović.
Crna Gora najviše izvozi sirovine, među kojima su, pored aluminijuma, gvožđe i čelik, kao i proizvode od gvožđa i čelika, ali nema ni jedan proizvod od aluminijuma.
- Ako se aluminijum preradi samo za jedan stepen tada će mu se povećati cijena oko 250 dolara po toni aluminijuma, a još veći efekti bi se postigli ukoliko idete sa stepenom prerade kao što su aluminijski profil i slično. Tek tada bi uspjeli da promijenimo srukturu proizvodnje - smatra on.
J. Nikolić

Jedni stalno kritikuju, drugi krše pravila
Drecun je ukazao i na problem dijela crnogorskog društva koji kritikuje ono što počne da se gradi i onda se pod pritiskom te kritike to i zaustavlja. - S druge strane oni koji rade ne žele da poštuju procedure jer znaju da će izgubiti određeno vrijeme i traže zaobilaznim putem ubrzanje toga procesa. Onda se ulazi u zonu kršenja određenih propisa i izazivanja javnog nezadovoljstva u zavisnosti od političke tačke gledišta - zaključio je Drecun.

Bez aluminijuma bila bi mrka kapa
Analiza spoljnotrgovinskog prometa prema geografskim zonama pokazuje da Crna Gora najviše robe razmjenjuje sa zemljama Evrope. Najveći dio crnogorskog uvoza u prvih pet mjeseci ove godine, oko 35,16 odsto odnosio se na gorivo, vozila i mašine. Iz zemalja članica EU ukupno je uvezeno robe u vrijednosti 391,32 miliona eura, a država potpisnica CEFTA sporazuma 461,6 miliona. Glavni izvozni proizvod i dalje je aluminijum, kojeg je u prvih pet mjeseci izvezeno 85,86 miliona eura, što je čak 47,2 odsto ukupnog izvoza. Preliminarni podaci Monstata pokazuju da Crna Gora najviše izvozi u Italiju, Grčku, Sloveniju, Srbiju i BiH.
REPUBLIKA

:wallbash:Svaka strofa katastrofa!
Ukoliko se trend pada direktnih stranih investicija nastavi, problem će biti još teži. Naravno, nećemo osjetiti sjutra ili preksjutra probleme u vezi sa deficitom, ali u trenutku značajnijeg prestanka priliva deviza u Crnu Goru može i sigurno će doći do toga da se jede supstanca, a to je za crnogorsku ekonomiju vrlo alarmantna situacija - upozorio je on. (Predrag Drecun)

:wallbash:
Kako da se jede supstanca?
Da Crnogorci počnu da prodaju kuće i stanove đe žive da bi kupovali mercedese i audije?
Oćel neko otvorit temu na brbljaonici da napravimo psihološku analizu ovog čoeka?

Prosle godine je bila prica da je spoljnotrgovinski deficit uzrokovan direkntim stranim investicijama. Gradi se cuda se cine pa onda moramo uvoziti da bi se gradilo, sada je prica da je deficit veliki zato sto direkntih stranih investicija nema.

Ovo sto prica Banjo je vjerovatno blizu istine. Ono sto je Vesova ekonomska skola odnosno taj "neo-liberalni" koncept podsjeca na ono nekoliko puta na ovom pdf pominjano prelaženje u četnika 44-te.

Bolje je u Crnoj Gori
U HRVATSKIM MEDIJIMA OŠTRE KRITIKE NA RAČUN TAMOŠNJE LJETNJE SEZONE
Budva – Da je kod naših susjeda turistička sezona ozbiljno zakazala, te da nemaju onoliko gostiju koliko su očekivali, svjedoči i udarna vijest preksinoćnjeg glavnog dnevnika na najglednijoj hrvatskoj televizijskoj stanici Nova TV, da “Budva otima goste Dubrovniku”.
Novinar navodi da je “Crnogorska rivijera ove godine hit destinacija”.
- Iako su godinama imali uzor upravo u hrvatskom turizmu, ispravna strategija i velika ulaganja dali su rezultata. U Crnoj Gori danas pjevaju najveće svjetske zvijezde, u njihovim hotelima nema mjesta, restorani rade cijelu noć. S druge strane, u našem najjačem turističkom adutu Dubrovniku sezona je, kako se čini, podbacila.
- Što to, usprkos ljepotama grada, turiste navodi da tjedan ili dva odmora ipak provedu južnije od Dubrovnika – zapito je hrvatski novinar koji se direktno uključio sa dubrovačkog Straduna u Dnevnik
On je dodao da stotine automobila svih registracija na Tuđmanovom mostu čine popriličnu gužvu.
- Turisti fotografiraju grad ( Dubrovnik) za uspomenu, no rijetki se u njega spuštaju. Svi putevi vode na Crnogorsko primorje. I dok mi hvalimo naše ljepote oni rade i uzimaju nam goste - kažu dubrovački hotelijeri.
- Ta je publika napunila plaže, hotele i diskoteke u Boki. No na Stradunu je potpuno drukčija slika. Gradska straža neumorno bubnja, novinarka sa španjolske televizije snima reportažu. Stolovi ispred restorana uglavnom su prazni, a jastoga iz škrinje neće nitko jer je preskup – primjetio je novinar.
Prema njegovoj ocjeni, Crnogorci su dosta uradili da animirju strane investiture.
- Godinama najbolji hotel u bivšoj državi Belveder već šesnaest godina zjapi prazan. U njemu žive samo psi lutalice i štakori. I dok Belveder čeka nečiju milost u Bečićima se gradi velelepni hotel sa šest zvjezdica čija je vrijednost 270 milijuna eura. Navodno je i sam državni vrh Crne Gore urgirao da investitori u rekordnom roku donesu sve potrebne dozvole – zaključuje novinar.
V.L

iNTERESANTNA PRIČA OD STRANE HRVATA. nIJE BAŠ NAJBOLJE POPUNJENO NI KOD NAS, ALI BUDVA JE PRILIČNO PUNA,PONOVO SE VIKENDOM NE MOŽE PARKIRATI, IAKO SU TAJ DIO INFRASTRUKTURE ZNATNO POBOLJŠALI, SPLENDID JE PREPUN I OVI LUKSUZNIJI HOTELI, A I BUDR JE PUNA...

iNTERESANTNA PRIČA OD STRANE HRVATA. nIJE BAŠ NAJBOLJE POPUNJENO NI KOD NAS, ALI BUDVA JE PRILIČNO PUNA,PONOVO SE VIKENDOM NE MOŽE PARKIRATI, IAKO SU TAJ DIO INFRASTRUKTURE ZNATNO POBOLJŠALI, SPLENDID JE PREPUN I OVI LUKSUZNIJI HOTELI, A I BUDR JE PUNA...

Uvijek je sladja pogaca kod komsija. Prije jedno petnaest dana mi je jedan nas vazan turisticki radnik rekao. "Turizam je u citavoj evropi u recesiji ali pogledaj dubrovnik cvjeta, broj jedan destinacija trenutno ...".

dubrovcani i nisu bas zadovoljni.
vise turista sa kruzera a manje para nego godinu dana ranije

i u slo je manji broj gostiju nego lani.
trend je takav da se u turistickim agencijama traze destinacije koje su jeftinije a ne kao prije one koje bi u biti ljudi zeljeli posjetiti.
ja se nadam da ce tako biti i zimi na skijanju pa da ne gledam one cehe i poljake

hAHAHA KOJI JE JOSHY LEGENDA, TAČNO SAM ZNAO DA ĆE SAD DA IZBAČI JEDNO 2-3 VEZANA POSTA. :D
šA IMA U SLO INAČE?

hahaha
vrucina. do sad radio pa dosao malo kuci a za sat vremena opet na posao.

radi se i stedi da sve odnesem u cg kao i obicno

radi se i stedi da sve odnesem u cg kao i obicno

hEHE! dA NAM SMANJIŠ DEFICIT. :rambo:
kAD POMENU RAD, EVO ĆE DONIJET ZAKON O RADU, PA ĆE CG-ORCI BIT NAJRADNIJI NA BALKANU.

Zakon o radu je donesen. A sindikat (reformsko krilo) malo preceruje. Zakon propisuje samo minimume koje mora da zadovolji ugovor poslodavca i zaposlenog ili kolektivni ugovor. Ima zbilja nekoliko problematicnih mjesta ali je sada na sindikatu da se sa vlasnicima dogovore kako da ublaze ta mjesta.

bitan je menadzment a ne radnici.
menadzment je kao i u sloveniji tako i u cg u kurc.
radnici znaju sto im je za raditi ali ...

SAD - CRNA GORA - INVESTICIJE
Crna Gora interesantna američkim investitorima

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Američki investitori smatraju Crnu Goru veoma interesantnom za ulaganja zato što ona ima dosta toga da ponudi, ocijenio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici Roderik Mur.

„To je mala država, politički stabilna, koja ima mnogo prednosti. Prelijepu obalu koja je veliki izvor sredstava, imala je manje ratne traume od država u najbližem okruženju i povoljniju političku klimu od mnogih susjeda“, rekao je Mur u intervju za CG Ekonomist.

On je dodao da je američki biznis prisutan u Crnoj Gori, kao i da neke od najvećih svjetskih korporacija, koje su američke, imaju kancelarije u Podgorici i drugim gradovima Crne Gore.

„Postoji inicijativa da se uspostavi i američka trgovinska komora u Crnoj Gori, što bi bio važan korak simbolično i praktično, za poboljšanje ekonomskih veza“, najavio je Mur.

On je kazao da bi volio da vidi najmanje jednu veliku američku investiciju koja bi mogla biti magnet za druge investicije.

„Drago mi je da mogu da kažem da sam u posljednje vrijeme vidio značajan porast u broju američkih biznismena koji dolaze u Crnu Goru“, saopštio je Mur.

On je dodao da svaka država koja je zainteresovana da privuče direktne strane investicije ima interes da smanji barijere za biznis, trgovinu i investicije, kao i da je to pitanje koje pominju američki investitori kada razgovaraju sa njim.

„Crna Gora je primorana da se takmiči sa ostalim državama iz regiona za američke i druge izvore stranih investicija, ali i sa ostalim zemljama u tranziciji, pa čak i svim državama u svijetu. Što je lakše poslovati u jednoj zemlji, to će ona imati više uspjeha u privlačenju stranih investicija“, ocijenio je Mur.

Prema njegovim riječima, mnoge američke kompanije zainteresovane su za ulaganja u oblasti turizma, nekretnina i energetskog sektora.

„Nadam se, da postoje i mogućnosti u drugim sektorima kao što je informaciona tehnologija, i nekoliko drugih oblasti koje nijesu potpuno istražene, kao na primjer proizvodnja specifičnih poljoprivrednih proizvoda. Govoreći o načinu da se privuku američki investitori, budite agresivni, mnogo ima konkurencije“, poručio je Mur.

On je zaključio da bi volio da vidi velike američke kompanije da su uključene u realizaciju infrastrukturnih projekata.

SAD - CRNA GORA - INVESTICIJE
Crna Gora interesantna američkim investitorima

RMUR: Prema njegovim riječima, mnoge američke kompanije zainteresovane su za ulaganja u oblasti turizma, nekretnina i energetskog sektora.
.

Vec dva puta je bio u PV,zadnji put prije 15 dana...

Nisam siguran da je dobro mjesto ali veoma interesantan clanak o zaduzenosti bivsih YU sampiona:
http://www.poslovni.hr/89166.aspx

15 August 2008 17:25 pm
TE - RUDNIK – INVESTICIJE
Za TE i Rudnik uglja u Maoču milijardu i po EUR

Pljevlja, (MINA -BUSINESS) - Gradnja termolektrane i otvaranje rudnika uglja u Maoču, za koje treba da bude raspisan tender u oktobru, koštaće oko 1,5 milijardi EUR, kazao je danas gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković.

»To su velike investicije, tako da Pljevlja i građani imaju razloga da budu optimistički raspoloženi«, rekao je Vuković.

On je kazao da će se u oktobru, kada treba da bude objavljen tender i završen do januara, znati da li će Maočka termoelektrana biti instalisane snage 450 ili 600 megavata.

Gradonačenik Pljevlja je naveo da bi gradnja termoelektarne snage 600 megavata koštala oko milijardu EUR, dok bi za otvaranje rudnika uglja bilo potrebno oko 500 miliona.

Vuković očekuje da se u oktobru »objavi međunarodni tender za davanje prava na istraživanje i eksplotaciju uglja u Maoču sa uslovom izgradnje novog bloka«

»Maoče i nova termoelektrana bila bi potpuno nezavisni od sadašnjeg Rudnika uglja, Elektoprivrede Crne Gore (EPCG) i TE Pljevlja«, precizirao je Vuković.

On je »siguran da će se izgraditi drugi blok TE Pljevlja, a da li će se graditi još jedan blok ili novi od 450 magavata, scenariji su različiti«.

»Rezerve uglja u Maoču iznose oko 120 miliona tona, a nakon njihovog istraživanja tačno će se znati kapacitet elektrane«, rekao je Vuković.
(kraj) mjl/djs

---------------------------------
QQ.
1.5 milijardi neka ide 1 milijarda na Maoce i neka zbilja ima 120 miliona tona uglja i neka je to 50E/toni (zaboravite vece vrijewdnosti ovo ce biti slicno ostalom uglju iz pljevalja po kaloricnoj vrijendosti) dodje se da tamo lezi 6 milijardi para u uglju ako nema troskova nikakvih, dalje ako se proizvede struje i neka je 1kg uglja = 1kWh a vjerovatno opet zbog kaloricne vrijendosti nije dodjete do 9 milijardi para. Profitna stopa u proizvodnji hidroenergije je trenutno nevjerovatnih 40 i koji posto (za normalne proizvodjace) a za energiju iz uglja nikada a mozda ni tada nece preci 20-25% posebno sto ce kako vrijeme bude odmicalo sve se vise povecavati razne ekoloske takse na ugalj i nece biti nikakvog subvencionisanja. Dakle neko ko ulozi 1 milijardu bi morao da izvuce nakon eksploatacije citavog uglja i proizvedene kompletne kolicine struje da izvuce u idealnom slucaju 2 milijarde!? Znaci tamo mozda lezi u najbioljem slucaju 120 milijardi kWh. Godisnje elektrana od 500MW koja radi 5000 sati moze da izbaci 2.5 milijarde kWh. Znaci adni vijek elektrane je 48 godina plus oko 6 za gradnju dodje se do oko 54 godine potrebne da se lova izvuce. Bilo bi interesantni vidjei koja je to profitna stopa na ulagoanju od jedne milijarde. ;)

No kao u onom vicu sto nasi gradonacelnici znaju sto je milijarda.

Ovo mi je presmijesno jer u Bosni se za oko 600 miliona eura pravi veca termoelektrana nego li sto je citav crnogorski elektroenergetski sistem. Kako se gadjaju sa milijardama?!
U zadnje vrijeme nema investicije ispod milijarde (Lustica, Velika plaza, Autoput...), samo jos da vidimo te investitore u ovom trenutku globalne krize.

Ovo mi je presmijesno jer u Bosni se za oko 600 miliona eura pravi veca termoelektrana nego li sto je citav crnogorski elektroenergetski sistem. Kako se gadjaju sa milijardama?!
U zadnje vrijeme nema investicije ispod milijarde (Lustica, Velika plaza, Autoput...), samo jos da vidimo te investitore u ovom trenutku globalne krize.

Tacno bajagi investicije od milijardu. Prije dvije tri godine su se gadjali stotinama miliona. Odakle je to pocelo. Kada sam se ja zaposlio plate su bile jos u inflatornim dinarima. Katastrofa trk do Vladana V. i ekipe na trg da zamjenis platu i dobijes 20-30DM. Uvede Avram "jaki" dinar i plate se stabilizovase. Jedno vrijeme se smao pricalo o plati 100DM i cijena snova je bila 100DM ili da je neko nedje castio ili potrosio 100DM. Svake druge godine po jedna nula i dodjosmo do milijarde.

1,5milijardi je zbog otvaranja kopova...mislim da je zbog toga veca cifra.opsta megalomanija vlada.bar ja takav osjecaj imam.ja sam na budri nesta o laprdanju s milijardama komentarisao kroz salu...

1,5milijardi je zbog otvaranja kopova...mislim da je zbog toga veca cifra.opsta megalomanija vlada.bar ja takav osjecaj imam.ja sam na budri nesta o laprdanju s milijardama komentarisao kroz salu...

Matematika je tu jasna 1 milijarda za kop+elektranu je besmisleno veliko ulaganje!

Ovo mi je presmijesno jer u Bosni se za oko 600 miliona eura pravi veca termoelektrana nego li sto je citav crnogorski elektroenergetski sistem. Kako se gadjaju sa milijardama?!
U zadnje vrijeme nema investicije ispod milijarde (Lustica, Velika plaza, Autoput...), samo jos da vidimo te investitore u ovom trenutku globalne krize.

O ovome i pricam.
Nema velikh ulaganja dok se globalno situacija ne stabilizuje.
I sami smo malo dodali stopiranjem privatizacije.:wallbash:

Vlasti glavnog grada planiraju da grade ekskluzivne skijaške terene na Komovima, nedaleko od Veruše

Ski-centar po glavi gradonačelnika

Da li će biti ski-centra: Komovi
PODGORICA - Gradska vlast Podgorice ozbiljno je zainteresovana da na bazi privatno-javnog partnerstva sagradi veliki ski centar u reonu Komova, nedaleko od Veruše koja katastarski pripada glavnom gradu – saznaje Republika.
Kao potencijalni partneri za gradnju ovog objekta, vlasti glavnog grada najozbiljnije računaju na slovenačke kompanije koje se bave ovim biznisom.
Podsjetimo, osim podgoričke lokalne samouprave u Mojkovcu, Kolašinu i Bijelom Polju takođe planiraju da grade ski centre u reonu planine Bjelasice.
Međutim, lokalne vlasti ovih sjevernih opština, za dvije godine koliko traje priča o gradnji ski centara, nijesu uspjele da na planinu Bjelasicu dovedu struju i put.
- Podgorička opština ima daleko veće kapacite da sagradi ski–centar sa pratećim sadržajima nego sve sjeverne opštine zajedno – tvrde sagovornici Republike.
Da bi realizovala projekat gradnje ski centra, vlasti glavnog grada čekaju prostorni plan posebne namjene za reon planina Komovi i Bjelasica, budući da je izrada u toku, a usvajanje se očekuje najkasnije u junu sljedeće godine.
Ministarstvo za ekonomski razvoj već je pozvalo sve zainteresovane ponuđače za izbor najpovoljnije ponude za izradu Prostornog plana područja posebne namjene Bjelasica i Komovi.
Procijenjena vrijednost izrade tog dokumenta iznosi 1,05 miliona eura, a ponude se mogu slati do 3. septembra.
Prema tom dokumentu, biće tačno definisana lokacija gradnje novog ekskluzivnog ski-centra (ili više njih) i ostalih pratećih turističkih sadržaja na Komovima i Bjelasici. Tim planom posebne namjene će se, prema planovima Vlade, osim ostalog, stati na put divljoj gradnji i nezakonitoj sječi šume koja je uzela maha u rejonu tih planina.
Osim toga, Vlada će tim dokumentom da pomiri suprostavljene stavove lokalne samouprave Mojkovca sa jedne strane i opština Kolašin, Bijelo Polje, Andrijevica i Berana sa druge strane, a koje se tiču različitog gledanja na lokaciju budućeg velikog ski-centra.
Mojkovčani za lokaciju gradnje velikog ski centra forsiraju proplanak Vragodol, dok u Kolašinu slijedeći preporuke Vlade, smatraju da je lokacija Vranjak udaljena nekoliko kilometara od Vragodola, “bogomdana” za gradnju takvog objekta.
U lokalnoj samoupravi Mojkovca su po svaku cijenu riješili da “izguraju” svoj projekat.
Tako su počeli izradu studije o valorizaciji Bjelasice koja će biti završena do maja, a do kraja jula, opština Mojkovac će, kako je planirano, potpisati ugovore sa 39 vlasnika zemlje, preko čijih imanja će proći put do ski-centra na Bjelasici.
S druge strane, u opštini Kolašin su riješili da projekat gradnje novog velikog ski-centra rade u koordinaciji sa Vladom. Podsjetimo, britanska kompanija “UEP Montenegro” ponudila je prošle godine Opštini Kolašin projekat izgradnje novog ski-centra na lokaciji Vranjak na Bjelasici udaljenoj 15 kilometara od grada i pet od sadašnjeg ski-centra. Ta kompanija, kako su najavili iz kolašinske lokalne samouprave, u narednih 10 godina uložila bi 500 miliona eura u izgradnju novog ski-centra. Kolašinci su projekat još prije dvije godine proslijedili Vladi Crne Gore.
P. Zečević
--------------
Još jedna pohvala megalomanskoj ludosti! Zamisli kapacitete opštine Mojkovac da odrade nešto a ni brkove ne mogu da drže na pristojnoj dužini.

Neka @nabuko,ljudi su skromni,ne vele milijardu no tricavih 500miliona.

Jos cekamo oglasavanje gradonacelnika Zabljaka,da vidimo gdje bi on milijardu...

velika i rizicna investicija a recimo nemaju novaca za izgradnju drugog bloka termo elektrane u Pljevljima
svasta

Jos cekamo oglasavanje gradonacelnika Zabljaka,da vidimo gdje bi on milijardu...

Možda bi trebalo da se donese odluka da se ne može pričati o investiciji koja je više od 100 puta veća od biudžeta opštine. Mojkovac ima jedno možda dva tri miliona pa onda bi im dozvolio do jedno 300mE da se oglase.

Inače nije ovo samo karakteristika CG. Ja sam malo išao po Republici Srpskoj. Ista priča. Neki hohštapleri idu po opštinama i obećavaju koješta. Tri bivša YU mahera su pod obećanjem velikih investicija od jedne opštine u RS dobili zemlju za 1KM. Dvije tir godine ništa se ne dešava? Što je pitaju opštinari a ovi vele čekamo strateškog investitora. Vidim sada i po Srbiji ima nekih mahera.

Još jedna pohvala megalomanskoj ludosti! Zamisli kapacitete opštine Mojkovac da odrade nešto a ni brkove ne mogu da drže na pristojnoj dužini.


:biggrin:
To mora da je od onog jalovišta.

Jos cekamo oglasavanje gradonacelnika Zabljaka,da vidimo gdje bi on milijardu...

U aerodrom ili vaterpolo klub.

E šta ćeš kad su dotični ljudi nepismeni, ne znaju ni računar da upale a o korišćenju nekih programa, traženju informacija i znanju str. jezika da ne govorimo...

E šta ćeš kad su dotični ljudi nepismeni, ne znaju ni računar da upale a o korišćenju nekih programa, traženju informacija i znanju str. jezika da ne govorimo...

Dok nisu pornjavu otkrili a onda se ispostavilo da su talentovani za računare samo su kasno počeli. A i minesweeper ide solidno ...

sto se desava sa cetinje-turistom?

progutan od monstruma iz bara.

sta bi sa ovim ...
http://www.madeinmontenegro.com/index.php?action=arhiva_ops_s&action1=d_home_ops&action2=vijest_pregled_arhiva&id=479

Ma rupe su vec iskopane!

Montenegro golf courses country!

Vladi Srbije prioritet autoput prema Solunu

NAJAVLJENO PONIŠTENJE UGOVORA O IZGRADNJI AUTOPUTA HORGOŠ - POŽEGA, KOJI BI BIO NASTAVLJEN I PREMA CRNOJ GORI

Beograd/Podgorica - Vlada Srbije i kompanija Alpine Por, kako saznaje B92, u načelu su postigli dogovor o sporazumnom raskidu ugovora o koncesiji za autoput Horgoš - Požega.
Taj put je dio autoputa koji bi vodio od Mađarske, preko Srbije i sjevera Crne Gore do Bara, odnosno ukrštanja na budući jadransko-jonski autoput.
Predstavnici vlada Srbije i Crne Gore vodili su nekoliko pregovora o realizaciji ove ideje, a već je počeo postupak projektovanja trase preko sjevera Crne Gore.
Ministar za infrastrukturu u Vladi Srbije Milutin Mrkonjić, prije dva dana je, prilikom obilaska mosta kod Beške na Dunavu, kazao da je njegovoj Vladi prioritet završetak gradnje koridora 10, koji od Mađarske preko Beograda, istočne Srbije i Makedonije vodi do Soluna. Ukoliko bi Srbija sve svoje snage usmjerila na završetak koridora 10, što bi prema najavama moglo da traje najmanje dvije godine, tek nakon toga mogle bi početi pripreme za izgradnju auto puta od Beograda do Požege i projektovanje puta od Požege do granice sa Crnom Gorom.
To znači i da gradnja autoputa od Podgorice prema sjeveru Crne Gore neće početi skoro jer će Vlada teško pronaći koncesionara koji bi taj put gradio bez skupih garancija o frenkventnosti autoputa.
Koridor 10 se, za razliku od autoputa Beograd - Bar, nalazi u mreži evropskih autoputeva zbog čega Srbija dobija pomoć iz fondova Evropske unija da ga završi. Izgradnja mosta kod Beške na Dunavu se finansira iz kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj u ukupnom iznosu od 53 miliona evra
Na pitanje novinara da li je moguće da Alpina gradi neke dionice na autoputu bez tendera ukoliko se koncesija raskine, Mrkonjić je odgovorio "sve je moguće".
- Ja o izvođačima ne želim da govorim. To su renomirane svetske firme. Na ovim poslovima oni moraju to da potvrde. Do sada nisu, kao što vidite. Ali, Koridor 10 mora da bude gotov do 2010. godine, dakle, autoput kroz našu zemlju od sjevera do juga i prema istoku mora da se završi. Nama je važno da ovu polusezonu iskoristimo za nastavak radova i do Horgoša. Jeste lakša dionica od Novog Sada ’na gore’, ali i tu je rok 14 mjeseci - naveo je Mrkonjić.
Kako saznaje B92, sporazum o raskidu napravljen je u obostranom interesu, da bi se izbjegla međunarodna arbitraža, koja bi štetila i državi i koncesionaru.
Međutim, Alpina Por radiće dionicu Novi Sad - Horgoš, za šta je već pripremila dokumentacije i projekte, a radovi će biti finansirani iz budžeta.
Vlada Srbije za to je već obezbedila 250 miliona evra. Radovi bi trajali od 15 do 18 mjeseci. Očekuje se da do sredine septembra i na Vladi bude i konačno riješeno to pitanje, posle čega bi počeli radovi na dionici od Novog Sada do Horgoša, saznaje B92 u Vladi Srbije.
Jedan od uslova Vlade je da kao podizvođači na tom poslu, budu angažovane domaće firme, što je, tvrdi izvor B92, Alpina i prihvatila. Tako bi, na izgradnji deonice Novi Sad - Horgoš, trebalo da bude angažovano oko 30 domaćih firmi koje bi bile podizvođači radova.


Lose, jako lose.

Vladi Srbije prioritet autoput prema Solunu

NAJAVLJENO PONIŠTENJE UGOVORA O IZGRADNJI AUTOPUTA HORGOŠ - POŽEGA, KOJI BI BIO NASTAVLJEN I PREMA CRNOJ GORI


Lose, jako lose.

Vijest loše zvuči ali jako loša nije,po meni naravno(o gradjevini,izgradnji puteva ne znam bas puno.rukovodim se logikom)

CG moze početi sa dionicom PG -Kolašin ,i kasnije ostale dionice.Za PG-Kolašin treba dosta vremena zbog terena na tom dijelu.Ne znam koje je to vrijeme,ali mislim ispod 3 godine ne.Tom dionicom bi se dobilo jacem povezivanju sjevera i juga,i naravno,dalje sa SRB.Veoma značajno za CG.

Mislim da je potpuno pogresno,apsurdno,upravljati svoje interese prema drugim zemljama(naravno,uvijek je bolje kad postoji medjudrzavni dogovor).Ako u ovom slučaju,Srbija zeli ka Solunu -ok.U perspektivi,jasno je da ce im trebati LUBA(da ne palamudimo o isplativosti,blizini...bilo je o tome rijeci) i da ce drzava SRB i njeni privrednici itekako koristiti tru dionicu,i sigurno,krenuti ka izgradnji svog dijela.

Jasno je da nama putevi(autoputevi) trebaju,da nam treba infrastruktura.Ako bi se nasao nacin da gradnja pocne-odlicno.Kome su putevi,mostovi... lose donijeli na kraju krajeva...

VIDEO (http://www.cnbc.com/id/26337298)

Vijest loše zvuči ali jako loša nije,po meni naravno(o gradjevini,izgradnji puteva ne znam bas puno.rukovodim se logikom)

CG moze početi sa dionicom PG -Kolašin ,i kasnije ostale dionice.Za PG-Kolašin treba dosta vremena zbog terena na tom dijelu.Ne znam koje je to vrijeme,ali mislim ispod 3 godine ne.Tom dionicom bi se dobilo jacem povezivanju sjevera i juga,i naravno,dalje sa SRB.Veoma značajno za CG.

Mislim da je potpuno pogresno,apsurdno,upravljati svoje interese prema drugim zemljama(naravno,uvijek je bolje kad postoji medjudrzavni dogovor).Ako u ovom slučaju,Srbija zeli ka Solunu -ok.U perspektivi,jasno je da ce im trebati LUBA(da ne palamudimo o isplativosti,blizini...bilo je o tome rijeci) i da ce drzava SRB i njeni privrednici itekako koristiti tru dionicu,i sigurno,krenuti ka izgradnji svog dijela.

Jasno je da nama putevi(autoputevi) trebaju,da nam treba infrastruktura.Ako bi se nasao nacin da gradnja pocne-odlicno.Kome su putevi,mostovi... lose donijeli na kraju krajeva...

Apsolutno losa vijest, stvarno losa za CG, bice mnogo teze naci investitore, a sve to lose ce uticati na ukupan razvoj ekonomije, posebno sjevera.

ne gradi cg taj auto put zbog srbije vec zbog sebe. da ne kazem da je to trebalo biti napravljeno u vrijeme juge. sada je krajni cas da se pocne sa izgradnjom pa neka to pokaze dali ce i koliko vise ili manje turista i prevoza biti nego li ga je sada.
kao sto je michael rekao neka se napravi auto put do kolasina. mislim da je to naj gora dionica a ako srbi zele na solun poceti graditi jonski dio auto puta pa ko kome zabije kajlu

ne gradi cg taj auto put zbog srbije vec zbog sebe. da ne kazem da je to trebalo biti napravljeno u vrijeme juge. sada je krajni cas da se pocne sa izgradnjom pa neka to pokaze dali ce i koliko vise ili manje turista i prevoza biti nego li ga je sada.
kao sto je michael rekao neka se napravi auto put do kolasina. mislim da je to naj gora dionica a ako srbi zele na solun poceti graditi jonski dio auto puta pa ko kome zabije kajlu

Bez Srbije, Rumunije i Madjarske taj put nema nikakvu svrhu.
Slijepa ulica.
Inat i zabijanje kajle u ekonomiji nije dobro, narocito sto ovaj inat kosta 2 mldE.
Treba sjesti i pregovarati.
Mislim da put treba i Srbiji i CG.

Bez Srbije, Rumunije i Madjarske taj put nema nikakvu svrhu.
Slijepa ulica.

Apsolutno nesaglasan - ne da taj put ima svrhu, nego je velika potreba Crne Gore. Lompar reče da su radili sa sadašnjom frekvencijom saobraćaja i da su pokazatelji dobri. Treba mu vjerovat, za sad.
A ako Srbija, Mađarska i Rumunija nađu neki interes za njegovo korišćenje - koristiće ga. A zasnivat svoju odluku o gradnji na tome sviđa li se to nekome i oće li to nekome odgovarat je apsurdno.
Slijepa ulica je i između Londona i Mančestera, pa put itekako treba.

Zbilja kolika je potrebna frekvencija saobracaja da se isplati put od 2 milijarde? Recimo da treba da donese 150mE prihoda godisnje to znaci 410kE dnevno a to prema nekoj kalkulisanoj ucestanosti od 20.000 vozila!? 20E cestarine!?

Apsolutno nesaglasan - ne da taj put ima svrhu, nego je velika potreba Crne Gore. Lompar reče da su radili sa sadašnjom frekvencijom saobraćaja i da su pokazatelji dobri. Treba mu vjerovat, za sad.
A ako Srbija, Mađarska i Rumunija nađu neki interes za njegovo korišćenje - koristiće ga. A zasnivat svoju odluku o gradnji na tome sviđa li se to nekome i oće li to nekome odgovarat je apsurdno.
Slijepa ulica je i između Londona i Mančestera, pa put itekako treba.


Treba put svi se valjda tu slazemo.
Ali da li treba megalomanski uci u to, pa nikad ne zavrsiti.
Ili ga sagraditi do Boljara i sta dalje ?
Opet kazem, treba razgovarati sa susjedima. Pa nijesmo s njima ratovali, pobogu.
Vidjeli smo kako ove godine umalo elitni turizam prodje, samo me strah da tako ne zavrsi i auto put.

A, porediti London&Mancester i Podgoricu&Kolasin je neumjesno u najmanju ruku.:confused:
London je za nas Premijer liga - 15 mil stanovnika, finasijski centar svijeta i da ne duzim dalje.

Ne možemo posmatrati autoput je li isplativ ili nije. To je infrastruktura. Osnovni preduslov za bilo kakav biznis, preduslov za samo normalno življenje.
Sjetite se koliko života odnese sadašnji put kroz Platije? Koliko ti životi koštaju? Kolika je ta cifra za godinu dana? Mnogo veća od tih dvije milijarde,vjerujete mi.
Predložio bih da ko god nijie prolazio da prođe par puta, u toku svakog godišnjeg doba. Mislim da ne postoji nedelja kada se ne desi neka saobracajka. Je li to put?
Ovo je i životno pitanje, pa ispaltivost nije na prvom mjestu.

Treba put svi se valjda tu slazemo.
Ali da li treba megalomanski uci u to, pa nikad ne zavrsiti.
Ili ga sagraditi do Boljara i sta dalje ?
Opet kazem, treba razgovarati sa susjedima. Pa nijesmo s njima ratovali, pobogu.
Vidjeli smo kako ove godine umalo elitni turizam prodje, samo me strah da tako ne zavrsi i auto put.

A, porediti London&Mancester i Podgoricu&Kolasin je neumjesno u najmanju ruku.:confused:
London je za nas Premijer liga - 15 mil stanovnika, finasijski centar svijeta i da ne duzim dalje.

Treba pregovarat, svakako, ali ne treba molit. Velika je razlika. Za pregovor je potrebno da i druga strana ima neke koristi od toga. Ako nema - zaludna je priča. Moje mišljenje je da je njihov gubitak ako neće bliži i bolji izlazak na more, pa bi s te pozicije pregovara.....
Nije neumjesno - put je put - i između Pg i Kolašina i Londona i Mančestera. Spaja dvije tačke koje treba da su spojene. Ukoliko se to ne uradi - nema nikakve perspektive za pola Crne Gore, a tu bi nam bio kraj.

Ne možemo posmatrati autoput je li isplativ ili nije. To je infrastruktura. Osnovni preduslov za bilo kakav biznis, preduslov za samo normalno življenje.
Sjetite se koliko života odnese sadašnji put kroz Platije? Koliko ti životi koštaju? Kolika je ta cifra za godinu dana? Mnogo veća od tih dvije milijarde,vjerujete mi.
Predložio bih da ko god nijie prolazio da prođe par puta, u toku svakog godišnjeg doba. Mislim da ne postoji nedelja kada se ne desi neka saobracajka. Je li to put?
Ovo je i životno pitanje, pa ispaltivost nije na prvom mjestu.

Apsolutno saglasan.

Nije put samo koliko ce auta proci i nije to iskljucivi izvor finansiranja puta.Takav put povezuje,priblizava...nosi dosta dobrog sa sobom.

E da,posto cio zivot putujem kroz platije,dobro bi bilo da neko ko zna,ako ima info,kaze koliko taj put guta para(konfiguracija terena...) jer svake godine iziskuje obimne radove.

Ma zivoti su najvazniji, kad krenes kroz platije prvo se pomolis pa krenes.

Ne možemo posmatrati autoput je li isplativ ili nije. To je infrastruktura. Osnovni preduslov za bilo kakav biznis, preduslov za samo normalno življenje.
Sjetite se koliko života odnese sadašnji put kroz Platije? Koliko ti životi koštaju? Kolika je ta cifra za godinu dana? Mnogo veća od tih dvije milijarde,vjerujete mi.
Predložio bih da ko god nijie prolazio da prođe par puta, u toku svakog godišnjeg doba. Mislim da ne postoji nedelja kada se ne desi neka saobracajka. Je li to put?
Ovo je i životno pitanje, pa ispaltivost nije na prvom mjestu.
Želje su jedno, a realnost sasvim drugo.Autoput nije jedina infrastruktura koja nedostaje u CG.CG je mala i siromašna zemlja sa GDP-om od 3 mlrd usd i nije u stanju da financira autoput.Mogući investitori su velike svjetske kompanije koje putem koncesijskog prava vide mogućnost da povrate uloženi novac.Kako pravac Bar-Boljari nije dio nikakvog koridora, sumnjam da će biti investitora za taj pravac.Broj stanovnika nije dostatan za kilometražu autoputa.Broj stranih turista je relativno malen (oko 7 miliona noćenja ili oko milion posjeta) Kada bi svi turisti išli tim autoputem, prihod bi bio manji od 20 miliona eura.Poseban problem je i skupa cijena gradnje (od 10-14 mil eura po km).Mislim da je moguća gradnja predizborni trik vlade i da će se svim silama gurati Podgorica -Mateševo kao dio budućeg projekta, koji neće biti izgrađen.Još jedna greška CG vlade koja nerealno ulazi u projekte, dok zapostavlja Jadransko -jonski koridor kao najbliži koridor izmedju bliskog istoka i srednje Evrope.

Zna li neko zašto se više ne mogu vršiti uplate za BNP PARIBAS preko Atlas Mont banke jer oni samo znaju da ne može, a nemaju nikakvo objašnjenje.

Što podrazumijevaš pod BNP PARIBAS? Jeli neki njihov penzijski ili ?