Zna li ko od kad do kad nece raditi berza, koji je posljednji radni dan ove, a prvi radni dan nove godine?

Polako Raki, ne itaj!

„Crveni” indeksi dominiraju berzama. – Stručnjaci „Morgan-Stenlija” smatraju da je i srpsko tržište zahvatila svetska kriza

Srpska privreda oseća
posledice krize svetske ekonomije

Konstantan pad vrednosti akcija na Beogradskoj berzi nije iznenađenje za ekonomske stručnjake, jer je srpska privreda deo svetske ekonomije, koja je od avgusta u krizi. Indeksi na berzama širom sveta, od Tokija do Njujorka, nalaze se u „crvenom”, a gubici su teški stotine milijardi dolara.:unsure:
Iako neki eksperti tvrde da se ovoj „kreditnoj krizi” nazire kraj, neizvesnost na svetskim tržištima je i dalje ogromna. Upravo zbog toga mnogi analitičari prognoziraju da kriza, izazvana slomom tržišta hipotekarnih kredita u SAD, verovatno predstavlja početak nove recesije.

Milan Elezović, izvršni direktor kompanije „Morgan-Stenli”, kaže da je veliko pitanje kako će se u budućnosti kretati vrednosti akcija, ali da mnogo šta zavisi i od toga da li će američka ekonomija ući u recesiju.

– Strateški tim „Morgan-Stenlija” je još tokom jula ove godine sugerisao prodaju akcija, a kada je krenula kriza, građane smo savetovali da kupe vrednosne papire. :w00t531: Drago nam je što je mnogo malih investitora poslušalo taj naš savet – kaže Elezović.

Šta biste preporučili srpskim malim investitorima, da kupuju ili prodaju akcije?

„To je teško reći, ali su naša predviđanja da bi u narednih godinu dana trebalo da budu neutralni, što znači da ne kupuju ili prodaju akcije, već ih treba držati i čekati kraj svetske krize.

Naši stručnjaci su predvideli da će vrednost akcija u novembru sledeće godine biti, u najboljem slučaju, na istom nivou kao sada. Pesimističke prognoze pokazuju čak da bi njihova vrednost mogla da bude do 15 odsto niža od sadašnje vrednosti”, upozorava Milan Elezović.

Odgovarajući na pitanje da li će srpsko tržište kapitala biti pošteđeno svetske krize, naš sagovornik kaže da je uveren da će „mala tržišta kapitala, kao što je srpsko, sigurno biti zahvaćena negativnim svetskim trendovima.

– Na početku krize eksperti „Morgan-Stenlija” su procenili da je 10 odsto moguće da dođe do recesije u Americi i svetu. Posle nekoliko meseci, nove analize pokazuju da je ta brojka sad, čak, 40 odsto. Smanjenje kamatnih stopa neće moći da zaustavi recesiju, ali će pomoći da se smanje njene pogubne posledice, kao što je malo pomoglo „ubrizgavanje” stotine milijardi dolara bankama u svetu” – naglasio je Elezović.

D. Spalović

Svaka ti cast za ovaj post. Kada sam nesto slicno pisao da svijetski tokovi uticu i n CG vecina se smijala. Ako se Srpska berza ocjenjuje kao mala a svjetska kretanja uticu itekako na nju mozete mislit kako se gleda na CG berzu.
Pozdrav za Matricu!!!:bye1:

@matador,
hvala:).

sto je sa kinom, indijom, juznom amerikom i afrikom???????????

moze li neko prokomentarisati naravno mislim na forumase koji se razumiju ,nesto u trgovini na beogradskoj berzi posto je kolko cuh vlada Srbije usvojila zakon o dodjeli besplatnih akcija nekoliko veoma jakih javnih preduzeca nis ,jat,galenika ...itd ,i da li mozete prokomentarisati kakvo ponasanje ocekujete na Beogradskoj berzi poslije ovoga ...i da li mislite da k ima kesa treba da kupuje akcije ovih firmi ...i da li se i preko kojih brokera iz cg moze trgovati na beogradskoj berzi ... hvala unaprijed ...

ROBNA RAZMJENA
Crnoj Gori prijeti bankrot?
Autor/izvor: Dan
Crnogorski spoljnotrgovinski deficit dostigao je za devet mjeseci milijardu eura i jedva ga pokrivaju prihodi od turizma (oko 300 miliona) i rekordna strana ulaganja, koja su u istom periodu iznosila ukupno 708 miliona eura.
Ukoliko se postojeći trend deficita razmjene sa inostranstvom nastavi, Crna Gora će u narednom periodu bankrotirati - tvrdi ekonomski analitičar Predrag Drecun. Crnogorski spoljnotrgovinski deficit dostigao je za devet mjeseci milijardu eura i jedva ga pokrivaju prihodi od turizma (oko 300 miliona) i rekordna strana ulaganja, koja su u istom periodu iznosila ukupno 708 miliona eura. Najspornije je što su strana ulaganja u stvari, kupovina nekretnina, tako da se rasprodajom prostora pokriva tekuća potrošnja države.:confused: S druge strane, inflacija koja će u optimističkom scenariju do kraja godine doći do šest odsto alarmantna je s obzirom na to da Crna Gora koristi euro i nema mogućnosti da ove probleme prevaziđe emisijom novca. (kako da prevaziđe inflaciju emisijom novca!!!!???)
Drecun tvrdi da Crna Gora nema kvalitetnu strategiju razvoja i da samo odlaže rješavanje problema spoljnotrgovinskog deficita, koji je ključna posljedica primjene koncepta neoliberalne ekonomije.
- Očekivanje da će problem biti riješen povećanim prilivom stranih investicija je zavaravanje, jer se mora rješavati dugoročno na nekim drugim osnovama - konstatovao je Drecun.

Jeste da je ovaj članak bio odavno,ali na ovakvu gomilu gluposti se mora reagovati kad tad (a tada nisam imao vremena).:king6525:

1.Deficit nije dug! Ovo je prva i čini mi se ključna činjenica koju treba znati i koju ne zna 95% građana pa ih mogu plašiti razne baba-roge i ekonomski analitičari.
Deficit je negativna razlika u bilansu plaćanja naše zemlje i inostranstva.Znači više smo robe usluga (ili novca) uvezli nego što smo izvezli. Ono što je bitno je da je su sve te robe i usluge plaćene i nikome nismo ostali dužni!
2.Deficit sam po sebi nije loš. Suficit je isto toliko loš kao i deficit,mnoge razvijene zemlje imaju konstantan deficit i vrlo stabilnu ekonomiju,dok mnoge muku muče sa suficitom,inflacija i sl.
3.U dugom roku se i deficit i suficit "peglaju". Bilans plaćanja se sastoji od dvije komponente: 1)tekućeg računa na kojem se evidentiraju transakcije roba i usluga i 2)kapitalnog i finansijskog računa gdje se evidentiraju transakcije sa finansijskim zajebancijama (direkt.strane invest. promjene u deviznim rezervama,transferi novca).CG ima negativan saldo na tekućem računu koji najviše pokriva direktnim stranim investicijama. Tu je i jedan dio koji se ne vidi a koji takođe pokriva ovaj deficit a to je priliv (Ruskog) novca po osnovu kupovine nekretnina. Da uprostimo: nema razloga za paniku dečice jer kada Rusi omale sa lovom omalićemo i mi sa kupovinom (luksuznih) auta i neće biti ni deficita.
4.CG ne može značajno da utiče na deficit. Tako da je ova priča gospodina Drecuna izlišna.
1)CBCG nema monetarnu funk. (ne štampa novac) tako da ne može da utiče.
2)Ne postoji više toliko državne imovine i preduzeca pa da im drzava "naredi" da povećaju proizvodnju i izvoz i tako smanjuju def.Privatna preduzeća sama odlučuju bez miješanja države.
5.Država da bankrotira!? Ovo nikad nijesam čuo.Ako neko zna neku državu neka javi.Jel bilo podjele likvidacionog ostatka?:biggrin:

A evo i šta veli Fabris: (Što bi reko Petar Ivanović i njegova plata je Crnogorski deficit!:biggrin: )
Uvoz automobila za devet mjeseci 2007. iznosio je 176,5 milijuna eura, mineralnih goriva 157 milijuna, reaktora i kotlova 130 milijuna, električnih strojeva i opreme 121 milijun, proizvoda od željeza i čelika 50,9 milijuna... Glavni ekonomist Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris ocijenio je za podgoričke Vijesti da će ovogodišnji vanjskotrgovinski deficit biti veći od rekordnog prošlogodišnjeg, što otvara brojna pitanja - koji su njegovi uzroci, li je on nužna posljedica ubrzanog razvoja te što činiti kako bi se on smanjio.
"Najznačajniji faktor visokog deficita niska je konkurentnost crnogorske privrede. Struktura izvoza pokazuje da je najvažniji izvozni proizvod aluminij, zatim izvoz željeza, mineralnih goriva, ulja i proizvoda njihove destilacije. Ta tri proizvoda čine oko 70 posto ukupnog crnogorskog izvoza"

Ovo def. treba da ide na gluposti. (http://www.madeinmontenegro.com/vbforum/showthread.php?t=2837&highlight=Najve%26%23263%3Be+gluposti) Pa svratite!:bye1:

@Pero ono sto mene zabrinjava je mala konkurentnost privrede. Mnoga i privatna preduzeca u prethodnoj godini ne da nijesu povecala profit vec su smanjila i prihode. Prakticno se drze samo monopolisti. Dok je prodaje placeva ne treba brinuti ali to radi ipak mali procenat populacije i sekundarne efekte toga osjeca nesto siri broj ljudi ali ipak ne moze vjecno.

Juce sam procitao spektakularn clana. Buljarica. Otimaju se investitori. Montekarlo jadrana. Trte Vrte. Ako se to sagradi pitanje nezaposlenosti na jugu CG je rijeseno. Hoce hoce oni sto su prodali placeve ima da se zalate da budu krupijei, a ovima drugima je to isto tako ispod casti.

Sta znaci ono cross/obicna na sajtu Montenegroberze za tip akcije?

Sta znaci ono cross/obicna na sajtu Montenegroberze za tip akcije?

Trebalo bi da su cross aplikacije.

Hvala Warren.
Dobro jutro tebi i svim forumasima.

PREGLED – ČETVRTI KVARTAL
Pregled najvažnijih ekonomskih događaja



29 December 2007 10:15 am
PREGLED – DRGI KVARTAL
Pregled najvažnijih ekonomskih događaja

April

Potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica Lazović imenovan za predsjednika Savjeta za privatizaciju.

Usvojena Uredba o poreskim olakšicama prema kojoj će za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih stopa poreza i doprinosa biti smanjena sa 61 na 28 odsto.

Predstavnici crnogorske Vlade Veselin Vukotić i Branko Vujović oslobođeni optužbe da su u privatizaciji kompanije Jugopetrol zloupotrijebili službeni položaj angažovanjem finansijskog i pravnog savjetnika bez raspisivanja tendera.

Kompanija za upravljanje investicionim fondom Atlas Mont, podgorička firma Fin Invest, Savez sindikata i Unija poslodavaca Crne Gore potpisali ugovor o osnivanju prvog akcionarskog društva za upravljanje penzionim fondom - Atlas penzija.

Predstavnici Uprave za šume i kompanije Vektra – Jakić potpisali, deset mjeseci nakon prodaje nekadašnjeg pljevaljskog giganta, ugovor o dodjeli koncesija na šume u narednih 30 godina.

Crnogorski i predstavnici Evropske komisije parafirali u Briselu privremeni sporazum između Evropske Unije i Crne Gore o trgovini i pitanjima u vezi sa tim sektorom.

Privredne komore Crne Gore i Makedonije formirale u Skoplju crnogorsko-makedonski Poslovni savjet koji će, kako je najavljeno, biti institucionalni instrument za praćenje, podsticanje i unaprjeđenje privredne saradnje.

Na Beogradskoj berzi prodato 561,75 hiljada akcije srpske kompanije Putnik, koja u svom vlasništvu ima i atraktivno crnogorsko ostrvo Sveti Marko kod Tivta, po cijeni od 73,8 EUR za dionicu. Državni paket akcija srpske turističke agencije Putnik, prema saznanjima predsjednika Skupštine Udruženja manjinskih akcionara te firme, Darka Šukovića, kupila je ruska firma Metropol.

Maj

Crna Gora je, 11 godina nakon starta mobilne telefonije u zemlji, dobila i trećeg operatera, kompaniju MTEL, koja će sa radom početi u julu.

Poslanici crnogorske Skupštine odbacili predlog zakon o zaštiti domaćinstva u sektoru energetike, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koji je potpisima podržalo više od 7,2 hiljade građana.

Multinacionalni proizvođač cigareta Filip Morris dobio dozvolu za osnivanje kćerke firme u Crnoj Gori - Filip Moris Montenegro.

Predstavnici crnogorske Vlade i Evropske banke za obnovu i razvoj potpisali su Protokol o trogodišnjoj saradnji vrijedan 30 miliona EUR.

Slovenačka kompanija Petrol prvorangirana je na tenderu za osnivanje zajedničkog preduzeća sa crnogorskom državnom naftnom kompanijom Montenegrobonus, saopšteno iz Odbora direktora te cetinjske firme.

Jun

Evropske investiciona i Banka za obnovu i razvoj prihvatile projekte Željeznice Crne Gore za narednih pet godina koji se odnose na obnovu crnogorskog dijela pruge Beograd - Bar.

Tenderska komisija za prodaju Centra vojnomedicinskih ustanova Meljine rangirala na prvom mjestu konzorcijum Atlas CAP, Atlasmont banke, Invest banke Montenegro i specijalne bolnice za interne bolesti Sveti Nikola iz Kraljeva.

Predstavnici stečajne uprave Rudnika mrkog uglja Berane i britanske kompanije Global stil /Steel/ potpisali kupoprodajni ugovor o prodaji beranskog preduzeća po cijeni od dva miliona EUR.

Skupština Crne Gore usvojila zaključke rasprave o opocizionoj interpelaciji o radu Vlade u sektoru energetike i na taj način zatražila zaustavljanje privatizacije Termoelektrane Pljevlja i Rudnika uglja.

Crnogorska Vlada ispoštovala zaključke Skupštine i odlučila da obustavi privatizaciju Termoelektrane i manjinskog državnog udjela u Rudniku uglja Pljevlja, iako je ocijenila da to ugrožava razvoj tog grada i Crne Gore.

Bord izvršnih direktora Svjetske banke odobrio četvorogodišnju partnersku strategiju za Crnu Goru i deset miliona USD kredita za razvoj održivog turizma u zemlji.

Domaćinstva u Crnoj Gori od 1. jula plaćaju električnu energiju skuplje za 9,3 odsto.

Barska kompanija Nimont proglašena za najbolje crnogorsko preduzeće za prošlu godinu, na konkursu koji je raspisala Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća

Budvanska rivijera i austrijska kompanija Soravia grup /group/ sporazumno su raskinuli ugovor o osnivanju hotelsko-turistčkog preduzeća „Soravia Budva resorts“.

Britanska kompanija MNSS /Montenegro Speciality Steels/ novi je vlasnik 48,6 odsto akcija nikšićkog preduzeća Radvent, koje je platila 70 hiljada EUR.

Crna Gora je dobila svog prvog predstavnika u Međunarodnom monetarnom fondu u Vašingtonu, Svetlanu Cerović iz Centralne banke (CBCG), saopšteno iz te institucije.
(kraj) nus


29 December 2007 10:09 am
PREGLED – PRVI KVARTAL
Pregled najvažnijih ekonomskih događaja

Januar

Britanska kompanija MNSS /MN Speciality Steels/ od postala novi vlasnik nikšićke Željezare, koju je preuzela na Skupštini akcionara.

Crnogorska Vlada i državni fondovi postali većinski vlasnici cetinjske fabrike Obod, u kojoj, nakon što je Skupština akcionara usvojila Odluku o konvertovanju 3,5 miliona EUR duga, posjeduju 51,8 odsto akcija.

Crna Gora u Vašingtonu postala članica Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i završila integraciju u međunarodni ekonomski sistem.

U crnogorsku državnu kasu prošle godine se slilo 567 miliona EUR prihoda, a umjesto planiranog od milion EUR višak je iznosio 34,6 miliona EUR, podaci su Ministarstva finansija.

Prava na izgradnju i korištenje kablovskih i bežičnih sistema za distribuciju radio i televizijskih programa do krajnjih korisnika u Crnoj Gori, dobilo je deset od 15 prijavljenih kompanija.

Crnogorske hotele Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža preuzela singapurska kompanija Aman Resorts, u skladu sa potpisanim ugovorom o dugoročnom zakupu i investiranju.

Februar

Svjetska bamnka usvojila za Crnu Goru četvorogodišnji strategiju, koja se bazira na podršci edukaciji javnog sektora za proces učlanjenja u Evropsku uniju, kao i razvoju turističke djelatnosti i zaštite životne sredine, najavljeno je iz te institucije.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora organizovala na šalteru za reklamacije podgoričke Elektrodistribucije, potpisivanje zahtjeva kojima građani od Vlade mogu tražiti da prilikom plaćanja struje imaju isti tretman kao Kombinat aluminijuma.

Vlada odlučila da najugroženijim kategorijama građana isplati po 20 EUR pomoći za plaćanje troškova električne energije, a korisnicima staračkih naknada po deset EUR.

Mart

Crna Gora zvanično postala članica holandske konstituence u Grupi Svjetske banke i Međunarodnog monetranog fonda.

Agencija za telekomunikacije odlučila je da dodijeli licencu za trećeg mobilnog operatera konzorcijumu Telekoma Srbije i holandske firme Ogalar, povezane sa srpskim biznismenom Miroslavom Miškovićem.

Crnogorski premijer Željko Šturanović i evropski komesar za proširenje Oli Ren parafirali u Podgorici Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i Evropske unije.

Predstavnici Ski centra Bjelasica i kompanije Bepler i Džejkobson /Beppler&Jakobson/ potpisali kupoprodajni ugovor čime će skijalište Jezerine nakon skoro dvije godine i pet pokušaja prodaje, u aprilu dobiti novog vlasnika.

Poslanici crnogorske Skupštine ratifikovali Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA 2006.

Novi crnogorski međunarodni kod, 382, počeo da se primjenjuje u fiksnoj telefoniji, paralelno sa starim, 381.

Kreditna agencija Standard end purs /Standard & Poor's/ povećala kreditni rejting Crne Gore sa dosadašnjeg BB pozitivnog na BB plus.
(kraj) nar

Oktobar

Kontrolni paket akcija podgoričkog Zetatransa prodat na Montenegroberzi slovenačkoj Intereuropi za 12,4 miliona EUR.

Podgorički Privredni sud ponovo poništio osnivanje Nju /New/ ski centar Durmitor, na osnovu zahtjeva radnika društvenog preduzeća Ski centra Durmitor, koji je ocijenjen osnovanim.

Grčka kompanija Balkan enerdži /Energy/ preuzela Rudnik mrkog uglja u Beranama, nakon što je sa predstavnicima stečajne uprave beranske kompanije potpisala zapisnik o primopredaji preduzeća.

Predstavnici Luke Bar i željezničkih preduzeća iz Mađarske, Srbije i Crne Gore potpisali u Baru memorandum o saradnji u transportu kontejnera do Budimpešte.

Crna Gora i Evropska unija potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - međunarodni ugovor koji uspostavlja pravni okvir za uzajamnu saradnju i postepeno približavanje evropskim standardima.

Skupština Crne Gore povećala republički budžet za 2007. godinu za petinu, na 749 miliona EUR, usvajajući njegov rebalans.

Upravni sud poništio odluke Regulatorne agencije za energetiku kojim je Elektroprivredi Crne Gore odobrila regulatorno dozvoljeni prihod i nove tabele sa cijenama koje su počele da se primjenjuju od jula.

Predstavnici Vlade, Svjetske i KfW banke dogovorili izradu studije izgradnje cjevovoda duž jadransko-jonskog autoputa, što je, kako su ocijenili, veoma značajno za Crnu Goru zbog izraženog deficita električne energije i mogućnosti korišćenja prirodnog gasa kao alternativnog energenta.

Novembar

Savjet Centralne banke Crne Gore usvojio je set mjera koje teba da djeluju na usporavanje kreditnog rasta i doprinesu transparentnosti djelovanja prema bankama.

Crna Gora je, bilateralnim sporazumom između njene i Vlade Njemačke, preuzela svoj dug iz sličnog dokumenta koji je sa tom državom prije 5,5 godina potpisala bivša SRJ.

Ministarstvo rada, zdravlja i socijalnog staranja i Udruženje penzionera dogovorili da korisnicima prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja budu isplaćene po dvije vanredne penzije, a do kraja naredne godine i isti broj takvih povišica primanja.

Crna Gora na 17. zasjedanju Generalne skupštine Svjetske turističke organizacije u Kartageni de Indias, u Kolumbiji, primljena u punopravno članstvo te organizacije koja okuplja 153 države svijeta.

Slovenačka reosiguravajuća kuća Sava Re kupila 99,92 odsto akcija crnogorskog Montenegro osiguranja za 15 miliona EUR.

Predstavnici crnogorskog lanca trgovina Mex i Merkatora /Mercator/ potpisali ugovor o strateškom povezivanju, kojim je slovenačka kompanija ušla na tržište Crne Gore.

Decembar

Crnogorska Vlada usvojila Strategiju razvoja energetike do 2025. godine čije je glavno opredjeljenje radikalno povećanje stepena energetske efikasnosti, gradnja novih objekata i smanjenje deficita električne energije.

Udruženje manjinskih akcionara Elektroprivrede podiglo javnu optužnicu protiv odgovornih lica koji su, kako su naveli, zloupotrebom službenog položaja svjesno omogućili najveću pljačku državne imovine u istoriji Crne Gore.

Crna Gora je postala 40. članica Banke za razvoj Savjeta Evrope.

Ugovor o prodaji državnih 42,4 odsto akcija nikšićkog mlina “Muharem Asović” uz dokapitalizaciju, novosadskoj kompaniji Agroglobe za jedan EUR, potpisan u Podgorici.

Podgorička kompanija Vektra uplatila 22 miliona EUR u gotovini za kupovinu hotelsko-turističkog preduzeća Boka.

Budvansko preduzeće HIT Montenegro, podgorički Veleteks i beranska La Vista dobitnici su ovogodišnje nagrade Privredne komore Crne Gore za najbolja privredna ostvarenja.

Privredni sud poništio spornu odluku o dokapitalizaciji hotelsko turističkog preduzeća Onogošt vrijednu milion EUR kao i odluku o ukidanju prava preče kupovine postojećim akcionarima.

Skupština Crne Gore usvojila državni budžet za 2008. godinu od oko 1,2 milijardi EUR, koji prvi put obuhvata i državne fondove.
(kraj) kmh

29 December 2007 10:21 am
PREGLED – TREĆI KVARTAL
Pregled najvažnijih ekonomskih događaja

Jul

Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore poništio tender za prodaju Termoelektrane Pljevlja i 31,1 odsto akcija Rudnika uglja.

Crnogorska Vlada usvojila Plan privatizacije za ovu godinu, kojim je predviđena prodaja oko 60 preduzeća putem javnih tendera, aukcija i prodajom akcija na berzi.

Grčki Helenik /Hellenic/ Petroleum dostavio Vladi Elaborat o istraživanju nafte u južnom crnogorskom podmorju, koje pokazuje da u tom reonu postoje izvjesne rezerve prirodnog gasa.

Novi crnogorski mobilni operator, kompanija m:tel, otvorila poslovnicu u Podgorici i zvanično počela da nudi usluge korisnicima.

Crnogorska Uprava za nekretnine proslijedila područnim organima nalog da prilikom donošenja rješenja o upisu prava svojine stranim građanima ne dozvoljavaju i prevođenje zemljišta u vlasništvo.

Predstavnici vlada Njemačke i Crne Gore potpisali u Podgorici protokol o saradnji, kojim je predviđena 29,2 miliona EUR vrijedna finansijska i stručna podrška crnogorskoj ekonomiji.

Crnogorska Skupština usvojila zakone o jahtama i osiguranju u saobraćaju, kao i izmjene i dopune Zakona o turističkim organizacijama.

Slovenački Petrol i Montenegro bonus osnovali na Cetinju partnersku kompaniju Petrol Bonus koja će, kako je najavljeno, u narednih nekoliko godina investirati preko 154 miliona EUR u Crnu Goru.

Crnogorski parlament usvojio, bez opozicije, izmjene i dopune Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.

Sporazum o jedinstvenoj zoni slobodne trgovine u jugoistočnoj Evropi (CEFTA) stupio na snagu u Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Moldaviji i Kosovu.

Crnogorski bruto domaći proizvod porastao je u prvom ovogodišnjem polugođu 6,9 odsto, što je značajno više od Vladine projekcije od šest odsto.

Akcionari Crnogorskog Telekoma odlučili da od prošlogodišnjeg profita kompanije, 8,3 miliona EUR izdvoje za isplatu dividendi, nakon dvije godine pauze.

Švajcarska kompanija BT internešnl /Itnernational/ kupila je po 31,87 odsto akcija mojkovačkih fabrika namjenskih proizvoda i metalnih djelova “4. novembar”.

Avgust

Udio zaposlenih u oblasti sive ekonomije u Crnoj Gori je u poslednjoj sedmici juna iznosio 22,6 odsto, odnosno na crno je radilo 49,4 hiljade ljudi, pokazalo istraživanje podgoričkog Instituta za strateške studije i projekcije.

Crna Gora je, prema ocjeni londonskog Indipendenta, jedno od najboljih mjesta na svijetu za kupovinu nekretnina po povoljnim cijenama.

Podgorička kompanija Vektra kupila cjelokupnu imovinu pljevaljskog građevinskog preduzeća Građevinar za 1,88 miliona EUR i ponudila da u njega uloži preko deset miliona u naredne tri godine.

Uprava Rudnika mrkog uglja Berane i predstavnici grčke kompanije Balkan enerdži /Balkan Energy/ potpisali ugovor o prodaji imovine beranske kompanije za milion i po EUR.

Podgorička firma Inkoneks kom /Inconex-com/ izabrana za najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju 15 benzinskih stanica na tenderu koji je objavila kompanija Lukoil Montenegro.

Crnogorski proizvođači žitarica, krompira i kontinetalnog voća imali su zbog suše za trećinu manje prinose, procjene su Ministarstva poljoprivrede koje već preduzima mjere za smanjenje štete od ekstremno visokih temperatura zabilježenih ovog ljeta.

Crnogorska Vlada potpisala sa francuskom kompanijom Luj Berže /Louis Berger/ ugovor o izradi studije izvodljivosti izgradnje dva autoputa u Crnoj Gori.

Stopa registrovane nezaposlenosti u Crnoj Gori ponovo oborila istorijski rekord i našla se na najnižem nivou u prethodnih par decenija, od 11,9 odsto.

Septembar

Crna Gora se prvi put našla na listi zemalja rangiranih prema stepenu ekonomskih sloboda, koju objavljuje kanadski Frejzer /Fraser/ institut, zauzevši 60. od ukupno 141 pozicije.

Predstavnici Vlade Crne Gore i pet crnogorskih banaka potpisali ugovor o realizaciji projekta pod nazivom 250 stambenih kredita koji se odnosi na zaposlene u državnoj upravi i one koji primaju plate preko Fonda za zdravstvo.

Crna Gora je, prema mišljenju međunarodnih turističkih stručnjaka, jedna od deset hit destinacija budućnosti, pokazalo istraživanje Vol strit žurnala /The Wall Street Journal/.

Međunarodno Internet udruženje za dobijanje imena i adresa odobrilo je zahtjev Crne Gore da joj delegira .me domen, koji treba da zamijeni sadašnje .yu poddomene.

Crnogorska Vlada usvojila Strategiju restrukturiranja Željeznice Crne Gore, kojom planira da do kraja naredne godine privatizuje njen prevoz, a infrastrukturu vrati potpuno u vlasništvo države.

Crnogorska Uprava policije, na osnovu kriminalističkih obrada, osnovano sumnja da je u Crnoj Gori prošle godine oprano preko 4,5 miliona EUR, saopštio direktor Veselin Veljović.

Predstavnici vlada Crne Gore, Hrvatske i Albanije potpisali ministarsku deklaraciju o gradnji jonsko-jadranskog gasovoda, koji treba da se spoji sa transjadranskim.

Crna Gora je 81. od 178 zemalja koje su Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija rangirale prema lakoći poslovanja, čime je znatno pogoršala svoju poziciju na tom polju.

Slovenačka kompanija Hit zatvorila kazino u hotelu Maestral u Budvi, zbog, kako su objasnili, nemogućnosti obezbjeđivanja dovoljnog nivoa sigurnosti gostiju, dugoročne normalizacije poslovanja i rada zaposlenih.

Većinski vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica i Rudnika boksita Nikšić ispunio je sve obaveze iz prvog investicionog perioda definisanog kupoprodajnim ugovorom i na osnovu toga će mu crnogorska Vlada uskoro otpisati dio straih dugova tih kompanija.

Ministri ekonomije i trgovine zemalja potpisnica srednjeevropskog Sporazuma o slobodnoj trgovini, usvojili u Ohridu Deklaraciju kojom prepoznaju njegovo stupanje na snagu kao glavno ekonomsko i političko dostignuće za region od kojeg će sve strane imati koristi.

Evropska banka za obnovu i razvoj usvojila prvu strategiju za Crnu Goru, koja se kao nezavisna država prošle godine pridružila toj finansijskoj instituciji.
(kraj) anf

Izvinjavam se što nije složeno, bilo mi je muka radit o tome
:D

Sve jedno dobar pregled evo jos jedan:
2007-ma
NEX20 +86%
MOSTE +75%
NEXPIF +117%

Sve u svemu sjajan uspjeh. Na vrhuncu je bilo:

NEX20 u odnosu na pocetak godine +161%
MOSTE +164%
NEXPIF +184%

Lijepo bogami!

Kako je Cedo umanjio kapital JUJA. Ima li ko vise detalja. Sto je ovaj put ucinio.

Sve jedno dobar pregled evo jos jedan:
2007-ma
NEX20 +86%
MOSTE +75%
NEXPIF +117%

Sve u svemu sjajan uspjeh. Na vrhuncu je bilo:

NEX20 u odnosu na pocetak godine +161%
MOSTE +164%
NEXPIF +184%

Lijepo bogami!

Izgleda smo jedini ti i ja poranili jutros :cheezy:

Jesi li računa MNE - kako on izgleda za 2007?

Izgleda smo jedini ti i ja poranili jutros :cheezy:

Jesi li računa MNE - kako on izgleda za 2007?

Sve vam prosto kad ste "navi cas" ovako orni za rabotu i juris na berzu:clapping:, daj da ogrebem vase postove, dako predje nesto energije i optimizma i na mene:D

Dobro doša Raki.

Evo se nešto preračunavam jutros (vele da je dobro na šte srca u NG :yumm2:), pa me zaintrigiraše ovi indeksi. Izračuna sa sam da je moj portfolio u 2007. porastao 88.07% (vrlo blizu NEX20), ali da je, što veli Nabuko, na vrhuncu bio 186.47%.
Lošije nego 2006. kad je bilo 99.97%.

Izgleda smo jedini ti i ja poranili jutros :cheezy:

Jesi li računa MNE - kako on izgleda za 2007?

85% rasta na MNE30 a na vrhuncu je bilo +168%.

Smanjen PDV za pojedine proizvode
U Crnoj Gori je počela primjena snižene stope poreza na dodatnu vrijednost PDV na brašno, meso, stoku, opremu za računare i servisne usluge u nautičkom turizmu, kao i na opremu, hranu, odjeću i obuću za bebe.

Za te proizvode stopa PDVa smanjena je sa 17 na sedam odsto.

Za hljeb je predviđeno još jedno smanjenje do kraja marta, od kada će se na taj proizvod obračunavati nulta stopa PDV. Izmijenjenim Zakonom o PDV, koji stupa na snagu prvog dana 2008. godine, predviđena je i mogućnost bržeg vraćanja tog poreza.


Netacna vijest, na hljeb se racuna pdv od 1 januara do kraja jula, makar tako pise u poslednjem sluzbenom listu

Ovim smanjenjem stope sa 7% na 0%, a pretpostavimo da dodje do najavljenog poskupljenja hljeba, pekari ce dobro da omrse brke.
Hljeb je do danas kostao 0,465 + pdv, tj 0,50
Od danas kosta 0,50 + pdv od 0%, tj za 3,5 centa vise u odnosu na juce, iako to obicni gradjanin ne primjecuje. Ocu da kazem da je hljeb poskupio 7%, a da to niko ne primjecuje sem pekara i Vlade, jer se od danas ne sliva PDV u kasu Vlade nego u kasu pekara koji se uz to jos i pomamljuju i najavljuju dalji rast cijena hljeba
Nemojte da me shvatite pogresno, nimalo ne podrzavam Vladu. Ali je napravila pogresan potez ako je htjela da sprijeci rast cijena hljeba. Trebala je da smanji stope PDV na ulje i na brasno, ne na 7% nego na 0%, a da digne PDV na hljeb na 17%
Ocigledno je da momisicka skola nije dobra. Ovo su osnovne stvari

Ovim smanjenjem stope sa 7% na 0%, a pretpostavimo da dodje do najavljenog poskupljenja hljeba, pekari ce dobro da omrse brke.
Hljeb je do danas kostao 0,465 + pdv, tj 0,50
Od danas kosta 0,50 + pdv od 0%, tj za 3,5 centa vise u odnosu na juce, iako to obicni gradjanin ne primjecuje. Ocu da kazem da je hljeb poskupio 7%, a da to niko ne primjecuje sem pekara i Vlade, jer se od danas ne sliva PDV u kasu Vlade nego u kasu pekara koji se uz to jos i pomamljuju i najavljuju dalji rast cijena hljeba
Nemojte da me shvatite pogresno, nimalo ne podrzavam Vladu. Ali je napravila pogresan potez ako je htjela da sprijeci rast cijena hljeba. Trebala je da smanji stope PDV na ulje i na brasno, ne na 7% nego na 0%, a da digne PDV na hljeb na 17%
Ocigledno je da momisicka skola nije dobra. Ovo su osnovne stvari

Milika,ili skraceno receno: kada imate problem,lijecite uzrok a ne posljedicu kao nasa Vlada.Ne sumnjam u dobre namjere,ali je metod los.Da je dobar-imali bi pozitivne rezultate vec a ne pricu o povecanju cijene hljeba...

Poništenje tendera za Rudnik i TE oborilo akcije

Podgorica - Ne spadam u berzanske stručnjake, ali sa sigurnošću mogu reći da je poništenje tendera za prodaju državnih akcija Rudnika i Termoelektrane, imalo uticaja na pad vrijednosti akcija - ocijenio je ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović.
Gvozdenović je u izjavi za "Vijesti" napomenuo da je tender za pljevaljske kompanije zaustavljen skupštinskim preporukom od 12. juna 2007.
- Kao primjer naveo bih da se na dan 16. april 2007. kada je izgledalo da je izvjesna realizacija projekta Pljevlja, jedna akcija Elektroprivrede prodavala po cijeni od 11,30 eura, i to je najveća postignuta cijena po kojoj se trgovalo. Ukoliko pomnožimo broj akcija EPCG sa cijenom dobijamo da je EPCG vrijedjela oko 1,2 milijarde eura. Poređenja radi, krajem decembra 2007. jedna akcija EPCG prodavala se po 7,39 eura, odnosno EPCG je vrijedjela oko 750 miliona - naveo je ministar.
On je takođe ocijenio da poništenje tendera nije jedini uzrok pada cijena akcija, ali je najznačajniji.
- Da je tender za Rudnik i TE okončan siguran sam da bi smo, u razvojnom smislu, danas bili nekoliko koraka naprijed, bar kada je riječ o energetskom sektoru. Pored globalnih efekata, mislim da je realizacija ovog projekta mogla imati izuzetno pozitivne efekte za Pljevlja i, posredno, za razvoj čitavog sjevera Crne Gore, s obzirom na industrijski značaj Pljevalja. Uostalom, postupajući po sugestiji Skupštine da se tender zaustavi, i Vlada je ukazala na štetnost takvog postupka, ali se, u konkretnim političkim okolnostima, ipak opredijelila za zaustavljanje tendera - istakao je Gvozdenović.
Ako već tvrdite da je došlo do štete, da li neko onda treba da snosi odgovornost?
- Sada nemamo ni vremena ni potrebe da se bavimo odgovornošću za tako nastalu štetu. Moramo nastojati da se ona minimizuje, pronalaženjem novih modela. Nažalost, ja još nijesam vidio ni jedan realno bolji model za efikasnu rehabilitaciju i razvoj pljevaljskog energetskog kompleksa. Kad kažem "bolji" podrazumjevam da takav model mora biti i izvodljiv, jer je raznih maštarija, koje niko nije bio spreman da garantuje, bilo više nego dovoljno.
Od poništenja tendera za Rudnik i Termoelektranu praktično nije realizovana nijedna privatizacija u Crnoj Gori. Zašto je došlo do usporavanja?
- U cjelini smatram da je dosadašnji proces privatizacije u Crnoj Gori bio veoma uspješan. Naravno, svaka od kapitalnih privatizacija ima svoje oponente koji, nekad zbog neznanja, nekad zbog svjesnog manipulisanja i parcijalizacije detalja, optužuju Vladu i ukazuju kako je "moglo bolje".
Sjetimo se samo odijuma o "poklanjanju" jeftine struje KAP-u. Kao da cijena energije koja je definisana kupoprodajnim ugovorom nije dio ukuponog privatizacionog paketa, bez kojeg čitava transakcija ne bi ni bila sprovedena. Čak i sad, kada po istoj ugovornoj odredbi, KAP plaća preko 50 eura za megavat (skoro 75 dolara), i u odnosu na druge slične kombinate, plaća jednu od najskupljih struja u Evropi. Kad je započet proces privatizacije, KAP je godišnje plaćao 40 miliona dolara za električnu energiju, dok sada plaća preko 150 miliona što je skoro trostruko više. Zanemaruje se da privatizacija nije jednostrani posao opisivanja želja, odnosno, da i kupac ima svoje legitimne interese.
U takvom kontekstu, ne možemo očekivati intenziviranje privatizacionog procesa. Naravno, nema govora o promjeni opredjeljenja Vlade kada je u pitanju privatizaciona politika, ali usporenja, pa i povećanog opreza, ima. Nikome ne prija da bude predmet neargumentovane kritike za ono što je uradio punim kapacitetom i sa dokazano dobrim rezultatom.
Izgleda da je nekim strukturama, zapravo, cilj da pasiviziraju Vladu, po principu "nećemo vas napadati samo ako ne uradite ništa, jer samo tada nećete pogriješiti". Ova Vlada to neće dozvoliti. Uz intenzivnije dogovaranje i još veću transparentnost, proces privatizacije će biti doveden do kraja.
Postoji li saglasje u Vladi za tako nešto?
- Mislim da su se svi politički konstituenti Vlade, pa i svaki njen pojedinačni član, opredijelili da ne žele da kaskaju u zavjetrini i da će se, punim kapacit

Fabrika u Mojkovcu radiće za NATO

Autor: Beta | 09.01.2008 - 14:41

Mojkovačka fabrika „4. novembar”, koja je nekada radila za potrebe JNA, od juna će proizvoditi puščane cevi za NATO, potvrđeno je danas agenciji Beta u Ministarstvu odbrane Crne Gore.

Vlasnik te fabrike, jedna švajcarska firma iz Berna, uskoro će početi montažu novih mašina koje bi, kako je predviđeno, trebalo da proizvode do 2.500 puščanih cevi mesečno.

Plan je da se u mojkovačkoj fabrici proizvodi kompletna puška, a postoji mogućost da se u tom gradu rade i delovi za avioindustriju.

Iz fabrike je saopšteno da su u toku pregovori sa nemačkom aviokompanijom „Lufthanza”.




Molim, ova fabrika u Mojkovcu što će radi produkte za NATO, je li to FANP ili FAMP?

Radi li danas berza

Najveća solarna elektrana na svijetu:

http://img216.imageshack.us/img216/8110/solarfarmlz8.th.jpg (http://img216.imageshack.us/my.php?image=solarfarmlz8.jpg)

Možda bi EPCG mogla da napravi jednu na Ćemovskom polju :)

TITI - u toku je umanjenje kapitala... ne znam detalje.

....Pa kad uđemo u Evropu 2012 i dobijemo Evropske plate moćemo da pričamo....

Povećavaju li se plate na dan ulaska ili to ide nešto na rate? Oćah da se zadužim, pa da vidim na koliko mogu da računam. Ima li ko iz Slovenije da objasni kako je to išlo kod njih?

Zanimliivo.
Soroš predviđa preraspodjelu moći i bogatstava

Milijarder Džordž Soroš je danas, na tradicionalnom skupu biznismena i političarara u Davosu, pozvao vlade na masovnu injekciju regulative i nadzora nad finansijskim tržištima čije su pretjerane slobode, izazvale "ne jednu redovnu krizu, već kraj jednog doba".
Vlasti se, smatra Soroš, moraju uključiti i pregledati knjige financijskih institucija i dati jemstvo da će "spasiti, čak preuzeti banke koje su postale nesolventne", prenose inostane agencije.

Soroš je predvidio preraspodjelu moći i bogatstava jer "recesiju u razvijenom svijetu pratiće suprotan trend u zemljama u razvoju".

Zanimliivo.
Soroš predviđa preraspodjelu moći i bogatstava

Milijarder Džordž Soroš je danas, na tradicionalnom skupu biznismena i političarara u Davosu, pozvao vlade na masovnu injekciju regulative i nadzora nad finansijskim tržištima čije su pretjerane slobode, izazvale "ne jednu redovnu krizu, već kraj jednog doba".
Vlasti se, smatra Soroš, moraju uključiti i pregledati knjige financijskih institucija i dati jemstvo da će "spasiti, čak preuzeti banke koje su postale nesolventne", prenose inostane agencije.

Soroš je predvidio preraspodjelu moći i bogatstava jer "recesiju u razvijenom svijetu pratiće suprotan trend u zemljama u razvoju".

ovo mi se svidja.

Soroš je predvidio preraspodjelu moći i bogatstava jer "recesiju u razvijenom svijetu pratiće suprotan trend u zemljama u razvoju".

ovo mi se svidja.

E sad, CG razvijena nije, a je li spada u one "u razvoju"...?

Warren Buffett, najveći investitor današnjice, čije ulagačke taktike proučavaju dioničari širom svijeta, ima jedan ključni savjet za njih – investirajte u dobru tvrtku, s potencijalom ili ako mislite da su dovoljno podcijenjene, i čekajte. Nemojte se povoditi za tržišnim prilikama i ne gledajte burzu svaki dan.

Tako razmišljajući, od propale tekstilne kompanije stvorio je najveću investicijsku kompaniju – Berkshire Hathaway. Da se slušalo Buffetta, ne bi bilo panike na burzama širom svijeta niti na našoj, jer se ipak svi ulagači ne mogu povoditi za takvim investicijskim savjetom niti je on primjenjiv uvijek i svuda. Nešto slično u Hrvatskoj je učinio Srečko Bahovec, sada stariji gospodin koji živi na Hvaru. Strpljivo je godinama kupovao dionice Agrokorovih tvrtki kada su one bile duboko podcijenjene i godinama čekao da tržište prepozna njihovu vrijednost.

Danas raspolaže desecima milijuna kuna, no malo tko bi izdržao i propuštao dobre investicijske godine na Zagrebačkoj burzi čekajući vrijednost svojih dionica – a one i ne moraju dosegnuti visoke vrijednosti.

Kako se ponašati u kriznim situacijama na burzi kao ovih dana, razmišlja vjerojatno većina investitora, malih i velikih. Kad pogodi kriza, ona kosi dionice bez obzira na to jesu li kvalitetne ili ne, i u takvoj situaciji jedni panično prodaju dionice ne pitajući za cijenu, drugi kupuju, treći prodaju da bi kupovali, četvrti čekaju da oluja prođe.

Aktualnu burzovnu krizu, koju je izazvao globalni financijski svijet, domaći dioničari još nisu osjetili na svojoj koži (neki se sjećaju sličnih efekata azijske krize 1998.) i počinju se pitati što raditi, da li prodati dionice i vratiti se u depozite i sigurno utočište banaka. Oni manje malodušni počinju kombinirati s različitim vrstama ulaganja, malo u dionice, malo spremiti na sigurno. Treći pak misle da burza nikad ne može pasti, nego se samo mogu stvoriti nove prilike za zaradu.

Sve ovisi o tome koje ulagačke taktike netko može podnijeti, može li u krizama sačuvati živce, jer sve je idilično kad dionice rastu kao posljednjih nekoliko godina.
U 2008. analitičari, pa i čuveni burzovni mešetar George Soros, prognoziraju da će recesija američkog gospodarstva uzeti svoj danak svuda u svijetu, a burze kao prvi lakmus toga prve će reagirati. Stoga u ovoj godini treba dosta oprezno odlučivati o ulaganju u dionice.
Vecernji.hr

Naravno da WB, sa sve kapitalom kojim raspolaze, ne treba da prati berzu svaki dan.

I to americku i ine inostrane.

Ostade nam duzan podataka o tome kako je i koliko opservirao berze u danima kada je ulazio u igru.

E steta sto ne dodje ovamo kod nas, da se oproba....

CDA danas nije objavila Top 10.

CDA danas nije objavila Top 10.

Objavila je sad, kasnili su i prosli ponedeljak

Ako neko ide na skupstinu akcionara NOVB u petak 8.02 u 12h u Splendid ili zna nekoga ko ide neka se javi meni ili PG_man-u na PP.

Amerikanci se mnogo trude da pronadju lijek ipomognu sopstvenoj posustaloj ekonomiji.Mora da je nasa ekonomija umnogo boljem stanju kada se niko ine osvrce na nju .Bojim se da ce berza sve vise odslikavati realno stanje u nasoj ekonomiji.:weight_lift2:

pozdrav za sve na forumu , i jedno pitanje za upucene.
dali neki politicki dogadjaji mogu biti protumaceni kao signali da ce berza ici gore ili dolje?
kako posmatrati ocekivani izbor da se dogodi , gospodina DJukanovica za predsednika vlade?
dali nam taj politicki dogadjaj daje pozitrivne ili negativne signale sto se tice berze?
hvala i zelim svima uspjeh na berzi.

mislim da berza anticipira dogadjaje i reaguje na dogadjaj u skladu sa greskom u predvidjanju. Ako je dogadjaj izvjesan i dogidi se cijne se ne pomjeraju u ocekivanu stranu jer je taj dogadjaj vec u cijenu ugradjen. dolazak djukanovica ce uticati na berzu dvojako: (a) ako je relativno neocekivan u skladu sa procentom neocekivanosti; (b) ako vlada odradi stvari koje nije prosla ili uradi nesto brze. pisu danas novine da se mozda vratio da zavrsi nesto vazno (blabla).

nabuko,
to bi se tumacilo, ako bude opcija A.neocekivano , berza bi skliznula dolje.
a ako bude ocekivano , nebi mnogo mrdala jer smo "svi upuceni" i znamo da smo se vec ugradili prije dogadjaja koji treba da dodje.

Tako nesto. Znaci mislim da sama ova promjena nece donijeti nista 'veliko' berzi jer smo to vise manje svi ocekivali. Vijesti su ovaj scenarij opisale prijed desetak ili vise dana a to znaci da su 'upuceni' to znali prije barem jednog mjeseca. Ono sto ce se anticipirati sada je 'odlucnost' da se odrade poslovi i koji poslovi ce se odraditi. Trenutni skok se ne smije povezati sa ovim promjenama u vlasti. To mora ipak da tegne da bi bili sigurni.

a dali mislis da bi mogli neupuceni,(koji imaju manje para), ali ima ih mnogo vise od upucenih, i dejstvuju sa zakasnjenjem - ako se aktiviraju
mogli poremetiti ovu tvoju analizu .

i to se desava pa akcije skoce ali pod pritskom upucenih kojima se isplati prodavati padnu vise nego sto su skocile. Pogledaj kod nas potpisivanje ssp ili recimo na wall streetu objavu pada kamatnih stopa.

mozda sada upuceni nece zaustavljati rast jer je mozda doslo do plicaka?
a ti znas kod nas ako krene krene.
ali kao sto si rekao u svakom slucaju treba da tegne da bi bili sigurni.

Bio bih zahvalan ako bi mi neko iz BG mogao dati savjet.
Evo o čemu se radi:
Potreban mi je smještaj za dvije osobe na jedno mjesec dana, po mogućnosti da nije mnogo udaljen od Instituta za onkologiju u Pasterovoj ulici.
Može da bude neki stan, namješten-polunamješten, a može i neki hostel.
Bitno mi je da bude što jeftinije.
Može na pp.

Prodaje se SEKAS, na aukciji.
Dzabe, odmah ce da se isplati, ove godine. Kupio bih dio, no ne mogu sve

Ima li ko da ulozi novac a ja znanje

e moj prijatelju, znanje ti nije neki prejak kapital. :nono2:
bolje da si ponudio kakvu nekretninu

Ja možda odoh skroz off od vaše priče, ali zanima me ima li možda kod nas u Crnoj Gori neka agencija /organizacija/ nebitno da se bavi tržišnim istraživanjem i ekonomskim predviđanjem?

I ima li neko adresu oficijalnog sajta "trebjese" Nikšić?

Oficijelnog sajta pivare da ja znam nema.

Ja se ubih tražeći, a meni je rečeno da ima:confused:

Ne da ja znam a mislim da znam.

nabuko sve zna:)

Znas fluid sajtova za pivo ima mnogo ali za niksicko nema na web-u.

Ja možda odoh skroz off od vaše priče, ali zanima me ima li možda kod nas u Crnoj Gori neka agencija /organizacija/ nebitno da se bavi tržišnim istraživanjem i ekonomskim predviđanjem?
...

Ako misliš na predviđanje tokova na berzi, najbolja naša agencija ti je ovaj forum. :mf_argue::tongue343::1002::clapping::thumb_yello:

Jesi li mislila na nešto drugo?

Ako misliš na predviđanje tokova na berzi, najbolja naša agencija ti je ovaj forum.
Jesi li mislila na nešto drugo?

:tongue::D:)Znaam, vidim
Ali mislila sam na firme koje se bave na primjer tržišnim, tehnološkim i ostalim poslovnim predviđanjima.
Rekli su mi da se menadžment tim "trebjese" time bavi.

Oficijelnog sajta pivare da ja znam nema.

takva firma a toga nema
:helpsmilie:

strasno

Ako misliš na predviđanje tokova na berzi, najbolja naša agencija ti je ovaj forum. :mf_argue::tongue343::1002::clapping::thumb_yello:

Jesi li mislila na nešto drugo?

ja nisam

masja mislimo isto
bolje od ovog u cg nema

Vlada planira uvođenje potpuno novih usluga na tržištu kapitala:

Hipoteka na nekretnine kao akcije

http://www.republika.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=99325


Vase misljenje kako bi se to moglo odraziti na tvrtke koje su vec na burzi, a imaju svoje nekretnine po hipotekom?

PROFESOR PODGORIČKOG EKONOMSKOG FAKULTETA, DR ANĐELKO LOJPUR, O DEŠAVANjIMA I PERSPEKTIVI TRŽIŠTA KAPITALA
Berza nije kockarnica ni kladionica
Krajnje je vrijeme, posebno sada kada su potrošene takozvane vaučerske akcije, da shvatimo da berza nije kockarnica ni kladionica, kako se to mnogima čini, a nekima se to desilo i u stvarnosti. Mislim da će ulaganje na crnogorsko tržište kapitala biti i dalje u određenoj mjeri dugoročno isplativ posao, kaže profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta dr Anđelko Lojpur komentarišući trend pada vrijednosti dionica većine kompanija i investicionih fondova, kao i svih berzanskih indeksa.
- Zbog nedovoljne dubine tržišta, nedostatka adekvatnog i razuđenog tržišnog materijala, zatim neuravnoteženosti ponude i tražnje, crnogosko tržište je jako osjetljivo i podložno izraženim turbulencijama, stim da su ciklusi sve kraći, kaže Lojpur. U jednom dužem periodu bila je prisutna velika količina novca pristigla po raznim osnovama, a najvećim dijelom nekontrolisanom prodajom nekretnina, tako da je oskudna i nedovoljno raznovrsna ponuda tržišnog materijala uslovila dosta brz rast cijena akcija. Pokazalo se da taj rast nije bio na adekvatan način praćen razvojnim projektima koji bi privukli nove investitore što je dodatno uticalo na smirivanje i stagnaciju tržišta. Ako se tome dosta skroman fizički obim tržišta, uz to pocijepan na dvije berze, mali broj kompanija čije se akcije kotiraju, zatim pomanjkanje transparentnosti, potpun izostanak pokušaja, na primjer. države da neke kapitalne projekte finansira preko tržišta kapitala i slično, to je već i previše razloga koji su imali za posljedicu ovakvo stanje koje za domaće prilike polako izlazi iz okvira periodičnih ciklusa.
Odgovarajući na pitanje da li su na kretanje cijena akcija i pad obima prometa na crnogorskim berzama uticali aktuelna promjena crnogorske vlade i predstojeći izbori i kako će se to ubuduće odraziti Lojpur kaže da je činjenica je da su se na neki način dešavanja na tom planu, u početku očekivanih promjena a sada podnošenjem ostavke premijera i definitivno podudarila sa periodom stagnacije berzanskog prometa. To može da znači da određena međuzavisnost ipak postoji. Druga, nepobitna činjenica jeste ta da je u berzanskim uybenicima nerijetko zapisano kao jedno od osnovnih pravila da do stagnacije i kriza na finansijskim tržištima po pravilu dolazi u trenucima političke krize, kakvim se može smatrati i aktuelni pad vlade, kaže Lojpur.Pitanje je jedino o kom se intenzitetu međuzavisnosti radi, mada mislim da su drugi faktori u značajnijoj mjeri uticali na ukupna berzanska kretanja, nego što su to očekivane promjene u vladi.
Upitan da li su i kako na kretanja na crnogorskom tržištu kapitala uticala aktuelna dešavanja u Srbiji i koliko se mogu odraziti ubuduće Lojpur kaže da je do određene mjere taj uticaj bio izražen, mada, dešavanja sa negativnim predznakom na crnogorskom tržištu kapitala traju od ranije. Ali, činjenica je da su u Srbiji već naredni dan po okončanju predsjedničkih izbora cijene akcija porasle u prosjeku za sedam - osam procenata, kaže Lojpur. Od stvarnosti ne možemo pobjeći, nažalost, ovoga puta sa negativnim predznakom, a to je da nas svi iz evropskog okruženja, dakle otuda odakle treba da dođu potencijalni investitori, posmatraju kao cjelinu i do daljenjeg tretiraju kao Balkan, i tako pokušavaju da nas „liječe” i smire konfliktne situacije. U takvoj situaciji, čak i kada se trudite da zauzmete uravnotežen stav prema tekućim problemima, a takvih ne manjka u našem bližem okruženju, slično kao i u prirodi, talas negativnih tržišnih vjetrova se lako i relativno brzo širi sa jednog područja na ono drugo, a to je uvijek ono najbliže.
Lojpur smatra da pad obima berzanskog prometa ne znači i povlačenje stranih investitora. Ističe da je kod nas prisutno shvatanje koje poprima karakter zablude, a to je da se na berzu gleda kao na instutuciju izolovanu od ukupnih društveno ekonomskih kretanja i koja može postići bolje performanse, u konkretnom slučaju radi se o nivou tržišne kapitalizacije, nego što su performanse čitave nacionalne ekonomije.
- Takvo shvatanje je apsolutno pogrešno, jer se berza i njeno funkcionisanje u zemljama tržišnog svijeta doživljava kao istinski i pouzdan barometar ukupne privredene efikasnosti jedne nacionalne ekonomije, a posmatrano pojedinačno kao pouzdan indikator efikasnosti menaymenta i profitabilnosti kompanija o čijim akcijama se radi, kaže Lojpur. Takođe, činjenica je da je kapital „jako plašljiv”, investitori ne vole iznenađenja, politička najmanje i lakše se nose sa onim ekonomske prirode jer je u tome utkana njihova spemnost da rizkuju, jako se i brzo sele s jednog na drugo tržište, tako da na dugi rok u mjeri u kojoj se budu stabilizovale ukupne privredne i političke prilike u Crnoj Gori, u toj mjeri će i kapital prestati da nas zaobilazi.
Naš sagovornik smatra da će elementi političke neizvjesnosti koji se tiču dešavanja u susjednim zemljama biti svedeni na najmanju mjeru, da će predsjednički izbori takođe uticati na smirivanje ukupne situacije, tako da se time čitav ambijent vraća u okvire za investitore poželjne normale. Takođe, nije slučajno što su u funkcionisanje tržišta hartija od vrijedosti uključene brojne institucije bilo da je riječ o nadzoru ili nečem drugom, tako da treba raditi na poboljšanju nivoa transparentnosti, kvalitetu i dostupnosti finansijskih izvještaja, unapređenju kvaliteta revizorskih nalaza i slično, kaže Lojpur. Ujedno, mnogo toga zavisi kako će se u narednom periodu ponašati većinski vlasnici, jer je u većini kompanija došlo do koncentracije vlasništva u rukama jednog, nekad dva ili najviše tri vlasnika. Većinski vlasnici kada steknu takvu poziciju koriste je za svoje interese, ignorišu volju ostalih manjinskih vlasnika. Za tržište kakvo je crnogorsko je posebno opasno ako izostanu mali ulagači, upozorava Lojpur. Opasnost je time veća, jer se naše tržište trenutno bazira na nekoliko „biznis grupa”, što pored niza opasnosti, u najblažoj varijanti, može da znači vraćanje na dogovornu ekonomiju!
- Ako igdje važi izreka, da kada ste jednom kazali „tržište”, vi ste kazali „čitav svijet”, onda je to slučaj sa tržištem kapitala, kaže naš sagovornik. Takođe, ne postoje atraktivna tržišta kapitala, postoje samo prospertitene ekonomije, gladne kapitala, i to su principi kojim se rukovode investitori.
Upitan da li smatra da su neke akcije još podcijenjene i kako će se najavljene privatizacije odraziti na kretanje cijena dionica naš sagovornik kaže da je to teško procijeniti. Prognoze te vrste bi se mogle ocijeniti kao „odokativne”, i ne bi imale nikakvog kvalitet osim glasina, kaže Lojpur. One su, nažalost, na crnogorskoj berzi u proteklom periodu služile upravo za vještačko naduvavanje cijena.
Kada je riječ o očekivanim kretanjima obima prometa i cijena akcija Lojpur kaže da to zavisi od mnogo toga, kao što je to uvijek slučaj u ekonomiji. Prije svega, važnio je da se što prije formira vlada, da se pokuša procijeniti da li će ona u novom sazivu radikalnije krenuti u nastavak reformi, da se okončaju predsjednički izbori i slično. Naš sagovornik smatra da nije na pravi način iskorišten trenutak poslije osamostaljenja Crne Gore koji je izvedeno u skladu sa svim demokratskim porincipima, i kada nam je svijet bio naklonjen. Takođe, potrebno je preispitati politiku rasprodaje nekretnina, koja je za sada najvećim dijelom u fukciji punjenja buyeta lokalne samouprave, što se sa aspekta investicija može ocijeniti kao politika kratkog daha. U tom smislu, ovo će biti godina očekivanja i iščekivanja, a to je uvijek bila šansa za one koji znaju i koji su uz to spremni da investiraju, zaključuje Lojpur.
Ko želi mirno da spava kupuje obveznice
Povremni pad cijena na bezanskim tržištima je prirodna zakonitost, tako da domaće tržište u tom pogledu nije izuzetak, smatra Anđelko Lojpur. Ukazuje na jednu prirodnu pojavu, posebno tamo gdje je akcionarstvo u povoju kao što je to slučaj i u Crnoj Gori, da mali investitori prave klasičnu grešku, da panično prodaju akcije kada im cijena pada, a kupuju kada raste.
- S druge strane, posmatrano na dugi rok, rast tržišne kapitalizacije je takođe opštepotvrđena zakonitost, tako da to u našim prilikama, sa jednom blagom dozom optimizma treba očekivati, kaže Lojpur. Kada je riječ o cikličnim kretanjima on ističe da građani treba da se zaštite, djelom na taj način što treba da se ponašaju po principu da „sva jaja ne drže u istoj korpi” već da pokušaju formirati razuđen portfolio, za što im opet nedostaje znanja, evidentno je pomanjakanje infomacija i slično. Svakako, malo više opreza ne bi škodilo, upozorava Lojpur, jer su stari berzijanci znali da kažu ”ko želi da mirno spava kupuje obveznice, a ko hoće da dobro jede – kupuje akcije”.
Kampanja odlaže oporavak?
Kada su u pitanju predsjednički izbori, Lojpur je izrazio bojazan da će način na koji je kampanja počela, dakle čitav njen proces i sve ono što ga prati do daljeg odgoditi oporavak finansijskog tržišta. Smatra da to daje dovoljno prostora i vremena institucijama i svim učesnicima na berzi, koji su bez potrebne doze odgovornosti investitorima posmatrali navedena dešavanja, da proniknu u uzroke stagnacije i da pokušaju da iznađu nove stumulanse za oporavak tržišta kapitala.
...............
Pobjeda 10.02.2008

Moguća i treća varijanta
Nacionalne ekonomije u usponu su, po pravilu, atraktivne. To su danas ,svakako, zemlje u tranziciji, od kojih i neke iz našeg neposrednog okruženja, koje su, uz to, ulaskom u Evropsku uniju osigurale i potreban nivo sigurnosti koju investitiri traže.
Ako se pođe od toga, a mislim da se o tome radi, da je zatečeno stanje više produkt povrijeđenih sujeta, ili pak pokušaj pojedinih biznis grupa da kontrolišu tržište kapitala, kaže Lojpur iznoseći stav o ujedinjenju dvije crnogorske berze. Smiješna su, najblaže rečeno, objašnjenja koja u prvi plan kao argument ističu konkurenciju i slične nebuloze. U tom smislu ne vidim razloga da se to ne desi i dodaje da možda treba razmišljati i o nekoj trećoj varijanti, da neko sa strane uvede red i preuzme obje berze.
Bez značajnijih pomjeranja cijena
Kao posebno važnu činjenicu Lojpur navodi da se u Crnoj Gori izdiferencirao jedan dosta specifičan vid ponašanja investitora koji pokušavaju da svoje učešće u vlasničkoj strukturi preduzeća dovedu do apsolutnog, ne rijetko stopostotnog iznosa. Prisustvo dominatnog akcionara u tom obimu, izuzimajući državu, a to se desilo sa značajnim brojem preduzeća čije se akcije kotiraju na crnogorskim berzama, može da znači da uskoro neće biti značajnijeg trgovanja, a time ni značajnije promjene cijene akcija.
Pobjeda 10.02.2008

Svaka cast profesoru Lojpuru ali dosta mi je vise teoretisanja i otkrivanja tople vode.

Lako mu je sad sve uobličiti i logički objasniti-dok su akcije bile na vrhu , studentima je sugerisao da kupuju-izmedju ostalog i JABD(TADA JE BILO OKO 25)

Svaka cast profesoru Lojpuru ali dosta mi je vise teoretisanja i otkrivanja tople vode.

:thumb_yello:

tacno tako.lako je istorijska desavanja pdovesti pod teorije zasto je to tako bilo.valja dati neki presjek za buducnost, koliko vidim,i on se odao pesimizmu...

Lako mu je sad sve uobličiti i logički objasniti-dok su akcije bile na vrhu , studentima je sugerisao da kupuju-izmedju ostalog i JABD(TADA JE BILO OKO 25)

nek im sugerise da ga kupe jos,da naprave dobar prosjek

svi junaci posle boja

Opet ja upadam ko padobranac s pitanjem:D
Jel ima neko link za neke korisne e-knjige iz ekonomije, menadžmenta, itd.?

Ovako vise ne moze. Pitam se jesu li mi pare gubave da li se gade na moje akcije. Jesam li se kome zamjerio? Vec skoro 3 nedjelje pokusavam da nesto kupim i nesto prodam. U svakom momentu sam prvi na kupovini 4-5 akcija i na prodaji barem dvije tri i nista. Niko se ne osvrce, zanemaren, potcijenjen. Ponekad me samo sliste za one besmislene cetvrte decimale. Jedna trgovina za 3 nedjelje a sve se zale nema para kako nema ja imam pa onda vele plitka ponuda a ja je produbim i nista. Ovako zbilja vise ne moze. Prodajte/Kupujte pod hitno e vam se naljutih!

Kad izlaze fin. izvještaji za prošlu godinu (ako uopće izlaze) i gdje se mogu naći?

Kad izlaze fin. izvještaji za prošlu godinu (ako uopće izlaze) i gdje se mogu naći?

Pitaj u opštinski odbor DPS-a! :D

Nadajmo se da ce ih objavljivati MNB. Rokovi su dosta siroki i koliko ja znam samo kotirane firme imaju obavezu to prosliejdjivati berzama ostale privrednom sudu i/ili centralnoj banci. Za TECG ce biti na prezentacijama obije maticne firme prije nego na sajtu TECG.

Nadajmo se da ce ih objavljivati MNB. Rokovi su dosta siroki i koliko ja znam samo kotirane firme imaju obavezu to prosliejdjivati berzama ostale privrednom sudu i/ili centralnoj banci. Za TECG ce biti na prezentacijama obije maticne firme prije nego na sajtu TECG.

kad?...odprilike, kraj februara,marta...kad?

TECG vec ove nedjelje a ostalo bog te pitao. Rok za dostavu privrednom sudu je nedje sredina godine. Kotirane kompanije to obicno objave sa pripremama za skupstine akcionara.

dali neko sa ove agencije koja prati predvidjanja i tokove na berzi, predvidja dali bi se vratilo poverenje u berzu ako bi recimo, bi
-postojala samo jedna berza u crnoj gori.
-bili sigurni 100% u nase akcije, da nece , nestati sa naseg imena.
mozda bi se nekako vratilo poverenje neupucenih , ovako bojim se cekaju i to para sto im je ostalo na berzi kad malo skoci podignu , i tesko da ce vise zute banke ponovo uloziti , to je moj neki osjecaj .

dobro bi bilo da je samo jedna berza
siguran ne moze biti nitko

Vlada poziva na izradu podtenderske procjene za turističke komplekse
Autor/izvor: SEEbiz / Mina


kao i LUBA sve ce doci na preispitivanje i svoje

Bio jednom jedan covjek koji je imao punu teglu muva. Da, svijet je pun bizarnih opsesija, ali to ovdje nije bio slucaj. Nije to bio cudak sa neobicnim kucnim ljubimcima. Bio je naucnik i istrazivao je kako se populacija muva zunzara mijenja kada joj se ogranice prostor i hrana. Zvao se A.J. Nicholson.

Ponekad je u Nicholsonovoj posudi bilo blizu 10 000 muva. U drugim razdobljima populacija je znala pasti na svega nekoliko stotina. Nicholson je muve drzao na jednolicnoj i oskudnoj proteinskoj dijeti. Kad je njihova populacija bila visoka i naseljenost muva prerastala prostor u posudi, nije bilo dovoljno hrane da bi se muve mogle pristojno razmnozavati. Izleglo bi se malo jajasaca i populacija muva bi naglo pala. Tako rodjene malobrojne generacije muva imale su obilje hrane i uz mnogo raspolozivog prostora muve bi se nanovo razmnozile, pa je populacija opet dozivjela strmi uspon.

Ciklus bi se uvijek ponavljao iznova.

:cheezy:

hehehe,ti si nas brat!imas kilk na vagu...

kazi mi Dr,tvoj portfolio ,ako nije tajna? ovce znamo sto rade,da vidimo sto rade Doktori

Vito Volterra, italijanski matematičar, proveo je prvi svjetski rat razvijajući dirižable kao oružje. Kad je rat završio, usmjerio je svoja razmišljanja u miroljubivom smjeru te je smislio matematički model za međudjelovanje grabežljivaca i plijena. Našao je sistem diferencijalnih jednačina, koje su objašnjavale zašto riblja populacija u jadranskom moru periodično fluktuira.

Pretpostavimo da mali broj grabežljivaca, recimo ajkula, zaposjedne vode bogate plijenom - rakovima. Populacija rakova ograničena je raspoloživom hranom; prisutnost grabežljivaca može je dodatno smanjiti. S druge strane, populacija ajkula ograničena je brojem rakova. U početku ima mnogo rakova, pa populacija ajkula naglo raste. Populacija rakova počinje opadati kako ih ajkule desetkuju. Uskoro ima previše ajkula, a nema dovoljno rakova. Izgladnjele ajkule ugibaju zbog nedostatka hrane i , raspadajući se, otplutaju na površinu. Njihov broj se smanjuje. Relativna odsutnost grabežljivaca dopušta rakovima da se brže razmnožavaju, i populacija rakova vrtoglavo poraste. Tada se ciklus ponavlja.

22 February 2008 15:12 pm
VLADA – DUG - OBVEZNICE
Lukšić: Obveznice će biti atraktivnije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada usvojila je danas Odluku o uslovima i postupku otkupa potraživanja Crne Gore obveznicama devizne štednje građana i bivših vlasnika po osnovu restitucije, koja omogućava otkup duga koji je dospio ili dospijeva tokom ove godine.

Ministar finansija Igor Lukšić saopštio je da Vlada tom Odlukom izlazi u susret značajnom broju građana koji posjeduju te obveznice, jer će one biti atraktivnije.

„Procijenili smo da je ovo dobar put da se poveća mogućnost korišćenja obveznica stare štednje i restitucije. Na taj način ispunjavamo obećanje koje smo dali prilikom usvajanja novog zakon o restituciji, a to je da ćemo povećati mogućnosti korišćenja tih obveznica u svrhe koje su predviđene zakonom", rekao je Lukšić nakon sjednice Vlade.

Jedna od mogućnosti, objasnio je on, je i da Vlada usvoji odluku o imovini koja se može na taj način otkupljivati ili plaćati.

"Ovom Odlukom na kvalitetan način upravljamo potraživanjima, a istovremeno smanjujemo javni dug po tom osnovu i doprinosimo efikasnosti rada sudova, jer imamo značajan broj predmeta koji su pred određenim sudskim instancama u obradi“, naveo je Lukšić.

Lukšić je kazao da će narednih dana u dogovoru sa Savezom udruženja penzionera doći do određenog rješenja na koji način će biti isplaćeno šest preostalih penzija koje se duguju toj populaciji na osnovu sudskog poravnanja.
(kraj) nus/bvm

Ima li neko detalje? Meni ovo nije jasno.

Ima li neko detalje? Meni ovo nije jasno.

Sada su odlučili da obveznice restitucije imaju datum dospjeća.
Vjerovao ili ne nisu imale datum dospjeća!
Sve je to fora, da bi se neko dobro napunio i onda da stave datume!
Evo vidite zadnjih 15-20 dana se baš puno trguje sa njima i ja sam pitao u više navrata ko kupuje ali mi niko ništa ne reče.
Na njima je moglo baš dobro da se zaradi, možda može i dalje.

Datum Prosječna cijena Promjena cijene % promjena
cijene Maksimalna
cijena Minimalna
cijena Cijena na
otvaranju Cijena na
zatvaranju Količina Br. poslova Promet
22.02.2008 0,3698 0,04 12,95 0,3800 0,3501 0,3700 0,3501 519.305 17 191.132
21.02.2008 0,3274 0,03 9,50 0,3490 0,3099 0,3099 0,3490 653.247 11 213.898
20.02.2008 0,2990 -0,00 -0,76 0,3000 0,2703 0,2703 0,3000 179.389 8 53.593
19.02.2008 0,3013 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
18.02.2008 0,3013 0,00 1,58 0,3198 0,2990 0,2996 0,3198 788.755 19 242.308
15.02.2008 0,2966 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
14.02.2008 0,2966 0,02 7,74 0,2999 0,2800 0,2800 0,2999 219.858 6 65.275
13.02.2008 0,2753 0,00 0,11 0,2755 0,2752 0,2752 0,2755 2.862 2 788
12.02.2008 0,2750 -0,03 -8,33 0,2750 0,2750 0,2750 0,2750 37.589 1 10.337
11.02.2008 0,3000 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
08.02.2008 0,3000 0,00 1,11 0,3000 0,3000 0,3000 0,3000 50.000 1 15.000
07.02.2008 0,2967 0,05 18,40 0,3000 0,2612 0,2750 0,3000 522.342 20 155.015
06.02.2008 0,2506 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
05.02.2008 0,2506 0,00 0,12 0,2508 0,2501 0,2501 0,2508 13.348 4 3.346

Sramota u svakom slučaju! Za ovo bi trebao neko da odgovara!

Pa koji su rokovi dospijeca i u koliko se "porcija" dijele. Mada se mora reci da je fin izborni trikic.

Pa koji su rokovi dospijeca i u koliko se "porcija" dijele. Mada se mora reci da je fin izborni trikic.

E to ćemo saznat kad se ekipe "obaviještenih" još napune.
A šta će ovi neobaviješteni nesrećnici?

Sada su odlučili da obveznice restitucije imaju datum dospjeća.
Vjerovao ili ne nisu imale datum dospjeća!
Sve je to fora, da bi se neko dobro napunio i onda da stave datume!
Evo vidite zadnjih 15-20 dana se baš puno trguje sa njima i ja sam pitao u više navrata ko kupuje ali mi niko ništa ne reče.
Na njima je moglo baš dobro da se zaradi, možda može i dalje.

Datum Prosječna cijena Promjena cijene % promjena
cijene Maksimalna
cijena Minimalna
cijena Cijena na
otvaranju Cijena na
zatvaranju Količina Br. poslova Promet
22.02.2008 0,3698 0,04 12,95 0,3800 0,3501 0,3700 0,3501 519.305 17 191.132
21.02.2008 0,3274 0,03 9,50 0,3490 0,3099 0,3099 0,3490 653.247 11 213.898
20.02.2008 0,2990 -0,00 -0,76 0,3000 0,2703 0,2703 0,3000 179.389 8 53.593
19.02.2008 0,3013 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
18.02.2008 0,3013 0,00 1,58 0,3198 0,2990 0,2996 0,3198 788.755 19 242.308
15.02.2008 0,2966 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
14.02.2008 0,2966 0,02 7,74 0,2999 0,2800 0,2800 0,2999 219.858 6 65.275
13.02.2008 0,2753 0,00 0,11 0,2755 0,2752 0,2752 0,2755 2.862 2 788
12.02.2008 0,2750 -0,03 -8,33 0,2750 0,2750 0,2750 0,2750 37.589 1 10.337
11.02.2008 0,3000 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
08.02.2008 0,3000 0,00 1,11 0,3000 0,3000 0,3000 0,3000 50.000 1 15.000
07.02.2008 0,2967 0,05 18,40 0,3000 0,2612 0,2750 0,3000 522.342 20 155.015
06.02.2008 0,2506 0,00 0,00 0,0000 0,0000 0,0000 0,0000 0 0 0
05.02.2008 0,2506 0,00 0,12 0,2508 0,2501 0,2501 0,2508 13.348 4 3.346

Sramota u svakom slučaju! Za ovo bi trebao neko da odgovara!


nazalost ,stvari kod nas idu ovako:

Vlada donosi neku pozitivnu odluku(tipa navedene),ali zanimljivo,i gle divnog cuda-neko je zna prije li ostali...

to vam je kao trka na sto metara,kad sudija da znak za start,jedan igrac je vec na 40m...

pa ko voli mrvice nek kupi...

Evo vidite zadnjih 15-20 dana se baš puno trguje sa njima i ja sam pitao u više navrata ko kupuje ali mi niko ništa ne reče.
[B]


Atlas ih je izgleda trgovao ove nedjelje za najmanje 350.000e

VLADA DANAS ODLUČUJE DA IZJEDNAČI STATUS OBVEZNICE RESTITUCIJE I STARE DEVIZNE ŠTEDNjE


Predsjedniku Komisije za hartije od vrijednosti ne bi trebalo da bude teško da sazna ko je dobio insajdersku informaciju
Obveznice restitucije juče su obilježile trgovanje na crnogorskim berzama- na Neks berzi je kupljeno 653,24 hiljade i ostvaren je promet od skoro 214 hiljada eura, dok im je vrijednost skočila za 9,5 odsto, na 0,33 eura. Na Montenegroberzi obveznice su porasle za 16,6 procenata i dostigle vrijednost od 35 centi, dok je kupovinom 131 hiljade obveznica juče prometovano nešto preko 45 hiljada eura. Pošto se ovim obveznicama već mjesecima praktično ne trguje, očigledno je neko imao dojavu da je Ministarstvo finansija pripremilo za današnju sjednicu Vlade odluku po kojoj će vlasnici kompanija ubuduće moći ovim obveznicama plaćati porezy, otkupljivati dug i kupovati državne akcije u kompanijama. Predsjedniku Komisije za hartije od vrijednosti Zoranu Đikanoviću ne bi trebalo da bude teško da utvrdi ko.
Pripremljena odluka donešena je na osnovu odredbi zakona o restituciji, koji je po treći put izmijenjen u parlamentu 18. avgusta prošle godine. Obveznice su do sada mogli koristiti samo bivši vlasnici i njihovi nasljednici, koji dobiju rješenje i kod Fonda za obeštećenje se opredijele ya ovakvu vrstu isplate. Tržišta kapitalizacija obveznica restitucije je 73,5 miliona eura. Rok važenja svih izdatih serija je 10 godina od dana stupanja na snagu izmijenjenog zakona. Vlasnik obveznica ima pravo da, nakon isteka tri godine, neiskorišćene obveznice vrati Fondu i zahtijeva da mu se ponovo prizna pravo na obeštećenje u novcu u iznosu vraćenih obveznica.
Ova odluka će podići cijenu obveznica restitucije, koja je do sada bila niža od 30 centi ya euro. Obveznice stare devizne štednje, koje, za razliku od obveznica restitucije, imaju rok dospijeća, prodaju se 60 do 90 centi ya euro, zavisno od godine kad treba da budu isplaćene.

S.G.

Teško do para

Obeštećenje u novcu isplaćuje se u jednogodišnjim ratama 15. jula svake godine po konačnim rješenjima dostavljenim Fondu za obeštećenje do 31. decembra prethodne godine. Dinamiku i način isplate utvrđuje Vlada, ali ukupan iznos novca za vraćanje ne smije preći 0,5 odsto domaćeg bruto proizvoda iz prethodne godine, prema podacima Monstata. Ukupan iznos obeštećenja po ovom zakonu ne može preći deset odsto DBP-a za period njegove primjene.

Ovo je Dan objavio u petak.

Jeste ovo sam procitao u petak ima o tome na dnevnim trendovima. Vazno je uociti da izvor nije vjerovatno u KHoV vec u Ministarstvu ili Vladi ali da KHoV ima mogucnost da ponisti predmetne trgovine kad bi htjela a ujedno lako je uociti ko je dosao do informacija. Izvor se moze utvrditi malo teze jer ce ispasti da je to uradila neka teta sto je fotokopirale materijale a ne neki glavesina ali odrediste informacija nije tesko odrediti.

Zna li iko da mi kaze sta se desava sa TITEX-om nemogu ga naci ni na jednoj berzi, kao da se vise nidje ne kotira?

Montenegroberza, B lista

citajte ekonomsku rubriku dana. ima skoro isto kao u ostale dnevne a ponekad i ponesto drugo, plus interpretacije a ponekad kao juce samo indikativan naslov.

Primjetio sam nesto jako jako interesantno.

Promet na indeksu, a i kod vecine pojedinacnih hartija u periodu 18. april 2007. do danas je veci nego nego u periodu 1. januar 2007. do 17. aprila 2007.

Uopsteno se to moze tumaciti kao da je svaka akcija kupljena za vrijeme euforije 2007. prodata. Ako se tako posmatra onda je trziste sada u ravnotezi. :secret:

Da li neko moze da izbaci placeno saopstenje firme Eurocem vezano za izgradnju silosa koje je izaslo u danasnjim dnevnim novinama? Spominju se interesantne investicije HLT fonda.

To saopstenje je klasicna budalastina kojom se zeli opravdati poperivanje onog cuda. Bilo je u danu na 2 stranice prije neki dan.

Tu dio odgovornosti, osim Ministsratva za ekonomsi razvoj nosi i bivsa lokalna samouprava.Oni su izgleda sve to zakuvali izdajuci nezakonite dozvole za gradnju silosa

Kupovina i prodaja akcija za jedan dan
Podgorica - Sa novom uslugom pozajmljivanja hartija od vrijednosti, koje trgovcima na crnogorskim berzama nudi Invest banka Montenegro (IBM), moguće je u jednom danu kupiti akcije neke kompanije, a već sjutra ih prodati.
Slične transakcije prilikom uobičajene trgovine posredstvom brokera na berzi nijesu moguće, jer klijent postaje vlasnik kupljenih akcija tek trećeg dana nakon saldiranja u Centralnoj depozitarnoj agenciji.
...

Možda uskoro počnemo i da shortujemo!!! To bi bio dar sa neba za nas mešetare...

Eh ;)

Bojim se da od "shortanja" ništa, to bi bila posebna usluga, ali i ovo skraćivanje vremena trgovanja može značajno pomoći pri trgovini.

"Shortanje" na plitkim tržištima predstavlja prevelik rizik za davatelja usluge i mislim da se nitko neće prihvatiti takvog posla.

Postavite se u ulogu davatelja usluge i razmislite u kojoj bi vam situaciji kretanja tržišta bilo oportuno ponuditi takvu uslugu i kako biti market maker u svim slučajevima.

Darkov
Pa vidi ja ne krivim drzavu.
Ako su se hvalili to je itrebalo da rade ja bi se prvi hvalio , ono sto su oni uradili a znamo sto su uradili da sad ne rpicamo o tome dalisu berzu skraceno.
dali su nesto a ostalo je na nama kako i na koji nacin mozemo da radimo,da prezivimo ,gledano neko jako fino a neko tesko.(nekkoga zena pritisce a nekoga krediti).
Pravilo jedno koje smo izleda vecina nas izgubila negdije a to je : ne igrati se sa parama koje su potrebne za zivot,nema kredita ,nema pozajmljivanja itd.
IGRATI samo sa slobodnim novcem .
a sad kada se desava to sto se desava kriva je Drava ili komsija ili neko
zasto traziti krivca u nekome , trebalo bi potraziti ga u sebi.
dali sam bio zreo da igram ?
dali sam imao novac ili sam posudio ?
u kojem periodu zelim da povratim svoj ulozeni novac 1/dan ili 30/dana godisnji izvijestaj +- ili na duze??
to su stvari koje smo se trebali pitati prije a ne traziti krivca okolo.
Meni je jako zao polazim od sebe jer sam u debelom minusi (kada pritisne Azuriranje stanja) a sto sam mogao radio sam sto sam najbolje mogao i desilo se to sto se desilo.
Ja samo jos uvijek optimista samo vreme ce da pokaze svoje pred nama je;)

Darkov
Pa vidi ja ne krivim drzavu.
Ako su se hvalili to je itrebalo da rade ja bi se prvi hvalio , ono sto su oni uradili a znamo sto su uradili da sad ne rpicamo o tome dalisu berzu skraceno.
dali su nesto a ostalo je na nama kako i na koji nacin mozemo da radimo,da prezivimo ,gledano neko jako fino a neko tesko.(nekkoga zena pritisce a nekoga krediti).
Pravilo jedno koje smo izleda vecina nas izgubila negdije a to je : ne igrati se sa parama koje su potrebne za zivot,nema kredita ,nema pozajmljivanja itd.
IGRATI samo sa slobodnim novcem .
a sad kada se desava to sto se desava kriva je Drava ili komsija ili neko
zasto traziti krivca u nekome , trebalo bi potraziti ga u sebi.
dali sam bio zreo da igram ?
dali sam imao novac ili sam posudio ?
u kojem periodu zelim da povratim svoj ulozeni novac 1/dan ili 30/dana godisnji izvijestaj +- ili na duze??
to su stvari koje smo se trebali pitati prije a ne traziti krivca okolo.
Meni je jako zao polazim od sebe jer sam u debelom minusi (kada pritisne Azuriranje stanja) a sto sam mogao radio sam sto sam najbolje mogao i desilo se to sto se desilo.
Ja samo jos uvijek optimista samo vreme ce da pokaze svoje pred nama je;)


Darko prica o drugoj stvari nisi ga razumio.U CG je bio nacionalni sport hvaljenja trzista kapitala u euforiji od strane ljudi koji reprezentuju drzavu...CG je mala,manje više se zna o čemu Darko priča...da dalje ne sirim codex...uglavnom jbg,ko ce platiti ako nece narod...

a sto se tiče tvog komentara-on je na mjestu i jako,jako poučan.

Žerom Kervijel, trgovac akcijama u bankarskoj grupi Sosijete Ženeral, koji je optužen za jedan od najvećih finansijskih skandala u istoriji, pušten je danas na slobodu odlukom apelacionog suda u Parizu.


Tužilac je u petak tražio da Kervijel ostane u pritvoru, gde se nalazi od 8. februara, jer je istraga još uvek u toku.

Tridesetjednogodišnji Kervijel je optužen za prikrivanje finansijskih manipulacija na tržištu zbog kojih je Socijete Ženeral pretrpeo gubitke od 4,9 milijardi evra u prošloj godini. Protiv njega je podignuta optuznica 28. januara za proneveru i zloupotrebu poverenja.

Istraga treba da utvrdi da li je ovaj trgovac akcijama delovao sam ili uz pomoć kolega ili uz prećutno odobravanje svojih šefova u banci.

Ukoliko ga sud proglasi krivim, Kervijel bi mogao da se suoči sa kaznom od sedam godina zatvora i 750.000 evra novčane nadoknade.


Tanjug