View Full Version : Osnovan Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika
Osnovan Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika
http://www.pcnen.com/images/31/jezik.jpgVlada Crne Gore je danas, na predlog Ministarstva prosvjete i nauke, donijela odluku (http://www.vlada.cg.yu/vijesti.php?akcija=vijesti&id=154202) o obrazovanju Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, na čijem će čelu biti književnik Branko Banjević, predsjednik Matice crnogorske.
Time je, kako je zvanično saopšteno, napravljen prvi značajan korak na institucionalnom utemeljenju crnogorskog jezika.
Zadatak budućeg savjeta, koji će imati 13 članova, biće da kodifikuje crnogorski jezik, što podrazumijeva - izradu pravopisa, gramatike i rječnika.
Savjet će se, kako je saopšteno, baviti, pored ostalog, i pitanjima jezičke politike i jezičkog planiranja.
U članu 13 Ustava Crne Gore, koji je krajem prošle godine usvojen dvotrećinskom većinom u nacionalnom parlamentu, piše: "Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik."
U istom članu je navedeno da su "u službenoj upotrebi (su) i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik".
izvor: PCNEN
moj je jezik davno standardizovan od jednog tipa po imenu Vuk Stefanovic Karadzic
Promijenili su redosled slova....
Promijenili su redosled slova....
? Kako?
Mislim da je sad A,B,V,G,D,Đ,E,Ž,Z,S,... A dalje ne znam, cula sam samo to da su S stavili iza Z sto mi je skroz bzv.
Hahahahahaha e to je ono sto meni smeta, izmisljaju toplu vodu, sve u cilju da bude drugacije. Tuzno zaista.
SUSRETI : BRANKO BANjEVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA STANDARDIZACIJU CRNOGORSKOG JEZIKA
Važan je istinito proučen jezik
http://www.pobjeda.co.yu/slike/134488.jpg
Podgorica, 25. januara - Standardizacija crnogorskog jezika povjerena je Savjetu za standardizaciju koji je formiran uredbom Vlade. Savjet sačinjavaju slavisti sa renomiranim naučnim biografijama, pisci i intelektualci spremni da se prihvate tog posla. Na čelu Savjeta je Branko Banjević, predsjednik Matice crnogorske. Za “Pobjedu” Banjević govori o važnosti aktivnosti koje institucija na čijem je čelu planira realizovati.
- Odluka Vlade značajna je za crnogorsku kulturu i prosvjetu, jer preko svijesti o sopstvenoj kulturi i jeziku dolazi se do svijesti o sebi. Bez izgradnje unutrašnjih kulturnih institucija Crna Gora ne može biti svjesna ni svojih potreba, ni svojih mogućnosti, niti se tako lako može uključiti u svijet. Stvaranje kulturnih institucija, među njima i institucija koje proučavaju crnogorski jezik, neophodan je korak Crne Gore ka sebi samoj i svijetu. Samoistraživanje Crne Gore nije autizam, zatvaranje u sebe. Upravo obrnuto, to je otvaranje sebe prema svijetu, svojim vrijednostima. Samo takva Crna Gora, okrenuta sebi i svijetu može biti faktor stabilnosti i mira na Balkanu - kaže Banjević.
Savjet za standardizaciju treba da utvrdi metode rada i podjelu obaveza među članovima. O stvaranju tehničkih uslova za rad tek predstoje razgovori sa osnivačem. Istovremeno, predstavnici Vlade su najavili da će Crna Gora do septembra dobiti crnogorski pravopis, gramatiku i rječnik.
- Moramo konstatovati svoje obaveze, rokove i napravitu unutrašnju podjelu rada. Savjet će, kako očekujem, jer sve što govorim u ovom momentu je moj lični stav, odobriti principe rada, nakon čega će dio članova Savjeta koji budu ovlašteni raditi pravopis crnogorskog jezika, pravopisni rječnik kao njegov dio, i gramatiku. Unutar Savjeta svako će imati svoj dio posla. Ne sumnjam da će Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika povjereni posao obaviti na vrijeme, izričit je Banjević.
On smatra da je standardizacija crnogorskog jezika projekat u čiju se realizaciju ulazi i sa nizom okolnosti koje taj posao čine kvalitetno izvodljivim i u kratkom roku.
- Crnogorski jezik je dobro opisan, standardi govornog i književnog jezika identični su. Između narodnog i književnog jezika gotovo da možemo staviti znak jednakosti. Leksički fond crnogorskog jezika je živ i u govornoj komunikaciji i u književnim djelima. Pravila književnog i govornog jezika su ista, što nije slučaj sa ostalim štokavskim jezicima. Nama u Crnoj Gori nije potreban vještački tzv. koine jezik. Isti se jezik govori u cijeloj Crnoj Gori. Izvjesne sitne razlike u sistemu akcenata postoje, ali, suštinska pravila govornog i književnog jezika su identična na tlu cijele Crne Gore i Savjet će poći od te činjenice. Kolika je to olakšica ne treba komentarisati. Sve što je do sada urađeno na planu crnogorskog jezika naše stručne komisije će uzeti u obzir tokom izrade pravopisa crnogorskog jezika. Sva dosadašnja proučavanja crnogorskog jezika, odnosno crnogorskih govora, su dobrodošla i doprinos su da se lakše dođe do pravopisa koji je prihvatljiv - istakao je Branko Banjević.
Standardizacija crnogorskog jezika, najavio je predsjednik Savjeta za standardizaciju, podrazumijevaće kodifikaciju svih opštecrnogorskih jezičkih osobina. Naučno-lingvistička verifikacija nekih njegovih tradicionalnih osobenosti od značaja je, između ostalog, i za slovensku komparativistiku.
- Istinito proučen jezik, crnogorski ili bilo koji drugi slovenski jezik, važan je za komparativnu lingvistiku, jer se na taj način utvrđuju veze sa starim jezičkim korijenima i srodnosti slovenskih jezika po nekim elementima. Recimo, crnogorski i poljski jezik, jedini među slovenskim jezicima čuvaju tri stara glasa. I ostali jezici imaju međusobnih srodnosti i relacija. Ono što je za nas trenutno važno, moraju se standardizovati grafičke oznake za sve postojeće glasove živog crnogorskog jezika, uključujući i one, za sada neoznačene - konstatovao je u razgovoru za “Pobjedu” Branko Banjević, predsjednik Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika.
Nije nam cilj da napravimo vještačku formu
Arhaični oblici postoje u crnogorskom jeziku kao što postoje u svim jezicima. Standardizaciju crnogorskog jezika neće obilježiti insistiranje na nekim formama koje su prevaziđene. Jezik je živa materija. Hoćemo da uradimo pravopis živoga crnogorskog jezika. Nije nam cilj da napravimo vještačku formu. Jezik nije statična kategorija, jezik se kreće i razvija, prati društvo i istorijske veze naroda, sve se to u jeziku odražava i izražava i ako biste jezik zadržali na jednoj fazi istorijskog razvoja, oduzeli biste mu osobinu živog organizma i pretvorili biste ga u muzejski relikt.
izvor: Pobjeda
Evo ako se ne varam dodata su nova (stara) slova: Ś, (ś), Ź, (ź), З, (з) od kojih je samo prvo u sirokoj upotrebi sirom CG. Slovo Ź se u prilicno malom broju rijeci srijece, dok se З moze cuti u nekoliko rijeci od kojih je u nekoliko supstituisano slovom Z kako bi se ulopile u srpsko-hrvatsku azbuku/abecedu.
E sad stvarno izmisljaju...
Ma koje izmisljaju :) To sam ja napisao ono sto ja znam da se koristi ;)
npr:
śutra, śekira...
biзin, bronзin...
a ovo rijetko slovo cu preskocit :D
[QUOTE=anon1;254751]Ma koje izmisljaju :) To sam ja napisao ono sto ja znam da se koristi ;)
npr:
śutra, śekira...
biзin, bronзin...
a ovo rijetko slovo cu preskocit :D
[/QUOT
A ovo z u bizin je cesto? hahahahaha Ajde molim te jos koji primjer mi navedi, s obzirom da nije rijetko. A i u kojim krajevima CG se koristi, osim Cetinja.
Za ovo "rijetko" slovo ja ne znam upotrebu. Hoce li mi ko navesti koji primjer?
Zasto ici naprijed kad mozemo unazad? Pa da. E ovo je ono sto treba da nas brine, a ne kako ce se jezik zvati! Uzdam se u lingviste i znanje tokova jezika, a prije svega u poznavanje pojma dijalekat. :)
Procitala sam kako je zamjenik ministra prosvete izjavio da ce recnik, gramatika i pravopis biti brzo gotovi pa ce se uvesti u skole od septembra.
Zar nece dati vremena profesorima da ga savladaju? Kako ce profesori koji su do juce govorili na jedan nacin od septembra predavati crnogorski sa J na vise mjesta nego do sad, sa novim slovima i redosledom istih?
Ne sumnjam da ce biti i novih glasovnih promjena cim postoji nova gramatika.
Kad cemo znati te promjene? Ili ce se na postojecu gramatike staviti samo novi naziv?
Iskoristicu ovdje misao dana koju je postavila @Mirjam, nadam se da mi nece zamjeriti:
Ono što može i biti i ne biti uvek se, na kraju krajeva, pokori onome što mora biti.
Ivo Andrić
prijatelj-ja 28-01-08, 12:10 http://imageshack.us]http://img149.imageshack.us/img149/5108/crnogorskaabecedare0.jpg[/URL]
prijatelj-ja 28-01-08, 12:21 Pokusao sam postaviti sliku sa crnogorskom azbukom i abecedom, ali mi nije poslo za rukom izgleda.
Tu se vidi da su promjene u azbuci samo tri dodata slova o kojima je anon govorio.
Sto se tice rijeci u kojoj ce se pojaviti i to trece slovo evo ja navodim primjer: iźesti
Mozda takvih rijeci i nema previse, ali je bitno da ih ima. Polazeci od Vukovog pravila : pisi kao sto zboris, a citaj kako je napisano, ispada da se postojecim pravopisom ne mogu napisati neke rijeci, u kojima se cuju glasovi koje ja svakodnevno koristim. I ne samo ja. Mislim da je podrucje na kome se govore ovi glasovi mnogo sire od Cetinja. Ja sam ih cuo i kod Niksicana i kod Podgoricana i...
Ne vidim razlog zasto ne bi postojao pravopis u kome bi Crnogorci mogli napisati sve sto zbore (osim, naravno, politickih). Crnogorski jezik nece biti toliko promijenjen koliko se nastoji predstaviti.
prijatelj-ja 28-01-08, 12:24 Evo jos jednog pokusaja da postavim crnogorsku azbuku
http://img149.imageshack.us/img149/5108/crnogorskaabecedare0.jpg
prijatelj-ja 28-01-08, 12:25 Ipak je u pitanju abeceda
prijatelj-ja 28-01-08, 12:32 A evo i azbuka:
http://img82.imageshack.us/img82/7065/crnogorskaazbukaqn0.jpg (http://imageshack.us)
http://img82.imageshack.us/img82/7065/crnogorskaazbukaqn0.jpg
Hvala ti na primjeru, ali zar ne mislis da arhaizme i lokazlizme treba ostaviti da budu sto jesu ili smatras da sve sto se u nekim selima ili gradovima zbori treba da udje u standard?Pa cak i ako postoji jedna ili tri rijeci u kojima se javlja neko slovo ( u pojedinim krajevima CG, ne svim), to slovo treba da udje? Smatras li da jezik covjeka koji nikad skolu vidio nije i intelektualaca i javnih ustanova treba da bude isti?
I kakvo je ovo mijesanje cirilice i latinice? Sta znaci ć slovo na kraju? Ne razumijem, stvarno. S obzirom da je stavljeno u cirilicna, kako ce onda to slovo izgledati u latinici? Imacemo isti znak za dva glasa?
A ovo z u bizin je cesto? hahahahaha Ajde molim te jos koji primjer mi navedi, s obzirom da nije rijetko. A i u kojim krajevima CG se koristi, osim Cetinja.
Za ovo "rijetko" slovo ja ne znam upotrebu. Hoce li mi ko navesti koji primjer?
Zasto ici naprijed kad mozemo unazad? Pa da. E ovo je ono sto treba da nas brine, a ne kako ce se jezik zvati! Uzdam se u lingviste i znanje tokova jezika, a prije svega u poznavanje pojma dijalekat. :)
Eto taj primjer za to rijetko slovo koje je prijatelj dao... ja stvarno ne znam ni jednu drugu rijec osim te (i rijeci iz nje izvedenih) ali mi se cini da sam nedje procitao da ima jos nekih...
Po mojoj logici ś je bilo neophodno uvesti, i o tome sam razmisljao mnogo ranije nego to je uopste u javnosti ikad iko to pomenuo. Gotovo da nema kraja CG u kojem se taj glas ne moze cuti. Sto se tice preostala dva slova (glasa) nijesu toliko bitna, ali u svakom slucaju njihovo postojanje, pa makar ono bilo i simbolicno, nece izazvati neke vece poteskoce a omogucice zadrzavanje osobenosti jezika na ovim prostorima.
Sjecam se .. (odoh malo off topic...) razgovora sa svojim prijateljm Grkom, koji mi je objasnjavao kako se u Grckoj jako cijene oni intelektualci koji poznaju starogrcki jezik. Zasto ne bi bilo tako i kod nas, umjesto sto se te razlicitosti u odnosu na jezike u okruzenju (a koji imaju identican korijen i koji su u najvecem dijelu isti) potiskuju, da se istaknu kao dokaz nase tradicije, nase vjekovne samosvijesti.
I kakvo je ovo mijesanje cirilice i latinice? Sta znaci ć slovo na kraju? Ne razumijem, stvarno. S obzirom da je stavljeno u cirilicna, kako ce onda to slovo izgledati u latinici? Imacemo isti znak za dva glasa?
to ć na kraju je cirilicni zapis latinicnog "ś"
Ako se ne varam, a ne bi trebalo.
Ko kaze da ih treba zaboraviti? Gdje si vidio da je neko zaboravio arhaizam, ko se bavi time i ko postuje i zeli da pamti. Ali se u svakom jeziku zna sta su arhaizmi, a sta savremeni jezik.
A sto se tice cest upotrebe onog slova, moram da kazem da sam i ja cesto u radovima intelektualaca nailzila na objasnjenje da primjera ima jos, ali nikad jos ne cuh i ne vidjeh napisane te primjere.
Ok za arhaizme, ali rijeci koje su u aktivnoj upotrebi u CG steta je da stoje kao "nestandardizovane". A tih rijeci ima prilicno.
A sta je sad ovo sta je S a sta C ??
U cirilicnom pismu je to S ako se ja ne varam isto sto i з u latinicnom dok je ć isto sto i latinicno ś
prijatelj-ja 28-01-08, 17:34 Hvala ti na primjeru, ali zar ne mislis da arhaizme i lokazlizme treba ostaviti da budu sto jesu ili smatras da sve sto se u nekim selima ili gradovima zbori treba da udje u standard?Pa cak i ako postoji jedna ili tri rijeci u kojima se javlja neko slovo ( u pojedinim krajevima CG, ne svim), to slovo treba da udje? Smatras li da jezik covjeka koji nikad skolu vidio nije i intelektualaca i javnih ustanova treba da bude isti?
Ne brini, arhaizmi ce ostati ono sto jesu. Uostalom i sam Banjevic je rekao da je jezik ziva materija, i da se on mijenja. Nas jezik je imao svoj put, i nece biti vracanja unazad.
Nece niko ici toliko daleko i uvesti ih (arhaizme) kao knjizevni jezik, bar mislim da je tako. Ali s druge strane, glupo je govoriti o tom narodnom jeziku, a ne znati napisati tacno onako rijeci kako se izgovaraju. Sjeti se samo jednog intervjua Momira Bulatovica koji je pokusao da interpretira neku narodnu izreku u kojoj se pominje biзa. On nije znao da je izgovori, pa je rekao biza, sto nije isto. Smatram da ova tri glasa niposto ne treba ispustiti iz vida kad je nas jezik u pitanju, jer ona predstavljaju slovenske glasove, koje su sacuvali jos samo Crnogorci i Poljaci. To ujedno u nauci i govori o nasem zajednickom slovenskom porijeklu. Glupo ih je unistiti da bi sto vise licili na jedan jezik juznih Slovena, kojeg pretpostavljam da volis nazivati iskljucivo "srpski".
I drugi su narodi ucestvovali u stvaranju ovog danasnjeg jezika. Recimo glas h je Vuk tek unio nakon posjete Crnoj Gori, odnosno Cetinju. U drugim krajevima, sem Dalmacije, je bio iscezao.
I ne znam zasto istrajavati na tome da crnogorski jezik mora imati razlike da bi bio poseban jezik. Evo primjer o tome. Na teritoriji ondasnje SFRJ kao sluzbeni jezik upotrebljavao se srpsko-hrvatski. Na toj teritoriji gdje se govorilo, dakle jednim jezikom (imalo je toliko malo razlika da je ipak mogao da se nazove zajednickim za cijelu teritoriju), odjednom nastaju barem 3 jezika: srpski, bosanski i hrvatski. I bosanski je standardizovan nakon srpskog i hrvatskog jezika i kao takav prihvacen, a da nema nekih bitnijih razlika u odnosu na recimo srpski. Naprosto se pitam: kakva je razlika, ozbiljna, izmedju bosanskog i srpskog, dakle lingvisticka razlika???
Mislim da je nema, da se radi o jednom jeziku sa tri naziva - prije nego o tri razlicita jezika. Moze se tada postaviti pitanje cemu onnda potreba da se mijenja ime jeziku? Mislim da je glavna potreba bila sadrzana u zelji Bosanskog naroda da jezik kojim govore ne zovu imenom drugog naroda - recimo srpski ili hrvatski, vec bosanski. Dali su jeziku ime po svom narodu, ne zovu ga po tudjem. Mogli su i da prihvate ime hrvatski ili srpski jezik, kao sto Amerikanci svoj jezik zovu engleskim, ali im niko nije moga zabraniti ni ono sto su uradili.
Sto se tice tih razlika u glasovima i slovima koje pominjete da se u latinici opet pojavljuje cirilicno з ili tako nesto, Anon vam je dobro odgovorio. U pitanju su cirilicna i latinicna varijanta ta tri glasa o kojima govorima. Tako je i H cirilice u latinici drugo slovo i glas. Nesto slicno je i sa ć i ś. Dakle, isti glas, a razlika je u tome da li je napisan u cirilicnoj ili latinicnoj varijanti.
O tome sto moze biti, a sto mora biti dace odgovor vrijeme koje nam predstoji. Iako ti to mozda smeta (meni ne smeta), mislim da mora biti crnogorski jezik. Kako ce on izgledati vidjecemo
Jos ce ovo biti i interesantno.. :-)
Kako mozes da kazes da ce arhaizmi ostati to sto jesu kad se javljaju u svakom primjeru koji se navodi kao potvrda tome da je crnogorski jezik razlicit? Malo je cudno konstatovati da nece biti vracanja unazad, a sve sto je izumrlo ili izumire mi vracamo u jezik. Ne znam da se govori u narodu "zboriti", zatim zj (biza) i sl. Pardon, govori se u selima, ali jos jednom kazem, jezik neobrazovanih ljudi se mora razlikovati od onog koji je u zvanicnoj upotrebi javnih ustanova i za javne nastupe.
Sto se bize tice, moram ti reci da je to lokalizam, odnosno da se upotrebljava samo u pojedinim krajevima Crne Gore. U onim djelovima koji su usli u istocnohercegovacki se izgovara z, bez dvoglasa. Dvoglasi su iz upotrebe izasli davno, upravo zbog slozenosti, a ekonomicnost i jednostavnost su nesto sto bi trebalo biti jako vazno u gradjenju novog jezika. Crnogorski ka kojem se ide je sve samo ne jednostavan za izgovor.
Naravno da je jezik ziv i da se mijenja, to je vec milion puta prepricana prica, ali valjda treba ici unaprijed, ne unazad.
I ne znam zasto istrajavati na tome da crnogorski jezik mora imati razlike da bi bio poseban jezik. Evo primjer o tome. Na teritoriji ondasnje SFRJ kao sluzbeni jezik upotrebljavao se srpsko-hrvatski. Na toj teritoriji gdje se govorilo, dakle jednim jezikom (imalo je toliko malo razlika da je ipak mogao da se nazove zajednickim za cijelu teritoriju), odjednom nastaju barem 3 jezika: srpski, bosanski i hrvatski. I bosanski je standardizovan nakon srpskog i hrvatskog jezika i kao takav prihvacen, a da nema nekih bitnijih razlika u odnosu na recimo srpski. Naprosto se pitam: kakva je razlika, ozbiljna, izmedju bosanskog i srpskog, dakle lingvisticka razlika???
Mislim da je nema, da se radi o jednom jeziku sa tri naziva - prije nego o tri razlicita jezika. Moze se tada postaviti pitanje cemu onnda potreba da se mijenja ime jeziku? Mislim da je glavna potreba bila sadrzana u zelji Bosanskog naroda da jezik kojim govore ne zovu imenom drugog naroda - recimo srpski ili hrvatski, vec bosanski. Dali su jeziku ime po svom narodu, ne zovu ga po tudjem. Mogli su i da prihvate ime hrvatski ili srpski jezik, kao sto Amerikanci svoj jezik zovu engleskim, ali im niko nije moga zabraniti ni ono sto su uradili.
Ovim si sve sam rekao, zaista nemam sta dodati.
Sto se tice dodata tri slova, njima se kolokvijalni govor unosi u govor intelektualaca. Kad sam otvorila zabuku koju si prilozio smijala sam se, iskreno. Usred cirilice neka latinicna slova. Kad je vec neophodna njihova upotreba da bi se ti glasovi ocuvali (mada ne vidjeh da su se izgubili iako im do sad nije bilo oznake), kako ne smislise originalne oznake za te glasove? Zasto bi se iz cirilice uzimala latinicna i obratno? I kad se toliko tezi ocuvanju tradicije zasto je latinica zvanicno crnogorsko pismo? Sta je sa cirilicom? Zar na nju ne treba da budemo ponosni i da je cuvamo? Zar ta dva pisma nisu ravnopravna? Istina, globalni uticaj engleskog jezika (preko tehnologije prije svega) je uticao na njeno zapostavljanje, ali, dodjavola, mi tako cijenimo tradiciju i trudimo se da je ocuvamo. Mozda sam ja pogresno obavijestena, mozda je cirilica ravnopravna sa latinicom u Ustavu.
Sto se tice tvoje poslednje konstatacije, moram ti reci da mi ni najmanje ne smeta da se jezik zove crnogorski, ali da mi kvare moj predivni jezik mi se nimalo ne svidja. Moze moja baba da govori neđelja, zboriti, šljego i sl., uvijek ce mi biti drago da je cujem, ali ja i dalje zelim da se moj govor razlikuje od njenog. Makar javni.
Mopram i da te pitam, jesi li napravio gresku u kucanju ili smatras da je tako pravilno pisati (posto vidim da si pismen): "ali im niko nije moga zabraniti ni ono sto su uradili"?
Primjecujem da si napisao "sjeti se",kao i sve ostale rijeci koje su u upotrebi u knjizevnom jeziku, pa mi je malo cudno da ovaj lokalizam koristis.
E sad cemo svi pricat ka nam babe i đedovi...Možda bi mogli i da izbacimo po koji padež, jer se ne koriste toliko u narodu,pardon - u narod. Došlo vrijeme da i oni sa 3 razreda škole pričaju knjizevni jezik... Moraćemo učit to, inače ćemo bit nepismeni...
poenta je ocuvati narodni jezik. to sto se knjizevni razlikuje dosta od narodnog, i to sto su te u skoli ucili da tvoji preci nijesu pricali ispravno, nego je ovo ispravno je uvjek simtomaticno i vodi izmjeni jezika, i zamiranju onoga ranijeg. ja nikad van ucionice nisam izgovorio rijeci djed, sjekira..., jer su mi uvjek bili previse vjestacki
poenta je ocuvati narodni jezik. to sto se knjizevni razlikuje dosta od narodnog, i to sto su te u skoli ucili da tvoji preci nijesu pricali ispravno, nego je ovo ispravno je uvjek simtomaticno i vodi izmjeni jezika, i zamiranju onoga ranijeg. ja nikad van ucionice nisam izgovorio rijeci djed, sjekira..., jer su mi uvjek bili previse vjestacki
Da, ali to i jeste ono sto knjizevni jezik cini knjizevnim i po cemu se razlikuje od narodskog (ili da kazemo naroCkog, posto nikad ne kazemo narodski). Nije nacin da ocuvamo narodni jezik to sto cemo ga unijeti u knjizevni.
E sad cemo svi pricat ka nam babe i đedovi...Možda bi mogli i da izbacimo po koji padež, jer se ne koriste toliko u narodu,pardon - u narod. Došlo vrijeme da i oni sa 3 razreda škole pričaju knjizevni jezik... Moraćemo učit to, inače ćemo bit nepismeni...
Pa da, ovom logikom bi i padeze morali malo redukovati, mnogo ih je da j... oca (i ovo je narodski)! :D (Moram da podcrtam da je ovo bezazlena shala jer iz iskustva znam da se cesto ovdje shale ne shvataju kako treba)
poenta je ocuvati narodni jezik. to sto se knjizevni razlikuje dosta od narodnog, i to sto su te u skoli ucili da tvoji preci nijesu pricali ispravno, nego je ovo ispravno je uvjek simtomaticno i vodi izmjeni jezika, i zamiranju onoga ranijeg. ja nikad van ucionice nisam izgovorio rijeci djed, sjekira..., jer su mi uvjek bili previse vjestacki
''Estetika je je nauka o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu te nauka o lijepom i kao takva u svemu nastoji pronaći i dati obilježje lijepog.''
Sto vazi i za jezik. Postoji razlika izmedju onog sto je lijepo i sto je uobicajeno,pa se mora i napraviti!
prijatelj-ja 29-01-08, 12:12 Kako mozes da kazes da ce arhaizmi ostati to sto jesu kad se javljaju u svakom primjeru koji se navodi kao potvrda tome da je crnogorski jezik razlicit? Malo je cudno konstatovati da nece biti vracanja unazad, a sve sto je izumrlo ili izumire mi vracamo u jezik. Ne znam da se govori u narodu "zboriti", zatim zj (biza) i sl. Pardon, govori se u selima, ali jos jednom kazem, jezik neobrazovanih ljudi se mora razlikovati od onog koji je u zvanicnoj upotrebi javnih ustanova i za javne nastupe.
Ma rekao sam da ce arhaizmi ostati ono sto jesu, nego je problem sto ti sve svrstavas u arhaizme. Kazes da sve sto je izumrlo ili izumire vracamo u jezik. U tome i jeste problem. Je li izumrlo ono o cemu govorimo????
Te rijeci o kojima se sporimo uopste nijesu izumrle u onoj Crnoj Gori u kojoj ja zivim. Inace, eto da ti kazem, jesam Cetinjanin, ali se stalno krecem od Budve, Kotora i Podgorice do....
Mozda moja i tvoja Crna Gora u kojoj zivimo nije ista - vjerovatno, ali ja sam u sve te krajeve naisao na ljude koji perfektno govore te glasove i izgovaraju rijeci bas onako kako se pisu crnogorskim jezikom. Eto mi je i snaha iz Zete, zavsila fakultet, ali zna sva tri glasa o kojima se sporimo i uz to te rijeci izgovara kao da je sa Cetinja. Pa jesu li onda izumrli ti glasovi i rijeci??????
Opet ti kazem da Crna Gora koju ja znam govori tako, a nije niko sa sela. Cim se tako govori, ne bih rekao da je to izumrlo. No, ima valjda i neka druga Crna Gora, u kojoj se govori iskljucivo standardizovanim, knjizevnim jezikom, i svako ko kaze makar i jednu rijec onako kako su nam govorili preci je seljak.
Eto i ja zavrsih fakultet, ali ostadoh seljak. Ne znam kako mi se omakla ta rijec "moga" ili koja bjese. Mozda sam i napravio gresku u kucanju, a mozda i nijesam. Tako govorim sa prijateljima u opustenom razgovoru ( i oni sa mnom). Mozda me je duzina pisanja opustila i napustih knjizevni, predjoh na seljacki, narodni. A ovdje se tako ne govori. Tema je knjizevni jezik, zaista.
Dobro, sad bar znas sa kim polemises.
Ne znam s kim polemisem, nemam ni naznake jos uvijek.
Prvo, smatram da si se nepotrebno uhvatio za pojam seljaka. Mislim da nigdje nisam pominjala seljake u kontekstu o kojem govoris i sva dalja rasprava na tu temu bi bila suvisna.
Izumiru rijeci koje se gotovo ne upotrebljavaju, odnosno oni glasovi koji se javljaju u svega nekoliko rijeci u jeziku. Takva su dva glasa od uvedena 3. Procitaj primjere u udzbenicima koji se bave ovom tematikom, a koje su pisali zagovaraci uvodjenja istih. Postoji po samo nekoliko primjera, a nesto ne znam da se bizin upotrebljava po CG umjesto pas. Zato te molim da ne govoris da ja sve svrsatav u arhaizme. Ima tu i lokalizama, zargonozama, kolokvijalnog govora...
Ne znam nijedan kraj Crne Gore gdje se govori knjizevnim jezikom, ali znam da se istocnohercegovackom dijelu CG (da ga tako nazovem) ova dva glasa ne upotrebljavaju i da sam rijec bronzin cula od tatine babe koja nije nikad u skolu ili grad otisla, ali sa standardnim z. Isto je za bizu. Ne moze biti pravilo nesto sto vazi za pojedine krajeve CG. Jedino je $ jednako rasprostranjeno!
Sto se tice onog rekA , ne sumnjam da ga upotrebljavas u govoru, i treba tako da bude, tako se tako govori u jednom dijelu CG, ali samo u jednom. U drugom dijelu je rekO, tako da se ne moze reci da je pravilno jedno ili drugo (za narodni govor pravilno). Pitala sam te to da bih vidjela smatras li da treba i to da se uvede u knjizevni govor Crnogoraca.
Jedno je kako se govori u narodu, (ne samo na selu!!!) tu ne vaze pravila, tu se malo padeza koristi, tu se ne postuju glasovne promjene,(taj jezik je svjedok istorije i kulture, sve je u njemu ucrtano ko umije da ga cijeni i "cita", ali nesto drugo je knjizevni jezik. Oni moraju da se razlikuju.
''Estetika je je nauka o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu te nauka o lijepom i kao takva u svemu nastoji pronaći i dati obilježje lijepog.''
Sto vazi i za jezik. Postoji razlika izmedju onog sto je lijepo i sto je uobicajeno,pa se mora i napraviti!
a to sto se stidimo svojih korjena i sto nam je lijepo ono tudje, a ono nase obicno (latinski vulgarno), to je druga prica
prijatelj-ja 29-01-08, 15:10 Ne znam s kim polemisem, nemam ni naznake jos uvijek.
.
Pa vjerovatno sa nepismenim covjekom, bar je tako ispalo iz one tvoje primjedbe vezane za rijec "moga". Bar sam ja to tako protumacio ovu tvoju primjedbu. Nije napisana u afirmativnom smislu sigurno.
A to da nijesi pisala o seljacima - jesi:
Pardon, govori se u selima, ali jos jednom kazem, jezik neobrazovanih ljudi se mora razlikovati od onog koji je u zvanicnoj upotrebi javnih ustanova i za javne nastupe.
Sto bih trebao da zakljucim iz ovoga??? Ili, sta bih trebao da zakljucim iz ovoga???
(znam i ja da je pravilno sta u upitnim recenicama, ali prosto obozavam ovo sto)
Sve u svemu stalno postavljas da li ce ovo ili ono biti dio knjizevnog jezika? Ili da li se slazem da to treba biti dio knjizevnog jezika?? Na to bi se moglo svesti gotovo cijelo tvoje pisanje.
Prvo, ja ne pisem standard za crnogorski jezik. Time ne bih ni znao te odgovore sto ce biti u njemu, a sto ne. A da li se slazem da treba praviti neke radikalne promjene u odnosu na ovaj danasnji knjizevni jezik, rekao sam ti - ne treba. To sam obrazlozio kroz cinjenicu o kojoj smo se oboje slozili da je jezik ziv, i da onako kako je govorio Njegos se bitno razlikuje od onoga kako recimo ja govorim. Ni ja ne bih mogao citati njegova djela bez rjecnika koji je dosao uz Gorski vijenac recimo. I nijesam za to da se takav jezik vrati. I meni bi bio nov, morao bih da ga ucim. Tako je moja baba ucila da ne govori pravilno, i naucise je knjizevni (ali slabo, bogami). I ja sam ucio kako treba da govorim i pisem u onom nasem srpsko-hrvatskom, pa da sad opet ucim da to nije dobro i vrnem se (vratim) precima i njihovom govoru (jer bi to bilo pravilno) - bilo bi mnogo. Zato mislim da se nece ni ici u radikalne promjene. I tu moram da zastanem, jer mi se cini da ljudi (ovo mislim i na tebe), nastoje predstaviti crnogorski jezik bitno drugacijim nego sto je ovaj kojim govorimo. Prva asocijacija mi je da to rade kako bi stvorili odbojnost prema njemu. Mozda sam te pogresno procijenio, ali tvoja pitanja da li ce biti ovo ili ono dio tog jezika su me navela da tako mislim. Ne treba ljude prepadati tim promjenama. Mislim da ce se crnogorski i srpski moci uciti kao jedan jezik (sa dva imena). Kao svedski i norveski - ako sam dobro informisan o tome, u skoli se uce kao jedan predmet, a u svjedocanstva upisuje jezik koji zeli djak.
A to sto je naucna strana, a sto nije cijele potrebe za crnogorskim jezikom???
Nijesam lingvista da bas u sve ulazim. A stvar koja me tjera da se obavezno uplicem u teme vezane za crkvu i jezik, recimo su "naucna tvrdjenja" koja smo svi imali prilike da cujemo. Ja ne zaboravljam doktore nauka, jos i lingviste koji izvode naucne dokaze da ako govoris jednim jezikom (srpskim), uz to imas i srpsku vjeru (pravoslavlje), pa se na to dodaju i isti mitovi (e lazi su uvijek bile najbolji dokaz u nauci), onda si Srbin. Dajte, to je toliko puta bilo receno na televiziji od strane onih koji stvarno (makar po obrazovanju i akademskim titulama, uz to i profesori na fakultetu) zastupaju nauku. Sa ovom naukom se ravnoprano mogu nositi svi argumenti vezani za crnogorski jezik. Bas me interesuje sto je crnac koji govori engleski, a zivi u Australiji??? Zavisi li njegovo nacionalno opredjeljenje od toga je li pravoslavac, katolik ili budista???
Ovo zadnje pisanje nije vezano za tebe (explosion), jer ga nijesi no dotakla svojim stavovima. Ali mnogi jesu. Iznosim ga jer mislim da poslije ovakvih "naucnih" konstatacija, nezaustavljivo je morao krenuti proces crnogorskog jezika. A njegova standardizacija je tema o kojoj pricamo.
Ako ne mozes biti ono sto zelis, ili sto osjecas da jesi, ono sto ti kao pravo daje drzava u kojoj zivis, jer te u tome sprjecava jezik kojim govoris, onda se nesto obavezno moralo mijenjati.
Mozda je ovo otislo daleko pa i politika odredjuje neke stvari vezane za jezik, ali za to nijesu krivi oni koji se zalazu za crnogorski jezik. Njima je "naucno" odredjivana nacionalna pripadnost zbog jezika. Kao "naucni dokaz" postojanja i nepostojanja je mnogo puta iznesen jezik kojim govorimo, i naprosto nijesam odolio da ne kazem nesto o tome.
Sto se same lingvistike tice, one crnogorske azbuke i abecede koju unesoh,...
Meni se mnogo svidja mogucnost da napisem sve rijeci koje se govore u mom kraju. (Neki se od njih jeze.) U tome vidim bogatost kulture koju posjeduje ovaj narod. (Opet ona tvrdnja vezana za tri glasa koja postoje u Crnoj Gori i Poljskoj - nikad ih ne bih unistio, neka zive i prezivljavaju nekako, iako se ne mozemo dogovoriti kako da ih sacuvamo). Kakva su samo djela napisana u kojima su uneseni i arhaizmi i turcizmi, iii ....
Meni su se slova ś,ź, з svidjela, zato sam ih branio. Posmatrao sam ih sa simpatijama. Neki se njima smiju, ne svidjaju im se. Sa nestrpljenjem ocekujem da vidim sto ce biti sa njihovom sudbinom.
moj je jezik davno standardizovan od jednog tipa po imenu Vuk Stefanovic Karadzic
Naravno mozak,ovak primitivizam i bacanje prasine u oci ljudima dok se tajkuni pune sa parama nije zabelezeno u svijetu. Uostalom sve sto je na silu napravljeno nije imalo dug vijek.
prijatelj-ja 29-01-08, 19:25 Evo sam nasao nekoliko rijeci sa ś i ź:
źenica, iźelica, iźesti, iźeden, iźešan, iźednačiti, iźutra, koźi, śećanje, śednik, śednica, śedište, śedokos, śeme, śen, śenka, śenište, śetan, beśeda, beśediti, iśekirati paśi, Preśeka, Śekloća, Śenički Do, Śenokosi, śenokos, śekira, śetva, pośeći, pośečen, śutra, prekśutra.
śećanje, śedište, śeča, śeka, śekira, śekutići, śeme, śenokos, śever, śutra, Śenički Do, Śerogošte, Śevernjača, dośetljiv, drvośeča, glavośek (glavośeča), golośemenjača, gorośeča, guśenica, guśeničar, prośečan, prośek
Napominjen da su te riječi, karakteristične samo za jedan dio Crne Gore. U cijeloj CG se sigurno ne koriste, a posebno ne znam za Hercegovinu.
Eto, mozda nikad nece biti dio standardnog jezika, ali ipak ih ima vise nego nekoliko. I vjerovatno ni ja nijesam naisao na sve primjere.
Evo sam nasao nekoliko rijeci sa ś i ź:
źenica, iźelica, iźesti, iźeden, iźešan, iźednačiti, iźutra, koźi, śećanje, śednik, śednica, śedište, śedokos, śeme, śen, śenka, śenište, śetan, beśeda, beśediti, iśekirati paśi, Preśeka, Śekloća, Śenički Do, Śenokosi, śenokos, śekira, śetva, pośeći, pośečen, śutra, prekśutra.
śećanje, śedište, śeča, śeka, śekira, śekutići, śeme, śenokos, śever, śutra, Śenički Do, Śerogošte, Śevernjača, dośetljiv, drvośeča, glavośek (glavośeča), golośemenjača, gorośeča, guśenica, guśeničar, prośečan, prośek
.
:shocked542: jel moguće ovo? Više nećemo jesti nego ćemo ješti.
Istina, govorim o kjnizevnom jeziku, sva mi se prica svodi na to, jer ono sto se uvede u gramatike, citanke, u azbuku, jeste ono sto se uvelo u njizevni jezik.Sve sto sam imala da kazem rekla sam, skoro sve. Ponavljati necu, samo cu potvrditi da je vrlo mali broj primjera za nova slova, sto si i sam potvrdio, OSIM ZA $ (kao sto sam i rekla).
Za kraj moram da ti kazem da ovome nema mjesta u nasoj raspravi: Pa vjerovatno sa nepismenim covjekom, bar je tako ispalo iz one tvoje primjedbe vezane za rijec "moga". Bar sam ja to tako protumacio ovu tvoju primjedbu. Nije napisana u afirmativnom smislu sigurno.
Daleko od toga! Ne znam na osnovu cega si ovo zakljucio. Kao prvo naglasila sam da primjecujem da si vrlo iskren, kao drugo pitala sam smatras li da i to treba da bude dio knjizevnog jezika, a podcrtala da ne znam je li u pitanju greska u kucanju jer vidim da je u ostatku teksta koriscen knjizevni jezik!To je bila jedina namjera, i molim te da ono sto napisem citas, a ne da me blatis na osnovu pretpostavki. Hvala.
kao sto sam ti napisala u pp, a ponovicu i odvje, drago mi je da se neko zainteresovao da mi ovako opsirno argumentuje svoj stav, drago mi je sto na ovom forumu mogu da polemisem o necemu sto volim, drago mi je sto razmjenjujemo misljenja iako su suprotna. Medjutim, ovo je otislo dodjavola, poceo si da pokazujes emocije koje nemaju veze sa temom, a i u mojim ih rijecima trazis.Jos jednom ti kazem, ja ne govorim o tebi nigdje ovdje, niti vrijedjam bilo koga, samo iznosim svoje misljenje i nema nista izmedju redova.
A to da nijesi pisala o seljacima - jesi:
Pardon, govori se u selima, ali jos jednom kazem, jezik neobrazovanih ljudi se mora razlikovati od onog koji je u zvanicnoj upotrebi javnih ustanova i za javne nastupe.
Iskreno, ne vidim cime sam ovdje uvrijedila bilo koga, ako jesam, izvinjavam se. Evo da pojasnim, kad se kaze govor sela, misli se na govor naroda, narodski, koji je u gradu zapostavljen iz opravdanih razloga. Kad se proucava dijalektologija ne israzuje se u gradovima vec u selima.
prijatelj-ja 30-01-08, 11:31 Dobro, i meni je namjera da privodim prepisku kraju, pa cu pokusati biti sto kraci.
Kako sam ja govorio o nekim formama koje se i danas upotrebljavaju, koje i sam upotrebljavam (i ne samo ja), tvoj komentar:Pardon, govori se u selima, ali jos jednom kazem, jezik neobrazovanih ljudi se mora razlikovati od onog koji je u zvanicnoj upotrebi javnih ustanova i za javne nastupe.
Pomislio sam da iz toga ispada zakljucak: ko govori kao covjek sa sela ....
Mislio sam da ovakvo razmisljanje ima rezona. Ispada da nema.
Da sam te blatio, nijesam, i nije mi ni bila namjera. Nakon svake konstatacije da mislim da je nesto bilo neumjesno od tvoje strane - navesti ovo ili ono, postavljao sam pitanja: Sto treba da zakljucim iz tih tvojih stavova, ili neko slicno pitanje???? Mislim da to nije blacenje, to je rasprava.
a podcrtala da ne znam je li u pitanju greska u kucanju jer vidim da je u ostatku teksta koriscen knjizevni jezik!To je bila jedina namjera, i molim te da ono sto napisem citas
Eto, mislim da si u tom prvom postu (gdje si to napisala) stvarno prenaglasila tu gresku u kucanju, i da jedno slovo nije bilo vrijedno toliko pisanja, pa sam to i prokomentarisao
U redu, posto i ja mislim da se otislo daleko, privodim kraju ovu prepisku sa izvinjenjem onima koji su se nasli uvrijedjeni (ili blaceni). To mi nije bila namjera. Mozda sam na nesto sto sam protumacio kao ostrim tonom napisano, a usmjereno meni, i ja odgovarao malo ostrije. Medjutim, ja se nijesam uvrijedio, niti sad bas o tome previse razmisljam. Zao mi je ako neko drugi ima razlicite emocije prema prepiskama na forumu.
Neko drugi apsolutno nema posebne emocije prema prepiskama na forumu.Izuzetno mu je bilo prijatno! Drago je nekom drugom sto je pogresno protumaceno razjasnjeno. :D Pozdrav!
prijatelj-ja 30-01-08, 11:47 :shocked542: jel moguće ovo? Više nećemo jesti nego ćemo ješti.
Pa ja sam stavio da je to govor samo jednog podrucja Crne Gore. Tu se tako govori. Mozete se tome smijati ili ne, tako se tamo upotrebljava. I dodao bih da mi se svidja da se rijeci koje se govore u Crnoj Gori mogu napisati, bas onako kako se izgovaraju, makar jednim pismom koje nije standardizovano.
Ali to ne znaci da cemo svi morati da preuzmemo taj govor sa odredjenog podrucja. Realnost je drugacija. Standardni crnogorski nece tjerati ljude da tako govore ili pisu. On se nece mijenjati u odnosu na sadasnji knjizevni (srpski). Ovo je moje pretpostavka, naravno. Nece uci ni ta tri dodatna slova ili glasa u standardizaciju.(ovo je samo moje misljenje - kako ce biti vidjecemo).
Cijelo vrijeme sam pokusao napraviti razliku izmedju onoga sto govori narod, potrebe za pismom koje ce rijeci koje se izgovaraju na tlu Crne Gore biti napisane bas onako kako se i izgovaraju ( i time branio cirilicu i latinicu sa 33 slova) - sve to sa jedne strane.
I s druge strane vjerovanje da to nece biti standardizovani (knjizevni) crnogorski jezik, i da se nece ici u prevelike promjene u odnosu na sadasnje stanje - sve to s druge strane.
Mislim da u tome nijesam uspio, pa se i dalje postavljaju pitanja ovog tipa.
Pa ja sam stavio da je to govor samo jednog podrucja Crne Gore. Tu se tako govori. Mozete se tome smijati ili ne, tako se tamo upotrebljava. I dodao bih da mi se svidja da se rijeci koje se govore u Crnoj Gori mogu napisati, bas onako kako se izgovaraju, makar jednim pismom koje nije standardizovano.
.
Ja se uopšte tome ne smijem. Samo, kad si pobrojao sve te riječi, shvatila sam da pola ne znam šta znače. Ove druge znam ali bez $.. I ne treba da bude sramota ljude koji tako govore, ali ne treba ni mene koja $ nisam nikada upotrebila. Ja toga ne mogu da se stidim.
Svaka država ima regiona gdje se nepravilno (pardon, narodski) govori, ali takve stvari ne treba uvoditi u gramatiku.
To je samo moje mišljenje.
Mislim da je explosion ovdje dala odlicne argumente. Mozda jedino slovo koje bi moglo biti razmatrano je SJ, jer se koristi u svim krajevima CG. Ostala su karakteristicna za lokalizme.
Mislim da je explosion ovdje dala odlicne argumente. Mozda jedino slovo koje bi moglo biti razmatrano je SJ, jer se koristi u svim krajevima CG. Ostala su karakteristicna za lokalizme.
A opet, s druge strane (ne pokusavam biti Sveto Marovic:D) ovo je prilika da ljudi napisu ono sto izgovaraju, sto naravno ne obavezuje one koji to ne zele.
SUSRETI : BRANKO BANjEVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA STANDARDIZACIJU CRNOGORSKOG JEZIKA
- Crnogorski jezik je dobro opisan, standardi govornog i književnog jezika identični su. Između narodnog i književnog jezika gotovo da možemo staviti znak jednakosti. Leksički fond crnogorskog jezika je živ i u govornoj komunikaciji i u književnim djelima. Pravila književnog i govornog jezika su ista, što nije slučaj sa ostalim štokavskim jezicima.
Ovo mi je veeelika novost, priznajem.
Ne samo da mi se ne čini kako možemo staviti znak jednakosti, nego da možemo unutar govornog (govorenog) od kraja do kraja uočit veliku razolikost.
I to treba, IMHO, držati kao bogatstvo i vrijednost.
Ne vidim nikakvu potrebu da se forsira priča o jednakosti govornog i književnog. Djeluje besmisleno, da ne kažem krajnje neozbiljno.
Ma koje izmisljaju :) To sam ja napisao ono sto ja znam da se koristi ;)
npr:
śutra, śekira...
biзin, bronзin...
a ovo rijetko slovo cu preskocit :D
A ovo z u bizin je cesto? hahahahaha Ajde molim te jos koji primjer mi navedi, s obzirom da nije rijetko. A i u kojim krajevima CG se koristi, osim Cetinja.
U Boki. Redovno.
:shocked542: jel moguće ovo? Više nećemo jesti nego ćemo ješti.
Ne znam kakve su odluke donesene dosad, ali ono što mi se čini realno i smisleno jest uvažiti foneme o kojima se raspravlja ovdje. Odnosno, da se neće više "nepravilnim" smatrati npr. śutra. Da će vrijediti i jedno i drugo...da će pravopis dozvoljavati obje varijante...
Napor da se uvrsti u standard nešto što je u govoru iteakko rasprostranjeno a specifičnost je i opet..vrijednost jezika kojim se govori u Crnoj Gori, mene lično veseli...
Pozdrav svima:)
nestasni_cipiripi 27-03-08, 00:16 Ne bih odje palamudio o cg jeziku,a pogoto o ovim nakaradnim izmjenama i dopunama,ali po meni ne moze govor jedne regije biti zvanicni jezik.Aj ti sad objasni nekome u Boku shto je bizin,il nekome shto je pizuo!ovo je vishe politicka tema,i jos jedno jbnj naroda u vugla!jer kao drzava moramo imat i svoj jezik!kad imamo i crkvu.a kako jednoj americi ne pade na pamet da napravi americki jezik,il americku katolicku crkvu sa papom.
Sprdaju se sa nama da se ne sjetimo da su ni džepovi prazni i da i je paučina odavni uhvatila. Mogu činjet što im je volja kad smo vaki nikaki.
nestasni_cipiripi 27-03-08, 00:39 Pazi chim je narod miran daj im kost da se glodju!il je crkva,il je rubin sa ikone,il jezik...a narod gladan...i jadan.
Ne bih odje palamudio o cg jeziku,a pogoto o ovim nakaradnim izmjenama i dopunama,ali po meni ne moze govor jedne regije biti zvanicni jezik.Aj ti sad objasni nekome u Boku shto je bizin,il nekome shto je pizuo!ovo je vishe politicka tema,i jos jedno jbnj naroda u vugla!jer kao drzava moramo imat i svoj jezik!kad imamo i crkvu.a kako jednoj americi ne pade na pamet da napravi americki jezik,il americku katolicku crkvu sa papom.
A vidi, istočnohercegovači dijalekt je postao jednom davno osnovicom za standard, tako je to bilo. Koju god osnovicu uzmeš, ne moš reć da se govori na čitavom prostoru zemlje. Retardirano mi je ono i što je taj tipus reko, da u CG nema razlike između standarda i govorenog jezika, kad se je zastupljeno više dijalekata, a govori unutar njih se od mejsta do mjesta razlikuju. Tako je to s jezikom. U Boki ne trebaš objašnjavat bizina, jerbo je bizin nešto što Bokelji koriste ;)
Naravno da je politička tema, slažem se, sve su te podjele političke i kako se stvara koja država na ovom području tako dobija svoj jezik. Lingvisti (ozbiljni) se ne slažu s tim da su hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski zasebni jezici, već nekakvi dijalekti ili bolje reći varijante unutar srednjejužnoslavenskog ili, ako oćemo, štokavskog jezika. I bez obzira na sav uložen trud da se vještački narave što veće razlike među njima, ostaje to tako, jer se neke stvari ne mogu nametnuti.
Standard se zna koju funkciju ima i stvar je dogovora, prije svega. Ne možeš neke procese kontrolirati niti zaustaviti, al možemo razgovarati o njima, tiču nas se;)
I ne može niko nikom zabraniti da priča ovako ili onako. Samo me zanima na što će ličiti taj standardni, koliko će biti razuma, a koliko tendencije kasapljenja ili forsiranja nekih nebuloza...i koliko će rezultat uopće moći zaživjeti.
Ne mislim da treba nametati većini koja ne koristi neke specifičnosti u govoru nekog jednog područja iste, al kažem..ok mi je da se ne tretira ko greška, da se opiše i da se sačuva nešto što je bogatstvo..i specifičnost ;)
I je, generalno, činjenica da se ne rješavaju osnovni egzistencijalni prolemi i pažnja se skreće na druge stvari, da se "bude miran". Al ne mislim da se ljudi zamaraju i raspravljaju doma za ručkom o tome što se tamo neki odbor dogovara il razmišljaju o jeziku kojim govore...Ne znam, zapravo..uopšte koliko se dolje raspravlja o tome i koliko je "goruće" pitanje...nisam doma, u drugoj sam državi...rijetko sam dolje, pa me i zanima.
A nama ni ne treba mnogo da se počnemo glođat...
Ne bih odje palamudio o cg jeziku,a pogoto o ovim nakaradnim izmjenama i dopunama,ali po meni ne moze govor jedne regije biti zvanicni jezik.Aj ti sad objasni nekome u Boku shto je bizin,il nekome shto je pizuo!ovo je vishe politicka tema,i jos jedno jbnj naroda u vugla!jer kao drzava moramo imat i svoj jezik!kad imamo i crkvu.a kako jednoj americi ne pade na pamet da napravi americki jezik,il americku katolicku crkvu sa papom.
Ovo boldovano te je spasilo...;)
BlackWoman 19-04-08, 03:01 Hoće li mi neko navesti primjer u riječi gdje se koristi ono slovo što liči na broj 3?
Čula sam za *edi (sjedi), *ekira (sjekira), ali šta je 3?
Neko je gore pomenuo narodni i književni jezik. Narodni jezik nikada nije bio i književni. Svaki jezik ima svoje finese, svako mjesto ima svoj tzv. ARGO jezik koji nikada neće biti književni niti nigdje zastupljen.
Shvaćam da se teži podjeli i da se bar u nečemu razlikuje i da ne bude Srpski pa ma šta to bilo.
Protiv tog maternjeg ili crnogorskog nemam ništa protiv, samo mislim da će biti problem pisati tako ili učiti omladinu tako da govori, a o internetu, kompjuteru i tim znakovima da i ne govorim.
Postoji li latinica i ćirilica ili samo jedno?
::http://www.madeinmontenegro.com/vbforum/showthread.php?t=3190&page=4
Evo ti odgovora na pitanje gdje se koristi,mada ja za vecinu primjera nikad nisam cula iako sam se bavila akcentima neko vrijeme. Ok, vjerovatno nisam posjetila ta mjesta i imala priliku u izucavanju da naidjem na nekoga ko je ta mjesta posjetio.
Sto se tice pisma, latinica je zvanicno pismo CG, po Ustavu. E ovo mi nikad nece biti jasno, nikad. Zasto nisu ravnopravna?:toobad:
Po novom ustavu, kao što je bilo i po starom, oba pisma su ravnopravna.
Jezik i pismo
Član 13
Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik.
Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.
U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
BlackWoman 19-04-08, 18:14 Evo sam nasao nekoliko rijeci sa ś i ź:
źenica, iźelica, iźesti, iźeden, iźešan, iźednačiti, iźutra, koźi, śećanje, śednik, śednica, śedište, śedokos, śeme, śen, śenka, śenište, śetan, beśeda, beśediti, iśekirati paśi, Preśeka, Śekloća, Śenički Do, Śenokosi, śenokos, śekira, śetva, pośeći, pośečen, śutra, prekśutra.
śećanje, śedište, śeča, śeka, śekira, śekutići, śeme, śenokos, śever, śutra, Śenički Do, Śerogošte, Śevernjača, dośetljiv, drvośeča, glavośek (glavośeča), golośemenjača, gorośeča, guśenica, guśeničar, prośečan, prośek
Napominjen da su te riječi, karakteristične samo za jedan dio Crne Gore. U cijeloj CG se sigurno ne koriste, a posebno ne znam za Hercegovinu.
Eto, mozda nikad nece biti dio standardnog jezika, ali ipak ih ima vise nego nekoliko. I vjerovatno ni ja nijesam naisao na sve primjere.
Znači ovo slovo "3" se odnosi na "meko Ž"?
Ovo mi ne ide u glavu, da ovako iko govori " źenica", ostali pojmovi su mi jasni.
U pravu si, u Hercegovini se ne govori ovo meko Ž, mada se u nekim krajevima govori ovo "śedi" i "śekira", ostalo ne.
Ima područja u kojima se kaže "đole" (đavole), "danu" (daj mi), "nunđe" (ondje), "vođe" (ovdje), ali to neće nikada ući u književni jezik.
U pojedinim mjestima ima dosta zastupljenih turcizama, kao i latinizama (pogotovo u blizini Dubrovnika) "pomadora" (paradaiz), "pantaruo" (viljuška), kao i "pendžer" (prozor), "duvar" (zid) itd.
Znači ovo slovo "3" se odnosi na "meko Ž"?
Ne, Ź je meko Ž. 3 je nešto kao DZ. Znaš ono kad ose zuje :D:D:D:D
BlackWoman 19-04-08, 19:41 Navedi mi bar neku riječ da bih mogla da se prisjetim kako to zvuči. :)
Kako ose zuje, ha ha.
Biзin je prva koje sam se śetila. Dođi ti do mene na Ct, propjevaćeš 3 :D:D
BlackWoman 20-04-08, 02:52 Biзin je prva koje sam se śetila. Dođi ti do mene na Ct, propjevaćeš 3 :D:D
Hajde ne zezaj, šta je bizin? Pas, mužjak bize? Ozbiljno, ne znam.
A za Cetinje... vrlo rado! :yes513:
Po novom ustavu, kao što je bilo i po starom, oba pisma su ravnopravna.
hah, ovo je divno. Drago mi je sto sam pogresno obavijestena! :D Jos kad vidim ovaj tvoj srecni avatar, obavezno se oraspolozim! :)
Hajde ne zezaj, šta je bizin? Pas, mužjak bize? Ozbiljno, ne znam.
A za Cetinje... vrlo rado! :yes513:
Biзin-pas, kučak :D
Kad stižeš? :love54236:
hah, ovo je divno. Drago mi je sto sam pogresno obavijestena! :D Jos kad vidim ovaj tvoj srecni avatar, obavezno se oraspolozim! :)
Drago mi je što ti se sviđa moj avatar :) A jesi li primijetila kako je ova ustavna odredba napisana? "Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni".Moglo se to i ljepše formulisati, a ne ovako...pismo su ravnopravnI :D Npr. ravnopravno su u upotrebi čirilično i latinično pismo i sl.
hahahahahaaha nevjerovatno! Nisam primijetila!
oce li mi ko objasnit dje da nadjem na tastaturu slovo sj, ono karakteristicno u crnu goru, ka naprimjer u rijecima sjutra, sjedim, posjeta, i slicno? treba li neku drugu tastaturu da ukljucim da bi mi se pokazalo?
Evo ga - $ :D
hahahahaaa, ne bre, nego evo ga sad od tebe iskopirah, ś
Ma znam čoče :D
E mislim da toga nema na tastaturu. Bar ne na ovu moju ;)
Zato ja koristim dolar :D
ja mislim da ce ova novo-komponovana skalamerija gluposti biti najtezi jezik posle arapskog i kineskog.no kad je dato nekima da se sprda sa nama,neka ih kad im ga moze bit.zivio vuk karadzic
ja se izvinjavam sto izlazim iz teme, i zalazim u privatnost, al nisam moga da ne primjetim apple mac, da ti avatar nije u skladu sa zakonom cini mi se, i to ne samo nasim nego i vecine svjetskih zakona...
Evo i najnovijeg poteza "cijenjene" dekanice, koja nece odustati dok ne unisti Filozofski fakultet u NIksicu:
Vijeće Filozofskog fakulteta u Nikšiću donijelo je besmislenu odluku po kojoj se osniva Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, ali i zadržava posebni kao osnovni Odsjek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, navodi se u zajedničkom saopštenju Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK).
teske....
to je isto kao kad bi srbijanci pravili srbijanski i poceli da ga prave od npr. leskovackog govora i kazu to je stari srbijanski jezik,cista glupost.I ovi sto prave crnogorski jezik govore na cistom srpskom jeziku i ako bolje pogledate neki se trude iz spetnih zila da dodaju u nekim rijecima ijekavicu pa krenu ali kad se razgovor zalaufuje onda nastave na cistom pravom knjizevnom.
p.s.ja kao crnogorac se ne slazem sa ovim jezikom koji hoce da nam nametnu jer je to u stvari srpski koji se pricao prije 200 godina,zele samo da nas vrate unazad i sto je najgore zamislite jezik koji nastaje iz politickih razloga ,a ne lingvistickih,strasno da strasnije ne moze biti
wawy: sad vidjeh tvoju opomenu,na slici je bila hilari klinton sa kukastim krstom ,a ne niko od nacistickih vodja,ako pogledas moju sadasnju sliku shvatices zasto sam stavio hilari sa kukastim krstom,volim obamu mrzim hilari,eto,nisam nazi jer volim lika sa tvoje koji je na slici tvog profila :-))))
Posto ce se raditi crnogorska gramatika i sve ostalo, morace se napraviti i bukvar. E sad nastaje problem, kako staviti slicicu predmeta ciji naziv pocinje slovom koje se izucava. Ok, za slovo $ ce staviti sliku sjekire, ali sta staviti za zj (kao u glagolu izjesti, ne znam kako se pise, ne zamjerite, nepismena sam).
problem je sto ta gramatika nece biti ovaj jezik kojim pricamo jer niko ne prica tako bez seljaci i nacionalisti,mozete vidjeti da svi govore knjizevnim,a pitam vas kakav je to maternji kad ga sami crnogorci ne razumiju,ciji je to onda jezik i cija je to gramatika,i tih oko 20% sto je reklo da govori crnogorskim nece razumjeti to sto ce pisati u gramatici,isto vazi i za gospodu sto je rekla da govori bosnjacki,to je najaca stvar koju sam cuo na svijetu,kad manjine koje govore srpskim pocinju da stvaraju svoje jezike!!!
p.s.najtuznija stvar je sto svi govorimo na jednom istom jeziku ,a svi ga zovemo na svoj nacin,a jedan jezik isto sve!!!
Ima jos mnogo tuznih stvari u tom kvarenju jezika, a jedna od njih je i jotovanje. Posto ce biti đevojka umjesto djevojka, hoce li biti đevojčica naspram ... đečak?
Pošto će umjesto tjeratii biti ćerati, hoce li tjeme biti ćeme, tjelesni - ćelesni i sl?
Kad god dođem da malo čitam ovu temu pravo se oraspoložim.., vjerovatno jer nisam iz CG.., u suprotnom bih ovdje zalelekao i bijela glasa... ;)
Slowpoke Rodriguez 09-07-08, 16:00 sve ovo polako poprima obrise farse.
Prvo, arhaicni crnogorski jezik je prilicno napustio crnogorski lingvisticki prostor, ostajuci samo na marginama folklora. To je jasna posljedica cinjenice da je CG 80ak godina bila dio jednog sireg YU kulturnog prostora, ciji je jezicki izraz, pogotovo knjizevni - dobrano poprimila. Vracanje unazad i ozivljavanje arhaizama ili insisitiranje na posebnostima (pirun, pizma i sl) ce samo dodatno raspolutiti crnogorsko drustveno bice - jer ce neki u svom poletu insistirati na novinama, a drugi na ocuvanju sadasnjeg jezika. Problem je, kao i uvijek - u tome sto je ime jezika tipicno politicko pitanje, koje nerijetko nema veze sa sadrzajem... nasto je par puta skrenuta paznja iz EU parlamenta.
Ali dobro. Predvidjam jos jedno besomucno zamlacivanje naroda, dje ce i zadnji irvas iz Andrijevice postati lingvisticki ekspert.
A sto se tice ljudi krhkog nacionalnog identiteta, koji ga imaju potrebu jacati naglasavanjem razlika i tamo dje ih nema ili su nebitne... pa, nazalost, to je cijena cinjenice da je onih novih 35-40% suverenista u periodu 1997-2002 postalo Crnogorcima zahvaljajuci - ne licnoj emancipaciji, vec pragmatizmu Vodje.
Pitam se, kako će nas u škole učit? Oćemo li mi morat opet da obnavljamo i odgovaramo za ocjenu azbuku i abecedu ka što smo do četvrtoga osnovne?
ljudi,ova vlast zeli svake godine da stvara neke nove podjele da bi lakse imala kontrolu nad nama.
zamilsite vi,micu knjizevni jezik i mijenjaju ga arhaizmima,lokalizmima i ostalim glupostima,jezik se ne pravi od nepravilnosti.
znaci vise nece biti tunel ,nego mozda kako kazu niksicani tunjel ili tunelj,kakve su to gluposti...ali glasali ste sad vidjite
sklopljeno u crnoj gori 13-07-08, 22:13 Једна велика нација као што је аустријска може да 3бори њемачки,а ми црногорци,шака јада,не можемо српски?!?!А оно да су ћирилично и латинично равноправни је супер виц...
Једна велика нација као што је аустријска може да 3бори њемачки,а ми црногорци,шака јада,не можемо српски?!?!А оно да су ћирилично и латинично равноправни је супер виц...
Upravo. Malobrojni preostali formulari stampani cirilicom bivaju popunjeni latinicom, cak i kad su jako vazni dokumenti u pitanju. Da ne pricam o natpisima, reklamama, televiziji i novinama.
Ima jos mnogo tuznih stvari u tom kvarenju jezika, a jedna od njih je i jotovanje. Posto ce biti đevojka umjesto djevojka, hoce li biti đevojčica naspram ... đečak?
aj nastranu to sto se ne slazem da tu ima icega tuznog, i da je normalno da se standardizuje kako narod prica, a tuzno je to zaista da nekoga u cg silit da prica kako mu niko nije prica, nego da prica ka sto se prica u sarajevo il zagreb, osvrnuo bi se na ovo jotovanje dječak - đečak.
dakle, posto dječak nije izvorno crnogorska riječ, nego se koristila u krajevima dje je nepotpuno jotovanje, a kod nass je bio, a i danas je potpuno uobicajen izraz đetić, koji jeste nastao potpunim jotovanjem, i kao takav je potpuno legitiman za upotrebu u svakodnevnom il službenom jeziku.
a ne vidim ništa prirodnije nego standardizovat kako narod danas priča, ili bi trebali da nastavimo da pričamo, i pišemo kao što to rade neđe drugo? ima li ičega neprirodnijeg? po meni je velika greška, što sam već par puta pisa na ovom pdf-u, što se od početka, tj novosadskog dogovora, nije krenulo sa dijalekatskim standardizovanjem jednog jedinstvenog jezika, što on i jeste po svojoj suštini. imam osjećaj da gašenje, satiranje, i micanje iz upotrebe pojedinih sinonima, načina govora i slično, je jednako i izumiranju pojedinih jezika, koje je vrlo intenzivan proces u čitavom svijetu, i da kultura, ova naša posebno pošto o njoj sad pričamo, gubi nevjerovatno zbog takvih nastojanja, i da se radi o svojevrsnom lokalizovanom mini lingvocidu i kulturocidu.
Paramanand 15-07-08, 22:07 Riječ nema jedno, objektivno, nepromjenljivo značenje: ona nešto znači za jednog pisca, za jednu zajednicu, za jednu epohu... Sve riječi dobile su moć od one prve riječi koja je učinila čudo: ona je stvorila svijet. Težnja ljudskog bića je da se probije do one prve i najudaljenije riječi - u kojoj je sabrano sve ono što su raspodijelile kasnije nastale riječi i jezički sistemi - koja bi ga odvela na put njegove biti. U početku bijaše riječ, a riječ je i čovjek, jer je postao od riječi. Zato se božanska priroda čovjeka ogleda i u riječima koje on izgovara.
Prva riječ je bila kao topli izvor nadahnuća za sve druge riječi otežale od istine i smisla, prepune tajne koja se sluti i opire saznanju i iskazivanju. "Jer oni su smatrali toplu, izgovorenu reč prapočetkom i prauzrokom svega...Glasna reč, to je seme za živu zemlju, za uši čovekove i dušu, ona hrani i leči i treba joj da se rodi pod srcem koliko ženi i njivi, da donesu plod" - piše Milorad Pavić u knjizi "Predeo slikan čajem".
Ma koliko sintaksa i semantika polagale pravo na pojam značenja riječi i smisla rečenice, sa isto toliko prava mogu računati sociologoja jezika i psihologija jezika, jer one upravo otkrivaju ona značenja riječi i smislova rečenica koja ostaju nevidljiva sa čisto lingvističkog stanovišta. U razgovoru može doći do grdnih nesporazuma zbog toga što sadržaj nekog pojma ili neke riječi nije određen ili svima poznat, ili što ima više značenja. Takav slučaj zbio se u razgovoru između jednog ličkog seljaka i jednog radnika, povratnika iz Njemačke. Ovaj je vozio svoja kola tako brzo i nepažljivo da je pregazi ovna-vođu stada ovaca, koje je seljak gonio na pašu.
"Nemoj da vičeš, starino, platiću ti markama toga ovna" - reče povratnik iz Njemačke.
"Šta će meni marke, jadan bio, kome ću pisati, ja sam nepismen" - odvrati ljutito seljak.
"Auuuu, ti si stari stvarno zaostao" - sa sažaljenjem će povratnik.
"Da ja nijesam zaostao, ti bi i mene pregazio" - odvrati seljak i zatraži odštetu za ovna, ne znajući da mi je bila ponuđena u devizama.
Obično se misli: svaki čovjek govori različito od drugog, ali svi se oni dobro razumiju ako govore istim jezikom. Sociologija jezika otkriva da isti jezik može da se govori i razumijeva na različite načine. Sa formalno-jezičke tačke gledišta, u jednom nizu rečenica ne mora da bude vidljiva nikakva razlika između jezika jednog, recimo, Srbina i Crnogorca, ili Srbina i Hrvata - rečenice mogu da budu gramatički, strukturalno, logički, stilistički itd, potpuno iste, ali da sa sadržinske tačke gledišta, to jest sa gledišta značenja i smisla, postoje ogromne razlike, jer su riječi i rečenice natopljene osobenim iskustvom, vjerovanjima i idejama koje su nastale pod uticajem života u dva različitim kulturama odijeljena društva. Svako društvo je u riječi, kao u glinu, urezalo svoju strukturu, svoju religiju, filozofiju, svoje vjerovanje, svoje mitove, moral...
A barem mi sa ovih prostora znamo koliko se, iako smo formalno govorili istim jezikom, nijesmo razumjeli, koliko malo smo poštovali izgovorene riječi, koliko malo smo razumjeli misli koje su riječi drugih nosile u sebi... I u čemu je problem što ćemo svi jezik kojim govorimo zvati drugačije ako će nam to pomoći da se, da ne kažem: bolje razumijemo, nego makar malo više osjećamo slobodnijim, za dijalog spremnijim ... Možda je to jedan korak ka nekom budućem boljem razumijevanju?
Svako društvo je u riječi, kao u glinu, urezalo svoju strukturu, svoju religiju, filozofiju, svoje vjerovanje, svoje mitove, moral...
fatasticno receno.
A barem mi sa ovih prostora znamo koliko se, iako smo formalno govorili istim jezikom, nijesmo razumjeli, koliko malo smo poštovali izgovorene riječi, koliko malo smo razumjeli misli koje su riječi drugih nosile u sebi... I u čemu je problem što ćemo svi jezik kojim govorimo zvati drugačije ako će nam to pomoći da se, da ne kažem: bolje razumijemo, nego makar malo više osjećamo slobodnijim, za dijalog spremnijim ... Možda je to jedan korak ka nekom budućem boljem razumijevanju?
slazem se, vazda sam da sustina bude ispred forme.
aj nastranu to sto se ne slazem da tu ima icega tuznog, i da je normalno da se standardizuje kako narod prica, a tuzno je to zaista da nekoga u cg silit da prica kako mu niko nije prica, nego da prica ka sto se prica u sarajevo il zagreb, osvrnuo bi se na ovo jotovanje dječak - đečak.
dakle, posto dječak nije izvorno crnogorska riječ, nego se koristila u krajevima dje je nepotpuno jotovanje, a kod nass je bio, a i danas je potpuno uobicajen izraz đetić, koji jeste nastao potpunim jotovanjem, i kao takav je potpuno legitiman za upotrebu u svakodnevnom il službenom jeziku.
a ne vidim ništa prirodnije nego standardizovat kako narod danas priča, ili bi trebali da nastavimo da pričamo, i pišemo kao što to rade neđe drugo? ima li ičega neprirodnijeg? po meni je velika greška, što sam već par puta pisa na ovom pdf-u, što se od početka, tj novosadskog dogovora, nije krenulo sa dijalekatskim standardizovanjem jednog jedinstvenog jezika, što on i jeste po svojoj suštini. imam osjećaj da gašenje, satiranje, i micanje iz upotrebe pojedinih sinonima, načina govora i slično, je jednako i izumiranju pojedinih jezika, koje je vrlo intenzivan proces u čitavom svijetu, i da kultura, ova naša posebno pošto o njoj sad pričamo, gubi nevjerovatno zbog takvih nastojanja, i da se radi o svojevrsnom lokalizovanom mini lingvocidu i kulturocidu.
Tako je u HR propala jezična reforma... :redface:
Mogu samo da kažem da su jadni budući naraštaji književnika... :frown:
thundercat 16-07-08, 10:43 sve ovo polako poprima obrise farse.
Prvo, arhaicni crnogorski jezik je prilicno napustio crnogorski lingvisticki prostor, ostajuci samo na marginama folklora. To je jasna posljedica cinjenice da je CG 80ak godina bila dio jednog sireg YU kulturnog prostora, ciji je jezicki izraz, pogotovo knjizevni - dobrano poprimila. Vracanje unazad i ozivljavanje arhaizama ili insisitiranje na posebnostima (pirun, pizma i sl) ce samo dodatno raspolutiti crnogorsko drustveno bice - jer ce neki u svom poletu insistirati na novinama, a drugi na ocuvanju sadasnjeg jezika. Problem je, kao i uvijek - u tome sto je ime jezika tipicno politicko pitanje, koje nerijetko nema veze sa sadrzajem... nasto je par puta skrenuta paznja iz EU parlamenta.
Ali dobro. Predvidjam jos jedno besomucno zamlacivanje naroda, dje ce i zadnji irvas iz Andrijevice postati lingvisticki ekspert.
A sto se tice ljudi krhkog nacionalnog identiteta, koji ga imaju potrebu jacati naglasavanjem razlika i tamo dje ih nema ili su nebitne... pa, nazalost, to je cijena cinjenice da je onih novih 35-40% suverenista u periodu 1997-2002 postalo Crnogorcima zahvaljajuci - ne licnoj emancipaciji, vec pragmatizmu Vodje.
Mozes li molim te pojasniti na koga se ovo odnosi ?? Nisam cuo da irvasi zive u Andrijevicu, jos manje da znaju da govore, a kamoli da su lingvisticki eksperti.
Lici li ti ovo na fasizam ili si bio na odmoru kad si ovo pisao ....
aj nastranu to sto se ne slazem da tu ima icega tuznog, i da je normalno da se standardizuje kako narod prica, a tuzno je to zaista da nekoga u cg silit da prica kako mu niko nije prica, nego da prica ka sto se prica u sarajevo il zagreb, osvrnuo bi se na ovo jotovanje dječak - đečak.
dakle, posto dječak nije izvorno crnogorska riječ, nego se koristila u krajevima dje je nepotpuno jotovanje, a kod nass je bio, a i danas je potpuno uobicajen izraz đetić, koji jeste nastao potpunim jotovanjem, i kao takav je potpuno legitiman za upotrebu u svakodnevnom il službenom jeziku.
a ne vidim ništa prirodnije nego standardizovat kako narod danas priča, ili bi trebali da nastavimo da pričamo, i pišemo kao što to rade neđe drugo? ima li ičega neprirodnijeg? po meni je velika greška, što sam već par puta pisa na ovom pdf-u, što se od početka, tj novosadskog dogovora, nije krenulo sa dijalekatskim standardizovanjem jednog jedinstvenog jezika, što on i jeste po svojoj suštini. imam osjećaj da gašenje, satiranje, i micanje iz upotrebe pojedinih sinonima, načina govora i slično, je jednako i izumiranju pojedinih jezika, koje je vrlo intenzivan proces u čitavom svijetu, i da kultura, ova naša posebno pošto o njoj sad pričamo, gubi nevjerovatno zbog takvih nastojanja, i da se radi o svojevrsnom lokalizovanom mini lingvocidu i kulturocidu.
Nemoj me pogresno shvatiti ali ovom postom si pokazao ne bas veliko znanje o jeziku. Prvo, standazrdizovati se mora jezik, da n nabrajam razloge jer sam vec ot ome govorila, sve ostalo su dijalekti, a to sto nisu standardizovani ne znaci da ce oni da izumru. naprotiv. Ta konstatacija je vise nego smijesna. Po cemu si to zakljucio> Gdje je to u kulturi i tradiciji nesto izumrlo ako nije uslo u zakone?U kojoj oblasti?
Ja razumijem da bit i volio da jezik neobrazovanog i obrazovanog budu izjednaeni, nije da se mozes pohvaliti znanjem pravopisa, ali norma je norma.
Sto se tice oblika djetic jeste karakteristican za dio crnogorskog dijalekta, ali samo za zapadne krajeve koji nisu usli u istocnohercegvacki govor (standardizovani).
Ne znam sta je potpuno jotovanje, jer najnovije jotovanje nije obuhvatilo grupu d+j. Svakako da ce u crnogorskom jeziku doci i do novog jotovanja, samo sto ce problem biti oblici tipa ćeme, ćelesni i sl, kao i đetić. Jedino rešewe je uzimanje pojedinih leksema, iz dijalekata sa CG govornog podrucja, kako bi se napravio novi standard.
Slowpoke Rodriguez 16-07-08, 18:34 Mozes li molim te pojasniti na koga se ovo odnosi ??
Ako zaista mislis da bi dodatno pojasnjenje rascistilo tvoje nedoumice, onda nema problema, dobices ga. Ali nakon sto mi ispunis zelju i jos jednom procitas post. Je l' vazi?
Nisam cuo da irvasi zive u Andrijevicu, jos manje da znaju da govore, a kamoli da su lingvisticki eksperti.
Irvasi kao oblici zivota - ne zive u Andrijevici. S druge strane, izgleda da je moja upotreba metafore neuspjela, cim moram da je pojasnjavam. A pojasnjavanje jednostavnih stvari (u ovom slucaju - da irvasi koji govore - ne postoje, kao i da je metafora imala sasvim drugo znacenje) je uvijek porazno.
Lici li ti ovo na fasizam?
Prema kome? Irvasima iz Andrijevice koji govore? Pa zar nismo utvrdili da tako nesto ne postoji?
PS: Ako imas neki konkretni komentar na moj post- cekam ga. Nemoj da te licni animozitet toliko opsijeda.
thundercat 16-07-08, 21:54 Ako zaista mislis da bi dodatno pojasnjenje rascistilo tvoje nedoumice, onda nema problema, dobices ga. Ali nakon sto mi ispunis zelju i jos jednom procitas post. Je l' vazi?
Irvasi kao oblici zivota - ne zive u Andrijevici. S druge strane, izgleda da je moja upotreba metafore neuspjela, cim moram da je pojasnjavam. A pojasnjavanje jednostavnih stvari (u ovom slucaju - da irvasi koji govore - ne postoje, kao i da je metafora imala sasvim drugo znacenje) je uvijek porazno.
Prema kome? Irvasima iz Andrijevice koji govore? Pa zar nismo utvrdili da tako nesto ne postoji?
PS: Ako imas neki konkretni komentar na moj post- cekam ga. Nemoj da te licni animozitet toliko opsijeda.
Previse naivno objasnjenje da bih ga ozbiljno komentarisao .
Pripazi samo, ako slucajno zalutas nedje na sjever da te neki irvas ne pregazi.... greota je da nastradas od metafore...
Nemoj me pogresno shvatiti ali ovom postom si pokazao ne bas veliko znanje o jeziku.
neznam sto bi ti reka, nego da ostajem pri onom postu. to je moje misljenje koje se jednostavno razlikuje od tvog, nista strasno, ne moramo svi isto mislit.
...dijalekti, a to sto nisu standardizovani ne znaci da ce oni da izumru. naprotiv. Ta konstatacija je vise nego smijesna. Po cemu si to zakljucio> Gdje je to u kulturi i tradiciji nesto izumrlo ako nije uslo u zakone?U kojoj oblasti?
tu ama bas nista nije smijesno, nego zalosno. opet ostajem pri onim konstatacijama iz gornjeg posta da se radi o lingvocidu i kulturocidu, koji se sistematski, bar sto se tice crne gore, sprovodi vec vise decenija. red je valjda da se taj proces zaustavi. recimo da sam bas tu na tom primjeru vidio, a o svakodnevnom izumiranju jezika sirom svijeta - mislim da ne treba puno pricat, i trebalo bi valjda vise o tome da znas. postoji zvanicna statistika kolko mjesecno jezika u svijetu nestane.
...Ja razumijem da bit i volio da jezik neobrazovanog i obrazovanog budu izjednaeni...
ne, nisam to reka, reka sam da tzv obrazovan narod uglavnom vjestacki prica, i da bi trebalo ukinut obavezu narodu da prica neprirodno u oficijelnim prilikama. a ko oce, nek izvoli.
a mislim da ne treba 'jezik neobrazovanih' (ma sto to znacilo, prvi put cujem ovakvu konstrukciju) recimo u crnu goru, stavljat u nizi rang u odnosu na, da upotrijebim tvoju cudnu konstrukciju, 'jezik neobrazivanih' iz sarajeva, banja luke, il dubrovnika il zagreba, koji se namece kao sluzbeni, tj obavezan i normiran. zasto bi seljanka iz zete bila u lingvistickom smislu inferiorna u odnosu na seljanku iz konavala? sto, ona prica ljepse, milozvucnije, ili sto?
nije da se mozes pohvaliti znanjem pravopisa
zaista, nije na tebi da sudis, zato sto upotrebljavas necrnogorske govore kao svoj oblik izrazavanja, tako da vjerovatno nisi strucna za domaci pravopis i govor... :D
Sto se tice oblika djetic jeste karakteristican za dio crnogorskog dijalekta, ali samo za zapadne krajeve koji nisu usli u istocnohercegvacki govor (standardizovani).
netacno. karakteristican je i za sire prostore od crne gore, shodno migracijama stanovnistva iz crne gore (koje se, btw, po jeziku i mogu pratit vrlo lako).
Ne znam sta je potpuno jotovanje, jer najnovije jotovanje nije obuhvatilo grupu d+j.
u 'srpskom rjecniku' iz 1913 je postojalo potpuno jotovanje, koje je kasnije vuk karadzic izbacio iz politickih razloga podvodjenja katolika pod nacionalnu odrednicu srbi (shodno njegovom pocetnom pravilu - srbi su svi na prostou ex-yu, i pravoslavni i katolici i muhamedanci), a takodje zbog dubrovacke knjizevnosti, tako da je norma postala 'tjeranje', 'cjepanica', i slicno, umjesto dotadasnjih 'ćeranje' i 'ćepanica'. mada su ti oblici jos dugo u crnu goru upotrebljavani kao takvi, shodno uobicajenom govoru u narodu.
Svakako da ce u crnogorskom jeziku doci i do novog jotovanja, samo sto ce problem biti oblici tipa ćeme, ćelesni i sl, kao i đetić. Jedino rešewe je uzimanje pojedinih leksema, iz dijalekata sa CG govornog podrucja, kako bi se napravio novi standard
ja zaista nikakav problem ne vidim u citavoj toj stvari. jednostavno se uzme kako narod prica, i to je norma. i u cemu je problem? jednostavno, ne izmisljat toplu vodu, nego snimit i preslikat trenutno stanje. imamo fala bogu bogat narodni govor, koji se vrlo lako pretoci u normu. a u citavoj toj stvari je interesantno da svaki seljak s durmitora, iz grblja, il iz bjelopavlica ne mora da se muci nesto specijalno s tim normama i pravopisom kako je do sada bio slucaj, jer jednostavno mu je takav jezik i govor prirodan i tako prica od rodjenja...
Slowpoke Rodriguez 17-07-08, 00:22 Previse naivno objasnjenje da bih ga ozbiljno komentarisao.
Ako je samo do naivnosti, onda te ne razumijem ;)
Pripazi samo, ako slucajno zalutas nedje na sjever da te neki irvas ne pregazi.... greota je da nastradas od metafore...
Ti si iz Andrijevice?
:D
A sad, neslanu salu na stranu. Post na koji se reagovao jos uvijek ceka primjedbe
sve ovo polako poprima obrise farse.
Prvo, arhaicni crnogorski jezik je prilicno napustio crnogorski lingvisticki prostor, ostajuci samo na marginama folklora. To je jasna posljedica cinjenice da je CG 80ak godina bila dio jednog sireg YU kulturnog prostora, ciji je jezicki izraz, pogotovo knjizevni - dobrano poprimila. Vracanje unazad i ozivljavanje arhaizama ili insisitiranje na posebnostima (pirun, pizma i sl) ce samo dodatno raspolutiti crnogorsko drustveno bice - jer ce neki u svom poletu insistirati na novinama, a drugi na ocuvanju sadasnjeg jezika. Problem je, kao i uvijek - u tome sto je ime jezika tipicno politicko pitanje, koje nerijetko nema veze sa sadrzajem... nasto je par puta skrenuta paznja iz EU parlamenta.
Ali dobro. Predvidjam jos jedno besomucno zamlacivanje naroda, dje ce i zadnji irvas iz Andrijevice postati lingvisticki ekspert.
A sto se tice ljudi krhkog nacionalnog identiteta, koji ga imaju potrebu jacati naglasavanjem razlika i tamo dje ih nema ili su nebitne... pa, nazalost, to je cijena cinjenice da je onih novih 35-40% suverenista u periodu 1997-2002 postalo Crnogorcima zahvaljajuci - ne licnoj emancipaciji, vec pragmatizmu Vodje.
neznam sto bi ti reka, nego da ostajem pri onom postu. to je moje misljenje koje se jednostavno razlikuje od tvog, nista strasno, ne moramo svi isto mislit.
tu ama bas nista nije smijesno, nego zalosno. opet ostajem pri onim konstatacijama iz gornjeg posta da se radi o lingvocidu i kulturocidu, koji se sistematski, bar sto se tice crne gore, sprovodi vec vise decenija. red je valjda da se taj proces zaustavi. recimo da sam bas tu na tom primjeru vidio, a o svakodnevnom izumiranju jezika sirom svijeta - mislim da ne treba puno pricat, i trebalo bi valjda vise o tome da znas. postoji zvanicna statistika kolko mjesecno jezika u svijetu nestane.
ne, nisam to reka, reka sam da tzv obrazovan narod uglavnom vjestacki prica, i da bi trebalo ukinut obavezu narodu da prica neprirodno u oficijelnim prilikama. a ko oce, nek izvoli.
a mislim da ne treba 'jezik neobrazovanih' (ma sto to znacilo, prvi put cujem ovakvu konstrukciju) recimo u crnu goru, stavljat u nizi rang u odnosu na, da upotrijebim tvoju cudnu konstrukciju, 'jezik neobrazivanih' iz sarajeva, banja luke, il dubrovnika il zagreba, koji se namece kao sluzbeni, tj obavezan i normiran. zasto bi seljanka iz zete bila u lingvistickom smislu inferiorna u odnosu na seljanku iz konavala? sto, ona prica ljepse, milozvucnije, ili sto?
zaista, nije na tebi da sudis, zato sto upotrebljavas necrnogorske govore kao svoj oblik izrazavanja, tako da vjerovatno nisi strucna za domaci pravopis i govor... :D
netacno. karakteristican je i za sire prostore od crne gore, shodno migracijama stanovnistva iz crne gore (koje se, btw, po jeziku i mogu pratit vrlo lako).
u 'srpskom rjecniku' iz 1913 je postojalo potpuno jotovanje, koje je kasnije vuk karadzic izbacio iz politickih razloga podvodjenja katolika pod nacionalnu odrednicu srbi (shodno njegovom pocetnom pravilu - srbi su svi na prostou ex-yu, i pravoslavni i katolici i muhamedanci), a takodje zbog dubrovacke knjizevnosti, tako da je norma postala 'tjeranje', 'cjepanica', i slicno, umjesto dotadasnjih 'ćeranje' i 'ćepanica'. mada su ti oblici jos dugo u crnu goru upotrebljavani kao takvi, shodno uobicajenom govoru u narodu.
ja zaista nikakav problem ne vidim u citavoj toj stvari. jednostavno se uzme kako narod prica, i to je norma. i u cemu je problem? jednostavno, ne izmisljat toplu vodu, nego snimit i preslikat trenutno stanje. imamo fala bogu bogat narodni govor, koji se vrlo lako pretoci u normu. a u citavoj toj stvari je interesantno da svaki seljak s durmitora, iz grblja, il iz bjelopavlica ne mora da se muci nesto specijalno s tim normama i pravopisom kako je do sada bio slucaj, jer jednostavno mu je takav jezik i govor prirodan i tako prica od rodjenja...
Pa posto si odgovarao na nesto o cemu ja nisam govorila, a citirao moje rijeci, ja ti nemam sta odgovoriti.
Svakako da svi ne mislimo isto. Bogu hvala na tome.
Ako je neznam (ne znam), mosi (mozes li) i sl. crnogorski jezik, u pravu si, nisam neko ko moze da sudi o tome.
Sto se termina tice, naci ces ga, samo citaj ponesto sto ne mozes naci uz pomoc ugla.
Laku noJ. Eto, sad smo se razumjeli. ;)
Svakako da svi ne mislimo isto.
ne slazem se, eto naprimjer ja mislim.
Pera Detlic 17-07-08, 08:42 Evo ja u prolazu pa svrnuk na kahvu. :)
-U Eng. kao viševjekovnoj kapitalističkoj zemlji može se jasno razlikovati jezik (odnosno drugačiji govor) radničke klase i jezik visoke (obrazovane) klase. Nama dojučerašljim komunistima je to potpuno čudno jer smo svi bili jednaki (što je bilo prilično neprirodno) i u govoru i po novčanicima i dr. Tako da je ova konstatacija ex o jeziku obrazovanih i neobrazovanih potpuno na mjestu. U Eng. postoji i naziv za to ali mi za tu pojavu još nemamo naših (maternjih :D ) riječi.
zaista, nije na tebi da sudis, zato sto upotrebljavas necrnogorske govore kao svoj oblik izrazavanja, tako da vjerovatno nisi strucna za domaci pravopis i govor
Hehehe, dobro šala je u pitanju ali ovo nije : Ja kada sam upotrebljavao te crnogorske govore i riječi dobijao sam jedinicu na pismenima. Baš me zanima kako bi sada bili ocijenjeni ti moji radovi?!
ja zaista nikakav problem ne vidim u citavoj toj stvari. jednostavno se uzme kako narod prica, i to je norma. i u cemu je problem? jednostavno, ne izmisljat toplu vodu, nego snimit i preslikat trenutno stanje. imamo fala bogu bogat narodni govor, koji se vrlo lako pretoci u normu. a u citavoj toj stvari je interesantno da svaki seljak s durmitora, iz grblja, il iz bjelopavlica ne mora da se muci nesto specijalno s tim normama i pravopisom kako je do sada bio slucaj, jer jednostavno mu je takav jezik i govor prirodan i tako prica od rodjenja...
-I šta je svrha svega ovoga? Seljak iz Grblja priča drugačije od istog sa Durmitora, pa koju normu uzeti?
I na kraju wawy koliko misliš da ovaj maternji jezik može poživjeti? "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi"
Ovo je tema sa najvise gluposti po postu jer se raspravlja o necemu sto jos nije doneseno nego kao ono u karateu radimo kate bijemo se sa zamisljenim.
Evo ja u prolazu pa svrnuk na kahvu. :)
you`re welcome! :D
-U Eng. kao viševjekovnoj kapitalističkoj zemlji može se jasno razlikovati jezik (odnosno drugačiji govor) radničke klase i jezik visoke (obrazovane) klase. Nama dojučerašljim komunistima je to potpuno čudno jer smo svi bili jednaki (što je bilo prilično neprirodno) i u govoru i po novčanicima i dr. Tako da je ova konstatacija ex o jeziku obrazovanih i neobrazovanih potpuno na mjestu. U Eng. postoji i naziv za to ali mi za tu pojavu još nemamo naših (maternjih ) riječi
ovo je u potpunosti tacno...ali za englesku! :) kod njih vjekovima postoji neka vrsta staleskog raslojavanja stanovnistva, i shodno tome postoji i podjela pojedinih govora. to se recimo jako dobro moze primjetit u engleskim humoristickim serijama, u kojima je veliki dio humora zasnovan bas na igri rijeci i razlicitim govorima pojedinih slojeva drustva (da ne kazem - kasti :))
ali se situacija u engleskoj nikako ne moze primjenjivat na jezicku situaciju u crnoj gori, ili sire - ex yu prostore, jer se jednostavno totalno razlikuju.
Ja kada sam upotrebljavao te crnogorske govore i riječi dobijao sam jedinicu na pismenima
takodje. decenijama se narod, ne samo na pismenima iz s/h jezika, nego i kroz ostale predmete, ucio kako je nepismen rodjen i kako treba da nauci fino da cita i pise. i lose ocjene su padale ne samo iz knjizevnosti, nego iz vecine ostalih predmeta u kojima si mora da se izrazavas 'pravilno'. sto je to nego satiranje kulture kroz skolski sistem?
Seljak iz Grblja priča drugačije od istog sa Durmitora, pa koju normu uzeti?
pa, razlike su vrlo male, i mislim da dilema ne bi trebala da bude 'ili/ili', nego da se kao pravilo uzme 'i'. znaci, ne da li uzet kao normu cetinje, niksic, budvu, podgoricu, ili berane, nego da svi cg govori, inace jako slicni, budu zastupljeni.
znaci, imamo izuzetno bogat narodni govor, koji bi se vrlo lako mogao pretocit u knjizevni, komplet bez izuzetaka. znaci - u kompletu.
to je neko moje misljenje u vezi toga...
I na kraju wawy koliko misliš da ovaj maternji jezik može poživjeti? "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi"
neznam, meni je prvo sama ta formulacija 'maternji jezik' nesto nesretna, neznam zasto. mislim da je backovic moga nac i prigodniji izraz. a nazovemo li ga govorom ili jezikom crne gore, moze prezivjet jako puno, dok god narod prica tako... eto recimo npr. 'dok je lovcena nad nama, dok je mora pod barom i kotorom, dok je sunca i dok je grahovca' :D
ocu da recem, bez sale, ako ti narodu das sansu da govori potpuno prirodno, nema sanse da se proces marginalizovanja, i unistavanja crnogorskog govora nastavi (sto je bio slucaj zadnjih jedno 100 godina oprilike...)
|
|
