View Full Version : Energetski lobiji


Slowpoke Rodriguez
11-01-08, 13:39
RUSKA SLUŽBA BEZBJEDNOSTI KRENULA PROTIV VUKA HAMOVIĆA, VOJINA LAZAREVIĆA I MLAĐANA DINKIĆA

10.01.2008.

Ruska Federalna služba bezbjednosti ispituje poslovanje Evroaksis banke želeći da ukloni lobi koji čine energetski tajkun Vojin Lazarević i ministar ekonomije Mlađan Dinkić. Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) pokrenula je prije dvije nedjelje istragu o poslovanju Evroaksis banke, nekadašnje Veksim banke, čiji su suvlasnici srpski energetski tajkuni Vojin Lazarević i Vuk Hamović. Ova akcija, ...

... u kojoj, prema nekim informacijama, pomoć pruža i srpski MUP, navodno bi trebalo da pomogne srpskom premijeru Vojislavu Koštunici da ukloni energetsko-finansijski lobi koji ometa upliv Rusije u srpsku energetiku. Prije svih na udaru su energetski tajkun Vojin Lazarević i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, piše beogradski Kurir.
Ovom istragom bavi se takozvani spoljni dio FSB, koji je zadužen za unutrašnje stvari sa elementom inostranosti. Taj dio službe vodi Mihail Fradkov, doskorašnji ruski premijer.

- Do 1. marta Moskovska banka treba da dobije rješenje o licenci, ali dogovore dvije države maksimalno miniraju Dinkić i guverner Narodne banke Radovan Jelašić. Riječ je o Grinfild banci sa kreditnim potencijalom tri plus, a cio srpski bankarski sektor ima potencijal dva plus. Uprkos tome, Moskovska banka je dosad već tri puta odbijena. Pored toga, po dogovoru ruske i srpske vlade, još jedna ruska banka treba da kupi jednu srpsku banku i izbor je pao na kragujevačku Kredi banku. Svemu tome ogroman otpor pružaju srpski guverner i ministar ekonomije, pod čijom kapom je i privatizacija.

On otkriva da je Vojin Lazarević, zajedno sa svojim kumom i šefom Koštuničinog kabineta Aleksandrom Nikitovićem, godinama glavna kočnica za ruska energetska ulaganja u Srbiju. Prema riječima našeg sagovornika, Vuk Hamović se "na preporuku prijatelja" još prije oko dvije godine povukao u Sloveniju, uzeo slovenačko i britansko državljanstvo i redukovao poslove koje ima u Srbiji, tako da ne predstavlja značajniju smetnju ruskim ulaganjima.

- U posljednje vrijeme Jočić se distancirao od Vojina Lazarevića, iako je za njih dvojicu doskora važilo da su u bliskim i prijateljskim odnosima. Posljednje dvije posjete srpskog ministra policije Rusiji i susreti sa čelnicima stranke Jedinstvena Rusija izgleda da nisu bili samo zbog međustranačke saradnje, već ima indicija da je ruskim organima dostavljena i određena dokumentacija.
Evroaksis banka došla je u žižu javnosti isključivo kroz afere. Naime, ovu banku je devedesetih godina osnovala Borka Vučić i služila je za funkcionisanje NIS i elektrodistribucije tokom sankcija. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, dio novca koji je ratnih godina iznjet iz zemlje završio je u ovoj banci.
Bez obzira na to što je u ovoj banci bilo zabranjeno držati više od pet odsto deviznih rezervi države, tadašnji guverner Mlađan Dinkić je nedugo poslije svog postavljenja na čelo NBJ, 2000. godine, samovoljno počeo da uvećava devizne rezerve sa 4,6 miliona dolara u martu 2003. na 58 miliona dolara. Nakon toga izbila je jedna od najvećih afera koja je potresala Srbiju - prodaja Nacionalne štedionice, u kojoj su, pored Dinkića, kao glavni igrači apostrofirani njegov zamjenik Nikola Živanović, vlasnici EFT Vuk Hamović i Vojin Lazarević, kao i mnogi drugi poznati srpski biznismeni.

Naime, kako je pisala štampa, tadašnji guverner omogućio je da ovi tajkuni preko povezanih firmi i upravo onim depozitom koji je povećao kupe štedionicu i poslije tri godine zarade skoro deset puta više. A koliko je zarada od ove trgovine bila dobra, govori i podatak da je grčka EFG banka prilikom kupovine Nacionalne štedionice 2005. i 2006. za paket Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića, koji su uložili 6,2 miliona eura i 1,2 miliona dolara, platila 41 milion eura. Država, koja je svoj udio 2005. uvećala na 37 odsto prodajući Štedionici ranije ustupljen prostor, dobila je 35 miliona eura.

Inače, dosta detalja je iznjeto i na sjednicama Anketnog odbora za ispitivanje malverzacija u trgovanju električnom energijom i finansijsko-bankarskim poslovima vezanim za nju koji je bio formiran 2004. godine. Tada je Lazarević priznao da je bio suvlasnik Evroaksis banke sa 11,25 odsto preko firme "Pima" iz Kotora, ali da su akcionari bili i Komercijalna banka, Univerzal banka, Srpska banka, Novosadska i Vojvođanska banka, kao i u značajnom procentu Ministarstvo za imovinske odnose Ruske Federacije.
Poslije dolaska Kori Udovički na mjesto guvernera napravljen je reprogram povlačenja depozita, tako da se sada u toj banci nalazi oko 10 miliona dolara. Pored toga, prije nekoliko godina i Vuk Hamović je prodao svoje dionice banke.
Mirjana Mijušković, šef predstavništva Evroaksis banke u Srbiji, rekla je da nema informaciju da poslovanje banke u Moskvi kontroliše policija i da bi, da je to tačno, ona to morala da zna.
- Naša banka radi prema propisima Centralne banke Rusije - kazala je Mijuškovićeva.

Aleksandar Vučić: Sumnjivi krediti
Aleksandar Vučić iz SRS tvrdi da ima pouzdane informacije da ruska FSB pročešljava rad Evroaksis banke.
- O upadu ruskih državnih agenata u Evroaksis banku dobio sam potvrdu u vrhu državnih organa Srbije, ali i od ruske službe. Uskoro će se saznati ko su ljudi koji odavde preko Rusije i Evroaksis banke obavljaju prljave poslove, od Mlađana Dinkića preko Vuka Hamovića i ostalih - rekao je Vučić.
On podsjeća da se ova ruska banka spominjala prije četiri godine u Anketnom odboru Narodne skupštine koji se bavio "strujnom mafijom" u Srbiji.
- Ja sam, kao predsjednik tog odbora, zaključio da je država pljačkana, da su u Evroaksis banci držane devizne rezerve Srbije i da su od tih rezervi davani sumnjivi krediti po najnižim kamatnim stopama - kaže Vučić.
Uspjeli smo da kontaktiramo sa Vojinom Lazarevićem, ali na pitanje da li može da nam prokomentariše informacije o istrazi u Evroaksis banci, odgovorio je kratko: "Ne mogu" i spustio slušalicu.


Sastanak u Budimpešti
Između Nove godine i Božića u Budimpešti je bio održan sastanak između biznismena iz Srbije i Rusije koji su zainteresovani za sudbinu Evroaksis banke, radi dogovora kako da se bez posljedica izvuku iz cijele priče.

http://www.biznis.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=23809&Itemid=2

Slowpoke Rodriguez
15-02-08, 10:50
15.02.2008, Vijesti: "Stop za prostorni plan"

Podgorica - Vlada Crne Gore povukla je iz skupštinske procedure Prostorni plan nakon komentara koji su na taj izuzetno znacajan dokument stigli iz sjedišta Evropske komisije iz Brisela, potvrdeno je "Vijestima" iz Vlade.
Prema nezvanicnim informacijama, komentari eksperata Evropske komsije(EK) stigli su u Podgoricu prošlog petka, dok je Vlada odlucila da Prostorni plan povuce u ponedjeljak.

Obradivac Prostornog plana, kompanija "Montenegro inženjering", po nalogu Ministarstva za ekonomski razvoj, priprema odgovore koji uskoro treba da budu poslati u Brisel. Na osnovu tih odgovora treba da bude jasnije da li ce Vlada eventualno mijenjati Prostorni plan. Izvori "Vijesti" tvrde da su komentari nacelne prirode i da se u njima najviše istice da se mora dodatno voditi racuna o održivom razvoju, odnosno zaštiti životne sredine.

Ovaj dokument, kojim se utvrduju pravci razvoja Crne Gore do 2020. godine i koji se rangira kao najvažniji poslije Ustava, bio je predmet polemike izmedu predstavnika Evropske komisije i Vlade zato što je u decembru na brzinu, bez mišljenja EK, usvojen na sjednici Savjeta za održivi razvoj. Tada su predstavnici EK i ostalih medunarodnih organizacija tražili da dobiju prevod i da daju svoje videnje, pa da tek onda njegovo usijavanje dode na dnevni red. Njihovi zahtjevi su ignorisani, sedam dana kasnije Plan je potvrden na Vladi i poslat Skupštini na usvajanje. Tek kada je preveden na engleski poslat je u Brisel.

Opozicija i nevladin sektor bili su protiv usvajanja Prostornog plana smatrajuci da je površan, neprecizan, medusobno kontradiktoran i da je javna rasprava, organizovana tokom ljetnih odmora, trajala suviše kratko.
Nd.R.

EXPEDITIO:

Zelim da podsjetim da su nevladine organizacije Green Home, Most, Centar za zastitu i proucavanje ptica, Zeleni, EXPEDITIO i Mans, 13. decembra 2006. godine, na sjednici Nacionalnog savjeta za odrzivi razvoj, tvrdile da je Prostorni plan los dokument koji nije spreman da uopste ide na javnu raspravu, da je metodoloski los i da se ne moze doraditi u procesu javne rasprave.

Tada su nasi stavovi odbaceni bez ozbiljnijih argumenata koji idu u prilog planu, osim sto smo bili optuzeni za nestrucnost i losu namjeru.

Takodje, tokom citave prosle godine smo upozoravali na znacaj tog dokumenta i opasnosti po prostor Crne Gore, koje nam njegov los kvalitet donosi. Pozivali smo ljude da izadju na javnu raspravu da bi sto vise komentra stiglo, cime bi pokazali, besmisao "uljepesavanja" plana jer je to nemoguce. Tako je i bilo. U toku javne rasprave prakticno nije bilo pozitivnih misljenja o planu, cak ni od strane drzavnih institucija i lokalnih samouprava.

U medjuvremenu Vlada, u dobroj namjeri, narucuje Izradu strateske procjene uticaja na zivotnu sredinu za Nacrt Plana. Ta studija mu daje negativnu ocjenu.

Ni to nije bilo dovoljno da se zaustavi proces usvajanja ovog dokumenta. U decembru prosle godine, jedino sto nam je bilo preostalo jeste da bojkotujemo sjednicu Nacionalnog savjeta za odzivir razvoj, zajedno sa medjunarodnim institucijama, da bismo jos jednom skrenuli paznju javnosti.

I evo gdje smo sada. Dakle, vise od godinu dana od trenutka kada je Vlada znala da ima los dokument u rukama, moramo da dobijemo kritiku od Brisela da bi nasa Vlada ozbiljno shvatila dobronamjerne kritike svih onih koji su se ukljucili u proces javne rasprave.

Zasto smo izgubili godinu dana (da ne spominjem kasnjenje u samom procesu izrade) u trenucima kada prostor Crne Gore ozbiljno nestaje pred naletom katastrofalne gradnje i zasto se neko oglusio o nase stavove i nije zelio da ih cuje, kada je kritika bila tako glasna i jedinstvena i krajnje dobronamjerna su pitanja na koja ocekujemo odgovor od nase Vlade?

Biljana Gligoric, EXPEDITIO

Slowpoke Rodriguez
05-03-08, 09:27
OTVORENO PISMO POSLANICIMA SKUPŠTINE CRNE GORE



Prema Ustavu Crna Gora je ekološka država, a ključni strateški dokumenti
Skupštine i Vlade kao prioritet prepoznaju evorpske integracije i održivi
razvoj Crne Gore.



Skupština je donijela odluku o pristupanju izradi Prostornog plana Crne Gore
do 2020. godine još 13. septembra 2001. i propisala da će izrada tog
dokumenta biti završena u roku od dvije godine, do 1. oktobra 2003. godine.
Šest godina kasnije, baš u toku predsjedničke kampanje, Predlog prostornog
plana je na dnevnom redu sjednice Skupštine.



Evropska komisija je 7. februara 2008. godine, dostavila komentare na
Predlog prostornog plana. U komnetarima se, pored konstatacija o dobrim
stranama tog dokumenta, navode i njegovi suštinski nedostaci koji bi mogli
da dovedu u pitanje princip održivog razvoja Crne Gore i očuvanje
najvažnijih resursa naše zemlje.



Evropska komisija navodi, između ostalog, da ovom dokumentu nedostaje okvir
za rješavanje konflikata izmedju planova za energetsku i saobraćajnu
infrastrukturu, te konflikta između planirane infrastrukture u poljoprivredi
i turizmu i ciljeva zaštite životne sredine. Komisija konstatuje da je
osnovna slabost Prijedloga prostornog plana "preuranjeno determinisanje"
rješenja za korišćenje prostora, bez odgovarajuće procjene uticaja na
životnu sredinu. Evropska komisija u komentarima ukazuje i da je o tom
dokumentu potrebno organizovati javnu raspravu u koju će se pored vladinih
institucija uključiti predstavnici civilnog društva, stručnjaci i najšira
javnost.



Ključna preporuka Strateške procjene uticaja na životnu sredinu je da
"Prostorni plan treba biti usvojen kao privremeno rješenje sa čvrstom
posvećenošću da se dorade strategije i alternative te da se izađe sa
definitivnijom verzijom za recimo 4 godine (tj. 2010.)".



U Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja je, između ostalog navedeno, da u
Prijedlogu prostornog plana nema dovoljno informacija na kojima bi se
bazirale ključne odluke koje će uticati na bitne aspekte ekonomije zemlje,
životnu sredinu i socijalnu dobrobit i nakon što istekne planirani vijek
Plana.



Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja podvlači i da koncept Prijedloga
prostornog plana o izgradnji kapaciteta za proizvodnju hidro-električne
energije, sadrži širok spektar ekoloških rizika i u osnovi je u suprotnosti
sa ciljevima zaštite životne sredine i održivog razvoja. To se odnosi kako
na upotrebu pojedinačnih rječnih sistema kao što su Tara i Morača, tako i na
prevođenje vode iz jednog rječnog basena u drugi. U tom izvještaju se
napominje da u Evropi postoji snažna tendencija ka integrisanim energetskim
sistemima i to da bi se izbjegla oštećenja životne sredine, do kojeg bi
mogle dovesti pojedine zemlje koje nastoje da slijede politiku postizanja
"samodovoljnosti u energetskom smislu."



Prostorni plan je najvažniji razvojni dokument čije sprovođenje bi, prema
komentarima Evropske komisije i zaključcima strateške procjene uticaja na
životnu sredinu, moglo imati veoma negativne posljedice po razvoj Crne Gore.



Kako upozorava i Evropska komisja, Prostorni plan, kao najvažniji dokument
nakon Ustava, trebalo bi da bude rezultat širokog društvenog konsenzusa o
osnovnim pravacima i principima razvoja države. Zato, ne postoji ni jedan
razlog da se o tom dokumentu, punom kontroverzi i rješenja štetnih za Crnu
Goru, raspravlja iza zatvorenih vrata. I to u jeku predsjedničke kampanje, u
sjenci dnevno-političkog marketinga predsjedničkih kandidata.



Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da obavežu Vladu da Predlog
prostornog plana uskladi sa preporukama Evropske komisije i principima
održivog razvoja. Pozivamo ih i da odlože raspravu o ovom veoma značajnom
dokumentu za sudbinu naše zemlje i njenog prostora.



NVO POTPISNICI OTVORENOG PISMA

1. NVO MANS
2. NVO Expeditio
3. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica
4. NVO Green Home
5. NVO Zeleni Crne Gore
6. NVO Tara
7. NVO Natura
8. Institut za biologiju mora
9. NVO Lynx
10. NVO Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma
11. NVO Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
12. NVO Ekološko društvo Boke Kotorske
13. NVO Anima
14. NVO Sigurna ženska kuća
15. NVO Prostory
16. NVO Cgcruise
17. NVO Fondacija za stipendiranje Roma
18. NVO "Infomont"
19. NVO Outdoor club
20. NVO Projektor - Centar za kulturno nasljedje
21. NVO Asocijacija Hercegnovska Alternativa
22. NVO NADA, Herceg Novi
23. NVO Matica Boke
24. NVO Glas
25. NVO Miholjski zbor
26. NVO ZELENIKA ZELENIČANIMA
27. NVO URCD
28. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić
29. Akcija za ljudska prava
30. Ženska grupa "Stela"
31. Monitoring Group Ulcinj "MOGUL
32. Centar za interetnicke odnose - PAX
33. NVO "Novi Horizonti"
34. NVO Liga žena glasača
35. NVO Udruženje Kamelija, Stoliv



POJEDINCI KOJI SU POTPISALI OTVORENO PISMO




1. Marina Marković
2. Jovo Zenović
3. Milka Tadić Mijović
4. Marijana Bojanić
5. Mirjana Kuljak
6. Boris Raonić
7. Kamelija Sasić
8. Svetlana Žugić
9. Vuk Lončarević
10. Aleksandra Dragutinović
11. Radmila Radulović
12. Jasna Stijović
13. Žarko Rakočević
14. Aleksandra Kovačević
15. Marija Nikolić
16. Vesna Đukić
17. Vladimir Nedović
18. Snežana Milešević
19. Branka Žižić
20. Vladimir Nedović
21. Snežana Milešević
22. Brajak Đorđe
23. Zorana Milošević, Montecep
24. Milica Tanasijević



Kustosi u Prirodnjačkom muzeju CG:

25. Mr Snežana Dragićević, biolog
26. Mr Suzana Malidžan, biolog,
27. Mr Snežana Vuksanović, biolog,
28. Vera Biberdžić, biolog,
29. Mr Marko Karaman, biolog
30. Ilinka Ćetković, biolog