inzaghi9
09-01-08, 01:24
Spavanje se dijeli u nekoliko faza koje se ponove nekoliko puta u toku noći. Normalno, čovjek bi u toku noćnog odmora trebao da prođe kroz sve te faze. Problemi spavanja nastaju kad se ciklus poremeti.
Prva faza predstvalja laki san ili fazu uspavljivanja koja traje desetak minuta. Druga faza odgovara nešto dubljem snu i traje oko 20 minuta. Duboki san odgovara trećoj i četvrtoj fazi.
Duboki san se drukčije naziva delta faza, jer na elktroencegalogramu električni talasi koje mozak odašilje u ovoj fazi nazivaju se delta talasi. Traje oko 90 minuta i u tom periodu ne sanjamo. Potreban nam je da bi se tijelo i mozak potpuno oporavili od dnevne rutine.
Poslije njega nastupa faza brzih pokreta očiju poznatija kao REM (Rapid Eye Movement).
Ljudi koji dovoljno spavaju noću obično nemaju potrebu za popodnevnim odmorom. Smatra se da kad je taj odmor u pitanju dovoljno je samo odspavati desetak minuta poslije ručka.
Problemi sa spavanjem i uspavljivanjem mogu biti znak raznih poremećaja počev od pojačanog rada štitne žljezde i depresije, pa do jako rijetkog poremećaja kao što je narkolepsija koju karakteriše pretjerano spavanje danju iako se dovoljno spavalo noću.
Poremećaji spavanja nijesu loši samo za onoga ko ima problema sa spavanjem, već i za njegovo okruženje. Smatra se da je jedna od deset saobraćajnih nezogoda svake godine povezana sa nedovoljnim spavanjem.
U Velikoj Britaniji danas ljudi u prosjeku spavaju 1,5 sat kraće nego što su spavali 1920. godine.
izvor: CafeMontenegro (http://www.cafemontenegro.cg.yu/index.php?group=29&news=17399)
Prva faza predstvalja laki san ili fazu uspavljivanja koja traje desetak minuta. Druga faza odgovara nešto dubljem snu i traje oko 20 minuta. Duboki san odgovara trećoj i četvrtoj fazi.
Duboki san se drukčije naziva delta faza, jer na elktroencegalogramu električni talasi koje mozak odašilje u ovoj fazi nazivaju se delta talasi. Traje oko 90 minuta i u tom periodu ne sanjamo. Potreban nam je da bi se tijelo i mozak potpuno oporavili od dnevne rutine.
Poslije njega nastupa faza brzih pokreta očiju poznatija kao REM (Rapid Eye Movement).
Ljudi koji dovoljno spavaju noću obično nemaju potrebu za popodnevnim odmorom. Smatra se da kad je taj odmor u pitanju dovoljno je samo odspavati desetak minuta poslije ručka.
Problemi sa spavanjem i uspavljivanjem mogu biti znak raznih poremećaja počev od pojačanog rada štitne žljezde i depresije, pa do jako rijetkog poremećaja kao što je narkolepsija koju karakteriše pretjerano spavanje danju iako se dovoljno spavalo noću.
Poremećaji spavanja nijesu loši samo za onoga ko ima problema sa spavanjem, već i za njegovo okruženje. Smatra se da je jedna od deset saobraćajnih nezogoda svake godine povezana sa nedovoljnim spavanjem.
U Velikoj Britaniji danas ljudi u prosjeku spavaju 1,5 sat kraće nego što su spavali 1920. godine.
izvor: CafeMontenegro (http://www.cafemontenegro.cg.yu/index.php?group=29&news=17399)