Među 500 najvećih kompanija u srednjoj Europi Ina na 16. mjestu
Lani je HT imao najveći neto prihod - 282 milijuna eura, a najlošija je Pliva s minusom od 28 milijuna eura
Prema posljednjim istraživanjima koje je napravila svjetska konzultantska kuća Deloitte, u suradnji s češkim dnevnikom Hospodarske noviny i poljskim časopisom Zecpospolita, Hrvatska ima 14 tvrtki među 500 najvećih kompanija srednje i istočne Europe gledajući podatke za 2006. godinu. Tako Deloitteovo istraživanje pokazuje da je najveća hrvatska kompanija Ina, koja se nalazi na ukupno 16. mjestu među Top 500 kompanija srednje i istočne Europe. Među ukupno prvih sto još su tri hrvatske tvrtke: Agrokor (44. mjesto), Hrvatska elektroprivreda (84. mjesto) i Konzum (95. mjesto). Ostale hrvatske kompanije na Deloitteovu popisu su HT (150.), Pliva (167.), T-Mobile (282.), Hrvatske željeznice (297.), Vipnet (338.), zatim su tu dvije HEP-ove tvrtke kćeri - HEP distribucija (358.) i HEP proizvodnja (374.), a potom slijede Adris grupa (422.), Končar (479.) i OMV Hrvatska (496.). Od 14 tvrtki čak pet ih se nalazi u energetskom sektoru, a tri su u sektoru komunikacija.
Državno vlasništvo
Među našim najvećim tvrtkama četiri ih je u većinskom državnom vlasništvu, ali od toga su tri dio grupacije HEP čija privatizacija se najavljuje za iduću godinu. Četvrta neprivatizirana tvrtka je HŽ, a od ostalih kompanija država još ima veće ili manje udjele u Ini, HT-u i Končaru. Prema Deloitteovim podacima, prošle je godine HT imao najveći neto prihod - 282 milijuna eura, a najlošija je Pliva koja je bila u minusu za 28 milijuna eura. Najveći broj zaposlenih imala je Ina - prošle godine brojka je bila 21.000. Od kompanija s liste najmanje zaposlenih je OMV - svega 59, a brojku od više od deset tisuća zaposlenih prelaze HEP, HŽ i HEP distribucija, dok za Agrokor koji također zasigurno ima više od 10.000 radnika nisu objavili podatak.

U prodaji dionica Ine oštrije protiv torbara
Primatelji punomoći morat će ovjeriti izjavu u kojoj se obvezuju da će dionicama raspolagati samo u korist osobe od koje su primili punomoć
Na današnjoj sjednici Vlada bi trebala donijeti konačnu odluku kojom će utvrditi točan broj sadašnjih i bivših zaposlenika Ine koji imaju pravo sudjelovati u kupnji dionica uz popust te utvrditi konačan broj dionica na koje će pojedinac imati pravo. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, pravo na kupnju Ininih dionica ima nešto više od 45 tisuća sadašnjih i bivših zaposlenika Ine, pa će konačan broj dionica do kojih će se po stimulativnim uvjetima kupnje u prvom krugu biti zasnovan na modelu 8 plus 10. Naime, referentna cijena na kojoj počiva model ista je kao i cijena Ine u Inicijalnoj javnoj ponudi - 1690 kuna, a na nju se računaju svi popusti dogovoreni u pregovorima s tri Inina sindikata. Tako će oni koji su u Ini radili do godinu dana imati pravo na kupnju osam dionica uz popust od pet posto u odnosu na prodajnu cijenu, dok će svi ostali koji su Ini radili više od godinu dana, imati pravo na kupnju dodatnih 10 dionica na koje će ostvarivati popust od pet posto plus još jedan posto po godini staža. Ako još preostane dionica za prodaju u drugom krugu, a to će ovisiti o broju ljudi koji se jave za upis u prvom krugu, zaposlenici moći kupiti još dionica po cijeni od 1690 kuna, ali bez popusta. Procjenjuje se da će u tom krugu zaposlenicima biti raspoložive još maksimalno dvije dionice. Nakon što Vlada donese odluku, između 12. i 15. listopada bit će raspisan javni poziv na podnošenje ponuda za upis u mreži poslovnica Zagrebačke banke koja je agent u ovome poslu, a proces upisa, odnosno zatvaranje knjige ponuda iz prvoga kruga trebao bi biti završen 29. listopada. Potom se otvara drugi krug kupnje, a računa se da bi cijeli proces trebao bi biti završen do 15. studenog. Čim se u SDA obavi prijenos dionica na račune imatelja, na snagu stupaju u pregovorima dogovoreni lock-up periodi za iznošenje zaposleničkih paketa na prodaju na Burzi. Oni koji su u Ini radili do godine dana tako će imati zabranu prodaje od godinu dana.
Zaposlenicima s navršenih godinu do 10 godina staža u Ini lock up period trajat će 10 mjeseci, a onima koji imaju između 10 i 20 godina staža zabrana će vrijediti osam mjeseci. Najprije će dionice na burzi moći prodati oni koji su u Ini najduže radili - više od 20 godina - a koji će prodaju svojih paketa moći realizirati nakon isteka šestomjesečne zabrane. Upravo su dogovoreni lock up periodi na prodaju idealan teren za “torbare” koji su preko modela punomoći spremni izmanipulirati vlasnike dionica i uz prihvatljivu cijenu im ponuditi otkup dionica prije isteka njihovoga lock-up perioda. Kako je javna ponuda T-HT-a zorno pokazala do koje se granice u takvim slučajevima može ići, odgovorni za ovaj proces usuglasili su se o uvođenju dodatnog osigurača u slučaju davanja punomoći za raspolaganje dionicama. Poslovni dnevnik doznaje da će cjeloviti tekst izjave biti osmišljen do dana početka upisa dionica te da će ona biti dio obvezne dokumentacije priložene uz punomoć. Procjenjuje se, međutim, da unatoč vremenskom ograničenju na prodaju među sadašnjim i bivšim zaposlenicima neće biti previše slučajeva ustupanja punomoći na dionice stečene po stimulativnim uvjetima. Dijelom i zato što zaposlenici sve više uviđaju kako nema dovoljno sigurnog načina za “utrživanje” vlasništva prije formalne prodaje na Burzi, a dijelom i zbog recentnog naglog razvoja “malodioničarske” kulture u Hrvatskoj. Poučeni iskustvima o kretanju cijene nakon IPO-a Ine,čini se da budući vlasnici Ininih dionica neće trčati u prodaju svog prava na povlaštenu kupnju dionica.

Ina otkrila još četiri naftno-plinska polja u Siriji i Egiptu
Ina će osigurati dovoljno plina za plinofikaciju Hrvatske, istaknuto je na međunarodnom skupu o naftnom gospodarstvu
Tomislav DragičevićUz ugljen, nafta i plin i dalje ostaju dominantni energenti u svijetu, pa tako i kod nas, smatraju stručnjaci koji su se jučer okupili u Zadru. Ina će osigurati dovoljno plina za predviđenu plinofikaciju Hrvatske, ustvrdili su organizatori skupa. Zaključke zadarskog skupa temeljito će razmotriti i Vlada, najavio je ministar gospodarstva Branko Vukelić. Sigurna i pouzdana opskrba energentima ključni je problem s kojim se suočavaju sve vlade na svijetu i zbog čega se vode svi aktualni ratovi. "Energenti koji će omogućiti tehnološki i gospodarski razvoj u 21. stoljeću", kako se i zove 4. međunarodni skup o naftnom gospodarstvu koji se pod pokroviteljstvom Vlade ovaj tjedan održava u Zadru, uključuju fosilna goriva, nuklearnu energiju, ali i alternativne izvore energije, rekao je u uvodnom predavanju član Uprave Ine i direktor Segmenta djelatnosti Naftaplin akademik Mirko Zelić. Ipak, dodao je kako je evidentno da i dalje dominantnu ulogu u tom segmentu privrede imaju fosilna goriva. Na skupu je bio i ministar energetike Kraljevine Jordan dr. Khaled Al - Shraydeh, koji je došao u pratnji dr. Mahera Hijazina, direktora Jordanske Agencije za prirodne resurse, čelnici naftnih kompanija iz Sirije, mađarskog Mola, talijanskog Enija, članovi Ine kao i predstavnici znanstvenih, gospodarskih i stručnih institucija. Zaključak skupa jest da sadašnje procjene govore kako nafte na svijetu ima za još četrdesetak, a plina za šezdesetak godina, no stručnjaci tvrde da ne treba strahovati zbog količina koje se još skrivaju u utrobi našeg planeta, nego zbog njihovih cijena, kazao je na uvodnom predavanju Zelić. Predsjednik Uprave te tvrtke Tomislav Dragičević rekao je da Ina ima jasan cilj - modernizaciju rafinerija i osiguravanje prerade u iznosu od četiri milijuna tona ekvivalentne nafte godišnje.
"Ina će osigurati i dovoljno prirodnog plina kao ekološki prihvatljivog energenta za planiranu plinofikaciju Hrvatske, dok će se opskrba naftom dopuniti skorašnjim pokretanjem redovne proizvodnje na četiri nova nalazišta nafte (i plina) u Siriji i Egiptu te nove istražne radove u sjevernom Jadranu", zaključio je prvi čovjek Ine, kojeg je nadopunio čelnik Naftaplina. "Ove godine krećemo s trećom fazom razrade sjevernog Jadrana, dok smo poljima u Siriji i Egiptu otkrili četiri vrlo obećavajuća polja nafte i plina", kazao je Zelić. Iz jedne bušotine u Siriji Ina očekuje 500 prostornih metara plina dnevno, no prvo treba razminirati područje. Zelić je dodao da postoje različita mišljenja vezana uz fenomen naftnog "peaka" jer stručnjaci diljem svijeta smatraju da postoji još ležišta, samo je pitanje na kojoj se dubini nalaze. Hrvatska vlada ima jasnu strategiju energetskog razvitka, ustvrdio je ministar gospodarstva Branko Vukelić. Ministar Vukelić posebno je istaknuo izgradnju novog LNG terminala te nove dobavne pravce za plin među kojima je i jadransko-jonski plinovod. Najavio je da će uskoro biti poznati rezultati studije o najpovoljnjoj lokaciji za LNG terminal. Izgradnja magistralnih plinovoda koje gradi Plinacro ostvaruje se u skladu s planovima, no kasni se s izgradnjom lokalne mreže, ustvrdio je na međunarodnom skupu o naftnom gospodarstvu u Zadru predsjednik hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić. Kada je riječ o cijeni energenata, poskupljena, kako je najavljeno, neće biti do kraja godine, no sigurno je da će taj vrući kolač biti prebačen vladi koja će biti formirana nakon izbora.

http://img28.picoodle.com/img/img28/9/10/11/f_47106m_d715dbb.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?img=/9/10/11/f_47106m_d715dbb.jpg&srv=img28)

Prodaja dionica Ine zaposlenicima u dva kruga
Prodaja će se odvijati u dva kruga, u prvom, od 16. do 29. listopada, zaposlenici Ine dionice će moći kupiti po cijeni od 1.690 kuna na koju se obračunava pet posto osnovnog popusta, te još po jedan posto za svaku godinu radnog staža
Prodaja dionica Ine pod povoljnijim uvjetima sadašnjim i bivšim zaposlenicima te tvrtke počet će 16. listopada, odlučila je danas hrvatska Vlada. Zaposlenicima Ine pod povoljnijim uvjetima prodaje se sedam posto dionica (700.000 dionica) hrvatske naftne kompanije. Prema riječima ministra financija Ivana Šukera u toj će privatizaciji sudjelovati 45.128 sadašnjih i bivših radnika Ine. Prodaja će se odvijati u dva kruga, u prvom, od 16. do 29. listopada, zaposlenici Ine dionice će moći kupiti po cijeni od 1.690 kuna na koju se obračunava pet posto osnovnog popusta, te još po jedan posto za svaku godinu radnog staža. Inini zaposlenici koji su u Ini radili manje od godinu dana imat će pravo kupiti do najviše osam dionica, a zaposlenici s više od jedne godine staža, uz tih osam, pravo na kupnju još deset dionica. Samo ako ostane dionica iz prvog kruga ići će se na drugi krug, od 5. do 14. studenog, a u tom će se krugu dionice prodavati po cijeni od 1.690 kuna bez popusta. Kako bi se spriječile pojave torbarenja punomoćima uočene u javnoj ponudi HT-a, pobliže će se regulirati pitanje davanja punomoći. Tako će punomoćnik kojemu je zaposlenik Ine izdao specijalnu punomoć dokumentaciju podnositi isključivo u korist i za račun zaposlenika, obrazac će biti sastavni dio dokumentacije, a na ovjeru će se primjenjivati odredbe o ovjeri. Ministar Šuker objašnjava da će se punomoći moći davati samo za opravdane slučajeve, kao što su primjerice bolest, odnosno u slučajevima nemogućnosti da zaposlenik to sam fizički obavi.
(Hina)

Crosco u Egiptu buši za RWE
Inina tvrtka kći Crosco - Integrirani naftni servisi potpisala je s njemačkom tvrtkom RWE-Dea Nile ugovor o pružanju usluge bušenja nafte ili plina svojom bušećom opremom National 801 u Egiptu. Bušenje bi trebalo početi krajem 2007. godine. Nikola Vilić iz Croscoa kazao je da je visina ugovora tajna te da ih na to obvezuje ugovor potpisan s kompanijom. Kako je rekao Vilić, garnitura za bušenje ići će dublje od 5000 metara, a i tajna je hoće li se na polju bušiti nafta ili plin. Ovim poslom na polju National 801 izmijenjen je prijašnji ugovor s RWE na temelju kojega je Crosco trebao pružiti usluge bušenja sa svojom garniturom Emsco 602 u dvogodišnjem razdoblju. Emsco 602 će najvjerojatnije biti premješten na drugu egipatsku lokaciju na temelju ugovora o bušenjima za Gulfsands Petroleum PLC iz Sirije. Croscova oprema Emsco 401 bit će premještena u Siriju za istu kompaniju. Crosco je prisutan u Egiptu već dugi niz godina, a njihovih pet bušećih garnitura izmjenjuju se na području cijelog Egipta. Na području cijelog svijeta Crosco ima 66 modernih bušećih garnitura, opreme za remont i servis, a posebice u Siriji, Omanu i Libiji. U Libiji surađuje s Enijem na platformi Sabratha, a poznat je što rabi opremu zapadne proizvodnje. Početkom godine Ina i njemačka tvrtka RWE-DEA objavile su otkriće nafte na koncesiji East Yidma na području Zapadne pustinje u Egiptu. Prije četiri i pol mjeseca Crosco je kupio mađarsku kompaniju Rotary drilling. Djelatnost mađarske tvrtke ista je kao i djelatnost Crosca, a čine je usluge bušenja, remonta i drugih bušotinskih servisa. RWE je druga po veličini energetska kompanija u Njemačkoj, a u Egiptu je registrirala tvrtku RWE Dea Nile za potrebe eksploatacije nafte i plina na tamošnjim poljima. RWE je prošle godine imao 3,6 milijardi eura neto dobiti, zahvaljujući rastu cijena struje.

INA: 2007. pozitivna, čak i nešto više od plana

18/12/2007

Hrvatska naftna kompanija INA ovu će poslovnu godinu završiti pozitivno, u skladu s planom, pa čak i nešto više od plana, izjavio je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević na današnjoj tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare.

Na bolji poslovni rezultat utjecali su povećana proizvodnja plina za gotovo 20-ak posto, te racionalizacija troškova, kaže Dragičević.

Izrazio je zadovoljstvo što će rezultat Ine biti bolji, posebice s obzirom na činjenicu da većina naftnih kompanija u okruženju i svijetu bilježi pad od 20 do 25 posto.

Čelni čovjek Ine ističe i da je INA s Vladom u ovoj godini vodila racionalnu politiku cijena kako se ne bi zaustavio razvoj kompanije, ali i kako se ne bi izazvao udar na standard građana.

No, Dragičević je i ovom prigodom ponovio kako treba shvatiti da energija ne može i dalje biti jeftina, kako je teško voditi socijalnu politiku kroz energetiku, te kako treba više voditi računa o racionalnoj upotrebi energenta i energije.

Čelnici Ine pritom su upozorili i na problem visoke vršne potrošnje plina posljednjih dana, čak 650.000, pa i 700.000 prostornih metara na sat naspram prošlogodišnjih oko 550.000 kubika.

S obzirom na infrastrukturu INA to uz rizik uspjeva zadovoljiti, ali to ne može dugo potrajati, upozorili su.

Plina ima i bit će ga, pitanje je dobave i vršnih opterećenja, odgovorio je Dragičević na upit da li bi ove zime moglo biti problema u opskrbi kućanstava plinom.

Procjenjuje da će u doglednoj budućnosti sve biti u redu, ali budu li spomenuti problemi izraženiji "nekome će se morati smanjiti potrošnja, kome to će odrediti resorno ministarstvo (gospodarstva)", što onda znači da je moguće smanjenje isporuke plina velikim potrošačima.

Na upit da li će INA tražiti povećanje cijena plina, Dragičević je odgovorio kako se neke stvari mogu rješavati kroz tarifni sustav, da će napraviti kalkulacije, te ponovio da se zalaže za tržišni princip formiranja cijene.

U svome izlaganju predsjednik Uprave Ine je također nekoliko puta ponovio kako maloprodajne cijene naftnih derivata nisu toliko skočile koliko čita u novinama.

To je potkrijepio podatcima o prosječnom rastu cijena u ovoj u odnosu na prosjek prošle godine, a prema kojima je Inina maloprodajna cijena Eurosupera 95 u prosjeku 2007. u odnosu na prosjek 2006. veća za tek 0,5 posto, a Eurodizela za 1,8 posto.

Vezano za cijene naftnih derivata u kraćoj se razmjeni mišljenja između novinara i Dragičevića postavilo pitanje da li Vlada (koja sada ima 44,85 posto dionica) može imenovati, odnosno ima li preko imenovanja člana u Nadzorni odbor Fonda branitelja (koji ima 7 posto dionica) i kontrolu nad tim paketom pa time i nad više od 50 posto dionica Ine, te time utjecaj i na cijenu derivata.

Vladin udio je sada manji od 50 posto, nekoliko je puta ponovio Dragičević koji je i na upit o mogućem utjecaju nove Vlade na cijenu derivata ponovio kako se nada da će profunkcionirati tržišni model formiranja cijena.



Hina

Ina i Petrokemija potpisale produljenje ugovora o prodaji prirodnog plina

Ina i Petrokemija potpisale su jučer poslijepodne produljenje ugovora o prodaji prirodnog plina na rok od tri godine, navodi se u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Također se navodi da je ovim ugovorom osigurano stabilno snabdijevanje prirodnim plinom tvornice iz Kutine. Ugovor stupa na snagu retroaktivno, s 1. siječnjom 2008. godine. Cijena dionice Ine danas je na Zagrebačkoj burzi do 14:45 sati iznosila 2.935 kuna što je smanjenje za 3,42 posto u odnosu na jučerašnju zadnju cijenu, dok je dionica Petrokemije izgubila 0,21 posto, spustivši se na 229,50 kuna.

U prodaji Ine Vlada idući korak prepustila Hanfi

OMV-ovo pismo Vladi dovelo do blokade trgovine Ininim dionicama na Zagrebačkoj burzi, Hanfa ne isključuje obvezu OMV-a da već sada raspiše javnu ponudu



Ono što se nagađalo, a tržište akceptiralo u četvrtak kroz 10-postotni rast cijene dionice na Zagrebačkoj burzi (i čak 16,4 posto u tri dana), potvrdio je na brifingu za novinare i Damir Polančec, potpredsjednik Vlade. Austrijski OMV se s načelnom ponudom za kupnju i/ili zamjenu dionica Ine te u startu iskazanoj namjeri da u slučaju stjecanja 25 posto dionica Ine objavi javnu ponudu, službeno uključio u proces privatizacije dijela državnog udjela u Ini. Iako potpredsjednik nije želio govoriti o postocima za koje je OMV iskazao namjeru kupnje, iz krugova bliskih OMV-u Poslovnom dnevniku je potvrđeno da nude preuzimanje 19 posto Vladinog paketa te još sedam posto dionica koje ima Braniteljski fond.

Osim jasne formulacije kako kani dati i javnu ponudu, OMV je u pismu Vladi još poručio da želi biti informiran o slijedećim koracima u postupku privatizacije Ine. Novinarima je u Vladi potvrđeno da je OMV-ovo pismo namjere stiglo i u BF te da je, istodobno, i HANFA već poslala tri pisma - Vladi, Braniteljskom fondu i OMV-u, a u njima traži službeno očitovanje o pristiglim ponudama, odnosno OMV-ovim namjerama za kupnju udjela u Ini. U Vladi se ocjenjuje da je OMV-ova ponuda ozbiljna, jer je riječ o ozbiljnoj kompaniji i tako će se odnositi prema njihovoj iskazanoj namjeri za kupnju. Neslužbeno se komentira kako svaki prodavatelj može biti sretan kad ima više od jednog dobrog ponuđača, ali više od toga nije se moglo čuti. Pismo OMV-a će se analizirati, a od Hanfe tražiti upute kako ubuduće postupati u tom slučaju. U Vladi očekuju da će Hanfa svoje očitovanje o ponudama za Inu dati najvjerojatnije u ponedjeljak. Premda su Vlada i Mol suvlasnici Ine pa bi bilo logično da jedan partner izvijesti drugoga o novonastalim okolnostima vezanim za nastavak privatizacije udjela u kompaniji, u Vladi kažu kako zasad nema mogućnosti da o sadržaju OMV-ova pisma upoznaju partnere iz Mola. Mol se, pak, i dalje drži poznate formulacije i ponavlja da je "trenutačno u tijeku pregovora s Vladom RH o jačanju strateškog partnerstva između dvije kompanije, pa ne može komentirati tržišne špekulacije". Dođe li, pak, do natjecanja, u koje se, neslužbeno kažu u Vladi, slobodno mogu uključiti i druge tvrtke, cijena neće biti jedini element odluke tko će na kraju dobiti udio u Ini. Kako se i procjenjivalo, OMV-ov službeni stav prilično je relativizirao sigurnost opcije zamjene dionica o kojoj je Vlada pregovarala s Molom, a Vladu je dovela u situaciju da proces vodi puno otvorenije nego je, čini se, ranije namjeravala. Neizravna potvrda za to je i uvlačenje Hanfe u postupak iako je, formalno, ovo i stvarni trenutak za Hanfino uključenje. No, nekako se teško oteti dojmu da je Vlada olako spremna na regulatora prebaciti odgovornosti za sve odluke koje će se donositi u ovom slučaju, iako je projekt od samoga početka visoko politiziran. Od tri strane koje su na zahtjev Hanfe regulatoru trebale dostaviti tražena pisma o zainteresiranosti (Vlada, Fond branitelja), odnosno očitovanje poduzetim radnjama i namjerama (OMV) u Hanfi su do popodnevnih sati dobili jedno, ono Fonda branitelja. Osim što bi se time u konačnici trebao smanjiti špekulativni prostor, regulator će idućih dana proanalizirati sam sadržaj pis(a)ma u smislu eksplicitnosti OMV-ovih iskazanih namjera/interesa, a u svjetlu odredbi Zakona o preuzimanju.




Dakako, ovisi o tome je li dovoljno pomno formulirao svoju komunikaciju s dvama dioničarima preko kojih bi mogao doći do preuzimačkog vlasničkog praga. Iako Samodol ne navodi na koji dio Zakona misli, uz slučajeve obvezne javne ponude (čl. 9) postoji i zakonski članak (13.) koji definira zabranu zaobilaženja postupka preuzimanja i u kojem, među ostalim, stoji da "nije dopuštena ponuda ili opća ponuda upućena dioničarima ciljnog društva s ciljem stjecanja dionica s pravom glasa ako tim stjecanjem nastaje obveza objavljivanja ponude za preuzimanje". Ostaje, dakle, pretpostaviti da su pravni savjetnici OMV-a imali na umu da se hrvatski zakon ponešto u tom smislu razlikuje od, primjerice, mađarske preuzimačke regulative i iskustva u vrijeme preuzimačke ofenzive prema MOL-u. U pismu OMV jasno upozorava Vladu da očekuje transparentan proces prodaje udjela u Ini u skladu sa standardima EU, doznaje PD. U pismu se jasno upozorava da OMV ne namjerava tolerirati bilo kakvo davanje prednosti mađarskoj kompaniji pri daljnjoj privatizaciji Ine te da o nepravilnosti namjerava obavijestiti mjerodavne u Europskoj komisiji. OMV pismo završava izjavom da se nadaju kako će hrvatska Vlada postupiti u interesu zemlje i njenih građana te omogućiti ravnopravnu tržišnu utakmicu. U ovom trenu niti hrvatski građani (a vjerojatno) niti u OMV-u ne znaju na što se sve Vlada obvezala prema MOL-u prilikom prodaje 2003. kada je Molu prodala 25 posto plus jednu dionicu. Nagađa se da je tada s MOL-om ugovoreno pravo prvokupa, što očigledno nije u skladu s EU propisima o tržišnom natjecanju.

EK: OMV-ovo preuzimanje Mola rušilo bi konkurenciju i povećalo cijene
Prema citatima iz povjerljivog dokumenta Europske komisije koje prenosi Reuters, preuzimanje mađarskog MOL-a od strane austrijskog OMV-a dovelo bi do rušenja konkurencije i viših cijena. S obzirom da su ove dvije kompanije glavni konkurenti na tržištu, ovakvim spajanjem ne bi imali dovoljno snažnu konkurenciju, srž je izvješća koje na 134 stranice obrađuje ovu temu. Kritične točke oko kojih postoji najveća zabrinutost su sektori rafinerije i marketinga. Europska komisija je zabrinuta za prodaju dizela i plina u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. No, OMV ima priliku odgovoriti na zaključke izvješća te uvjeriti EU u mogućnost ispravljanja problema koje su detektirali.

OMV preko Ine udara na Mol

OMV će ili dobiti Inu ili će natjerati Mol da plati visoku premiju na većinsko vlasništvo u Ini čime će Mađari biti dodatno oslabljeni



Do kraja tjedna Vladi će sigurno doći pismo austrijskog OMV-a u kojem će oni i službeno najaviti svoj interes za kupnju udjela u Ini. Prema informacijama bliskima austrijskoj kompaniji, Uprava kompanije definitivno je odobrila projekt u kojem će OMV hrvatskoj Vladi ponuditi kupnju 19 posto njezina udjela plus kupnju udjela u Braniteljskom fondu plus potencijalno sve - što znači i ponudu za otkup Molovog sadašnjeg udjela u Ini. U tom prvom pismu, naravno, neće biti iznosi, ali će biti iskazana jasna nakana Austrijanaca da uđu u utakmicu u koju dosad nisu imali pristupa. Naime, saznaje se da je OMV već u nekoliko navrata pokušao osigurati kontakt (sastanak) s predstavnicima Vlade, ali mu to dosad nije uspjelo. Nakon službenog pisma ipak očekuju i službenu reakciju budućeg prodavatelja udjela u Ini.

Pregovarački adut
OMV s tom ponudom, kažu poznavatelji, nema što izgubiti. Ili će (možda) dobiti Inu ili će sa svojom ponudom natjerati Mol da jako dobro plati premiju na većinsko vlasništvo u hrvatskoj naftnoj kompaniji koju će osigurati kroz share swap i javnu ponudu za preuzimanje. U tom slučaju Mol će biti dodatno financijski oslabljen i, smatra se, još ranjiviji na novi OMV-ov napad. Osim što ima mišljenja da će ta ponuda ponešto oslabiti Vladinu namjeru da nastavak privatizacije Ine realizira kroz zamjenu dionica s Molom, poznavatelji smatraju da će upravo OMV-ov ulazak u igru postati Vladin ključni pregovarački adut prema Molu. Dakle, ako inicijalno to i nije htjela, Vlada s OMV-om dobiva priliku da prodaju 19 posto udjela u Ini provede maksimalno transparentno i da pritom ishodi najveću moguću cijenu u pregovorima odnosno korist za ostale dioničare. Štoviše, većina stručnjaka smatra da bi Vladina taktika sad trebala biti otvaranje karata koje, pritom, ne isključuje razmjenu dionica temeljenu na fer vrijednosti kompanija, ali uz traženje visoke premije (najmanje 30 posto) na većinski paket kojeg bi time dobio Mol, a možda i neka druga kompanija. U svakom slučaju, svaku ponudu valja testirati i kod drugih zainteresiranih ponuđača. Ako Mol potencijalno bude i dalje "grizao", onda Vlada ima legitimitet upustiti se u projekt razmjene kojim će umjesto novca za svoj udio u Ini dobiti Molove dionice. No, Vlada u tim pregovorima ima i dodatni zadatak - ishoditi za sebe što bolje uvjete u novom dioničkom ugovoru, jer će do ulaska Hrvatske u EU ona ipak ostati vlasnik 25 posto plus jedne dionice Ine. A s obzirom da se saznaje kako je dosadašnji Molov pregovarač Lajos Alacs, inače direktor strateškog razvoja, iznenada premješten na drugu funkciju u kompaniji, a pregovore je u ime Mola preuzeo osobno Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave, (uz pomoć koordinatora), hrvatskim pregovaračima to očito neće biti nimalo lak posao.

Nacionalni interesi
I taj podatak, naime, svjedoči koliko je Molu stalo da zavlada Inom. Naftni stručnjaci, naime, objašnjavaju da je nakon gubljenja Srbije (NIS-a) Ina još više ušla u strateški fokus Mola, jer ako nju ne dobiju pod većinsku kontrolu, dugoročno gube i ovo tržište, a posredno i BiH. Istodobno, unatoč javnoj prezentaciji kako Vlada u novim pregovorima ima dobru poziciju, sve je izraženija skepsa kako dobici na koje iz sporazuma o razmjeni računa hrvatska Vlada nisu previše izgledni, pogotovo kad je riječ o tzv. zaštiti nacionalnih interesa. Recimo, pravni i financijski stručnjaci upozoravaju kako je Vladin krunski argument da će vlasništvom u Molu imati utjecaja na energetsku strategiju zapravo neodrživ jer će je vrlo teško očekivati da će u stranoj jurisdikciji, uz sve druge dioničare Mola, RH uspjeti imati utjecaj na poslovnu politiku mađarske kompanije. Osim toga, poznavatelji upozoravaju da je krajnje neobično i nelogično da jedna država ima vlasnički udio u kompaniji u drugoj državi, bez obzira što ne postoje pravne prepreke za njezino izravno sudjelovanje u vlasništvu ili, pak, kroz imenovanje neke od institucija, fondova da u njeno ime upravlja tom imovinom. U tu svrhu Vlada čak može osnovati i posebno poduzeće. No, većina se poznavatelja još uvijek pita u koju svrhu?

Spajanje iz 1999. srušio Pašalić
U prijedlogu o spajanju Ine i Mola koji je bio aktualan sredinom 1999. kompanije su se trebale spojiti u omjeru 60 naprama 40. Tadašnja Uprava Ine bila je dobila odobrenje užeg kabineta Matešine Vlade o ulasku u projekt, a Vlada je za to bila dobila i suglasnost predsjednika Franje Tuđmana. Ali, nekoliko mjeseci kasnije, od projekta se odustalo. Kuloari kažu, a negdje je kasnije navodno i on sam to izjavio, da je projekt zapravo srušio Ivić Pašalić, Tuđmanov savjetnik, prezentiravši projekt spajanja kao predaju nacionalne naftne kompanije ruskoj mafiji, aludirajući na tadašnja nagađanja da je iza Mola stajao sumnjivi ruski kapital.
Perić: Zaduženoj Hrvatskoj treba novac od prodaje Ine
Protiv najavljene zamjene dionica Ine i MOL-a, osim dijela politike, je i konzultant Željko Perić. Smatra da je to loše rješenje uz obrazloženje da Hrvatskoj treba novac. "U uvjetima ove razine zaduženosti nekoliko milijardi kuna nije beznačajan novac", kaže Perić dodajući da nema ništa protiv da MOL poveća svoju vlasničku poziciju u Ini. "Država nije portfolio investitor da mijenja dionice iz portfelja za dionice kompanije iz istog biznisa u vlasništvu druge države i pod drugom jurisdikcijom. Ako do zamjene i dođe, vjerojatno je da će takav ugovor uključivati i lock up period državi da raspolaže s dionicama MOL-a, a kad on istekne pitanje je kakve će biti prilike na tržištu. "Danas je to siguran keš, a neizvjesno koliko će vrijediti za par godina", kaže Perić. Jedan od deset najvećih dioničara Ine neslužbeno kaže kako nema ništa protiv zamjene dionica s MOL-om. "Ako se zamjena izvrši pri cijeni dionice Ine između 2800 i 2900 kuna, nemamo ništa protiv. No, ako pitate, bismo li radije dionice ili novac, biramo novac", kaže napominjući da se zamjena mora izvršiti uz premiju. Činjenica je, kaže, da Ina fundamentalno ne vrijedi 29 milijardi kuna u odnosu na druge naftne kompanije, ali je ipak "strateška imovina" za koju treba platiti premiju.
(A. Blašković)

:D:DAUSTRO-UGARSKI RAT ZA INU


Mol najavio ponudu za Inu, na potezu OMV

Cijena u javnoj ponudi neće smjeti biti niža od 2500 kuna, procjene su ulagača i analitičara



Dok je javnost u ponedjeljak iščekivala hoće li se Hanfa očitovati o interesu koji je pismima Vladi i Braniteljskom fondu za Inu iskazao austrijski OMV, na web-stranicama Hanfe i Zagrebačke burze o Ini se oglasio - MOL!

Preko svojih pravnih savjetnika mađarska je naftna kompanija odaslala obavijest o namjeri objave dobrovoljne ponude za preuzimanje svih dionica Ine koje nisu u vlasništvu MOL-a i Vlade Republike Hrvatske s kojom je u tzv. zajedničkom djelovanju. MOL je, dakle, time preduhitrio i Hanfu i OMV, što je za većinu burzovnih igrača ipak bilo iznenađujuće. Izvori iz Vlade rekli su da sada s nestrpljenjem čekaju reakciju OMV-a. Austrijska kompanija može dati protuponudu odmah, čak i prije no što Mol bude obvezan objaviti cijenu svoje ponude, a može i čekati objavu Molove ponude. U Vladi smatraju da će svojim odgovorom OMV pokazati koliko su mu ozbiljna želja za stjecanjem udjela u Ini i koliko se dobro pripremio za utrku. Ako OMV da odgovarajuću ponudu, pregovori o zamjeni dionica odnosno o dioničkim odnosima MOL-a i Vlade u Ini nastavit će se tek nakon završetka procesa javne ponude. Iz Vlade je poručeno i da neće praviti probleme ako OMV da ponudu. Naime, Vlada mora dati suglasnost kupcu koji stječe više od deset posto dionica. Ako ih stekne, OMV će dobiti takvu suglasnost od Vlade. Tajming MOL-ova očitovanja znimljiviji je utoliko što je tijekom jutra priču o mogućim scenarijima u vezi s preuzimanjem Ine začinili i mađarski mediji. U njima su prenesene najnovije špekulacije o tome da su se mađarska i austrijska naftna kompanija zapravo dogovorile da MOL Inu prepusti OMV-u, a da on zauzvrat odustane od preuzimačkih ambicija prema MOL-u i povuče se iz njega sa svojih 20 posto dionica u vlasništvu. Najava dobrovoljne ponude preuzimanja ničim ne prejudicira eventualnu konkurentsku ponudu. OMV, odnosno svatko tko je zainteresiran sad ima priliku konkretno pokazati koliko je snažno i ozbiljno zainteresiran za Inu. Nakon što je iskazao namjeru, MOL mora svoju ponudu, uključujući i cijenu dionica i bankarsku garanciju odnosno svu prateću dokumentaciju koju predviđa zakon, objaviti u roku 30 dana.

Zasad se glede cijene može reći tek to da, u skladu s načinom utvrđivanja najmanje cijene u javnoj ponudi preuzimanja, ona neće moći biti niža od oko 2500 kuna, koliko iznosi tromjesečni prosjek cijene u burzovnom trgovanju (ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih u zadnja tri mjeseca prije nastanka obveze na objavljivanje ponude za preuzimanje). No, donji cjenovni prag ne bi smio biti relevantan s obzirom na to da preuzimanje ipak podrazumijeva određenu premiju. Među burzovnim profesionalcima čuje se da se MOL možda malo požurio sa svojim očitovanjem dijelom i zbog toga da si ne podigne previše cjenovni prosjek, to prije što, tvrdi se, ne kani ići na značajnu preuzimačku premiju. Od deset najvećih dioničara Ine, razvoj situacije s najvećim zanimanjem prate mirovinski fondovi, no službeno zasad ne žele komentirati razvoj situacije. Neslužbeno doznajemo da formulaciju kako "Ponuditelj djeluje zajednički s Republikom Hrvatskom" objavljenu na Zagrebačkoj burzi iščitavaju kao poruku austrijskom OMV-u da država (ipak) preferira MOL zbog čega imaju sve manje nade da se bitka za Inu pretvori u pandan bitke Actavisa i Barra za Plivu. O tome kako će odgovoriti na MOL-ovu ponudu za preuzimanje mirovinci ne žele uz objašnjenje kako je ta "odluka stvar poslovne politike, no ovisno o cijeni ta opcija nije isključena". Nagađa se da bi MOL za dionicu mogao ponuditi premiju od 20-ak posto. Kako Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje iz izvora bliskih OMV-u, u sjedištu austrijske kompanije drže da je ponuda za preuzimanje samo "pro-forma, odnosno političko opravdanje za zamjenu dionica". Upravo iz razloga što ponudu za preuzimanje vide kao dimnu zavjesu, u OMV-u su (neslužbeno) mišljenja da stoga MOL neće puno ponuditi kad objavi javnu ponudu.

Sve opcije otvorene
Kako je bitka za Inu tek dio većeg rata MOL-a i OMV-a, zasad su sve opcije otvorene. Nagađa se da OMV želi Inu pošto-poto, isključivo ne bi li naudio MOL-u. Ukoliko dođe do bitke s ponudama za Inu, iz austrijskih krugova ne odbacuju scenarij da OMV i MOL sjednu za stol i dogovore predaju Ine Austrijancima, dok bi zauzvrat oni odustali od neprijateljskog preuzimanja MOL-a. To bi, štoviše, bilo u skladu sa željama Europske komisije koja je već izrazila zabrinutost zbog rasta cijena do kojeg bi, smatra EK, došlo spajanjem OMV-a i MOL-a. Iako na prvi pogled nije vjerojatno da bi OMV pustio MOL i zadovoljio se Inom, može se čuti da austrijska naftna kompanija nije odustala od srpskog NIS-a, što mu je alternativa regionalnog razvoja ako ne preuzme MOL. Inače, povodom objave ponude za preuzimanje, na Zagrebačkoj burzi privremeno je zaustavljena trgovina dionicama Ine, a na Budimpeštanskoj trgovina MOL-om. Iako sa zanimanjem svi očekuju sljedeći korak OMV-a, dio domaćih analitičara smatra da je moguća i opcija da OMV povisi svoj ulog na način da ne da kontraponudu za Inu već da otkupi 7 posto iz Fonda branitelja te na burzi nastavi podizati cijenu Ine kako bi malim dioničarima bilo nepovoljno prodavati svoje dionice MOL-u.




Molova "predanost Ini"
Slavko Linić i dalje iskazuje svoje nezadovoljstvo Vladinim upravljanjem dionicama Ine. Nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine kaže "teško da bi Vlada dala suglasnost na MOL-ovo preuzimanje da nije zadovoljna tim strateškim partnerom" i dodaje kako "Vlada se nije udostojila čak ni objasniti nam što bi bio hrvatski interes u odnosu prema ta dva strateška partnera. Damir Kajin iz IDS-a kaže kako "ovo znači da se država najvjerojatnije odriče INA-e (..) a time se odričemo i energetske suverenosti. Na kraju ćemo vjerojatno privatizirati i HEP, što je još gori scenarij. Ovaj potez znači da u INA-i neće biti modernizacije, razvoja, ni obnove rafinerija, i u punom smislu riječi postat ćemo taoci hirova onih ljudi koji će voditi te velike kompanije iz trećih zemalja. "MOL je svoju ponudu popratio izjavom u mađarskim medijima u kojoj stoji da ponudom želi jasno označiti svoju predanost Ini i time ograničiti daljnje špekulacije na tržištu. Uz to u Molu kažu kako su spremni ponuditi fer i realnu cijenu svim dioničarima Ine. Kratki komentar OMV-a koji je uslijedio nakon MOL-ove objave je bio da je austrijska kompanija svjesna "da je MOL obavijestio regulatora hrvatskog tržišta o svojim namjerama da iznese javnu ponudu za Inu. Logička podloga za kombinaciju OMV-a i MOL-a, koja bi stvorila jačeg regionalnog igrača sposobnog da učinkovitije konkurira na svjetskom tržištu nafte i plina, ostaje nepromijenjena."

Benzin i preko 10 kuna
Maloprodajne cijene benzinskih i dizelskih goriva u Hrvatskoj mogle bi već za tjedan dana probiti psihološku granicu od 10 kuna, što je prilično izgledno. Naime, cijene naftnih derivata na hrvatskom tržištu korigiraju se svaka dva tjedna, ovisno o cijeni derivata na mediteranskom tržištu i kretanju tečaja dolara, a rekordni rast cijene nafte koja je u petak probila razinu od 147 dolara daje naslutiti da će doći do poskupljenja na domaćem tržištu. "Ne možemo reći hoće li cijena goriva rasti. Vidjet ćemo što će se događati na svjetskom tržištu", rekao je glasnogovornik Ine Bojan Vinek.
(M. Dobrašin)

Eeee tako se to radi... :)

Eeee tako se to radi... :)

sigurna sam da si mislio na moj komentar :D:D

:D:DAUSTRO-UGARSKI RAT ZA INU

sigurna sam da si mislio na moj komentar :D:D

U jednu ruku... :smokeing:

moj tata ima 18 dionica. bi li bilo pametno da ih sada proda ili da još sačeka. prije par mjeseci im je bila veća vrijednost nego sada

moj tata ima 18 dionica. bi li bilo pametno da ih sada proda ili da još sačeka. prije par mjeseci im je bila veća vrijednost nego sada

tvoj tata je sigurno pametan čovik i zna da se savjeti tipa "kad ću/šta ću kupit/prodat" ne traže na forumima...

tvoj tata je sigurno pametan čovik i zna da se savjeti tipa "kad ću/šta ću kupit/prodat" ne traže na forumima...

pa tata traži od ćerke a ćera od foruma ;)
ajde koke budi dobra pa predloži :)

pa tata traži od ćerke a ćera od foruma ;)
ajde koke budi dobra pa predloži :)

je Tico u pravu si...tata se jutros probudija i palo mu je na pamet da bi se "vidovita đemila" mogla registrirat na MIM i pitat za savjet o prodaji Ine, i tako se "vidovita" uputila na ekonomiju i svoj post prvijenac zdušno ostavila

ma čak i da sam plavuša, nebi upalilo :annoyed_h4h:

koke u pravu si
...kao i uvi(je)k! :)

moj tata ima 18 dionica. bi li bilo pametno da ih sada proda ili da još sačeka. prije par mjeseci im je bila veća vrijednost nego sada

Ne zuri. Bolje da popusis tu cigaru i razmislis, nego da prodas pa popusis.:wink3:

KRATKO I JASNO
Mosonyi: MOL neće dati novu ponudu za Inu
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB - Mađarska naftna i plinska grupa MOL nema namjeru dati novu javnu ponudu za dionice hrvatske Ine ako trenutna ponuda ne bude imala dovoljan odaziv, izjavio je glavni direktor MOL-a Gyorgy Mosonyi u današnjem intervjuu agenciji Reuters.
Mosonyi je izjavio Reutersu u petak da je, prema njegovom mišljenju, MOL-ova ponuda od 2.800 kuna (576,2 dolara) po dionici za oko 30 posto dionica Ine (ZSE:INA-R-A) koja nisu u vlasništvu MOL-a ili hrvatske Vlade "fer ponuda".

"Ova cijena nudi premiju od 1.110 kuna u odnosu na cijenu u inicijalnoj javnoj ponudi prije godinu i pol, pa stoga smatram da je to fer ponuda", rekao je Mosonyi u intervjuu Reutersu.

"Nemamo namjeru dati novu ponudu, ovo je jednokratna akcija. Jednom smo dali javnu ponudu te tako ispunili našu zakonsku obvezu i Mol više ne želi davati nikakve takve ponude u budućnosti", dodao je.

Izjavio je i da nije bilo razloga za podizanje ponuđene cijene. Nakon isteka javne ponude, MOL će nastaviti razgovore s hrvatskom Vladom o mogućoj zamjeni dionica koja bi uključivala 19 posto Ininih dionica od 44 posto dionica koje su u vlasništvu Vlade, navodi se u Reutersovom tekstu. Dodaje se kako MOL-ova ponuda, koja je na snazi do 3. listopada, procjenjuje vrijednost Ine na 28 milijardi kuna, ali da je mnogi privatni i insitucionalni investitori smatraju preniskom.
Prema posljednjim podacima Središnje depozitarne agencije (SDA), do sada je, zaključno s jučerašnjim danom, za prihvaćanje ponude MOL-a deponirano 30.915 dionica, što predstavlja nešto više od jedan posto dionica na koje se javna ponuda odnosi.

Od prodaje INE malim akcionarima 770 miliona
USKORO PRODAJA DIJELA AKCIJA HRVATSKE NAFTNE KOMPANIJE KOJA BI MOGLA POVRATITI OPTIMIZAM U REGIONU
Podgorica – Da li bi prodaja akcija hrvatske naftne kompanije INA u jeku globalne finansijske krize mogla podstaći berzanske indekse u Hrvatskoj i regionu je pitanje koje brokeri i drugi ovlašćeni učesnici na tržištu kapitala sve više postavljaju?
Regionalni investitor na berzama iz Splita Miroslav Jeličić kaže za „Vijesti“ da će to u prvom redu „zavisi od zbivanja na svjetskom tržištu, nego li o samoj namjeri investitora da ulažu u akcije“.
Novac od prodaje oko 21,7 odsto akcija INE – oko 770 miliona eura - na računima manjinskih akcionara, koji su prihvatili ponudu mađarske kompanije Mol, treba da se slije 17. oktobra. Trenutno hrvatska Vlada ima 44 odsto akcija, Mol 25 odsto, dok su preostale akcije te kompanije u rukama investicionih i penzionih fondova i individualnih investitora.
- Moguće da prodavci IN-inih akcija prihod pretvore u novčane depozite, obveznice ili neke druge oblike i da sa ulaganjem tog novca u akcije sačekaju dok se ne stabilizuju prilike – očekuje Jeličić.
Hrvatska Vlada inače u ovu transakciju ulazi zajedno sa mađarskim investitorom i naknadno će odlučiti kako će regulisati međusobne odnose. Pored otkupa najavljena je međusobna razmjena dionica.
- Naravno nije isključena mogućnost da Mol nakon ove javne ponude preuzme većinsko vlasništvo. Konačan procenat znaće se nakon što se zbroje sva pisma o prihvatu ponude koja su poslata u prošli petak - objasnio je Jeličić.
Na pitanje da li očekuje da će se makar dio tog novca preliti na regionalne berze, Jeličić je odgovorio da „vjerovatno hoće, ali i da ne možemo govoriti o rokovima kada će to biti“.
Širenje kreditne krize u Evropi izazvalo je snažan pad vodećih berzanskih indeksa, što se juče i te kako osjetilo na crnogorskim, ali i regionalnim berzama.

Mol kontrolira 45,42 posto Ine

Mađarski Mol od jučer kontrolira 45,42 posto dionica Ine i time je postao njezin najveći dioničar. Pretekao je dosadašnjeg vlasnika Ine, hrvatsku Vladu.

Za većinski paket Ine Molu treba još malo manje od 5 posto dionica. Hoće li ih imati, znat će se najkasnije u četvrtak, do kada će se obrađivati prijave dioničara poslane poštom. Kontrolu nad Inom, Mol bi mogao steći dogovorom mađarske i hrvatske vlade o zamjeni dionica, što je nedavno najavljeno kao jedna od mogućnosti.


Prema zadnjim podacima Središnje depozitarne agencije, za prihvaćanje ponude Mola za kupnju dionica Ine deponirano je 2,169.882 dionice Ine, što predstavlja 72 posto dionica na koje se odnosila javna ponuda i 21,7 posto od ukupnog broja dionica Ine, prenosi Hina.

Zajedno s udjelom koji je već u Ini i iznosi 25 posto plus jednu dionicu, Mol već sada može računati na 46,7 postotni vlasnički udio u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Mađarski Mol će tako postati i najveći pojedinačni dioničar u Ini, s obzirom na to da je u vlasništvu hrvatske države, odnosno Vlade 4,483.552 dionice ili 44,83 posto dionica Ine. No, koliki će točno biti udio Mola u Ini na temelju njegove javne ponude znat će se u drugoj polovici ovog tjedna s obzirom na to da se konačni podatak o broju deponiranih dionica za ponudu Mola u SDA-u očekuju u četvrtak, 9. listopada.

Mol je u javnoj ponudi ponudio cijenu od 2.800 kuna po dionici Ine, pa je ukupna vrijednost dosad deponiranih više od dva milijuna dionica oko 6,07 milijardi kuna, a isplata deponiranih dionica očekuje se krajem sljedećeg tjedna, u petak, 17. listopada. Molova dobrovoljna ponuda za preuzimanje Ine, koja je završena u petak, 3. listopada, odnosila se na nešto više od 30,16 posto dionica, odnosno na sve dionice Ine koje nisu u vlasništvu Mola i hrvatske Vlade.

Propao prvi krug pregovora oko Ine
11:05 | Izvor: B92, Jutarnji.hr
Zagreb -- Pregovori o zameni deonica hrvatske Ine i mađarskog Mol-a su propali, jer su stavovi hrvatske Vlade i Mola za sada vrlo udaljeni, prenose hrvatski mediji.

Roland Berger: Ina najuspješnija kompanija JI Europe
Autor/izvor: SEEbiz

ZAGREB - Na listi 100 najuspješnijih kompanija jugoistočne Europe po prihodima od prodaje u 2007. na prvom je mjestu INA, čiji su prihodi od prodaje prošle godine iznosili više od 3,7 milijardi eura, objavljeno je danas iz konzultantske kuće Roland Berger.
Istraživanje na kojem je temeljena ova lista, koja obuhvaća kompanije iz Slovenije, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Moldavije, provela je bugarska internetska novinska agencija SeeNews, dok je analizu rezultata napravio zagrebački ured Roland Bergera. Prema broju kompanija uvrštenih na listu 100 najuspješnijih Hrvatska je druga, nakon Slovenije, iz koje su na listu uvrštene 23 kompanije.

Naime, uz Inu, na toj je listi još 20 hrvatskih tvrtki, među kojima su se još tri uvrstile među prvih 20 s prometom većim od milijardu eura - Konzum je na 12. mjestu (prihodi od 1,48 milijardi eura), Hrvatska elektroprivreda (HEP) na 13. mjestu (1,47 mlrd eura), a Hrvatske telekomunikacije (HT) na 18. mjestu (1,2 mlrd eura).

Pliva je zauzela 28. mjesto, a slijede Vipnet (43.), Podravka (47.), Dioki (69.), Tisak (74.), Konstruktor inženjering (78.), Dukat (79.), Petrokemija (80.), Mercator-H (81.), Pevec (83.), TDR (84.), Dalekovod (91.), M San Grupa (94.), Ericsson Nikola Tesla (95.), Medika (96.), Renault Nissan Hrvatska (98.) te Brodomerkur na 100. mjestu.

Promatrano pak po vrijednosti prihoda od prodaje po stanovniku, na prvom je mjestu slovenski Petrol, dok je Ina na trećem mjestu.

Istraživanje je pokazalo da je vodeća gospodarska grana u regiji naftno-plinski sektor, nakon kojeg slijede proizvodnja i distribucija električne energije, telekomunikacije, metalurgija i građevinarstvo.

Tako je među prvih deset kompanija njih šest iz naftno-plinskog sektora - uz Inu, tu su i rumunjski Petrom, Naftna industrija Srbije, slovenski Petrol, Lukoil Bugarska te rumunjski Rompetrol Rafinare.

Među njima su i dvije kompanije iz sektora veleprodaje i trgovine, slovenski Mercator i rumunjski Metro Cash & Carry, metalurška kompanija Cumerio Med iz Bugarske te Delta holding iz Srbije.

Ukupni prihodi od prodaje koje su prvih šest naftnih kompanija ostvarile u prošloj godini iznosi gotovo 16 milijardi eura.

Gledano prema uspješnosti pojedine zemlje, najbolje financijske rezultate u 2007. imale su rumunjske kompanije.

Naime, njih 15 lani je ostvarilo prihode od prodaje u vrijednosti od 15,2 milijarde eura, dok su primjerice ukupni prihodi od prodaje 21 uvrštene hrvatske kompanije iznosili 14,7 milijardi eura.