Posto ove teme nema, a svakako zasluzuje postojanje, evo moze se otvoriti sa ovim tekstom iz Vijesti , pa nastaviti dalje prica o tome.

OKONČANI PREGOVORI O NAJVIŠEM PRAVNOM AKTU

Ustav spakovan

Podgorica - Vladajuća koalicija i dio opozicije postigli su dogovor na osnovu kojeg će novi ustav Crne Gore biti usvojen dvotrećinskom većinom u parlamentu.
To su sinoć kasno novinarima u parlamentu saopštili potpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojevića nakon sedmočasovnih pregovora.
Izbor članova Sudskog savjeta ostala je jedina nepoznanica, iako je postignut dogovor da se to tijelo bira dvotrećinskom većinom u parlamentu što je tražila opozicija, prvenstveno PzP.
Međutim, to nije u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Savjeta Evrope zbog čega će danas predstavnici vladajuće koalicije, PzP, Albanske alternative i Bošnjačke stranke pismeno tražiti od evropskih institucija da im odgovore da li je moguće u novom ustavu ugraditi tu odredbu koja bi bila privremenog karaktera.
"Dogovorili smo se da u toku dana ostvarimo kontakt, izrazimo našu zajedničku molbu da se u ovom periodu obezbijedi neki tranzicioni model koji bi omogućio da se sudije doista biraju van parlamenta, a da parlament ima jedan uticaj kao u nekim drugim zemljama koje su danas članice EU ili kandidati za EU", rekao je Marović.
On je kazao da je dogovoreno da se ustavnim zakonom predvidi održavanje parlamentarnih izbora do kraja 2009. godine, da se "najvjerovatnije" u roku od tri mjeseca donese zakon o ostvarivanju manjinskih prava, "za šest mjeseci ili nešto više" zakon o teritorijalnoj organizaciji...
Dogovoreno je, rekao je on, da se u preambuli ustava definiše da "polazeći od.... da u Crnoj Gori žive slobodni i ravnopravni građani koji pripadaju određenim narodima" koji bi bili nabrojani.
Marović je objasnio da je usaglašenio da svi oni koji su imali crnogorsko državljanstvo do 3. juna 2006. godine, kada je u Skupštini usvojena Deklaracija o nezavisnoj Crnoj Gori, imaju pravo da ga zadrže, bez obzira da li su imali i neko drugo.
"Oni koji su u međuvremenu stekli neko drugo zadržaće to pravo u periodu do potpisivanja bilateralnog sporazuma sa zemljom o čijem se državljanstvu radi a najduže godinu dana od usvajanja ustava", precizirao je Marović.
On je rekao da je dogovoreno da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a da su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Marović je kazao da je usaglašeno da se zadrži odredba o vjerskim zajednicama iz Predloga ustava, bez pominjanja bilo koje od njih.
"Iza nas stoji veoma naporan rad, ali jedna velika odgovornost svih učesnika koja je pokazala da i na strani parlamentarne većine i na strani onih koji su u opoziciji postoji dovoljno zrelosti da shvati da je Crna Gora iznad svih", naveo je Marović.
Medojević je rekao da su tokom jučerašnjih pregovora "uspjeli da poprave neke stvari" u odnosu na prethodne sastanke na kojima je učest-vovala kompletna opozicija, navodeći kao primjer preambulu. "Došli smo do formulacije koja je bila mnogo prih-vatljivija i za zajedničku opoziciju", dodao je Medojević.
On je rekao da je dogovoreno da se zadrži odredba o državnim simbolima iz Predloga ustava. "Ne mogu da govorim šta će se desiti u narednih nekoliko dana jer državni simboli nijesu bili predmet platforme opozicije, već je ostavljeno da se bilateralno dogovaraju. Večeras nijesmo pričali o državnim simbolima jer PZP nije imao nikakve primjedbe. Bili smo za to da se sve ono što je iritirajuće ukloni", naveo je Medojević. On je izrazio uvjerenje da će od evropskih institucija dobiti pozitivan odgovor da se Sudski savjet bira dvotrećinskom većinom u parlamentu.
Danas će predstavnici stranaka koje su sinoć postigle dogovor početi izradu zajedničkih amandmana na Predlog ustava.

V.Ž.

MAROVIĆ: JEDVA ČEKAM DA IZAĐEM

Upitan da li uspješno okončani pregovori o novom ustavu čemu je on značajno doprinio kao šef pregovaračkog tima vladajuće koalicije predstavljaju početak njegove kampanje za predsjedničke izbore, Marović je odgovorio odrečno.
"Ne. Ja sam zadovoljan što će Crna gora dobiti ustav za koji će glasati više od dvije trećine poslanika. Prije godinu dana smo na referendumu imali 55 odsto građana od onih koji su izašli za Crnu Goru, a danas ćemo imati dvije trećine poslanika koji će za nekoliko dana dići ruku za evropski, građanski, demokratski ustav Crne Gore kao međunarodno priznate nezavisne i suverene države", naveo je Marović.
"Oko kandidature nemam šta reći, ovo nijesam radio za predsjedničke izbore,.. jedva čekam da izađem iz ove Skupštine....", rekao je Marović.

Napokon!

Taman tako, konacno da se nesto rijesi, a ustav nije mala stvar. Mozda nije najbolji i mozda je moglo ovako ili onako po pojedinim pitanjima, ali svakako bolje sto je donesen i sto iza njega nece stajati samo vladajuce partije.

Evo i intervju iz sjutrasnjih Vijesti sa Medojevicem vezano za usaglasavanje oko ustava i uz to podizanje garda na vjerovatno sjutrasnje jake rekacije iz opozicije u odnosu na Pzp i ustav.

MEDOJEVIĆ KAŽE DA JE DPS NAPRAVIo VELIKE USTUPKE I DA JE PRISTANAK PZP-A NA USTAV RECEPT ZA POLITIČKE PROMJENE

Hoćemo da smijenimo vlast, a ne da vječno budemo opozicija

Podgorica - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je da je odluka PzP-a da nastavi pregovore o novom ustavu rizična, ali i hrabra, da je DPS napravio velike ustupke i da će vrijeme brzo pokazati ko je "najopozicionija partija" u Crnoj Gori.
Medojević je "Vijestima" rekao da je to recept protiv režima jer je eventualno glasanje PzP za ustav jedini mogući politički potez koji će PzP približiti glasačima DPS-a.
"To je naš cilj jer samo sa glasačima DPS-a možemo smijeniti vlast. Ona je praktično opoziciju svela u jedan krug i svi se bore za 32 odsto srpskih glasova. Prvi koji je ušao hrabro na političku scenu i razbio taj kliše bio je PzP. Takođe, važna činjenica je da su sa nama manjinske partije koji zastupaju Bošnjake i Albance tako da su sve to potezi koji slabe režim", rekao je Medojević.
ą Plašite li se da ćete izgubiti dio birača koji se nacionalno osjećaju Srbima s obzirom na to da su sve prosprske stranke protiv kompromisnog ustava?
Naša istraživanja govore da je biračko tijelo PzP trenutno najstabilnije u Crnoj Gori, da za nas ljudi glasaju jer vjeruju u ono što pričamo i od nas očekuju hrabre poteze koji će napraviti mostove povjerenja. PzP glasaju ljudi koji su svjesni da je nezavisna Crna Gora realnost, ma kako glasali na prethodnom referendumu, ali koji žele da imaju zaštićena sva prava. Oni očekuju da se ponašamo ozbiljno i da kompromis o kojem pričamo pokazujemo i na djelu.
ą U prosrpskim strankama misle da pomažete vladajućoj koaliciji?
Mi smo im dali naše analize koje upravo pokazuju da je ovim potezom PzP ušao u ozbiljnu utakmicu za birače DPS-a. Sve opozicione stranke imaju isti cilj - da dođe do smjene vlasti, a vrijeme će brzo pokazati ko je u pravu.
ą Kako ćete odgovoriti na optužbe kolega iz opozicije koje će vjerovatno uslijediti pošto je očigledno da dogovor o nenapadanju nije postignut?
Ključna poruka je da je PzP objedinjavanjem opozicije primorala vlast da sjedne da pregovara. Da nije bilo zajedničke platforme oni bi išli na referendum, optužili kompletnu opoziciju da je antiustavna i antidržavna, opet razvili patriotske zastave i u toj varijanti opozicija ne bi imali nikakve šanse na predsjedničkim izborima da dovede u pitanje vlast. Jer, nama za pobjedu trebaju glasači DPS-a, to je matematika, a ne emocija i mi se ponašamo razumno.
ą Hoćete da kažete da prosprski dio opozicije objektivno ide na ruku DPS-u?
Hoću da kažem da su neke kolege iz opozicionih stranaka svojim djelovanjem proizveli da DPS bude jedina partija u istočnoj Evropi koja nikada nije pala sa vlasti. PzP ne želi da bude profesionalna opozicija, mi imamo svoje karijere i okupili smo se da bi mijenjali režim. Zato pravimo hrabre političke poteze jer nemamo ništa spektakularno u privatnom životu da izgubimo ako u političkom smislu napravimo pogrešne poteze.
ą Mislite da ostali iz opozicije imaju?
Stvoreno je jedno zanimanje - opozicionar u Crnoj Gori. Kada vi 17 godina primate platu kao opozicioni poslanik, onda je to profesija. Ali mi ne mislimo da nam bude karijera da nastupamo u parlamentu i da kukamo i žalimo se na režim. Nama je politička misija da smijenimo režim jer je to interes svih u ovom trenutku.
Da PzP nije nastavila sa ovom pričom Crna Gora bi dobila tvrdi jednonacionalni ustav u kome se ne bi pominjao srpski narod, ni srpski jezik, ne bi bilo nikakvih garancija za zaštitu manjinskih prava i ne bi bilo izbora, a najvjerovatnije ne bi bilo ni predsjedničkih izbora nego bi se predsjednik birao u parlamentu. Neka javnost procijeni da li je potez PzP više opozicioni ili odluka ostatka opozicije da odbije da glasa za ustav.
ą Plašite li se da će sada opet početi rat između opozicionih stranaka?
Mi nećemo ući u bilo kakav verbalni rat sa ostalima iz opozicije. Čak mislim da će ovakvom odlukom doći do jačanja opozicije - nacionalne stranke će insistirati da ustav nije zadovoljio njihove nacionalističke apetite, a PzP će moći da obrazlaže da je ovo bio maksimum mogućeg u ovom trenutku. Jer, DPS je napravio ogromne iskorake. Ako uporedite ustav koji je pripreman za referendum i onaj ustav koji će biti izglasan eventualno u parlamentu, svaki dobronamjerni građanin, bilo srpske, bošnjačke ili albanske nacionalnosti, vidjeće da su tu napravljeni ogromni pomaci.
ą Vi insistirate da se Sudski savjet bira dvotrećinskom većinom u parlamentu, dok g. Krivokapić smatra da sudska vlast treba da bira Sudski savjet jer to traži Savjet Evrope. Kako ćete to prevazići?
Niko nije protiv našeg predloga već je jedini argument bio da bi to bilo možda u konfliktu sa preporukom SE. Ja sam rekao da je PzP spreman da preuzme političku odgovornost da našim prijateljima iz SE objasni da je ovo nužda da bi dostigli standarde SE. To je zahtjev aktuelnog trenutka i stanja u crnogorskom pravosuđu koje je vezano sa organizovanim kriminalom. Čak smatramo da niko od poslanika ne treba da bude član Sudskog savjeta.

Neđeljko RUDOVIĆ

POSEBAN SPORAZUM O SIMBOLIMA, TUZIMA...

ą DPS je pristala na vanredne parlamentarne izbore na jesen 2009. Kakve ćete garancije tražiti da će to biti i urađeno?
Da to bude dio zakona o sprovođenju ustava, a tražimo i da potpišemo politički sporazum da će Tuzi postati opština, i ne samo Tuzi već da se ide na decentralizaciju i da svi koji imaju preduslove i to žele, kao što su Petnjica, Golubovci... dobiju taj status. Takođe, BS traži da simboli zaista odražavaju multietničnost Crne Gore i da nikoga ne iritiraju. Kroz zakon o državnim simbolima možemo pokušati da nađemo mogućnost da se možda kao narodna zastava upotrijebi trobojka. Neki ljudi žele da koriste tu trobojku, ona je istorijski utemeljena u Crnoj Gori. Takođe, političkim sporazumom treba da se obavežemo da izmijenimo Poslovnik Skupštine koji neće blokirati parlamentarnu istragu. Mi smo prihvatili da nećemo zloupotrebljavati taj institut i da se koristi jednom u toku zasjedanja parlamenta.


DA NIJE BILO NAS NE BI BILO NI PREDSJEDNIČKIH IZBORA

ą Ako kažete da dogovor oko ustava vama pogoduje da ugrozite DPS, zašto je onda Marović bio tako kooperativan?
Mislim da je to kombinacija raznih faktora - manjine su bile u opoziciji, pojavila se PzP da se ozbiljno takmiči sa DPS-om za građanske glasove, međunarodna zajednica ih tjera da napravimo kompromis... To je bio splet okolnosti, a činjenica je i da je DPS ostao bez vođstva jer gospodin Đukanović i gospodin Marović mnogo više svoga vremena troše na neke privatne stvari nego na vođenje partijske politike.
ą Postoji li prostor za zajedničko djelovanje opozicije u susret predsjedničkim izborima?
Da nije bilo ovakve politike PzP-a, predsjedničkih izbora vjerovatno ne bi ni bilo. To je vrlo važno da se zna i ja zaista osjećam veliko zadovoljstvo da smo uspjeli da promijenimo tok političkih procesa i ugrozimo DPS tako da počnu mnogi glasači DPS-a da razmišljaju o PzP kao poželjnoj alternativi koja će spasiti državu od organizovanog kriminala, narko-dilera, nasilja... i koja neće dovesti u pitanje državu Crnu Goru. A šanse da opozicija ima zajedničkog kandidata sada su male, s tim što je realno da se dogovorimo da opozicione stranke podrže najboljeg opoziconog kandidata u drugom krugu.

Zapravo pomak je u tome da su ti ljudi tamo počeli da rade. Napokon.

ZAVRŠNICA PREGOVORA O USTAVU PROTEKLA U ZNAKU VARNICA IZMEĐU LIDERA PZP-A I SDP-A

Sveto i Medo se nagodili dok je Ranko bio odsutan

Podgorica - Tokom cijelih pregovora o novom ustavu sijevale su varnice između lidera Socijaldemokratske partije i Pokreta za promjene Ranka Krivokapića i Nebojše Medojevića, potvrdilo je "Vijestima" više učesnika pregovora.
Krivokapić je u utorak zakasnio na sastanak jer je bio u Njemačkoj na inauguraciji premijera Bavarske. U trenutku kada je stigao u parlament Medojević i Marović praktično su dogovorili sva sporna pitanja, ali je Krivokapić insistirao da se dio ranijih dilema opet pretrese, posebno sadržaj preambule ustava.
Medojević je u jednom trenutku Krivokapića nazvao "crnogorskim nacionalistom", na šta mu je ovaj uzvratio da je "čudno da Crnu Goru mora da brani od Medojevića koji je bio na našoj strani". Lideri SDP i PzP-a nastavili su razmjenjivati žaoke. Nakon što je nakratko izašao sa sastanka na pitanje lidera PzP-a gdje se zadržao, šef parlamenta je odgovorio "da je popravljao telefone po Skupštini".
"Kada električari mogu da pišu ustav, mogu i pravnici da popravljaju telefone", precizirao je Krivokapić.
Prema izvorima "Vijesti", Medojević je tokom pregovora peckao Krivokapića da se "poistovjetio sa Petrom I" i da bi trebalo da "ostavi ostalima da i oni malo brinu o interesima Crne Gore".
Nekoliko puta Krivokapiću je indirektno prigovorio da ne želi dogovor i da zagovara održavanje referenduma kako bi poboljšao rejting partije, te da je "već spremio dva, tri patriotska govora koja počinju sa - mi Ranko Krivokapić".
Kada se na kraju prve runde pregovora, prije dvije sedmice raspravljalo o terminu nastavka, Krivokapić je zatražio da to ne bude u utorak, 2. oktobar, jer će tada biti u službenoj posjeti Austriji.
Medojević je na to dobacio da bi baš tada trebalo održati sastanak "jer ćemo se dogovoriti, ako nema Krivokapića".
Uprkos prethodnom dogovoru o ustavu, juče je došlo do kratkotrajne krize u pregovorima.
Prema informacijama iz Krivokapićevog okruženja, Medojević je tražio da se srpski, bosanski i hrvatski jezik stave u ravnopravan položaj sa crnogorskim, dok bi albanski, kao jezik manjine, bio posebno tretiran.
Međutim, sagovornik iz PzP-a je to negirao, navodeći da je Medojević tražio pojašnjenje odredbe o službenom jeziku.
"Za srpski, bosanski i hrvatski praktično neće biti potrebni tumači i prevodioci, dok albanski jezik treba tumačiti u kontekstu manjinskih prava, odnosno omogućiti da on bude službeni jezik gdje su pripadnici tog naroda većina. Medojević je u specifičnoj poziciji jer on sada praktično štiti srpske interese, jer su partije koje bi to trebalo da rade, izašle iz pregovora", kazao je sagovornik "Vijesti" iz PzP-a.

V.Ž.

SNP PODNIO AMANDMANE NA USTAVNI ZAKON I PREDLOG NOVOG USTAVA

Traže izbore za godinu

Podgorica (MINA) - Socijalistička narodna partija podnijela je juče Skupštini dva amandmana na Predlog ustavnog zakona za sprovođenje ustava i 33 na Predlog novog crnogorskog ustava.
SNP u amandmanima na Predlog ustavnog zakona predlaže da se najkasnije u roku od godinu od dana usvajanja ustava održe parlamentarni izbori za poslanike.
U toj stranci smatraju da novi ustav sadrži nove demokratske institute, novine u oblasti ljudskih prava i sloboda, kao i u oblasti manjinskih prava.
"Da bi te novine zaživjele u praksi, potrebno je da se održe parlamentarni izbori. To, kao i uobičajena demokratska praksa i standardi, nameće obavezu da se ustavnim zakonom za sprovođenje ustava Crne Gore predvidi rok u kojem je neophodno održati parlamentarne izbore", navode u SNP-u.
SNP predlaže da se ustavnim zakonom predvidi da se u roku od šest mjeseci od donošenja ustava donesu zakoni o Vladi, Ustavnom sudu, Sudskom savjetu, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o načinu ostvarivanja manjinskih prava i sloboda.
Ta stranka je u amandmanima na Predlog ustava predložila da su "zastave Crne Gore državna i narodna".
"Državna zastava je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Narodna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima i grbom na sredini", navodi se u amandmanu SNP-a.
Amandmanom SNP-a za himnu Crne Gore predložena je narodna pjesma "Oj, svijetla majska zoro".
"Stihovi narodne pjesme ČOj, svijetla majska zoroČ, odavno su prisutni u istorijskom i kurtuloroškom biću Crne Gore i veoma su bliski građanima Crne Gore. Osim toga, ovi stihovi sadrže sve one najbitnije elemente koje treba da ima himna, kao svečana pjesma", smatraju u SNP-u.
Ta stranka je predložila da državljanin Crne Gore ne može biti lišen crnogorskog državljanstva.
"Državljanin Crne Gore ne može biti lišen prava da se odrekne crnogorskog državljanstva. Crnogorski državljanin ne može biti protjeran niti isporučen drugoj državi, osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore", predlažu u SNP-u.
U toj stranci smatraju da se tim amandmanom obezbjeđuje ustavni kontinuitet i ostvarivanje stečenih prava državljana Crne Gore, kao i poštovanje principa utvrđenih Evropskom konvencijom o državljanstvu iz 1997. godine.
U amandmanu SNP predlaže da je u Crnoj Gori u službenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog izgovora.
Navodi se da je predlog da u Crnoj Gori u službenoj upotrebi bude srpski jezik ijekavskog izgovora zasnovan na nespornim lingvističkim činjenicama, kao i na istorijsko-kulturnom i tradicionalnom nasljeđu Crne Gore.
Ta stranka je predložila da se ustavom reguliše da su Pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Rimokatolička crkva i ostale vjerske zajednice ravnopravne i odvojene od države.

i drugi tekst vezan za ovo,

PREDSJEDNIK SNP SRĐAN MILIĆ KAŽE DA ĆE DO ZADNJEG MOMENTA TRAŽITI KOMPROMIS

Još ima šanse da glasamo za ustav

Podgorica - Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić očekuje da DPS, SDP i PzP pristanu da razgovaraju o amandmanima koje je njegova stranka podnijela na Predlog novog ustava Crne Gore, ne isključujući mogućnost da onda i SNP podrži ustav.
"Svi bi bili zadovoljni stavom da mi nećemo da podržimo ovo što su se dogovorili, ali to neće čuti iz mojih usta. Mi do zadnjeg trenutka ostajemo, ipak, na poziciji tražeći kompromis, tražeći da se prihvati što sadrže 29 amandmana SNP-a, u ovom ili onom obliku", rekao je Milić juče "Vijestima".
On je rekao da SNP i dalje smatra da novi ustav može biti usvojen u parlamentu većinom koja će biti "daleko preko dvije trećine", ali samo ako "svi zaista žele pomirenje u Crnoj Gori" i dodao da će "ovako svako nositi svoj dio krivice i svoje posljedice".
"Očekujemo da će DPS, SDP i PzP, shodno njihovim demokratskim kapacitetima, biti spremni da otvore proces i otvore prostor prihvatanja bitnih amandmana SNP kako bi se sjutra moglo govoriti o kvalitetnom ustavu Crne Gore", rekao je on.
Milić je ocijenio da je dogovorom PzP-a, BS-a i AA sa vladajućom koalicijom, prihvaćeno " daleko manje od onoga što je DPS već prihvatio u razgovorima sa opozicijom" i zapitao što je bio razlog da se to na takav način prihvati.
"Bitna je bila podrška vezana za predsjedničke izbore. Kad imate činjenicu da je gospodin (Nebojša) Medojević vezivao samo dvije stvari - predsjedničke i opšte izbore, pa opšte izbore pomjerio za drugu polovinu 2009, onda je jasno da ključ bitke oko ustava nije bio rješenje ustava, već pozicija za predsjedničke izbore", ocijenio je Milić.
On je ocijenio da Predlog ustava nije ništa drugo nego ustav od 21. maja 2006. godine.
"I, eto, konačno smo vidjeli da su se našli zajedno oni koji su glasali za nezavisnu Crnu Goru. Najvažnije je da li je sa ovim predlogom, koji nadam se neće biti konačan, pomirena Crna Gora, da li su eliminisane podjele koje postoje u Crnoj Gori", rekao je lider SNP-a.
On je poručio i da SNP niko neće "iznervirati i podići sa stola".
"Ostajemo u ovoj priči do zadnjega dana. Možda kao jedina politička partija koja i dalje ima aktivnu poziciju. Neki kažu da vagamo, neki kažu da ćemo napraviti ovo ili ono. Na sajtu SNP postoje 29 amandmana predloženih samo zbog toga da bi mogli da budu pregovorivi i da bi na kraju krajeva ovaj ustav bio ustav pomirenja u Crnoj Gori", rekao je Milić.

Nđ.R.-N.R.

ŽIVKOVIĆ POZDRAVIO DOGOVOR VLASTI I DIJELA OPOZICIJE O USTAVU

Odluka Pokreta hrabra i razumna

Podgorica - Predsjednik Liberalne partije Miodrag Živković pozdravio je juče dogovor između aktuelne vlasti i dijela opozicije, na čelu sa PzP-om, oko usaglašavanja teksta ustava i njegovog usvajanja u parlamentu.
Živković je rekao da su liberali i ranije ukazivali da je ključ za usvajanje ustava u parlamentu u rukama PzP-a.
"Zato je sada prilika da preokret u pregovaračkoj poziciji, napravljen zahvaljujući PzP-u, koji je rezultirao usaglašenim tekstom ustava i njegovim usvajanjem u parlamentu, ocijenimo kao hrabar i razuman potez ove stranke", rekao je lider LP u saopštenju dostavljenom "Vijestima".
On je kazao da je sada "čvrsto uvjeren" da Crna Gora dobija ustav kojim će biti potvrđena i afirmisana volja većine na referendumu.
"Opozicija mora izaći iz začaranog kruga međusobnog uzimanja glasova i da treba da se okrene uzimanju glasova DPS-a, ako se želi mijenjati vlast u Crnoj Gori, a time i mnogo toga lošeg u rezultatima i posljedicama te vlasti", rekao je Živković i dodao:
"Nakon ovoga, politička scena Crne Gore ne može se više dijeliti na one koji će biti čuvari obnovljene nezavisnosti i one koji ugrožavaju tu nezavisnost. Ovim potezom PzP je, uvjereni smo, zauvijek pomogao da se marginalizuje ta prokleta i neprirodna crnogorska nacionalna podjela, jer će u vremenu ispred nas biti najvažnije kojim putem treba da ide Crna Gora i ko treba da je vodi na tom putu".
Lider liberala je uvjeren i da će usvajanje ustava u Skupštini "zauvijek staviti po strani neutemeljene priče o ugroženosti bilo čijih nacionalnih prava i osjećanja".
"Preostali dio opozicije, koji trenutno još nema razumijevanja za ovakav politički potez PzP-a, osim nacional-šovinista koji će i dalje svoju budućnost tražiti u prošlosti, ubrzo će shvatiti da je država Crna Gora naša budućnost i da se moraju uključiti u kreiranje i izgradnju te budućnosti, ako je ne žele ostaviti u rukama onih koji su jasno pokazali da im samo ovakva nepromjenljiva i jedino za njih dobra Crna Gora odgovara", rekao je Živković.
On je ocijenio da se tek sada stvaraju uslovi da "demokratska opozicija rasprši sve snove zamišljenih čuvara nezavisnosti o pravljenju bilo čije privatne države na ovim prostorima".
"Za velika djela potrebno je pobijediti i nešto u sebi samome. Ovaj politički potez PzP-a je nešto upravo tako. Zato im mi liberali iskreno čestitamo", stoji u saopštenju lidera LP.

N.R.

MAROVIĆ I MEDOJEVIĆ TRAŽE OD VK STAV O POSLJEDNJEM SPORNOM USTAVNOM PITANJU

Sudski savjet u rukama Strazbura

Podgorica - Ko će i kako birati Sudski savjet koji će potom birati crnogorske sudije presudiće Venecijanska komisija, rezultat je konačnog dogovora pregovaračkih timova parlamentarne većine i tri opozicione stranke o novom ustavu.
Šefovi timova Svetozar Marović i Nebojša Medojević zatražili su juče popodne od Venecijanske komisije da ocijeni da li model organizacije Sudskog savjeta i njegovog izbora dvotrećinskom većinom u parlamentu - usaglašen u pregovorima na predlog Pokreta za promjene - "krši osnovne principe Savjeta Evrope".
Prema Predlogu ustava, Sudski savjet biraju Konferencija sudija, Skupština i predsjednik Republike.
"Ostajući u potpunosti privrženi poštovanju principa i standarda savjeta Evrope i EU u smislu obezbjeđivanja neophodnih ustavnih garancija za nezavisnost sudskih vlasti, smatramo neophodnim da vam se obratimo zahtjevom za vašim stručnim mišljenjem o tome da li usvajanje predloženog i usaglašenog modela organizacije sudskog savjeta krši osnovne principe Savjeta Evrope", kaže se u pismu juče upućenom sekretaru VK Đaniju de Bukikiju.
Marović i Medojević traže odgovor do ponoći, kako bi mogli da podnesu odgovarajući amandman prije isteka zakonskog roka.
"Imajući u vidu da je sveobuhvatna reforma policije, tužilaštva i pravosuđa jedan od najvažnijih imperativa za put Crne Gore ka EU, PZP ukazuje da je takav model izbora sudskog savjeta jedan od osnovnih zahtjeva u pregovorima sa parlamentarnom većinom. Uvjeravamo Vas da PZP ostaje privržen vrijednostima i standardima Savjeta Evrope i da smo zajedno sa parlamentarnom većinom dali značajan doprinos otvaranju dijaloga i postizanju sporazuma o usvajanju Ustava u parlamentu", kaže se u pismu.
Jedan od sedam ustavnih principa, čije usvajanje je bilo uslov da Crna Gora bude primljena u Savjet Evrope je i izbjegavanje političkog uticaja na izbor sudija, a izbor Sudskog savjeta po modelu iz Predloga ustava venecij-anci su pozitivno ocijenili.
Marović je sinoć rekao RTCG da postoji dogovor da vladajuća većina prihvati amandman o izboru Sudskog savjeta u Skupštini, ako VK to "danas, sjutra" odobri, a da u suprotnom PzP glasa za model iz Predloga ustava.
"Očekujemo od vas da učinite dodatni napor i pokušate da shvatite ozbiljne političke argumente koji su nas naveli da podržimo takav model za izbor Sudskog savjeta. PZP izražava političku spremnost da promijeni ovaj model u budućnosti ka modelu u kojem bi mehanizmi upravljanja sudstvom u potpunosti bili ostavljeni sudijama, u skladu sa dostignućima očekivanih reformi", kaže se u pismu.
Nije jasno da li će i kada VK odgovoriti na pismo. Tokom izrade Nacrta ustava iz VK je ostavljana mogućnost da se u ustav ugradi model izbora sudija i Sudskog savjeta koji je u skladu sa standardima Savjeta Evrope, a da se u prelaznim odredbama na nekoliko godina utvrdi drugačiji model u skladu sa situacijom u sudstvu u Crnoj Gori.
Prema Predlogu ustava, četiri od deset članova Savjeta bira i razrješava Konferencija sudija iz reda sudija, Skupština bira dva iz reda poslanika, a predsjednik Republike imenuje "dva ugledna pravnika". Članovi Savjeta po funkciji su ministar pravde i šef države, koji je predsjednik Savjeta i proglašava njegov sastav.
Nova verzija predviđa, da 11-člani Savjet čini šest sudija koje predlaže Konferencija sudija, a da ostale nominuju "Advokatska komora, Pravni fakultet i NVO koje imaju najmanje dvije godine iskustva u oblasti zaštite ljudskih prava, promocije demokratije i vladavine prava i borbe protiv korupcije".
"Pravnik koji ispunjava zakonom propisane uslove može sam sebe nominovati za funkciju člana Sudskog savjeta", predviđa se u modelu koji je upućen VK.
Protiv odluke Savjeta o izboru kandidata na pravosudnu funkciju može se povesti upravni spor, a Savjet podnosi parlamentu godišnji izvještaj o stanju u pravosuđu.

M.J.-V.Ž.

ČELNICI POKRETA ZA PROMJENE O USTAVNOM DOGOVORU

Kraj priče o patriotama i izdajnicima

Podgorica (MINA) - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević rekao je juče da mu je žao što kolege iz opozicije nijesu shvatile značaj napora koji je učinila ta stranka u procesu usvajanja novog crnogorskog ustava.
"Mi smo opozicija, manjina i moramo priznati da je većina građana Crne Gore glasala za ovu vlast. U mjeri kolika je naša parlamentarna i politička snaga ovaj put smo izvršili mnogo veći uticaj nego što smo stvarno politički jaki", rekao je Medojević na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, dogovorena verzija ustava umnogome popravlja mnoge stvari u odnosu na ono što su bila ponuđena rješenja.
"Lično sam imao posebnu odgovornost u završnim pregovorima jer sam pored programskih stavova PzP-a morao da zastupam i stavove kolega iz opozicionih stranaka koji nijesu prisustvovali razgovorima", rekao je Medojević.
On je naveo da je u posljednjim pregovorima dodatno popravljen tekst preambule, kao i neka druga rješenja.
"Glasanjem za novi ustav u parlamentu Crna Gora će dobiti pozitivne ocjene od čelnika Evropske unije i međunarodnih institucija. PzP je ostvario snažnu misiju i pokazao da se oko krupnih nacionalnih pitanja može voditi dijalog i napraviti korektna rješenja", rekao je on.
Medojević je kazao da pregovarački proces podrazumijeva da se mora odustati od nekih stavova, navodeći da "PzP nije odustao ni od jednog principa".
"Protiv smo jednostranačkog, jednonacionalnog ustava u kojem će biti izbrisani neki etnički identiteti. Izborili smo se da u ustav uđe i srpski, bošnjački i albanski narod. Izborili smo se da spriječimo namjeru vlasti da izbaci srpski jezik iz ustava", naveo je Medojević.
Prema njegovim riječima, to su veliki pomaci "imajući u vidu da je crnogorska vlast bila pripremila snažni tvrdi crnogorski ustav koji bi prošao na referendumu".
"Taj referendum bi donio nove podjele, podigao tenzije u Crnoj Gori i privremeno udaljio od evropskih integracija. Sve je to spriječeno i dobili smo korektan ustav u mjeri mogućeg", smatra on.
Medojević je rekao da bi PzP, da je većinska stranka, "rado i lagano prihvatila mnoge zahtjeve opozicije - oko garancija državljansta i parlamentarnih izbora, termina i definicija".
"U pregovorima morate naći mjeru mogućeg i vagati između dvije varijante. Usvajanje ovakvog ustava u Skupštini je dobro za Crnu Goru i njene građane", rekao je Medojević.
"Nadam se da će se usvajanjem ustava u parlamentu prekinuti pretpolitičko doba u Crnoj Gori gdje smo na političkoj sceni imali prijatelje i neprijatelje, patriote i izdajnike", rekao je Medojević.
On je kazao da se nakon usvajanja ustava treba baviti ozbiljnim temama i da PzP jedva čeka da pokaže kakva je opoziciona stranka i kakvo rješenje nudi oko poreskih zakona, budžeta, zakona koji se tiču borbe protiv kriminala i korupcije.
"Kada se bude raspravljalo o tim zakonima da čujemo predloge, da građani ocijene ko je opoziciona stranka koja ugrožava vlast, a ko praktično jača vlast iz godine u godinu", rekao je Medojević.
On je poručio da PzP neće učestvovati "ni u kakvom medijskom ratu između opozicionih stranaka".
"U pregovorima smo se maksimalno zalagali za stavove opoziconih stranaka", rekao je on.
Potpredsjednik PZP-a Branko Radulović rekao je da je, koliko je značajno da se u Skupštini uz što širi konsenzus donese moderan ustav koji će uvažiti sve crnogorske sprecifičnosti, još značajnije da Crna Gora postane moderna ustavna država.
"To znači da ustav živi i da se do kraja poštuje, da vlast bude podijeljena, kontrolisana i smjenjiva, da država bude pravna i da se uspostavi diskontinuitet sa sadašnjim totalitarnim režimom. Do takve ustavne Crne Gore jedino se može doći smjenom vlasti", rekao je Radulović.


TUZI OPŠTINA ZA POLA GODINE

Albanska alternativa pozitivno je juče ocijenila pregovore o novom ustavu, ponavljajući da će podržati usvajanje najvišeg pravnog akta u parlamentu pod dogovorenim uslovom da za šest mjeseci Tuzi postanu Opština.
U saopštenju AA dostavljenom agenciji MINA navodi se da je ta stranka, između ostalog, zadovoljna pregovorima jer su u preambuli nabrojani svi građani Crne Gore, svi jezici su službeni, vjeroispovijest je odvojena od države, a manjinska prava se uređuju uz dvije trećine u Skupštini.
"Osnovani smo zbog Opštine, kao naše potrebe za dalji ekonomski razvitak. Pokazali smo da smo u stanju da preuzmemo odgovornost za našu evropsku budućnost i prosperitet", navodi se u saopštenju AA.
Dodaje se da je za "detalje" na koji način će se urediti pitanje Opštine ovlašćen poslanik Vaselj Siništaj, a da će AA podržati ustav "pod dogovorenim uslovom da za šest mjeseci dođe do odluke o osnivanju tuzanske Opštine".
"Kritike nekih kolega iz opozicije nećemo komentarisati. Biti opozicija je ugroziti vlast, uzeti im glasove i smijeniti je. Mi smo jedini opozicioni subjekat koji je direkno uzeo samo glasove Demokratske partije socijalista. Poučite se našim primjerom i vlast će se brzo mijenjati, ako je to za vas stvarni cilj", poručila je AA.


BATRIĆEVIĆ: SPREMNI SMO DA PREUZMEMO ODGOVORNOST

Potpredsjednik PzP-a Goran Batrićević ocijenio da je izrada novog crnogorskog ustava bila pravi test ozbiljnosti opozicije i PZP-a.
"Dokazali smo našim konstruktivnim predlozima da smo kadri da pregovaramo, usvajamo demokratske strandarde i da smo spremni da preuzmemo odgovornost za rješavanje najtežih pitanja", rekao je Batrićević.
Prema njegovim riječima, ako se pogleda predloženi tekst ustava i ono što je dogovoreno nakon dvonedjeljnih pregovora vidjeće se ogromna razlika.
"U preambuli smo jasno istakli i građane i narode, princip da ne može biti samo crnogorski jezik u ustavu je ispoštovan, parlamentarna istraga koja je značajna i koja će omogućiti da Skupština dobiju vodeću ulogu u razotkrivanju mnogobrojnih malverzacija u posljednjih 17 godina postala je ustavna kategorija", rekao je Batrićević.

POPOVIĆ PORUČIO DA NS VIŠE NEĆE SARAĐIVATI SA STRANKAMA KOJE SU S VLAŠĆU DOGOVORILE USTAV

PzP, BS i AA odredili sudbinu srpskog naroda

Podgorica (MINA) - Narodna stranka neće više sarađivati sa dijelom opozicionih partija koje su sa vladajućom koalicijom postigle dogovor o usvajanju novog ustava dvotrećinskom većinom u parlamentu, saopštio je juče lider NS-a Predrag Popović.
"Nažalost, ovim ustavom srpski narod je doveden u najgoru poziciju od kada postoji na ovim prostorima. Čijom zaslugom, neka građani prosude sami", kazao je Popović agenciji MINA.
On je dodao da NS "sa onim strankama koje su na takav način opredijelile sudbinu srpskog naroda u Crnoj Gori, više neće sarađivati".
"Oni za nas više nijesu opozicija", poručio je Popović.
On je podsjetio da je na prvom sastanku, koji je prethodio razgovorima s vlastima o novom ustava, pitao ostale lidere opozicije da li opozicionari prave zajedničku platformu za razgovore s vlašću ili za nekog iz opozicije koji treba da sklopi pakt s pozicijom.
"I pored uvjeravanja da su moje sumnje bez osnova, ispalo je, nažalost, da sam bio u pravu", kazao je on.
Popović je kazao da su u NS-u bili za bojkot svih razgovora s vlašću, nakon njihove odluke da u Ustavnom odboru, bez prisustva opozicije, usvoje Predlog novog ustava.
"Predložili smo prekid razgovora s vlašću, jer su njihove ponude o ustavu za nas ponižavajuće. Jedino je NS to uradila na vrijeme. Predložili smo da sve stranke opozicije, a sada samo pristalice zajedničke države, bojkotuju Skupštinu, kada se bude usvajao novi ustav", naveo je Popović.
Time bi, kako je objasnio, jasno stavile do znanja javnosti da je ustav jednostrani akt, a ne plod konsenzusa, kako ga pokušavaju predstaviti predstavnici vlasti i onog dijela opozicije koje su sklopile pakt s njima.
"O ovom pitanju još nijesmo razgovarali", rekao je Popović.

LIDER SRPSKE LISTE OPTUŽIO PzP, BS i ALBANSKU ALTERNATIVU DA SU IZDALI OPOZICIJU

Mandić: Pobjeda kartela

Podgorica - Lider Srpske liste Andrija Mandić okarakterisao je "skandaloznim" nastavak razgovora pojedinih opozicionih partija sa parlamentarnom većinom u vezi sa donošenjem ustava i ocijenio da je riječ "o još jednoj pobjedi crnogorskog kartela".
On je, obraćajući se novinarima u Skupštini, rekao da je opoziciono jedinstvo srušeno, jer su ga "sinoć izdale stranke koje su se do juče predstavljale kao opozicione".
"Nažalost, sinoć su crnogorski karteli odnijeli još jednu pobjedu nad crnogorskom opozicijom. Taman...kada smo bili na domak da kroz mjesec dana otvorimo proces promjena u Crnoj Gori, desio se prvorazredni opozicioni skandal, jer je dio opozicije odlučio da pređe u vlast", kazao je Mandić.
On je rekao da je "organizovali kriminal uspio da u svoje gravitaciono polje uvuče i neke stranke kojima tamo nije bilo mjesto, bar po onome što su oni do sada zastupali" i da SL više neće vjerovati u njihove priče da tek sada počinje borba protiv vlasti.
Mandić je kazao da je vlast tražila model po kome će svoju vladavinu produžiti za još dvije godine, te da je to, zahvaljujući dijelu opozicije, i dobila.
"Neke opozicione stranke su odlučile da rade zajedno sa Vladom...Ta retorika da će oni, pošto urade najvažnije poslove za DPS i SDP, sada odlučno krenuti da se bore protiv njih, to je jeftin politički marketing. Mi smo zajedno radili i imali dobru šansu da odnesemo pobjedu... Izdani smo od strane nekoliko stranaka", kazao je Mandić.
On je rekao da ne može "da dokuči" motive "iznenadnog obrta u politici stranke koja je svo vrijeme tvrdila kako sa Vladom u Crnoj Gori upravljaju organizovane kriminalne strukture". "Danas biti sa organizovani kriminalnim strukturama sigurno nije u interesu građana Crne Gore", istakao je Mandić.
Predsjednik SNS-a tvrdi da je dobijen loš ustav, čija su rješenja mnogo gora od ustava iz 1992. godine.
On je kazao da je Crna Gora mogla uskoro na izbore da nije bilo podrške iz dijela opozicije takvom ustavu.
"Opozicija je imala sjajnu priliku da na referendumu odnese pobjedu i da se raspusti Skupština... Do tog, sablasnog, septembra 2009. mogli smo da završimo mnogo stvari", kazao je Mandić.

D.M.

Sta se radi. Sve se odlaze. Sve vazno "imamo kad". Zar ove stvari koje ce rijesiti za pola godine i godinu nije trebalo makar pripremiti kroz nactr prije formiranja drzave???
Treba nam komplet nova postavka i pozicije i opozicije!

Ovo kad cujem da je neko izdao nekoga u politici "izdali opoziciju" pa da covjek povrati. Gdje ti ljudi zive? Mislim u kom vijeku? No hajde ustav vjerovatno ne valja nista, stvar je trulih kompromisa ali se valjda tako i stvaraju drzave danas: malo trulih kompromisa sa nadom da cemo nekada izvaditi par trulih dasaka. Od trulezi do zvijezda.

ČLANOVI USTAVNOG ODBORA DANAS SE IZJAŠNJAVAJU O PARTIJSKIM AMANDMANIMA

Prvo o predlozima SL

Podgorica - Članovi Ustavnog odbora danas će početi sa preglasavanjem amandamana na Predlog ustava, a u prvoj grupi za razmatranje biće 72 amandamana poslanika Srpske liste.
Predsjednik parlamernta i šef Ustavnog odbora Ranko Krivokapić najavio je sinoć da će današnjoj sjednici Odbora prisustvovati predstavnici predlagača i izrazio očekivanje da rasprava o toj materiji neće trajati dugo.
Poslanici opozicije juče su ponovo prisustvovali Odboru, nakon što su krajem jula napustili to parlamentarno tijelo, neposredno prije utvrđivanja Predloga ustava.
"Ukupno je 267 amandmana na Predlog ustava i 13 na Predlog ustavnog zakona... Mnogo je argumentacije razmijenjeno i mislim da neće biti potrebe da tu argumentaciju slušamo ponovo, kako bismo izvještaj Odbora što prije pripremili za zasjedanje Skupštine. Mislim da ćemo dosta brzo preći tu materiju", kazao je on, nakon sjednice Odbora.
Predstavnici SNP-a juče su na optužili rukovodstvo parlamenta da je prekršilo Zakon o postupku za donošenje ustava, jer su dopustili partijama da preksinoć do ponoći predaju amandamane.
Oni su pitali Krivokapića kako je to moguće kada je zakonski rok za predaju, kako su rekli, istekao 10. oktobra u 11 sati, odnosno pet dana prije početka sjednice na kojoj će se glasati o ustavu.
"Pokret za promjene to nije primijetio jer je bio u zagrljaju DPS-a", kazao je u Skupštini Neven Gošović (SNP).
Član Odbora iz te partije kazao je "Vijestima" da su na tom pitanju insistirali i na sjednici Odbora, ali da ih "niko nije fermao".
Šef parlamenta je kazao da je to redovna praksa u parlamentu i da su se "uvijek brojali dani, a ne sati".
"I neke kolege iz opozicije su potvrdile da je to naša redovna praksa. Imali smo mogućnost da odložimo sjednicu da bismo to učinili nespornim, ali smatramo da je bolje da ustav što prije donesemo, jer nas čeka mnogo posla. Ostaće nam samo, možda, dva mjeseca do Nove godine za sijeset zakona koje treba donijeti. Svaki dan nam je velik. Činjenica je da je ovo tunmačenje, koje je prihvaćno, izvire iz naše dosadašnje prakse i da je u skladu sa zakonom. Nema drugih podataka da je neko podnosio prije ili poslije 11 sati, svi su jednako zavedeni - da su podnijeli amandamne 10. oktobra, a taj dan je nesporan", kazao je Krivokapić.
On je potvrdio da će i sjednica, na kojoj će se glasati o amandmanima, biti zatvorena za javnost.
"Radimo da bismo predložili Skupštini i Skupština će pričati sadržaju i suštini amandamana", kazao je Krivokapić.

D.M.

STIJEPOVIĆ UMJESTO IVANOVIĆA

Potpredsjednik Skupštine Slavoljub Stijepović novi je predstavnik Demokratske partije socijalista u Ustavnom odboru, odlučili su juče poslanici glasanjem. On je na to mjesto naslijedio stranačkog kolegu Predraga Ivanovića, koji je nedavno podnio ostavku na mjesto poslanika.

VIJESTI

KRIVOKAPIĆ O DOGOVORU O NOVOM USTAVU

Zreli smo i pametni

Podgorica (MINA) - Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ocijenio je juče da je dogovor o novom ustavu rezultat "kolektivne pameti Crne Gore" i pokazatelj zrelosti na političkoj sceni.
Ocjenjujući rad na najvišem pravnom aktu, on je Radiju Crne Gore kazao da su svoje znanje u ustav ugradili i eksperti onih partija koje su istupile iz pregovora, navodeći kao primjer Zorana Žižića i Dragan Šoća.
"Rad na ustavu bio je izraz zrelosti crnogorske političke scene da razdvoji politički interes i da radimo kao odgovorni ljudi prema Crnoj Gori. Pokazana je velika politička zrelost političkih subjekata, bez obzira kako će ko glasati na kraju", rekao je Krivokapić.
On je kazao da je osnovnim konceptom novog ustava osigurana državna i politička stabilnost, te da nijesu ugroženi građanski karakter države Crne Gore, manjinska prava i organizacija vlasti.

Bolje i ovo nego da sledecih godinu dana ide prica i ispiranje mozga o ustavu, busanje u junacka prsa, crnogorska i srpska i da sve ostalo bude u sjenci te price. Nije da ce sad ruze procvjetati ali makar da se ide naprijed milimetar po milimetar, nesto da se desava i resava. Sam ustav sto se tice sadrzaja tesko da ce biti losiji od prethodnog , a cinjenica da je rezultat kompromisa vise stranaka, od kojih su neke jake opozicione ipak daje neku tezinu i znaci nesto. Kakvi smo inace, svaki nam je ustav super.

zoxi znasi ko je dobio one placeve u budvu za kompromis?

Ne znam ni kakve placeve, ni ko ;) Malo su mi deplasirane takve price, odmah da ti kazem, osim ako ne postoje argumenti koji to dokazuju. Ja nijesam glasac nijedne stranke, nijesam ni za Pzp glasao ali mi ovaj njihov potez ( prije svega njihov iako su jos dvije stranke potpisale, ali su oni kljucni tu) djeluje kao krajnje dobar za sve, na duze staze i za njih iako trenutno mozda i ne izgeda tako.

MEDOJEVIĆ UKAZAO VENECIJANSKOJ KOMISIJI DA NJEN MODEL NEĆE POBOLJŠATI STANJE U CRNOGORSKOM SUDSTVU

Da zajedno pratimo rad Sudskog savjeta

Podgorica - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević pozvao je Venecijansku komisiju da nadgleda kako će funkcionisati Sudski savjet po modelu koji je to savjetodavno tijelo Savjeta Evrope preporučilo Crnoj Gori.
U pismu upućenom generalnom sekretaru VK Đaniju Bukikiju, Medojević je naveo da se raduje što su "pozitivnim" ocijenili predloge PzP-a da se članovi Sudskog savjeta biraju u parlamentu između više kandidata dvotrećinskom većinom, da većinu članova čine sudije koje se biraju na osnovu predloga opšte konferencije sudija između dvostruko većeg broja kandidata i da parlament ne treba da ima nikakvu direktnu ulogu u izboru i razrješenju sudija.
Medojević je naveo da su čitajući primjedbe VK na predlog PzP-a, shvatili da se one odnose na preciznije formulisanje procedure izbora preostalih pet članova savjeta koji se biraju iz reda "ne-sudija"
U pismu u koje su "Vijesti" imale uvid, dodao je da je PzP u potpunosti spreman da u saradnji sa ekspertima VK nastavi rad na pronalaženju optimalnog rješenja koje neće ostavljati nikakav prostor za političke ili druge neprihvatljive spoljne uticaje na izbor članova Sudskog savjeta.
"U okviru pregovora o obezbjeđivanju potrebne dvotrećinske većine u parlamentu za glasanje za ustav, PzP će insistirati da se napravi politički sporazum o pokretanju procedure o izmjenama i dopunama ustava u dijelu izbora članova Sudskog savjeta, na bazi stručne procjene rezultata rada ovog organa", naveo je Medojević.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu teške hipoteke koje ima crnogorsko pravosuđe i zajednički cilj da se ono oslobodi uticaja politike, ali i kartela organizovanog kriminala, predloženi model izbora Sudskog savjeta neće moći da ispuni velika očekivanja i domaće i međunarodne javnosti u pogledu jačanja pravne države i vladavine prava.
"PzP ima ozbiljne primjedbe na činjenicu da će polovina članova savjeta biti izabrana direktno od strane vlasti, što značajno umanjuje šanse da će tako kontrolisani Sudski savjet pokrenuti reformske i antikorupcijske mjere i mehanizme potrebne za ozdravljenje ovog veoma važnog segmenta vlasti", navodi se u pismu.
Vrlo je teško očekivati, napisao je lider PzP-a, da će predsjednik Republike koji je istovremeno i potpredsjednik DPS predložiti dva kandidata koji će biti nezavisni od politike vlasti.
"Isti problem će biti i pozicija ministra pravde, kao i položaj predsjednika Vrhovnog suda koji se bira na predlog predsjednika Republike, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade koji su svi visoki funkcioneri partija na vlasti. Ako tome dodamo i još jednog poslanika parlamenta iz vladajuće većine, dobijamo situaciju da će najmanje polovina članova Savjeta biti direktni eksponenti vlasti, što je neprihvatljiva koncentracija uticaja vlasti na rad Savjeta", naveo je Medojević.
Imajući u vidu, dodao je on, da će uticajni centri vaninstitucionalne moći imati uticaj i na izbor sudija na Opštoj konferenciji sudija dolazimo do situacije da će novim modelom za izbor članova Sudskog savjeta, umjesto mehanizama za reforme, u suštini samo dodatno stabilizovati sadašnje veoma loše stanje u pravosuđu.
"Ja sam siguran da nikome od nas nije namjera da predložimo model koji ce proizvoditi u praksi efekte suprotne projektovanim ciljevima, s toga vas pozivamo da uložite dodatne napore i zajedno sa nama uspostavite detaljni monitoring implementacije predloženog modela u praksi", zaključio je Medojević.

V.Ž.
VIJESTI

KOLEGIJUM PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE ODLUČUJE KADA ĆE RASPRAVA O PREDLOGU NAJVIŠEG PRAVNOG AKTA

Radović: O ustavu u utorak

Podgorica (MINA) - Kolegijum predsjednika crnogorske Skupštine odlučiće danas kada će početi sjednica parlamenta na kojoj će se raspravljati o Predlogu novog ustava.
Generalni sekretar Skupštine Milan Radović kazao je da će danas biti nastavljena rasprava o rebalansu budžeta.
On je naveo da je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić za danas zakazao Kolegijum na kojem će biti donijeta odluka kada će početi i koliko trajati rasprava o Predlogu ustava.
"Realno je očekivati da rasprava o Predlogu ustava počne u utorak, 16. oktobra, da traje dva-tri dana i da se ustav usvoji", rekao je Radović.
Predstavnici vlasti i dijela opozicije dogovorili su da novi ustav bude usvojen u parlamentu dvotrećinskom većinom.
Predstavnici Srpske liste, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke najavili su da neće podržati dogovoreni tekst novog ustava.
Vlasti i dio opozicije dogovorili su da preambula ustava odražava građanski karakter države, ali će biti pobrojani i narodi u Crnoj Gori.
Pitanje državljanstva je riješeno na način što će svi državljani Crne Gore koji su 3. juna prošle godine imali to državljanstvo moći da ga zadrže nezavisno od toga da li su u međuvremenu stekli neko drugo.
Oni koji su u međuvremenu stekli neko drugo državljanstvo zadržaće to pravo do potpisivanja bilateralnog sporazuma sa zemljom o čijem se državljanstvu radi, odnosno najduže godinu od usvajanja ustava.
Predlogom ustava predviđeno je da službeni jezik bude crnogorski, a da će u službenoj upotrebi biti i srpski, bosanski, albanski i hrvatski.
Kada je u pitanju ustavno definisanje položaja crkvi, zadržana je formulacija da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u ostvarivanju svojih prava i odvojene od države.

SKUPŠTINA POČINJE DEBATU O PREDLOGU USTAVA

Još sati za raspravu

Podgorica - Skupštine Crne Gore počeće danas raspravu o Predlogu ustava, koja bi, kako je dogovoreno na Kolegijumu predsjednika, trebalo da traje do petka.
Predstavnici vladajuće koalicije, Pokreta za promjene, Bošnjačke stranke i Albanske alternative dogovorile su odredbe budućeg najvišeg pravnog akta, čime se obezbijedila potrebna dvotrećinska većina za usvajanje ustava u parlamentu.
Sjednice Skupštine, za tu priliku, će biti nešto duže od uobičajenih i trajaće od 10 do 19 časova.
Članovi Ustavnog odbora juče su odbacili 22 amandmana DS-a i tri amandmana Bošnjačke stranke, čime je završeno glasanje o stranačkim predlozima na ustavni predlog.
Predstavnici tog parlamentarnog tijela nedavno su usvojili više od 50 amandmana, ali su odbili da u tekst uvrste sve predloge Srpske liste, Socijalističke narodne partije i Narodne stranke.
Poslanik DS Mehmet Bardhi kazao je "Vijestima" da je vladajuća koalicija njegove predloge odbila bez rasprave i ocijenio da vlast nastavlja sa "ignorantskom politikom".
"Nisam imao iluzije da će, nakon svega, vlast prihvatiti moje predloge...Oni nastavljaju sa tom politikom, a pitanje položaja Albanaca u Crnoj Gori ostaje neriješeno. Ako se ustavom ne definišu međunacionalni odnosi, on neće biti valjan", kazao je Bardhi.
On je rekao da na sjednici Odbora nije bilo predstavnika PzP i "što je veoma začuđujuće", predstavnika AA.
"Činjenica da su pristali na jednostrane razgovore (AA), a zaboravili na principe, dovela je do toga da oni sada obezbjeđuju dvotrećinsku većinu u parlamentu, ali ne i ravnopravnost za građane", rekao je Bardhi.

D.M.
VIJESTI

Hvale i osude predloga Ustava Crne Gore
Utorak, 16. oktobar 2007. 22:51

Prvi dan rasprave o Predlogu novog Ustava Crne Gore u republičkom parlamentu završen je u znaku osporavanja da će taj akt smiriti političke podele u Crnoj Gori, ali, sa druge strane, i pohvala da će doneti političko pomirenje.

Poslanici opozicionih partija koje su se zalagale za opstanak zajedničke države sa Srbijom insistirali su na oceni da će novi Ustav predloženim rešenjima i dalje održavati političke deobe, posebno medju gradjanima crnogorske i srpske nacionalnosti.

Predlog Ustava legalizuje i legitimizuje deobu državotvornog naroda u Crnoj Gori, a to su Srbi i Crnogorci, ocenio je u popodnevnoj raspravi poslanik Narodne stranke Dragan Šoć.

"Ne da mi se sada da kažem da je Crna Gora moja matična država", rekao je Šoć, navodeći primer iz svoje porodice, činjenicu da je on Srbin, a njegov brat Crnogorac, a da ih predlog Ustava ne tretira kao ravnopravne.

Šoć je imao u vidu rešenja u Predlogu Ustava o crnogorskom kao službenom jeziku u Crnoj Gori i o državljanstvu.

Reagujući na Šoćeve tvrdnje, poslanik Pokreta za promjene Goran Batrićević je rekao da "Srbi u Crnoj Gori nisu gradjani drugog reda".

Poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Borislav Banović je, takodje, osporio ocenu da su Srbi predlogom Ustava "definisani kao manjina".

Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković je izrazio nadu da će novi Ustav Crne Gore uticati na političke protivnike da, kako je rekao, odlože političko oružje u medjusobnoj konfrontaciji.

Kao "dobar" ili kao "istorijski" akt Predlog Ustava ocenili su i poslanici Liberalne partije, Hrvatske gradjanske inicijative i Bošnjačke stranke Miodrag Živković, Božidar Nikolić i Kemal Purišić.

Lider opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocenio je da je Predlog Ustava "mera mogućeg".

Rasprava o Predlogu Ustava Crne Gore biće nastavljena sutra, a planirano je da traje do petka, kada bi moglo biti obavljeno i glasanje o prvom najvišem političko-pravom aktu nezavisne države.

(Beta)

MEDOJEVIĆU DOSADILO DA OBJAŠNJAVA ZAŠTO ĆE PZP GLASATI ZA USTAV I PORUČIO PROSRPSKOJ OPOZICIJI

Ajde sad zdravo

Podgorica - Pokret za promjene raskrstio juče "prijateljstvo" sa opozicionim kolegama iz prosrpskog bloka - trodnevna žučna rasprava u parlamentu juče je kulminirala opštom svađom, koja ipak nije prerasla u veći incident.
Dan prije najavljenog usvajanja ustava u Skupštini, poslanici PzP oštro su se sukobili sa predstavnicima Srpske liste, Socijalističke narodne partije i Narodne stranke, poručujući im da bi sve njih, navodne zaštitnike srpstva, "lagano potukli" kod biračkog tijela u Srbiji.
Nakon što su u SNP-u, ponovo iskazanu spremnost PzP-a da podrže sve njihove amandamane, nazvali praznom pričom i demagogijom, Nebojša Medojević im je poručio: ""Ajde sad - zdravo".
"Spremni smo da potpišemo sporazum sa DPS-om i sa vama, samo da bi i vi glasali za ustav. Izvolite. Ako može išta korektnije, vi recite", poručio je on poslanicima SNP-a.
Iz te partije, međutim, odgovoreno mu je da nije bio dobronamjeran jer nije ostatak opozicije pozvao na drugi krug razgovora sa vlastima, ali i da se nije korektno ponašao ni tokom sačinjavanja zajedničke platforme.
""Ajde sad zdravo, nemojte glasati za ustav i budite opozicija", rekao je vidno iznervirani Medojević, napuštajući salu.
Malo kasnije, poslanik NS Dragan Šoć ponovio je krtike na račun odredaba ustava koje se tiču državljanstva, nazivajući taj akt "Medovim ustavom".
Medojević ga je upozorio da ga više ne zove nadimkom - "jer mi nijesmo intimni prijatelji" i kazao da građani muku sa državljanstvom muče po zakonu koji je usvojen u vrijeme kada je Šoć bio ministar pravde.
"Građani, po Šoletovom zakonu imate problem sa drž-avljanstvom, a po Medojevićevom ustavu taj problem će biti riješen...Nijesmo nikakvi intimni prijatelji da me zovete Medo. Ja se svog nadimka ne stidim i bilo bi elementarno kulturno da me zovete punim imenom i prezimenom", rekao je Medojević.
Zasjedanje je, ipak, obilježila opšta prepirka poslanika SL i PzP, koju je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić prekinuo proglašavajući pauzu.
Svađa je počela kada je Goran Danilović (SL) pozvao sve Srbe iz Crne Gore da uzmu državljanstvo Srbije, poručujući im da to niko neće znati.
Potpredsjenik PzP Branko Radulović je dobacio da će se sve znati kada se otvore tajni dosijei, nakon čega su se pojačale strasti i došlo je do teških riječi.
Optužbe poslanika SL da je DPS "kupio" PzP najteže su, činilo se, pale Raduloviću koga su, dok se nervozno meškoljio u klupi, rukama pridržavale kolege, Koča Pavlović i Zarija Pejović.
Kada su se strasti smirile, Radulović je pozvao lidera SL Andriju Mandića da javno kaže sve što zna o Pokretu, "jer nijesam očekivao ovakve komentare od vas".
Mandić je kazao da se budućim ustavom Crna Gora definiše kao antisrpska država, te da on stavlja znak jednakosti zimeđu takve države i dvotrećinske većine koja će glasati za ustav.
On je ponovio da se radi o "ustavnom genocidu nad srpskim narodom".
"Proglasili ste nas nacionalnom manjinom i od sjutra počinje borba srpskog naroda za ravnopravnost. Otpočinjemo borbu za naša prava, jer hoćete da nas ponizite. Sve žrtve tranzicije će se okupiti sa srpskim narodom, a onda ćemo vam ispostaviti fakturu", kazao je on poslanicima vladajuće većine.

D.M.

DEDEIĆ ISCIJEPAO USTAV

Mišljenje Srpske liste o Predlogu ustava najbolje je demonstrirao poslanik Dobrilo Dedeić, pocijepavši taj akt javno, tokom skupštinske rasprave.
On je, prethodno, ocijenio da se radi o diskriminirajućem tekstu, koji ne donosi pomirenje u Crnoj Gori.
"Srpski narod neće poštovati novi ustav", kazao je Dedeić, nakon čega je pocijepao tekst Predloga ustava.
Krivokapić je ocijenio da se radi o emotivnom postupku mladog poslanika, dok mu je Obrad Stanišić (DPS) poručio da će svim Srbima biti bolje kada shvati da je Ńovo Crna Gora, a ne Ravna Gora".
Miodrag Živković (LP) je kazao da se radi o teatralnom, nacionalšovinističkom ponašanju.
"Ovo je jedini parlament u svijetu u kome vi možete da iscijepate ustav bez posljedica i to samo zato što nijesu izgrađane državne institucije", kazao je on, ocjenjujući da je SL minijatura Srpske radikalne stranke.


NEKO RADI ZA UDBU

Medojević je, tokom svađe sa poslanicima Srpske liste , iz klupe dok su njihovi mikrofoni bili isključeni aludirao da Goran Danilović radi za tajnu policiju, poručujući da će PzP otvoriti dosijea i javnost upoznati sa agentima nakon što dođe na vlast.
"Ti znaš da ja dosta znam i pripazite što radite. Ovdje je neko direktno ubačen iz službe državne bezbjednosti. Ja ili ti. Kada dođemo na vlast otvorićemo dosijee, pa ćemo vidjeti ko je. Ako budem ja, napustiću politiku, ako budeš ti - nemoj da te vidim više ovdje. Ovo ti kažem pred Andrijom (Mandićem) i pred svima", prenijeli su "Vijestima" Medojevićeve riječi poslanici koji su bili u sali.
Danilović je pristao na takav dogovor, što su njih dvojica "ovjerili" rukovanjem.


MOGUĆA PODRŠKA I SNP-A

SNP je juče pokrenula intenzivne pregovore sa DPS-om o prihvatanju dijela njihovih zahtjeva, tražeći mogućnost da bude dio skupštinske većine za usvajanje ustava.
Prema informacijama "Vijesti", poslanik DPS-a Ivan Kalezić posredovao je tokom pregovora, a razgovori su trajali do kasno sinoć.
Kako je Predlog ustava već uobličen, a amandmani podnijeti, sinoć se tražilo proceduralno rješenje kako inovirane predloge SNP-a uvrstiti u tekst.
Mogućnost da može doći do dogovora indirektno je potvdio i šef SNP-a Srđan Milić, rekavši na kraju jučerašnje sjednice da on neće kritikovati sadašnje odredbe Predloga ustava, dok ne vidi konačno rješenje.
Vuksan Simonović prekjuče je rekao da SNP još "lomi DPS" da prihvati njihove amandmane.
VIJESTI

STRANKE KOJE ČINE USTAVNU VEĆINU, OSIM SDP-A, POTPISALE PRATEĆI POLITIČKI SPORAZUM

Referendum u Tuzima, sa grba se skidaju krstovi

Podgorica - DPS-SDP koalicija neće blokirati pokretanje parlamentarne istrage, u Tuzima će za šest mjeseci biti organizovan referendum o sticanju statusa punopravne opštine, iz državnih simbola će biti skinuti krstovi, a Venecijanska komisija će nadzirati kako funkcioniše Sudski savjet.
Ovo je suština političkog sporazuma koji su juče potpisali predstavnici stranaka koje čine dvotrećinsku većinu za usvajanje ustava: Nebojša Medojević(PzP), Ivan Kalezić(DPS), Kemal Purišić(BS), Ferhat Dinoša(DUA) i Vaselj Siništaj(AA).
Ovakav sporazum je potpisan na zahtjev opozicionih stranaka koje će glasati za ustav. U ime HGI sporazum će danas potpisati Božo Nikolić, dok je jedina stranka koja je odbila da ga podrži SDP, sa obrazloženjem da je ona skoncentrisana samo na ustav.
Sporazum, koji je pripremio PzP, predviđa da će se institut parlamentarne istrage dodatno urediti poslovnikom Skupštine najkasnije 6 mjeseci od usvajanja Ustava, na način da većina ne može da blokira postupak otvaranja parlamentarne istrage. S druge strane, opozicija se obavezala da će parlamentranu istragu inicirati samo jednom u toku redovnog zasjedanja Skupštine.
"U saradnji sa Venecijanskom komisijom Savjeta Evrope neophodno je odmah nakon usvajanja Ustava, uspostaviti stalni monitoring implementacije i funkcionisanja modela Sudskog savjeta predloženog Ustavom. Ukoliko se, na osnovu analize rezultata monitoringa, predloženi model pokaže neefikasnim, potpisnici Sporazuma su saglasni da se pokrene procedura za izmjenu modela na osnovu predloga PzP", piše u sporazumu.
Predlog novog ustava predviđa da opšta konferencija sudija bira iz svojih redova pola 10-članog Sudskog savjeta, koji opet bira nove sudije, dok je PzP tražio da parlament dvotrećinskom većinom bira Sudski savjet.
"Državni simboli uvažavaju nacionalna i vjerska osjećanja svih građana Crne Gore", piše u trećem stavu Sporazuma, koji faktički znači da će sa crnogorskog grba i zastave biti skinuti hrišćanski simbol - krst. Sporazumom je utvrđeno je da će u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ustava stranke potpisnice podrže organizovanje referenduma na prostoru gradske opštine Tuzi, "radi izjašnjavanja građana o potrebi osnivanja punopravne opštine".
"Potpisnici sporazuma će uvažiti sadržaj izražene volje građana na njemu. Pravo na referendum i slobodno izjašnjavanje građana ničim ne dovodi u pitanje sprovođenje revizije Zakona o glavnom gradu koji u članu 55. omogućava promjenu u odnosima glavnog grada i gradske opštine", piše u Sporazumu.
Samostalna opština Tuzi bio je glavni uslov Albanske alternative da podrži ustav. Poslanik AA Vaselj Siništaj kazao je juče da, ako SDP ne stavi potpis na sporazum, neće glasati za ustav.
"Besa, odnosno riječ, za nas Albance je i ustav i zakon", rekao je Siništaj u parlamentu.
Krivokapić je obavijestio Medojevića da je SDP bila isključivo orijentisana na postizanje dogovora oko sadržine novog ustava i ustavnog zakona, te da druge teme nijesu bile predmet interesovanja SDP-a. On je istakao da SDP ostaje otvorena za dijalog o ovim temama nakon proglašenja ustava i da za sve tačke sporazuma postoji većina u Skupštini i bez SDP-a.
"SDP je protiv opštine Tuzi, parlamentarne istrage i nadzora nad radom Sudskog savjeta. Ali, imamo većinu za to i bez njih", kazao je Medojević "Vijestima".

Nđ.R.
VIJESTI

Da li je budući najviši pravni akt politički ili građanski dogovor

Ustav ne smije biti “sezonska roba”

PODGORICA - Određenje da je ustav ne samo pravni, već i politički akt potvrđuje se naročito prilikom donošenja prvih ustava u novostvorenim državama. To se na specifičan način ispoljava i u aktuelnom crnogorskom ustavnom inženjeringu.
Sve to u javnom mnjenju otvara pitanje – da li će prvi ustav novostvorene (obnovljene) države biti „nagodba političkih elita“ ili, sadržajno posmatrano „najviši zakon zemlje“ primjeren društvenom biću Crne Gore?
Odgovor nije jednostavan. Naprotiv, on mora polaziti od toga da se ova dva određenja ne moraju međusobno isključivati. Podrazumijevajući pežorativnost, ustav kao nagodbu političkih elita treba u upitnom obliku zamijeniti suštinskom dilemom – ima li budući ustav legitimitet, odnosno da li njegovi donosioci za čin ustavotvorstva imaju utemeljenje u narodnoj volji. Uostalom, pitanje legitimiteta je pitanje izvora prava (ovlašćenja da donosilac pravnog akta bude istinski reprezent suverene volje građana), a pitanje legaliteta je pitanje primjene prava (postupka za donošenje akta i njegove utemeljenosti u važećem pravu).
Zato je umjesto rasprava – opet političkih – o „nagodbi političkih elita“ svrsishodnije izložiti elemente koji se odnose na legitimitet novog crnogorskog ustava, jer od toga će zavisiti prihvaćenost ustava i njegovo ostvarivanje u praksi, a što će zajedno opredijeliti i njegovo trajanje. Uporedna ustavna praksa pokazuje, da je zajedno sa drugim činiocima i dugovječnost ustava mjera demokratskog sazrijevanja jedne zajednice. Dugovječnost ustava nije samo osobina ustava koja treba da se realizuje, već osobina ustava koja mora da se realizuje – ustav nikako ne smije postati ,,sezonska roba“.
U najkraćem, jeste nagodba i to je njegovo izvorno značenje, u smislu „dogovaranja“ u procesu njegovog donošenja, izuzmemo li oktroisane ustave i ustave donijete na referendumu. To prevedeno na naš ustavni teren znači da su crnogorske političke elite, ukupno posmatrano, imale legitimitet da donesu Ustav Crne Gore, posebno u svijetlu njegovog dvotrećinskog usvajanja. Dakle, ustav u suštini predstavlja kompromis, ali on protekom vremena mora postati, kako je saopštio M. Jovičić, ,,nešto sveto i neprikosnoveno, što treba poštovati i čemu se treba diviti“. Uostalom, ne treba zaboraviti i da najstariji i najkraći pisani ustav na svijetu – Ustav SAD – predstavlja rezultat kompromisa i da kao takav uživa divljenje i poštovanje kako u ustavnopravnoj doktrini, tako i od strane samih građana na koje se odnosi. Ipak, uvijek postoji opasnost da, pošto je rezultat kompromisa, ustav ima svoje nedostatke. No, iako kompromis po svojoj prirodi u sebi nosi latentnu opasnost nedorečenosti u izvjesnim pitanjima, ovo se može nadomjestiti tehnikom izmjene ustava putem amandmana (baš kao u slučaju Ustava SAD) kada se, protekom vremena za tim ukaže potreba.
Svoje ustavotvorno ovlašćenje u punom obimu – i političke stranke pojedinačno – i Ustavni odbor , kao i Skupština, crpile su iz dva osnova: referenduma o državno – pravnom statusu Crne Gore i iz rezultata posljednjih parlamentarnih izbora.
U oba slučaja odvijao se tzv. „prikriveni ustavotvorni referendum“ jer su birači davali glas onim političkim snagama za koje su očekivali da će njihova politička ubjeđenja pretočiti u osnovna ustavna određenja. U tom smislu, pravno je neutemeljeno, a politički neubjedljivo prigovarati donošenju ustava sa „tipičnom ustavnom većinom“ (2/3) – jer se ona u normativi najvećeg broja zemalja prihvata kao mjera legitimiteta, što posebno važi i za višenacionalne zajednice kakva je i Crna Gora.
Naredno pitanje (i potvrda) legitimiteta sadržano je u razrješenju dileme – u kojoj mjeri rješenja u ustavu odslikavaju crnogorsku društvenu realnost, a u kojoj mjeri je projektuju. Ovo iz razloga što ustavi nijesu samo akti konstatacije, već i dokumenti vizije. U dijelu realnog odslikavanja stvarnosti novi ustav normira strukturu organizacije vlasti, eliminiše njene recidive zadržane iz SRJ i Državne zajednice i ustanovljava nove organe ili ih statusno određuje na novi način. U programskom dijelu, od značaja je njegova kompatibilnost sa principima međunarodnog prava i normama međunarodnih institucija, prvenstveno onih koje imaju evropski karakter.
Dalje, legitimitet ustava ojačan je i činjenicom da je on proizvod pregovaračke spremnosti obiju „strana“ da učine ustupke i na taj način omoguće usvajanje ustava koji je po definiciji „pravno dobro svih“, instrument kontrole i ograničavanja vlasti - i očuvanja ukupnog korpusa prava svih građana.
Naredni ugaoni kamen legitimiteta predstavlja i aktivno učešće Venecijanske komisije i Savjeta Evrope odnosno, uvažavanje njihovih sedam principa, kao i drugih sugestija i primjedbi.
Na kraju, legitimitet Ustava mora se mjeriti i po njegovim neposrednim efektima. U prvom redu, to se odnosi na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju a donošenje Ustava, u tom kontekstu jeste, ako ne presudni, a ono svakako važan uslov za evropski hod i put Crne Gore.
Naravno, izrečene opservacije ne znače da smo dobili bezgrešno ustavno štivo. Autor ovih redova je u više javnih nastupa i autorskih tekstova isticao primjedbe na sadržaj pojedinih ustavnih rješenja. Neke od tih primjedbi, našle su mjesta u amandmanima na Prijedlog ustava (ustavna žalba), dok sa drugima to nije slučaj (sudski budžet, izbor predsjednika Ustavnog suda) iako su imale utemeljenje u praksi najvećeg broja zemalja, uključujući i one koje su „kolijevke ustavnosti“. Međutim, praksa će biti najbolji arbitar svih ustavnih rješenja, jer, ustav je kako je i Gete govorio – „oblik koji se razvija“.
Na kraju, ostaju za podsjećanje riječi crnogorskog suverena izrečene u Prestonoj besjedi prilikom proglašenja prvog crnogorskog Ustava (1905): „Zajedno i živo s Ustavom u ruci k ostvarenju našijeh narodnijeh ideala i k našemu istorijskome pozivu“. Ova poruka, iako izrečena sa populističko – demagoškim primjesama, posebno ako se imaju u vidu motiv i način donošenja tadašnjeg ustava, ipak ima zajedničkog i sa našim aktuelnim ustavnim trenutkom, oličenom u namjeri da se novim ustavom učvrsti i verifikuje odluka od 21. maja, te da se „najvišim zakonom zemlje“ zaokruži pravno politička legitimacija države u kojoj živimo.
(Autor je bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore)
Piše: Mladen Vukčević

http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/000/743/v74388p0.jpg

Usvojen Ustav Crne Gore

Ustavna Skupština Crne Gore usvojila je najviši pravni akt države u dvotrećinskom većinom, kako je i očekivano.

O predlogu Ustava Crne Gore glasalo je 76 poslanika. Za usvajanje Ustava glasalo je 55 poslanika, dok je 21 poslanik glasao protiv.
Predsednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, proglasio je predlog Ustava usvojenim, što je većina poslanika, izuzev dela opozicije, pozdravila aplauzom.

Usvojeni Ustav Crne Gore prvi put u pravni poredak te republike uvodi primat medjunarodnog nad unutrašnjim pravom.

Prema usvojenom rešenju "potvrdjeni i objavjeni medjunarodni ugovori i opšte prihvaćena pravila medjunarodnog prava sastavni su deo unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primenjuju kada odnose uredjuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva."
Ustavom se u službenu upotrebu u Crnoj Gori prvi put i formalno uvodi crnogorski jezik, a u upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Crna Gora je zadržala gradjanski karakter, a u preambuli su pobrojani svi narodi koji u njoj žive. Rodna ravnopravnost od danas je ustavna kategorija i država garantuje ravnopravnost žena i muskaraca i "razvija politiku jednakih mogućnosti".

Predvidjena je demokratska i civilna kontrola vojske i bezbednosnih službi, kao i novi institut parlamentarne kontrole rada vlade kroz parlamentarnu istragu.
Ustavom su garantovana i prava koja su već sastavni deo crnogorskog pravnog sistema, poput prava na azil, na slobodan pristup informacijama i prigovor savesti.
Za razliku od prethodnog Ustava, po kome je predsednike i sudije svih sudova u Crnoj Gori birala i razrešavala skupština, ta uloga parlamenta je ograničena na izbor predsednika Vrhovnog suda, predsednika i sudija Ustavnog suda i Vrhovnog i državnog tužioca.

Sudiju i predsednike viših i osnovnih sudova bira i razrešava sudski savet, koji je "samostalan i nezavisan organ" dok tužilački savet bira i razrešava skupština.
Proširen je i spisak javnih funkcionera i službenika kojima se zabranjuje političko organizovanje i pored profesionalnih pripadnika policije članstvo u političkim partijama se zabranjuje sudijama, tužiocima i zamenicima, ombudsmanu, članu Saveta centralne banke i državne revizorske institucije,
profesionalnim pripadnicima vojske i drugih službi bezbednosti.

Ustavom je predvidjena obaveza države da podstiče ekonomski razvoj svih njenih područja i garantuje se zaštita potrošača.


Četiri dana rasprave

Skupština Crne Gore je četiri dana raspravljala o tekstu novog Ustava. U žustroj debati o predloženim ustavnim rešenjima, pre svega onim identitetsko-nacionalnog karaktera, stavovi poslanika dva tabora ostali su dijametralno podeljeni sve vreme rasprave.
Poslanici vladajuće koalicije Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije uporno su tvrdili da će Crna Gora dobiti moderan, gradjanski ustav, kojim se i svim narodima i nacionalnim zajednicama daju jednaka prava, a istovremeno se zadovoljavaju kriterijumi medjunarodne zajednice.
Predstavnici opozionih Pokreta za promjene, Bošnjačke stranke i Albanske alternative, koji su se sa vladajućom koalicijom dogovorili o obezbedjivanju dvotrećinske većine za usvajanje Ustava u Parlamentu, kao i suverenističke liberalne partije, isticali su da se radi o "meri mogućeg" u političkoj zbilji Crne Gore, tvrdeći da ostaju opozicionari i protivnici vlasti.

Većina opozicionih partija i grupacija - Srpska lista, Socijalistička narodna partija, Narodna stranka, Demokratska srpska stranka, kao i Demokratski savez Albanaca, izrazili su nezadovoljstvo, pa i ogorčenje, ponudjenim i dogovorenim rešenjima i nudili amandmane na Predlog ustava, tvrdeći da bi njihovo usvajanje "pomorilo, a ne svadjalo podjeljenu Crnu Goru".
Poslanici SL, SNP, NS i DSS tvrde da je Predlog ustava "ponižavajući i diskriminatorski", pre svega prema brojnom srpskom narodu u Crnoj Gori, a poslanik Dobrilo Dedejić je, revoltiran time, u jednom trenutku pocepao taj dokument.

Poslanička većina glatko je odbila "kompromisne" predloge amandmana koji se odnose na službeni jezik, crkve i verske zajednice, izgled državnih simbola i crnogorsko državljanstvo, o kojima će popodne biti obavljeno formalno glasanje.
Novi crnogorski Ustav je drugi vrhovni pravno-konstitutivni akt Crne Gore kao nezavisne i suverene države, nakon onog iz 1905. godine.
Osnovni pečat njegovom sadržaju daje odluka na prošlogodišnjem referendumu o nezavisnosti, kojim je Crna Gora izašla iz državne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna država.

VASELJ SINIŠTAJ ZADOVOLJAN USTAVOM, IAKO GA NIJE PODRŽAO IZ "LJUDSKOG RAZLOGA"

Albanci nijesu ljuti na vlast

Podgorica (MINA) - Predsjednik Albanske alternative (AA) Vaselj Siništaj ocijenio je juče da dobre odnose crnogorskih Albanaca sa vlastima neće pokvariti odluka njihovih političkih predstavnika da ne učest-vuju u izglasavanju novog Ustava Crne Gore.
Skupština Crne Gore usvojila je u petak novi Ustav dvotrećinskom većinom koja je obezbijeđena glasovima dijela parlamentarne opozicije i vladajuće koalicije.
Poslanici AA, Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori i Demokratske unije Albanaca nijesu prisustvovali glasanju o novom Ustavu.
Siništaj je kazao da je dan usvajanja Ustava, poslije referenduma, najsvečaniji trenutak za Crnu Goru, ocjenjujući da je Ustav napravljen za buduće generacije i za bolje sjutra crnogorske države.
On je rekao da je imao "ljudski razlog" što nije glasao za ustav, navodeći da je taj dokument realan i da oslikava ono što je Crna Gora imala kao uslov i zahtjeve Savjeta Evrope i Venecijanske komisije.
- Socijaldemokratska partija nije bila spremna da potpiše Sporazum o decentralizaciji vlasti, odnosno o organizovanju lokalne samouprave za građane Malesije. To je jedini razlog što nijesam dao glas za Ustav, sve ostalo je priča za sticanje jeftinih političkih poena - tvrdi Siništaj.
On je negirao da su Albanci prevareni nepotpisivanjem Sporazuma.
- Ne bih rekao da su prevareni, imamo Sporazum. Cijenim stav SDP-a, bitno je da su ostali potpisnici tu. Nadam se da neće postojati volja kod ostalih potpisnika da se izigra postignuto, a to je da je građanima Malesije dato pravo i mogućnost da organizuju referendum u roku od šest mjeseci - objasnio je Siništaj.
On je dodao da će većinska volja građana Malesije iskazana na referendumu biti "prikazana" i kroz zakon o teritorijalnoj organizaciji.
- Ukoliko volja građana Malesije bude ka punopravnoj opštini, mi ćemo kroz zakon o teritorijalnoj organizaciji tu opštinu i stvoriti. Ukoliko ne bude tako, ispoštovaćemo tu volju - tvrdi Siništaj.
On je građanima Crne Gore čestitao Ustav i pozvao političke aktere da od svečenog proglašenja najvišeg pravnog akta "sjednu i rade na smanjivanju strasti, koje su političke prirode".
- Ustav treba da nam posluži da smanjimo tenzije i vratimo se svakodnevnom životu, a sve na dobrobit građana Crne Gore. Mislim da je Ustav napravljen za buduće generacije i za bolje sjutra Crnoj Gori - zaključio je Siništaj.
VIJESTI

VASELJ SINIŠTAJ POJAŠNJAVA IZJAVU DATU AGENCIJI MINA

Jedno su Crnogorci drugo je ova vlast

Podgorica(MINA) - Predsjednik Albanske alternative Vaselj Siništaj dao je juče pojašnjenje u vezi prekjučerašnje izjave agenciji MINA o neučešću albanskih partija u izglasavanju novog ustava.
Agencija Mina objavila je juče da je Siništaj kazao "da dobre odnose crnogorskih Albanaca sa vlastima neće pokvariti odluka njihovih političkih predstavnika da ne učestvuju u izglasavanju novog Ustava Crne Gore".
U stranačkom saopštenju, koje je danas dostavljeno MINI, se navodi da je Siništaj mislio na glasače Albanske alternative, odnosno da "dobre odnose crnogorskih Albanaca sa Crnogorcima neće pokvariti odluka njihovih političkih predstavnika da ne učestvuju u izglasavanju novog Ustava Crne Gore".
U telefonskoj izjavi, koja je juče snimljena, na pitanja novinara agencije MINA "znači li to da događaj od juče (neučešće u usvajanju Ustava) neće pokvariti odnose Albanaca i vlasti", Siništaj je kazao: "Naprotiv, koristim priliku da građanima Crne Gore čestitam Ustav, da svi od svečenog proglašenja tog akta sjednemo i radimo na smanjivanju strasti koje su političke prirode".
Agencija MINA odbacije kao neutemeljene navode iz stranačkog saopštenja da je izjava Siništaja izvučena iz konteksta i zlonamjerna.

REALIZACIJA POLITIČKOG SPORAZUMA VLASTI SA DIJELOM OPOZICIJE KOJA JE PODRŽALA USTAV VEĆ POD ZNAKOM PITANJA

Vlast odbija uklanjanje krstova sa državnog grba

Podgorica - Realizacija političkog sporazuma Demokratske partije socijalista sa opozicionom grupacijom koja je glasala za novi ustav kojim se predviđa uklanjanje krstova sa državnog grba i zastave dovedena je pod znak pitanja. Izmjenama Zakona o državnim simbolima protivi se Socijaldemokratska partija, iz DPS-a takođe stižu ozbiljni nagovještaji da taj zahtjev Bošnjačke stranke neće biti uvažen, dok heraldički stručnjaci smatraju to nedopustivim.
S druge strane, u Bošnjačkoj stranci(BS) uvjereni su da će vlast sprovesti ono što je obećala i potpisala i nemaju dilemu da treća stavka političkog sporazuma znači da sa državnih simbola moraju biti uklonjeni krstovi.
"Državni simboli uvažavaju nacionalna i vjerska osjećanja svih građana Crne Gore", piše u političkom sporazumu DPS-a, Pokreta za promjene, BS, DUA, Albanske alternative, BS i HGI, potpisanom 18. oktobra.
Ova stavka je bila jedan od uslova da BS podrži ustav, isto kao što je prva stavka sporazuma, kojom se predviđa referendum u Tuzima radi glasanja o dobijanju statusa samostalne opštine, bila osnovni zahtjev AA da stavi potpis na taj sporazum.
Kako je SDP odbila da ga potpiše sa obrazloženjem da je zanima jedino sadržina ustava, poslanik AA Vaselj Siništaj nije glasao za ustav.
U SDP-u su kategorični i da u ovom trenutku nema potrebe za izmjenu grba i zastave.
"Imamo Zakon o državnim simbolima koji adekvatno odslikava istoriju i tradiciju Crne Gore. U ovom trenutku nema potrebe za njegovim izmjenama", kazao je juče član Predsjedništva SDP-a Raško Konjević.
U vladajućim krugovima potenciraju da se iz odredbe po kojoj "državni simboli uvažavaju nacionalna i vjerska osjećanja svih građana Crne Gore", ne može izvući zaključak da treba ukloniti krstove sa krune, skiptara i šare na grbu, kao i da je teško dokazati tvrdnje da ti elementi ugrožavaju osjećanja građana Crne Gore islamske vjere.
SDP je bila predlagač Zakona o državnim simbolima 2003. po kojem je grb u obliku "zlatnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži na crvenoj osnovi... Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom".
Tada je u samoj SDP došlo do nesuglasica jer je dio rukovodstva stranke na čelu sa Rifatom Rastoderom i Džavidom Šabovićem insistirao da se na grbu ne ističu hrišćanski simboli. Napeta situacija, koja je zamalo rezultirala fizičkim obračunom, riješena je kada je šef SDP-a Ranko Krivokapić zaprijetio da će se povući iz vrha stranke ako takozvano "bošnjačko krilo" ne odustane od svojih zahtjeva. Nakon toga je zabilježeno da u kabinetu Rifata Rastodera u Skupštini stoji grb bez krstova.
Pojedini funkcioneri DPS-a, u neformalnim razgovorima naglašavaju da je zahtjev za uklanjanjem hrišćanskih elemenata neutemeljen i da političari u ime vjernika ne mogu tvrditi da su u građanskoj i sekularnoj državi ugrožena osjećanja vjernika.
Portparol DPS-a Rajko Kovačević kaže da nije vidio politički sporazum sa opozicionom grupacijom sa kojom je izglasan ustav.
"Nikad nije bilo sporno da se himna skrati i to je sve što znam o državnim simbolima. Sporazum nijesam ni vidio", kazao je Kovačević juče "Vijestima".
Kemal Purišić, poslanik BS koji je pregovarao sa vladajućom većinom o ustavu i političkom sporazumu, napominje da je dobro razumio da politički sporazum podrazumijeva nove državne simbole na kojima neće biti krstova.
"Mi očekujemo da se potpisano ispoštuje. Naš dogovor nije ostavljao ništva dvosmisleno - jedan scenario da se maknu tri krsta sa grba, a drugi da otvorimo priču o nekim novim idejnim rješenjima, što bi bilo optimalno", rekao je Purišić.
On je "Vijestima" kazao da je zahtjev BS bio da se izgled grba i zastave promijene i da oni održavaju nacionalnu i vjersku strukturu Crne Gore, odnosno da se ukloni ono što može da vrijeđa vjerska i nacionalna osjećanja pojedinih naroda.
"Mi očekujemo da se maknu tri krsta, a mislimo da ne treba da stoji ni kruna je ona nije imanentna građanskom uređenju društva, dok su krstovi vjersko obilježje", naglašava Purišić.

Nđ.RUDOVIĆ

PURIŠIĆ: RANKO SE SLOŽIO SA NAMA

Tokom pregovora smo predlagali i da se nađe neko novo idejno rješenje da svako ima ponešto svoje na grbu i zastavi, ali smo smatrali najbezbolnijim da se ukloni ono što iritira, da imamo neutralne simbole, ističe Kemal Purišić.
On dodaje da mu je Ranko Krivokapić rekao da da ni on nije za to da ostanu krstovi na grbu.
"SDP je rekao da nema problema, a u DPS-u su rekli vidjećemo, pa su na kraju potpisali. Ustav je ostavio prostor da se dese te izmjene koje bi zadovoljile naš minimum, a to je da se uklone ta tri detalja. Zlatni dvoglavi orao ne smeta, kruna nije principijelno da stoji jer Crna Gora nije monarhija, a šara i skiptar su vjerska obilježja", kaže Purišić.


SAMARDŽIĆ: DEGRADACIJA SIMBOLA

Predsjednik Crnogorskog heraldičkog društva Aleksandar-Saša Samardžić kaže da, ako dođe do bilo kakve izmjene na elementima grba, to više neće imati kontinuitet sa crnogorskim grbom i sa kompletnom crnogorskom tradicijom.
"Došli bismo u vrlo problematičnu situaciju ako bi mijenjali izgled u heraldičkim pravilima priznatih elemenata kao što su š"r, skiptar i kruna. Ima nekih 40 vrsta kruna i na svakoj koja predstavlja državu nalazi se š"r sa krstom. Ne možemo izmišljati nova pravila. Ako se slažemo da je kruna - kruna, ne možemo sa nje skidati element koji je njen sastavni dio", ističe Samardžić u izjavi za "Vijesti".
On dodaje da na grbu nijesu vjerska obilježja već simboli i insignije na kojima je jedan od elemenata krst kao sastavni dio cjeline.
"Prvo imamo na kruni, kao simbolu suvereniteta i državnog dostojanstva, š"r sa krstom na vrhu koji je inače simbol duhovne vlasti i koji simboliše zemaljsku kuglu i vladavinu.
To je takođe priznato na međunarodnom nivou i uopšte niko na svijetu ne skida š"r sa krune. Skiptar je takođe jedna od vladarskih insignija kao simbol svjetovne vlasti. Skidanjem krstova, koji u ovom slučaju ne predstavljaju vjerska obilježja, degradirala bi se sva tri simbola, sve tri insignije i izgubilo bi svoje značenje kao i smisao postojanja elemenata grba", smatra Samardžić.
On kaže da bi eventualnom odlukom da se sa grba sklone ne samo krstovi nego i kompletna kruna, šar i skiptar, na kojima se oni nalaze, upali u potpuno drugu krajnost.
"Kada bi se makao i štit sa lavom u stvari bi dobili grb Crnojevića. Kruna je ujedno simbol suvereniteta i najvećeg državnog dostojanstva i ona mora biti na grbu, a tačno se u heraldici zna oblik kraljevske krune. Napravio bi se paradoks, a u stručnom dijelu to ne bi imalo nikakvog smisla. A ako bismo se i vratili unazad na grb Crnojevića otvorio bi se drugi problem - na grbu Crnojevića nalaze se dvije plemićke krune jer je riječ o dinastičkom grbu, a da bi zadovoljio formu državnog grba morala bi se staviti kraljevska kruna", napominje Samardžić.
On predlaže da se u izmjenama Zakona o državnim simbolima u opisu grba riječ krst bespotrebno ne potencira, dodajući da i šturi Zakon o upotrebi nacionalnih simbola treba doraditi.
"Bilo bi pametno da tu BS da svoj doprinos, čime bi se mnoge stvari definisale", ističe Samardžić.
VIJESTI

VEČERAS PROGLAŠENJE USTAVA, DIO OPOZICIJE NAJAVLJUJE BOJKOT

Svečanost u parlamentu

Podgorica - Novi Ustav Crne Gore, prvi nakon obnove državne nezavisnosti, biće proglašen na večerašnjoj svečanoj sjednici Skupštine.
Dio prosrpske opozicije koji nije podržao najviši pravni akt najavio je da neće prisustvovati današnjoj svečanoj ceremoniji u parlamentu.
Prije proglašenja Ustava i Ustavnog zakona za njegovo sprovođenje, poslanicima će se, prema protokolu, obratiti predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.
Nakon zasjedanja, na platou ispred zgrade republičke Skupštine, predviđeno je intoniranje himne i podizanje crnogorske zastave na jarbol.
Počasni vod Vojske Crne Gore biće svečano postrojen.
Ustav, nakon četvorodnevne rasprave, u parlamentu je podržalo 55, od 76 prisutnih poslanika, čime je obezbijeđena potrebna dvotrećinska podrška u Skupštini.
Za najviši pravni akt glasali su poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Hrvatske građanske inicijative i opozicionih - Pokreta za promjene, Bošnjačke stranke i Liberalne partije.
Poslanici Srpske liste, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke glasali su protiv.
Poslanici albanskih partija, Albanske alternative, Demokratskog saveza u Crnoj Gori i Demokratske unije Albanaca nijesu prisustvovali glasanju o novom Ustavu.
Ferhat Dinoša (DUA) nije bio u sali i glasao za Ustav, jer je službeno boravio u inostranstvu.
Iz dijela opozicije tada je poručeno da će njihova podrška Ustavu izostati, jer je taj tekst "antisrpsko štivo, koje dodatno produbljuje podjele u Crnoj Gori".
Poslanici DPS-a, SDP-a i PzP-a poručili su da su u Ustavu ugrađene sve evropske norme i da će se usvajanjem takvog akta odškrinuti vrata Evropske unije.
Vaselj Siništaj (AA) nije glasao za Ustav jer mu iz SDP-a nije obećana podrška za samostalnu opštinu Malesija, dok je Mehmet Bardhi (DS) kazao da se tim tekstom neće riješiti otvoreno albansko pitanje u Crnoj Gori.
Danom proglašenja Ustava i zakona o njegovom sprovođenju, Ustavotvorna skupština nastavlja rad kao Skupština Crne Gore, a Ustavni odbor prestaje da radi.

D.M.

SL: RAZMIŠLJAĆEMO O TOME PRED NOĆ

Predstavnici SNP-a, NS-a i DSS-a neće prisustvovati večerašnjoj sjednici Skupštine, dok će SL o tome odlučiti danas.
Prema nezvaničnim informacijama agencije MINA, poslanici SNP neće prisustvovati sjednici, na osnovu odluke Glavnog odbora te partije.
"Novi ustav znači pokušaj konstituisanja podjele među istim narodom u Crnoj Gori", kazao je portparol NS Slaviša Guberinić.
On je ponovio da su iz Ustava izbačeni SPC i srpski jezik i da zbog toga predstavnici NS neće prisustvovati sjednici.
Lider DSS-a Ranko Kadić kazao je da neće prisustvovati "takozvanom slavlju zbog proglašanja takozvanog Ustava".
"Ne vidim šta da se slavi osim daljih podjela u Crnoj Gori. Ustav je poraz Crne Gore i pobjeda određenih krugova koji žele da ona bude podijeljena", rekao je Kadić.
Portparol SL Dobrilo Dedeić kazao je da je donošenje "takozvane odluke" u parlamentu Crne Gore "u potpunosti marginalan politički događaj".
"Danas ne razmišljamo o tome da li ćemo sjutra prošetati do Skupštine da glasamo protiv besmislene odluke koja u suštini nema težinu. O tome ćemo odlučiri sjutra popodne ili pred noć", kazao je Dedeić.
VIJESTI

Iskreno, jeziva su mi resenja koja su donijeli. Sve je neodredjeno. Posebno me plasi pitanje crkve.

Sve vjerske zajednice imaju jednaka prava! Vec prekjuce je grad izlijepljem plakatima jedne sekte, necu navoditi koje. Sad crkva i sekte imaju ista prava. Razmilja li iko o tome kakve posledice mogu biti? Kakvih sve sekti ima?

I nisu samo sekte problem. Zna se koliko je crkva mocna. Sta ce da se desi sa CPC i SPC? I do sad su se krvili, posebno od referenduma naovamo, a sta ce sad biti ne smijem ni da mislim. Ovo je Blakan, nesto sumnjam da ce mirno proci "preuzimanje", tj. podjela crkene imovine na srpsku i crnogorsku.

Evo vec bosnjacka stranka trazi uklanjanje krsta sa drzavnih simbola. Ok, ravnopravnost i sl., ali mislim da bi trebalo da se zna sta nam je nacionalno obiljezje, sta nam je istorija i tradicija i da nam to niko ne dira. Postasmo mi nacionalna manjina bez prava na svoje.

Slicno stanje je i sa jezikom. U skupstini Albanci traze simultani prevod na albanski.Onda se Srbi sprdaju da im treba prevod sa crnogorskog. (Iskreno, prava reakcija. Valjda zakoni sluze da definisu ovakve stvari!) Do sad su mogli da slusaju i razumiju, a sad vise ne????? Nije li to ... Ajde da se ne izrazim pa da upotrijebim izraz moje babe- spojashali su nas malo.

:wallbash::wallbash::wallbash:

Moglo se i ochekivati, ne iznenadjuje me

@explosion
Kad je u pitanju vjera treba jasno definisati sto je to sekta. Koliko je meni poznato Isus je bio clan sekte. A sekta predstavlja malu vjersku zajednicu. Dakle samo po sebi to je sve ok i u pitanju su slobode pojedinca. Ako ja kao pojedinac dozivljavam Boga na svoj jedinstven nacin zasto mi to ne dozvoliti?
E sad sekta u uzem znacenju te rijeci predstavlja destruktivnu organizaciju koja pomocu nekih kvazireligijskih propovijedi pokusava da stece najcesce materijalnu korist za sebe, ili ima druge destruktivne namjere. I zato takav, slobodno mogu reci kriminalna, udruzenja treba strogo sankcionisati, ali biti veoma pazljiv pri odabiru i razlikovanju organizacija koje treba da se nadju na tom spisku, a ne kao u Srbiji sto su tradicionalne joga skole proglasene za sektama i jos izvjesne organizacije koje se na moderniji nacin bave meditacijom. To nema veze sa sektama(u uzem smislu rijeci). Te sekte su organizacije sa jasno destruktivnim/koristoljubivim namjerama.

Срамота! Још једам безумни потез данашњих моћника у Црној Гори. Њима ништа није свето, ово је само потврда да се обистињују најгоре слутње Српског народа у Црној Гори.

@explosion
Kad je u pitanju vjera treba jasno definisati sto je to sekta.

Vjerovatno je ex mislila na sve turbo kvazi vjerske zajednice.Za razliku od kanonskih religija. Zna se sta su kanonske religije i kako se one poštuju i štite.

U PARLAMENTU SINOĆ SVEČANO PROGLAŠEN NOVI NAJVIŠI PRAVNI AKT CRNE GORE

Ustavno slavlje bez prosrpskih stranaka

Podgorica - Poslanici u Skupštini Crne Gore jednoglasno su sinoć usvojili Odluku o proglašenju novog Ustava Crne Gore, prvog nakon obnove državne nezavisnosti.
Svečanoj sjednici prisustvovali su članovi crnogorske Vlade, predstavnici sudske vlasti, Univerziteta i diplomatskog kora, ali ne i poslanici prosrpske opozicije - Srpske liste, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke.
Poslanici SL sjedeći su odslušali državnu himnu, ali njihov lider Andrija Mandić to nije mogao da uradi sa svog uobičajenog mjesta u parlamentu, koje je već bio zauzeo potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Vidjevši Marovića u klupi rezervisanoj za opozicione prvake, Mandić je sjeo iza njega.
Poslije intoniranja himne, poslanici SL napustili su sjednicu.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da će novi najviši pravni akt države omugućiti Crnoj Gori da ostane zemlja jasnog identiteta, "spremna da ga unapređuje kroz evroatlantske integracije".
"Od danas puno ime naše države je Crna Gora, republikanski oblik vladavine neće biti više u njenom imenu. Hvala ti Knjaževino koja si odvojila svjetovnu od duhovne vlasti, hvala ti Kraljevino koja si podarila evropsku viziju i, iznad svega, tebi Republiko koja si nas vratila među ravnopravne, a sad i zanavijek slobodne. Naše puno ime i prezime jednom za vazda je Crna Gora. Jedna je Crna Gora u svom njenom hiljadugodišnjem trajanju. Neka je vječna Crna Gora", rekao je Krivokapić.
Podsjećajući na ustavne norme, on je kazao da pripadanje Evropskoj uniji postaje dio osnovnih odredbi koje se mogu "napustiti" samo voljom 3/5 birača.
"Isto važi i za njen građanski koncept, nezavisnost, jezik koji nosi ime države, simbole, biračko pravo i zaštitu volje građana. Vjerujem da smo sačinili temeljno pravno dobro za sva druga stvaranja u našoj domovini", kazao je Krivokapić, dodajući da je multietnički sklad, "stvoren mudrošću vjekova, ogrnut modernim standardima ljudskih prava".
Nakon sjednice, ispred parlamenta podignuta je crnogorska zastava uz zvuke himne "Oj svijetla majska zoro" i stroj svečanog voda Vojske Crne Gore, slavlje je okončano vatrometom.
Rukovodstvo Skupštine pripremilo je i koktel za sve zvanice.
Novinari iz svoje lože nijesu mogli da čuju ni riječ iz sale za vrijeme sjednice, za šta su iz skupštinske službe okrivili "zastarjelu tehniku".

D.M.

OEBS: KORAK KA VLADAVINI PRAVA

Podgorica (MINA) - Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Paraskiva Badesku pozdravila je juče usvajanje i proglašenje novog Ustava Crne Gore, saopšteno je iz te organizacije.
"Usvajanjem novog Ustava dvotrećinskom većinom u parlamentu, Crna Gora je napravila još jedan važan korak u naporima ka jačanju demokatskih reformi i vladavini prava", rekla je Badesku.
Ona je dodala da je Ustav generalno u skladu sa preporukama Savjeta Evrope i institucija OEBS-a, kao sto su ODIHR i Kancelarija Visokog komesara za nacionalne manjine.
"Sada treba da uslijedi zakonski proces, koji je od ključne važnosti", kazala je Badesku.
U saopštenju se dodaje da će misija OEBS-a u Crnoj Gori nastaviti da pruža pomoć i podršku u tom procesu.


MANDIĆ POZVAO SRBE DA PREZRU USTAV

Dok je ispred zgrade Skupštine vojni orkestar svirao koračnice, lider Srpske liste Andrija Mandić pozvao je građane srpske nacionalnosti da ne poštuju Ustav Crne Gore.
Mandić je u skupštinskom Crvenom salonu novinarima pročitao Deklaraciju o takozvanom "novom Ustavu RCG", petnaest minuta prije početka svečanosti proglašenja najvišeg pravnog akta.
"Pozivam pripadnike našeg naroda da javno i u svakoj prilici iskažu prezir i nepoštovanje prema ovom lažnom i nasilničkom dokumentu, da nastave sa izgradnjom i još odlučnije rašire mrežu naših paralalnih kulturnih, obrazovnih, ekonomskih, zavičajnih i drugih institucija", rekao je Mandić.
On je "pripadnicima našeg naroda" poručio i da u što većem broju uzmu državljanstvo republike Srbije.
"Da svuda u svakoj prilici i pojedinačno i kolektivno ističemo simbole srpskog identiteta, a u opštinama u kojima smo većina da afirmišemo srpske simbole kao zvanične simbole lokalne zajednice", rekao je Mandić. On je pozvao Srbe da pripreme i organizuju zaštitu "naših hramova i odbranu sve četiri eparhije Srpske pravoslavne crkve u RCG u skladu sa evropskom demokratskom praksom".
"Da nastavimo sa političkom homogenizacijom i subjektivizacijom srpskog naroda u RCG i da nikada više ne damo ni jedan jedini glas lažnim opozicionarima i onimak koji nam umjesto odbrane i zaštite prava na identitet nude bajke i prevare", stoji u deklaraciji SL.
Na konferenciji za novinare bili su poslanici SL, osim ustavnog pregovarača Zorana Žižića, potpredsjednika Srpske narodne stranke Novice Stanića i poslanice Jovanke Matković.

Br.M.
VIJESTI

Nek je sretan ustav...nijesu valjda mislili da zbog 1/3 ne bude donešen i usvojen.Ne može manjina upravljat većinom a i ovi što ga osporavaju u skupštini to rade iz ličnih interesa.Neznaju o čemu će sad da raspravljaju u skupštini jer njihove su sve priče ispričane i svodile su se na nacionalna pitanja.Danas je stavljena tačka treba se okrenuti životnim pitanjima.

Zdravo ga trosili...

Nek je sretan ustav...nijesu valjda mislili da zbog 1/3 ne bude donešen i usvojen.Ne može manjina upravljat većinom a i ovi što ga osporavaju u skupštini to rade iz ličnih interesa.Neznaju o čemu će sad da raspravljaju u skupštini jer njihove su sve priče ispričane i svodile su se na nacionalna pitanja.Danas je stavljena tačka treba se okrenuti životnim pitanjima.

Ne moze manjina upravljati vecinom? Ne izgleda ti da su "utvrdjene tacke" upravo suprotne ovome?
Malo mi je smijesno ovo kako oni koji nisu zadovoljni rade to iz licnih interesa. Ima li covjeka koji nije svjestan da sve sto rade svi ljudi vezani za politiku rade iz licnih interesa? Ne mislis valjda da ovi koji su "za" rade to za interes naroda????Pa valjda su nas razuvjerili dovoljno puta.
Ipak, najtuzniji u svemu su argumenti koje opozicija navodi. Ako se moze nazvati opozicijom. No, to je druga prica.

Neka nam je nazdravlje vala, mada mi je malo otuzno pravljenje vatrometa u cast Ustava. No ajd, mi smo neka cudna sorta naroda.

"Danas je stavljena tacka treba se okrenuti zivotnim pitanjima". Shajo, mislis da Ustav nije trebao da rijesi neka zivotna pitanja, da da odgovore i smjernice, a ne uopstavanja.

Sve se cesce pitam jesam li ja pesimista ili su ljudi, posebno mladi, suvise nekriticni ili nezainteresovani.

@explosion
Kad je u pitanju vjera treba jasno definisati sto je to sekta. Koliko je meni poznato Isus je bio clan sekte. A sekta predstavlja malu vjersku zajednicu. Dakle samo po sebi to je sve ok i u pitanju su slobode pojedinca. Ako ja kao pojedinac dozivljavam Boga na svoj jedinstven nacin zasto mi to ne dozvoliti?
E sad sekta u uzem znacenju te rijeci predstavlja destruktivnu organizaciju koja pomocu nekih kvazireligijskih propovijedi pokusava da stece najcesce materijalnu korist za sebe, ili ima druge destruktivne namjere. I zato takav, slobodno mogu reci kriminalna, udruzenja treba strogo sankcionisati, ali biti veoma pazljiv pri odabiru i razlikovanju organizacija koje treba da se nadju na tom spisku, a ne kao u Srbiji sto su tradicionalne joga skole proglasene za sektama i jos izvjesne organizacije koje se na moderniji nacin bave meditacijom. To nema veze sa sektama(u uzem smislu rijeci). Te sekte su organizacije sa jasno destruktivnim/koristoljubivim namjerama.

U potpunosti se slazem sa tobom! Svako ima pravo na izbor! Medjutim, potpuno je logicno da sam mislila na nus pojave. Znas li primjere iz Srbije, kad je vec pominjes, od prije pola godine otprilike? Pocela su da se desavaju ubistva, djevojka je poubijala clanove porodice, na kraju otkriveno da je clan sekte, postovalaca djavola, i mjestani im zapale mjesto okupljanja. Naravno, primjera ima milion. E sta ako krene to da se desava. Moze li im vlast sta? Ne! I to je vjera! Ubijaju i skrnave grobove iz uvjerenja. Toga se ja plasim.
Kao i odnosa SPC I CPC i njihovih pristalica.

[QUOTE=explosion;170527

Sve se cesce pitam jesam li ja pesimista ili su ljudi, posebno mladi, suvise nekriticni ili nezainteresovani.[/QUOTE]

...ja sam vječiti buntovnik i kritičar...a ima se što kritikovat ali mislim da si u pravu posebno ova tvoja zadnja nedoumica...mladi ljudi u CG su apsolutno nezainteresovani i letargični da je to zabrinjavajuće...a ko će drugi ako neće mladi...

Politika opozicionog bloka je već 15 godina svoje političko djelovanje isključivo vezano za nacionalno pitanje pa sad neznam kako će se snaći kad je i ta tema iscrpljena a oni očigledno to ndće da sh vate. Na zadnjem su popisu postali svi Srbi od kojih je muka onim pravim Srbima koji su se uvijek tako izjašnjavali.Misliš da ono cijepanje ustava nije marketinški trik.Aovim drugima je do skoro Milošević bio kriv za sve,kasnije su branili Crnu Goru od ovih novokomponovanih Srba.Sad je došlo vrijeme da se pozabave i ovim pitanjima koja su gurana pod tepih. Drago mi je što je sad tu PZP koji je osvježio političku scenu u CG i koji će dobro uzdrmati vladajuću koaliciju.

Što se tiče vatrometa mogli su bez njega

[QUOTE=Shajo;170539]Politika opozicionog bloka je već 15 godina svoje političko djelovanje isključivo vezano za nacionalno pitanje pa sad neznam kako će se snaći kad je i ta tema iscrpljena a oni očigledno to ndće da sh vate. Na zadnjem su popisu postali svi Srbi od kojih je muka onim pravim Srbima koji su se uvijek tako izjašnjavali.Misliš da ono cijepanje ustava nije marketinški trik.Aovim drugima je do skoro Milošević bio kriv za sve,kasnije su branili Crnu Goru od ovih novokomponovanih Srba.Sad je došlo vrijeme da se pozabave i ovim pitanjima koja su gurana pod tepih. Drago mi je što je sad tu PZP koji je osvježio političku scenu u CG i koji će dobro uzdrmati vladajuću koaliciju.[/QUOTE

Istina ti je ziva ovo za opoziciju! No znas sta je muka, a ti izgleda ne gledas tako, sto nam pozicija kamena nije bolja:) Sva politika im se zasniva na napadima i odbrani stavova, a kljucna pitanja ostase nerijesena. To vrijeme za resavanja je davno doslo, no ajd, kao ce sad.
Malo sam se smijala poslednjoj recenici! Prastaj! Uzdrmace PZP! Otkad su se pojavili oni prijete nekim zemljotresom, a kako vrijeme prolazi prihvatise sve ideje vladajuce partije! Nazalost, povjerovah im u pocetku! Ovoj zemlji treba novi covjek, mlad i snaznih, izgradjenih i stabilnih stavova!

Pa ja sam ti rekao što je i pozicija koristila kao izgovor a tu su im na ruku išli i ovi iz opozicije.Što se tiče PZP pa tu su od skoro i najača opoziciona partija i mislim da se neće upuštat u neki egzbicionizam i završiti kao Liberali.Vrijeme za PZP tek dolazi makar ja to mislim a nijesam ni u jednu partiju

Politika ne trpi isključivost bilo koje vrste!

E ja se nadam da si u pravu Shajo, ali PZP me je uzasno razocarao. Niucemu nemaju svoj stav. Krenuse dobro i zavrsise kao ostali. Nesto ne vidim u cemu se isticu.Nije egzibicionozam imati svoj stav. Ne ocekuje se iskljucivost, samo neka nova ideja, borba i stavovi , cvrstina a ne kako vjetar duva...Valjda zato jesu opozicija (jesu li :) ).
UUU, izgubismo se, tema nije PZP, imaju svoju temu na forumu. Evo, ja necu vise spamovati.Dakle, kako ste zadovoljni Ustavom? :D

Ja mislim da su racionalno postupili kad su obezbijedili većinu za usvajanje ustava.Viđet ćemo kako će se ponašati dalje. Vljda će se i birači opametiti pa neće više glasati stranke zbog Mila,Peđe,Peca ili Šaja nego ce gledati koja stranka će ponuditi bolji prngram i pritiskati ih da ga ispoštuju.

A ko je taj Shajo? Da glasamo za njega? :) Ja vise necu glasati dok ne dodje neko nov, a sto se Ustava tice, nadam se da nisam u pravu.

Evo da vas castim nesto rad proglasenja Ustava... Himna

Ој свијетла мајска зоро
Мајко наша Црна Горо
Синови смо твог стијења
И чувари твог поштења


Волимо вас, брда тврда,
И стравичне ваше кланце
Који никад не познаше
Срамотнога ропства ланце.


Док л