Posto je Hrvatska dobila svoj podforum, od sada tekstovi vezani za tamosnju berzu i ekonomiju mogu ovdje, radi lakseg snalazenja i bolje preglednosti.

Portfelji novinara i urednika Business.hr-a



Po završetku dosad najveće eksplozije tržišta kapitala u Hrvatskoj, Business.hr je u nastojanju da pridonese transparentnosti rada odlučio javno obznaniti vlasničke portfelje svojih novinara i urednika.
Odgovornost novinara za napisanu riječ u Business.hr-u je izuzetno važna. Objavom portfelja svojih novinara i urednika Business.hr prvi je medij koji je iskoračio u smjeru veće transparentnosti u vrijeme kada u javnosti postoji sumnja o pojedinačnim interesima novinara.

Pri tome smo se vodili visokim novinskim standardima naše matične kuće Bonnier Business Press i kolega iz Financi, našeg sestrinskog medija iz Slovenije.

Uz ime i prezime svakog urednika i novinara stoji ime tvrtke čije dionice posjeduje, odnosno ime fonda (mirovinskog ili investicijskog) čije udjele posjeduje, pri čemu nitko od novinara ili urednika Business.hr-a ne posjeduje više od 0,5 posto udjela u pojedinim tvrtkama ili fondovima.
Ovaj članak bit će redovito ažuriran kad dođe do promjene u portfeljima novinara i urednika Business.hr-a.
Portfelji novinara i urednika Business.hr-a:
Novinar dionice IF OMF
Đurđica Klancir AZ
Darko Markušić ZGKZ-R-A ROMF
Gordana Grgas HT-R-A, Vjesnik AZ
Ratko Bošković Nije suglasan objavi portfelja
Neven Barković HT-R-A AZ
Ana Blašković HT-R-A EP
Nina Domazet Ilirika mješoviti AZ
Danijela Jozić ROMF
Josip Bohutinski ROMF
Irena Habjanec AZ
Sanja Kapetanić HT-R-A PBZ Global AZ
Nives Matijević HT-R-A AZ
Dražen Tomić HT-R-A AZ
Nataša Vlašić AZ
Petra Bulić HT-R-A AZ
Saša Paparella ZPKO-R-A, PPIV-R-A, VROS-R-A, KMB-R-A, JUSN-R-A, GRNT-R-A, HT-R-A, RNAF-R-A, HEDR-R-A, RFUM-R-A, BRST-R-A, LLRB-R-A, LRH-R-A, IPKK-R-A, SLDM-R-A PBZ CO
Danica Juričić Spasović HT-R-A, SLDM-R-A AZ
Igor Medić AZ
Nikolina Rivosechi HT-R-A ROMF
Tomislav Petrov HT-R-A PBZ CO
Bojan Bajgorić Šantić HT-R-A, MGMA-R-A ROMF
Darko Baniček ZB Global AZ
Nada Starijaš Al Issa INA-R-A AZ

;)

ZSE uživo: Euforični ulagači na tržištu kapitala ruše sve rekorde


Iako će spektakl trgovanja dionicom HT-a još dugo zasjenjivati zbivanja vezana uz ostale dionice, dobra izvedba Atlantske plovidbe ne prolazi nezapaženo. Trgovanje dionicom Elektroprometa obustavljeno je zbog rasta cijene. Crobex svakim trenutkom postavlja svoj novi povijesni rekord.
Intenzivna aktivnost prodavatelja dionica Hrvatskih telekomunikacija očekivano je tijekom prijepodneva neznatno spustila cjenovnu letvicu na razinu između 363 i 365 kuna. Uskoro se cijena oporavila i u trenutku pisanja teksta trguje se po 368 kuna za dionicu. Trgovanje u Londonu istodobno se odvija po cijenama između 69 i 71 US dolara (između 360 i 371 kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke).

Dok su na Londonskoj burzi stranci prvog dana masovno prodavali dionice, domaći institucionalni ulagači su ih kupovali. S druge strane, na Zagrebačkoj burzi "novi" dioničari uglavnom prodaju svoje pakete od 63 dionice koje su stekli javnom ponudom, iznoseći oko 6300 kuna dobiti.




Sve dok postoji navala nestrpljivih prodavatelja, racionalni institucionalni ulagači nisu i neće biti spremni postaviti cjenovnu letvicu na višu razinu. Treba li i po kojoj cijeni prodati dionice, čitatelji prateći ZSE uživo mogu odrediti sami. U svakom slučaju, konsenzus tržišta o lansiranju ove dionice u višu orbitu je moguć scenarij, ali ne tako skoro.
Dok su
Na listi izdanja s milijunskim prometom trenutno se nalazi 15 dionica.
Rast BDI indeksa koji označava cijene prijevoza rasutih tereta od gotovo 60 posto u zadnja tri mjeseca i pojačana likvidnost trgovanja dionicom dubrovačke Atlantske plovidbe već mjesecima raspiruju maštu ulagača. Ova "potentna" dionica i dalje se nalazi u "žiži" interesa ulagača čak i nakon što se uz relativno visoki promet njena cijena u prethodna tri mjeseca udvostručila.
Jutros je cijena dionice Atlantske plovidbe porasla gotovo pet posto uz više od pet milijuna kuna prometa. Prema kriteriju ostvarenog prometa Atlantsku plovidbu prati Institut građevinarstva Hrvatske s prometom nešto nižim od četiri milijuna kuna i porastom cijene oko 1,5 posto.
Dionica s trenutno najvišim porastom cijene u kategoriji likvidnih dionica je Viro tvornica šećera. Rast cijene od 7,68 posto uz promet veći od tri milijuna kuna ovu dionicu svrstava među pobjednike dana. Dionica Vira tako je napokon lansirana u dugo iščekivane orbite više od 1500 kuna. Trenutno se dionicom trguje po 1599 kuna, a tržište licitirajući tko će za tu dionicu ponuditi kunu više pokazuje svoju "racionalnost".
Na listi dionica od kojih se sastoji službeni indeks Zagrebačke burze uz Viro ističe se Dalekovod koji je rastom cijene od gotovo pet posto uz promet veći od tri milijuna kuna letvicu svoje nove rekordne cijene postavio na 1590 kuna.
Porast cijene dionice Končar elektroindustrije veći od tri posto nastao je kao posljedica milijunskog prometa. Prije samo nekoliko dana cijena ove dionice dosegla je rekordnu razinu od čak 1349 kuna, nakon čega je oštro korigirana. Današnji oporavak približio je cijenu dionice tog poduzeća nedavnim razinama višim od 1300 kuna, a promatrači napeto iščekuju vijesti kako će tržište odrediti buduće kretanje ove dionice.
Dionicom dubrovačkog Elektroprometa obustavljeno je trgovanje zbog rasta cijene 14,75 posto. Uskoro se očekuje nastavak trgovanja dionicom tog poduzeća u djelatnosti trgovina.
Od sutra će u Tržište dionicama javnih dioničkih društava biti uvrštene redovne dionice varaždinske Vaba banke pod burzovnim simbolom BPBA-R-A. Trgovanje putem burzovnog sustava BTS na kojem se dosad trgovalo u sklopu Usporednog tržišta započeti će istog dana.
Autor teksta i njegova rodbina definirana ZTVP-om posjeduju dionice HT-a. Tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju vrijednosnih papira, a napisan je u dobroj vjeri i u cilju veće transparentnosti financijskog sustava.

HRVATSKA - INVESTICIJE
Na putu ka novom rekordu

Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Stranci su u Hrvatsku u prvom polugodištu ove godine uložili 2,1 milijardi EUR, a ukupna ulaganja od 1993. dostigla su 16,1 milijardi.

Jutarnji list prenosi podatke hrvatske centralne banke, prema kojima je u prvom polugodištu zabilježen snažan rast direktnih stranih ulaganja.

U tom periodu je ostvareno gotovo 80 odsto ukupnih prošlogodišnjih stranih investicija, koje su bile na rekordnom nivou.

Od ovogodišnjih ulaganja čak 1,1 milijarda EUR odnosi se na vlasnička, zadržane zarade iznose 522,5 miliona EUR, a krediti, valute i depoziti čine 497 miliona EUR.

Gotovo polovina vlasničkih ulaganja i zadržane zarade odnosi se na finansijsko posredovanje, bez osiguravajućih i penzionih fondova.

Po više od sto miliona EUR ove godine je uloženo u saobraćaj, vađenje nafte i gasa, usluge i telekomunikacije Hrvatske.

Bankarstvo je djelatnost koja je u posljednjih 14,5 godina privuklo najviše stranih ulaganja u Hrvatskoj, a slijede proizvodnja hemikalija i pošta i telekomunikacije.

Najznačajniji ulagači u Hrvatsku i dalje su Austrijanci, a zatim Belgija, Njemačka i Holandija.

Hrvatske firme su u inostranstvu do jula uložile 131,6 miliona EUR, a od 1993. godine 2,06 milijardi.

Za 14,5 godina najviše su ulagale u Holandiju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku.

Ulaganja hrvatskih firmi u tom periodu najčešće su bila usmjerena u hemijsku industriju, poljoprivredu, proizvodnju hrane i pića i vodeni saobraćaj.

Hrvatska: Privatizacija kroz IPO


Reforma Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) omogućiće da se privatizacija okonča u narednih godinu i po dana.

Potpredsednik Vlade Damir Polančec kaže da će predlog reforme HFP-a biti upućen na javnu raspravu posle ovogodišnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

On je objasnio da Vlada već ove godine namerava da započne formiranje zatvorenog investicijskog fonda u koji bi se uvrstile akcije kompanija u državnom vlasništvu koje se već kotiraju na berzi. Posle toga bi se sprovela inicijalna javna ponuda (IPO) akcija tog fonda, što će omogućiti da se privatizacija u Hrvatskoj što pre okonča.

Jedan od razloga za ovakvu odluku hrvatskih vlasti je veliko interesovanje građana za akcije najvećih hrvatskih kompanija kao što su INA i T-HT, čije su akcije već putem IPO-a kupili mnogi građani.

Polančec je kazao da je jedan od ciljeva, kada su se razmatrale javne ponude INA-e i T-HT-a i cene deonica u tim javnim ponudama, bilo i to da hrvatski građani koji se uključe u ulaganje ostvare dobit, ali i da fondovi u ulaganju u te deonice vide perspektivu. On je dodoa i da pre javne ponude niko nije procenio deonicu T-HT-a na današnju vrednost. (B-92)

13.10.2007

RH otvorila dva nova poglavlja u pregovorima s EU
Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvoreni su pregovori u poglavljima Zaštita potrošača i zdravlja i Vanjskih odnosi
Hrvatska je u petak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva nova poglavlja europske pravne stečevine, čime se ukupan broj otvorenih poglavlja popeo na 14, od kojih su dva već privremeno zatvorena. Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvoreni su pregovori u poglavljima Zaštita potrošača i zdravlja i Vanjskih odnosi. Prema riječima hrvatske ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitarović, koja je predvodila hrvatsko izaslanstvo, Hrvatska u ova dva poglavlja u potpunosti prihvaća europsku pravnu stečevinu i ne traži nikakva prijelazna razdoblja. Za zatvaranje pregovora u ova dva poglavlja, Hrvatska će morati ispuniti mjerila za zatvaranje. U poglavlju Zaštita potrošača i zdravlja riječ je o četiri mjerila, od kojih je dobar dio već i ispunjen. Prvi dio prvog mjerila odnosi se na izmjene u dva zakona iz područja zaštite potrošača. Riječ je o Zakonu o zaštiti potrošača i o Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda. Međutim, Hrvatski sabor je u međuvremenu već donio nove zakone u tom području tako da je to već ispunjeno. Drugi dio mjerila odnosi se na jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu zakonodavstva u ovom području. U drugom mjerilu se traži usvajanje propisa s ciljem preuzimanja direktiva EU-a u području tehničkih zahtjeva za krv i krvne pripravke. Ovo mjerilo je također ispunjeno kroz Zakon o krvi, koji je već donesen kao i njegova tri prateća pravilnika. I u ovom se mjerilu traži jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu ovoga dijela zakonodavstva. Treće mjerilo traži da Hrvatska preuzme propise iz acquisa o tkivima i stanicama. Taj dio je također najvećim dijelom riješen donošenjem Zakon o transplantaciji organa, ali će se u njemu morati raditi neke izmjene koje se odnose na reproduktivne stanice. U četvrtom mjerilu traži se daljnje usklađivanje s acquisom u području kontrole duhana. Europska pravna stečevina ne traži zabranu pušenja u javnim, zatvorenim prostorima niti da se na kutije cigareta stavljaju slike sa zastrašujućim prizorima koje su namijenjene za odvraćanje od pušenja. Ono što će se morati promijeniti jest veličina natpisa na kutijama cigareta o štetnosti pušenja, koji će morati zauzimati oko 30 posto površine kutije. U poglavlju Vanjski odnosi uvedeno je samo jedno mjerilo u kojem se traži donošenje akcijskog plana za usklađivanje preostalog zakonodavstva. Riječ je o usklađivanju bilateralnih trgovinskih ugovora s acquisom. Do kraja godine, Hrvatska može otvoriti pregovore u još pet poglavlja. Riječ je o poglavljima u kojima također nema mjerila za otvaranje i za koje je Hrvatska već poslala svoja pregovaračka stajališta, a u tijelima EU-a se radi na izradi europskih zajedničkih pregovaračkih stajališta. To su Sloboda kretanja radnika, Prometna politika, Energetika, Transeuropske mreže te Financijske i proračunske odredbe.
(Hina)

Sporazum između lučkih uprava Rijeke i Trsta
Potpisani memorandum o razumijevanju će biti osnova za osnaživanje i provedbu pretpostavki za stvaranje jedinstvenog lučkog područja na Sjevernom Jadranu
Predstavnici lučkih uprava Rijeke i Trsta potpisali su danas u Trstu memorandum o razumijevanju koji će biti osnova za osnaživanje i provedbu pretpostavki za stvaranje jedinstvenog lučkog područja na Sjevernom Jadranu. Iz marketinga riječke Lučke uprave priopćeno je u povodu potpisivanja tog sporazuma da je međugranična suradnja Hrvatske, Slovenije i Italije u euroregiji Sjeverni Jadran ključni čimbenik napretka sjevernojadranskih luka i cjelokupnog gospodarstva. "Važnost suradnje dolazi još više do izražaja ima li se u vidu da su ukupni pretovarni kapaciteti svih luka Sjevernog Jadrana manji od kapaciteta samo jedne veće sjevernoeuropske luke, kao što su Hamburg, Antwerpen, Bremen ili Rotterdam. Želi li sjevernojadranski lučki sustav konkurirati rješenjima koje brodski tereti i prostori imaju na sjeveru Europe, potrebno je ostvariti suradnju i udruživanje kapaciteta", stoji u priopćenju. Iz riječke Lučke uprave istaknuli su da je temeljna pretpostavka suradnje međusobna tehnološka, organizacijska, tarifna, gospodarska i prometna izjednačenost i stvarna konkurentnost. Kao moguće dodirne točke suradnje triju luka naveli su usuglašavanje prometne infrastrukture, koordinaciju zajedničkih promotivnih i marketinških aktivnosti, informacijsko povezivanje i standardizaciju dokumenata, uvođenje i primjenu jedinstvenog sustava kvalitete u sve luke na sjevernojadranskom području. Moguće dodirne točke suradnje su i usuglašavanje lučkih uzanca, usklađivanje pomorskih i carinskih tarifa, poreznog sustava i upravne procedure s propisima i praksom Europske unije te suradnja u području sigurnosti, priopćili su iz Lučke uprave Rijeka.
(Hina)

HVAR Na 17. konferenciji Zagrebačke burze Polančec najavio
HFP će postati investicijski fond



Već idući tjedan bit će poznat model po kojem će biti preustrojen Hrvatski fond za privatizaciju, a iz njega će niknuti drugi koji će omogućiti okončanje privatizacije za najviše godinu i pol dana. Rekao je to jučer potpredsjednik Vlade Damir Polančec na 17. konferenciji Zagrebačke burze, koja se održava na Hvaru.

Taj model podrazumijeva osnivanje zatvorenog državnog investicijskog fonda čije će se dionice ponuditi građanima na inicijalnoj javnoj ponudi, a s druge strane pronalaženje najboljeg načina upravljanja preostalom državnom imovinom, objasnio je Polančec.

Rješenje prije izbora
U novi fond prenijet će se dionice tvrtki koje su sada vlasništvo HFP-a, a neke od njih kotiraju na burzi. U relativno kratkom vremenu tako možemo ukinuti HFP, najavljuje potpredsjednik Vlade rješenje za tu instituciju ipak do skorih izbora.

Nakon afere Maestro, Vlada je očito pod bilo koju cijenu htjela zatvoriti priču o HFP-u, a IPO T-HT-a došao joj je kao naručeno rješenje za HFP. Iz ovoga modela jasno je da će se najbolje dionice izvući iz HFP-a i prenijeti u vlasništvo novoga fonda, a ostatak, u koji idu lošije tvrtke ili poduzeća koja ne idu u privatizaciju, ostat će pod državnim upravljanjem. Privatizacija preko novoga fonda relativno je lagana, a može biti i popularna ako se, kao što je najavio Polančec, dionice fonda ponude građanima.

Strateški cilj Vlade
Polančec je na skupu rekao da je razvoj Zagrebačke burze i tržišta kapitala strateški cilj Vlade prema kojem će domaća burza postati najvećom ne samo na jugoistoku Europe nego i u srednjoj i istočnoj Europi.

Jučer je na Konferenciji burze održana panel diskusija predstavnika četiri najveće političke stranke osim SDP-a. Ljubo Jurčić je bio pozvan ali se ispričao izbornim obvezama. Čačić i Polančec sukobili su se oko prošlih rješnjenja, ali obojica su se složili da burza ima velikog potencijala i da su za njezin razvoj. Čačić se izjasnio protiv poreza na kapitalnu dobit u ovom razdoblju, ali je odgovorio da s Ljubom Jurčićem ne bi imao problema oko toga.

Friščić je izrekao slične stavove. Međutim, Čačić je rekao da netko drugi treba imati ozbiljan posao s Vladinom odlukom da u velikoj potražnji za dionicama HT-a odredi najnižu umjesto cijenu od 320 kuna. Čačić je poručio kako je bolje da ne kaže tko mu se sve vrzmao pred vratima

Hrvatska postala članica Vijeća sigurnosti


NEW YORK - Nakon što je Češka povukla kandidaturu, u trećem krugu glasovanja na listiću za predstavnika istočne Europe bila je samo Hrvatska. Od 189 glasova, Hrvatska je dobila 184 glasa, četiri su bila suzdržana, a Češka je ipak dobila jedan glas.

Nakon pobjede nad Češkom s 95 prema 91 glas u prvom i 106 prema 88 u drugom krugu, i povlačenja češke kandidature, treći krug glasovanja bio je formalnost kako bi Hrvatska i službeno dobila potrebnu dvotrećinsku većinu od najmanje 124 glasa članica Opće skupštine.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović zahvalila je članicama UN-a na podršci i Češkoj što je povlačenjem kandidature omogućila Hrvatskoj da po prvi puta uđe u Vijeće sigurnosti.

U trećem krugu glasovanja u VS UN-a izabrana je i Kostarika sa 179 glasova, kao predstavnica Latinske Amerike, što je također bila formalnost nakon što Dominikanska Republika povukla kandidaturu.

U prvom krugu u Vijeće sigurnosti su, bez protukanduidata, izabrani Burkina Faso sa 185 glasova, Vijetnam sa 183 i Libija sa 178 glasova.

ZSE: HT na 389 kuna; ogroman skok Croatia Airlinesa

I danas je najveći promet imala dionica HT-a, u vrijednosti od 22,4 milijuna kuna, pri čemu se zadnja cijena stabilizirala na 389 kuna
Na Zagrebačkoj burzi je danas ostvareno sveukupno 165,7 milijuna kuna prometa, od čega na redovni otpada 150,9 milijuna kuna. Crobex je pao 0,46 posto na 5.338,4 boda. I danas je najveći promet imala dionica HT-a, u vrijednosti od 22,4 milijuna kuna, pri čemu se zadnja cijena stabilizirala na 389 kuna. U Londonu su HT-ovi GDR-ovi netom prije zatvaranja tamošnje burze bilježili cijenu od 77 dolara što je 2,39 posto više u odnosu na jučerašnju. Drugo mjesto po likvidnosti zauzima IGH sa 21,2 milijuna kuna prometa, dok je trećeplasirani Dalekovod sa 10,2 milijuna kuna. Veliko iznenađenje je zasigurno dionica Croatia Airlinesa koja je iz nejasnih razloga tijekom dana bilježila ogromne cjenovne oscilacije. Dan je pritom završila sa prometom od 1,5 milijuna kuna i cijenom od 2.879 kuna, što predstavlja rast od čak 188,19 posto. Još veći skok cijene, od čak 350 posto na 900 kuna, zabilježila je dionica Mediteranske plovidbe, ali uz promet ispod pola milijuna kuna.
(pd)

MMF osjetno povisio procjene rasta HR gospodarstva
MMF je revidirao naviše prognozu o stopi rasta hrvatskog gospodarstva u 2007., na 5,6 posto u odnosu na travanjsku prognozu od 4,7 posto
Međunarodni monetarni fond - MMF revidirao je naviše prognozu o stopi rasta hrvatskog gospodarstva u 2007., na 5,6 posto u odnosu na travanjsku prognozu od 4,7 posto, navodi se u srijedu u najnovijem izvješću o izgledima za rast svjetskog gospodarstva. Naviše je revidirana i procjena rasta u 2008., sa 4,5 na 4,7 posto, navodi MMF u najnovijem izdanju "World Economic Outlook-a". Stopa inflacije trebala bi u Hrvatskoj u 2007. iznositi 2,3 posto u odnosu na ranije prognoziranih 2,7 posto, dok bi u 2008. trebala iznositi 2,8 posto, čime je potvrđena prognoza iz travanjskog izvješća. Prognoza o manjku u bilanci plaćanja na tekućim računima za 2007. blago je revidirana naviše, s 8,3 na 8,4 posto, dok se za 2008. prognozira osjetno viša stopa od 8,8 posto u odnosu na ranije prognoziranih 7,8 posto. U regiji južne i jugoistočne Europe, u koju je MMF uz Hrvatsku uključio i Bugarsku, Rumunjsku i Maltu, potvrđena je ranija prognoza o stopi rasta u 2007. od 6,0 posto dok je osjetno naviše revidirana procjena rasta u 2008., na 5,7 posto s ranije prognoziranih 4,9 posto. Inače, MMF je potvrdio srpanjsku reviziju prognoza o rastu svjetskog gospodarstva u 2007. po stopi od 5,2 posto. No, snizio je procjenu za 2008., za 0,4 postotna boda, na 4,8 posto. Snižena je i prognoza rasta gospodarstva eurozone za 2008., na 2,1 posto u odnosu na ranije prognoziranih 2,5 posto. Za SAD MMF sada predviđa stopu rasta u 2008. od 1,9 posto, što je osjetno manje od 2,8 posto, koliko je predvidio u prognozama objavljenim 25. srpnja. Što se tiče Japana, stopa rasta trebala bi u 2007. iznositi 2,0 posto a u 2008. 1,7 posto, procjenjuju u MMF-u.

Još traje lagana euforija i optimističko raspoloženje uzrokovano velikom likvidnošću nakon izlaska dionica T-HT-a na burzu. Iako se očekivalo da će ulagači jučerašnji dan trgovanja na Zagrebačkoj burzi početi nešto opreznije, to se očito nije još dogodilo. Još traje lagana euforija i optimističko raspoloženje uzrokovano velikom likvidnošću nakon izlaska dionica T-HT-a na burzu. Jer kako objasniti velik rast Diokija od preko 11 posto i više od 6 milijuna kuna prometa čime se ponovno približila nedavno postavljenoj rekordnoj razini, usprkos tome što ni upravi nisu poznati razlozi takvog rasta. Ili Željezara Split s kojom je obustavljeno trgovanje zbog velikog rasta od preko 70 posto. Iz Burze su priopćili da “ ako takve okolnosti upućuju na mogućnost da neki sudionici na tržištu raspolažu cjenovno osjetljivim informacijama s kojima javnost nije upoznata”.

ZSE 19.10.2007: HT na 398 kuna, Viro porastao 4,6 posto

Danas je na Zagrebačkoj burzi ostvareno sveukupno 252,4 milijuna kuna prometa, od čega na redovni otpada 208,1 milijun kuna. Crobex je lagano oslabio 0,14 posto na 5.368,13 bodova. I dalje je najlikvidnija dionica HT-a sa gotovo 62 milijuna kuna prometa, a njena cijena je porasla 2,31 posto na 398 kuna. Ukupno je danas protrgovano sa 158.192 dionice HT-a. Drugoplasirani je Viro sa prometom od gotovo 22 milijuna kuna i rastom cijene od 4,64 posto na 1.737 kuna. Slijedi Atlantska plovidba sa prometom od 14,7 milijuna kuna.
(pd)

Naša posla

Poništene transakcije CRAL-a i MDPL-a
Zagrebačka burza je danas na svojim web stranica objavila obavijest da je Hanfa na jučerašnjoj sjednici donijela rješenje kojim se poništavaju transakcije Mediteranskom plovidbom i Croatia Airlinesom sklopljene na burzi 17. listopada. Da podsjetimo, tog dana dionica Croatia Airlinesa je porasla 118,19 posto, a Mediteranske plovidbe čak 350 posto u odnosu na posljednju zaključnu cijenu. Zbog nedostatka ikakvih novih materijalnih činjenica koje bi utjecale na tako visok rast cijene, jučer je obustavljeno trgovanje dionicama tih dvaju društava. Trgovanje dionicama Mediteranske plovidbe i Croatia Airlinesa se pak danas nastavilo na Zagrebačkoj burzi, iza podneva.
(pd)

Danas pregovori Polančeca i Konzorcija o TLM-u
Sindikat metalaca tvrdi da Konzorcij traži dodatni otpis duga za PDV od 100 milijuna kuna
Sastanak potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i predstavnika pet hrvatskih tvrtki iz konzorcija za kupnju Tvornice lakih metala iz Šibenika, a vezano uz usuglašavanje spornih točki u kupoprodajnom ugovoru, održat će se danas, saznaje se u Hrvatskom fondu za privatizaciju. Riječ je o sastanku koji je bio zakazan za prošli tjedan, ali je zbog obveza sudionika odgođen. Na tom sastanku trebali bi biti razmotreni novi zahtjevi Konzorcija, koji čine Dalekovod, Konstruktor-inženjering, Aluflexpack, Zagreb-Montaža i Feal iz BiH. Prema tvrdnjama predstavnika sindikata metalaca u tom poduzeću, riječ je o dodatnom otpisu državnih potraživanja, točnije o stotinjak milijuna kuna TLM-ova duga za PDV prema Ministarstvu financija, a koje, kako se čuje, ne želi pristati na takav zahtjev odabranog kupca. Država je, naime, kroz sam natječaj i prihvaćanje ponude Konzorcija prije pola godine, pristala TLM-u kroz privatizaciju otpisati čak milijardu kuna neplaćenih obveza. Pritom je odbila povoljniju ponudu inozemnoga konkurenta, ali se transakcija još nije realizirala. Kroz nju bi trebalo biti osigurano 1400 radnih mjesta kroz razdoblje od dvije godine te ulaganja 107 milijuna eura. Nije jasno inzistira li Konzorcij na opraštanju prijašnjih ili obveza koje su nastale u međuvremenu, nakon Vladina izbora kupca za TLM, no sindikalni predstavnici u tom poduzeću apeliraju na sve strane u pregovorima da se kompromis nađe što prije i da se s ugovorom ne odugovlači. Sindikati su održali i sastanak s Upravom, nakon kojeg su opovrgnuli nagađanja kako se odgađa prodaja TLM-a Konzorciju za postizborno vrijeme ili da je Konzorcij odustao od kupnje TLM-a. Mnogi, međutim, odugovlačenje završetka prodaje TLM-a povezuju s činjenicom da se još nije donijela odluka o izboru kupca mostarskog Aluminija, a u čijem je najužem izboru i dio hrvatskoga konzorcija za kupnju TLM-a, Dalekovod i Feal.

Otpisano 225,8 mil. kuna duga Željezari Split
ZAGREB Ministarstvo financija otpisalo je početkom ovog mjeseca 225,814.090 kuna dugovanja koje je Željezara Split imala prema državnim vjerovnicima, a otpis je proveden na temelju ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju kojim je poljski Zlomrex postao vlasnik te željezare. U obavijesti Željezare Split navodi se kako je ta tvrtka dobila dopis od Ministarstva financija kojim se, sukladno Ugovoru između Zlomrexa S.A. i HFP-a, radi otpis obveza Željezare Split prema Ministarstvu financija u iznosu od 225,814.090 kuna.
(H)

S radom započelo nekoliko novih fondova
Iako je protekli tjedan protekao u iščekivanju HT-ova debuta na Zagrebačkoj burzi, fondovska industrija nije mirovala. Nakon što je postalo očito da apetiti za ovom dionicom neće biti zadovoljeni, fondovi su se okrenuli domaćem tržištu dionica. U posljednjih 30 dana (zaključno s 4. listopadom) dionički indeks Zagrebačke burze, CROBEX, kao i nešto obuhvatniji dionički indeks, CROEMI, zabilježili su rast veći od 10 posto. U istom razdoblju, domaći dionički fondovi su zabilježili prosječan rast od 4,05 posto, a uravnoteženi fondovi 3,22 posto (u kalkulaciju je uključena i imovina kojom pojedini fond upravlja). Najveći rast vrijednosti udjela u proteklih 30 dana (zaključno s 4. listopadom) zabilježili su dionički fondovi s relativno najskromnijom imovinom pod upravljanjem – Ilirika Azijski Tigar, HPB Titan te Capital Two. S druge strane, tek nekolicina fondova i to pretežno onih koji su orijentirani na dionice razvijenih tržišta zabilježila je manje pomake vrijednosti u oba smjera. No, pogleda li se rast vrijednosti udjela koji su fondovi zabilježili unazad godinu dana, strpljenje investitora se, po svemu sudeći, isplatilo. Uz iznimku fondova orijentiranih na dionice razvijenih zemalja, rast vrijednosti koji su zabilježili dionički fondovi kretao se u rasponu od 40 pa do gotovo 70 posto. Naime, prije ulaganja u neki od dioničkih fondova uvijek treba imati na umu da su oni podložni oscilaciji vrijednosti udjela na kraći rok te je stoga preporučeno razdoblje ulaganja duže od tri godine.

http://img36.picoodle.com/img/img36/6/10/22/f_47484m_f58efa5.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?img=/6/10/22/f_47484m_f58efa5.jpg&srv=img36)



Uravnoteženi fondovi su u proteklih 30 dana redom zabilježili pozitivan predznak. Najveći rast je zabilježio Erste Balanced, a slijedili su ga višestruko manji Ilirika JIE Balanced i Hi-Balanced. Unazad godinu dana rast vrijednosti ovih fondova kretao se u širokom rasponu od dvadesetak pa do gotovo šezdesetak posto obzirom da struktura ulaganja ovih fondova varira u većoj mjeri nego u dioničkih fondova. Naime, neki od uravnoteženih fondova su konzervativniji i ulažu većim dijelom u obveznice, dok su drugi okrenuti (rizičnijem) ulaganju u dionice. Stoga je prije svake odluke o kupnji udjela potrebno se raspitati u društvu za upravljanje o strategiji ulaganja fonda i rizičnosti koje ulaganje u taj fond nosi. Fondovsko tržište je zadnjih dana postalo i bogatije za dva društva za upravljanje fondovima, ali i nekoliko dioničkih fondova. S radom su započeli Platinum Invest i Volksbankov VB Invest, a oba su društva pokrenuli dioničke fondove – Platinum JI Europu tj. VB High Equity. Svi koji se odluče investirati u ove fondove bit će oslobođeni ulazne naknade – u Platinumu do kraja godine, a u VB-u do 14. listopada. Fond orijentiran na ulaganje u dionice balkanskih zemalja pokrenuo je Adriatic Capital koji uz, AC Rusiju, sada upravlja i AC Balkanom te je tim povodom također ukinuo ulaznu naknadu za novi fond do kraja listopada. Do kraja listopada ukinuta je i ulazna naknada za ulaganja do 50.000 kuna i u Raiffeisenov Central Europe. Novi dionički fond pokrenuo je i Erste-invest, a riječ je o Erste Total Eastu. Zanimljivo je spomenuti da su fondovi Erste-investa - Bond, Balanced i Adriatic Equity do kraja godine oslobođeni izlazne naknade, a svi koji se odluče uložiti u Total East do 19. listopada će prilikom prodaje udjela u njemu biti oslobođeni izlazne naknade. I dionički fond Podravske banke, POBA ICO Equity, sve svoje investitore je oslobodio plaćanja ulazne naknade, a akcija traje do 18. listopada.

http://img36.picoodle.com/img/img36/6/10/22/f_47485m_7ce97ec.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?img=/6/10/22/f_47485m_7ce97ec.jpg&srv=img36)


Napomene i metodološka objašnjenja
Podaci o vrijednostima udjela preuzeti su sa www.to-one.com, a izvor podataka su društva za upravljanje fondovima. Podaci o imovini pod upravljanjem fondova preuzeti su od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. PGP (Prosječan Godišnji Prinos) od početka rada izračunat je anualiziranjem promjene vrijednosti udjela fonda od početka rada fonda do 4.10.2007. dana zaključenja ovog priloga. PGP za fondove koji posluju kraće od godinu dana nije izračunavan. TO ONE ocjena rizičnosti je matematička mjera volatilnosti fonda na dan 4.10.2007. godine. Metodologija izračuna i objašnjenje TO ONE ocjena rizičnosti potražite na www.to-one.com. Ocjena rizičnosti za fondove koji posluju kraće od 6 mjeseci nije izračunavana. Metodologiju prikaza podataka o fondovima te izbor podataka za ovo izdanje, pripremila je tvrtka TO ONE. Ipak, ni TO ONE ni mazagin Investitor ne mogu dati jamstvo za točnost ni potpunost podataka, niti ih se može smatrati odgovornima za eventualnu štetu koja može proizaći iz korištenja podataka danih u ovom izdanju. Izneseni komentari i ocjene osobni su stavovi autora. Dani podaci, ocjene i komentari nisu nagovor na kupnju ili prodaju udjela u fondovima. Prinos u proteklom razdoblju nije indikator ni jamstvo budućih prinosa.

http://img36.picoodle.com/img/img36/6/10/22/f_47486m_9dca479.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?img=/6/10/22/f_47486m_9dca479.jpg&srv=img36)

Posljednji update: 22. Oct 2007, 14:28
MMF: Hrvatskoj prijeti finansijska kriza
Hrvatskoj prijeti finansijska kriza jer spada u grupu zemalja čiji je spoljni dug premašio 80 odsto bruto društvenog proizvoda, čime je dospjela u veću nevolju od azijskih zemalja prije velike krize 1998. godine, navodi se u izvještaju MMF.

Pozivajući se na izvještaj, Fajnenšel tajms piše da je MMF upozorio da zemljama čiji je spoljni dug premašio magičnu granicu od 80 odsto BDP, u koje spada i Hrvatska, prijeti obustava dotoka stranih ulaganja i finansijska kriza.

Konferencija: NATO će Hrvatskoj donijeti razvoj
ZAGREB Hrvatska se spektakularno razvija, otvorila je već pola poglavlja u pregovorima s Bruxellesom, ušla je u Vijeće sigurnosti UN-a i sada je pred ulaskom u NATO koji donosi sigurnost i stabilnost, a time i gospodarski razvoj, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Peter Gyorkos na konferenciji pod nazivom "Iskustva članstva u NATO-u". Konferenciju su zajednički organizirala veleposlanstva Mađarske, Danske i Litve, članice NATO-a i zemlje koje su po dimenzijama slične RH

Gates podržao RH, Albaniju i Makedoniju na putu u NATO
Gates je kritizirao europske članice NATO-a zbog nedovoljnog angažmana u Afganistanu
Robert Gates, američki ministar obrane, podržao je jučer nastavak reformi u Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji na njihovu punopravnom članstvu u NATO-u. Gates se s predstavnicima ove tri zemlje sastao u Kijevu gdje traje redovan godišnji sastanak ministara obrane država članica Foruma ministara obrane (SEDM), te im preporučio da ubrzaju napore da dostignu obrambene i druge društvene standarde prije NATO-ova summita koji će se u travnju iduće godine održati u Bukureštu. Iako nije izrijekom spominjao nijednu od ove tri zemlje, poruke su uglavnom upućene Albaniji i Makedoniji kojima se još prigovara zbog neučinkovite borbe protiv korupcije, nesređenog stanja u pravosuđu i nekih drugih stvari, dok se Hrvatskoj već nekoliko mjeseci ništa slično ne prigovara. Gates se na sastanku inicijative SEDM daleko više bavio Afganistanom, kritizirajući europske članice NATO-a zbog nedovoljnog angažmana u toj zemlji

(jadni bože,jadan li si...aj,bar nam više ništa ne prigovaraju :annoyed_h4h:)

Prosječna neto plaća za kolovoz 4869 kuna
ZAGREB Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 4869 kuna, objavio je jučer DSZ. U odnosu na mjesec prije neto plaća veća je za 14 kuna ili za 0,3 posto. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na neto plaću za kolovoz prošle godine, prosječna je neto plaća po zaposlenom veća za 236 kuna ili nominalno za 5,1 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za kolovoz iznosila je 7089 kuna. To je za 22 kune ili za 0,3 posto veća prosječna bruto plaća nego za mjesec prije.

IGH-u poslovi od još 20 mil. eura, dobit rasla 55%

Radić najavio udvostručenje prihoda od 100 mil. eura i jak proboj u inozemstvo
Direktor IGH Jure Radić jučer je objavio dobivanje tri posla u Albaniji i BiH, vrijedna više od 20 milijuna eura, najavio je udvostručenje prihoda u srednjoročnom razdoblju i pohvalio se da će i ova godina za IGH biti uspješna jer su u prvih devet mjeseci ostvarili dobit za 55 posto veću nego u istom razdoblju prošle godine. Najavio je nova zapošljavanja, osnivanje poslovnih centara u regiji i proboj na tržište Rusije, Kazahstana i Ukrajine gdje se IGH već prijavio ili će sudjelovati u natječajima za poslove vrijedne milijarde eura. Na krilima tih vijesti dionica IGH jučer je nastavila rasti za 4,78 posto i ostvarila 22,3 milijuna kuna prometa. Najveći nedavno dobiveni posao izrada je glavnog projekta za dio koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Ugovor još nije potpisan, ali je potvrđeno da je IGH dao najpovoljnije ponude za pet od sedam poddionica autoceste, pa bi im tako trebalo pripasti projektiranje 130 od 150 kilometara, vrijedno između 12 i 15 milijuna eura. Radić kaže da su pobijedili konkurenciju od 30-ak uglednih tvrtki iz Italije, Španjolske, Francuske, pa čak i Japana i Malezije. Pet milijuna eura je vrijednost nadzora IGH u Albaniji za gradnju 57 kilometara dionice između Reshena i Kalimasha koju će graditi Bechtel i koja je sastavni dio nove autoceste između Tirane i granice s Kosovom. Treći posao nadzora izgradnje obilaznice Sarajeva koja će biti sastavni dio koridora Vc vrijedan je 2,5 milijuna eura. "Kako smo već počeli raditi na izradi idejnih projekta za autoceste u Crnoj Gori te autoceste Banja Luka - Doboj, osnovat ćemo poslovne centre u svakoj od zemalja gdje poslujemo. Takav centar je već osnovan u Sarajevu, a postoji i IGH Mostar. Sljedeći cilj je osnivanje u Crnoj Gori i Albaniji", rekao je Radić.
Na povećanju poslovanja u inozemstvu temelji se i srednjoročna strategija IGH. Radić kaže kako će ove godine ostvariti poslove u vrijednosti oko 100 milijuna eura, dok bi u sljedeće tri do četiri godine taj prihod trebao biti ostvaren od osnovne djelatnosti u Hrvatskoj, još 50 milijuna eura od projektiranja, nadzora i konzaltinga u inozemstvu, dok bi 50 milijuna eura trebalo stići od vlastitih investicija u Hrvatskoj u stambene, poslovne i ostale objekte. Nakon porasta profita u prvih devet mjeseci od 55 posto, Radić računa na ovogodišnji profit od 70 milijuna kuna. Na dodatnom obrađivanju tržišta Rusije, Ukrajine i Kazahstana računa se i na pomoć Miomila Žužula, koji će od sljedećeg mjeseca biti zaposlen na pola radnog vremena kao Radićev savjetnik. Najveći dio kolača na istočnim tržištima planira se uzeti na izgradnji Sočija, koji je dobio zimske Olimpijske igre. U Soči će ruska država uložiti 12 milijardi eura, a privatnici 12 milijardi. "U Rusiji ćemo se s partnerom natjecati i za izgradnju mostova preko rijeke Ob, te sudjelovati u proširenju brzorastućih gradova Tomsk i Novosibirsk. U Ukrajini ćemo predati ponude za autoceste, a u Kazahstanu za skijaški centar i dvije tisuće kilometara autocesta koje će se uskoro početi graditi", otkrio je Radić. Za proširenje aktivnosti IGH će provoditi politiku zapošljavanja, pa će ove godine zaposliti 50 inženjera. "I dalje ćemo uzimati nove, kvalitetne mlade inženjere", zaključio je Radić. IGH inače ima 1200 zaposlenih u Hrvatskoj, od čega 700 inženjera.
'Jeftiniji novi stadion od popravka maksimirskog'
Komentirajući činjenicu da je konzorcij u kojem je IGH dao najskuplju ponudu (6 mlrd. kuna) za rekonstrukciju maksimirskog stadiona, izgradnju stadiona na Kajzerici i stadiona na Sveticma putem JPP-a, Jure Radić je istaknuo da su oni u svojoj analizi dali alternativnu opciju. "Na temelju analize troškova građenja došli smo do zaključka da bi se novi stadion na rubu grada za 60.000 gledatelja mogao izgraditi za 160 milijuna kuna, dok je za rekonstrukciju postojećeg potrebno oko 215 milijuna eura. Predložili smo i lokacije Laništa ili kod Domovinskog mosta jer će one biti dobro prometno povezane, a svi europski stadioni su izvan grada. Mi nismo ulazili u ekonomizaciju putem JPP-a, nego smo radili čistu građevinsku procjenu. Na Gradu je da sada odluči iako je gradonačelnik pozitivno prihvatio sugestiju", rekao je Radić.

TLM: Tko će platiti otpremnine?
Za zbrinjavanje radnika trebat će izdvojiti između 15 i 17 milijuna kuna
Pregovori o kupoprodajnom ugovoru za šibenski TLM između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Konzorcija na čelu s Dalekovodom nastavit će se koncem tjedna, a tijekom jučerašnje runde dogovoreno je daljnje postupanje vezano uz sporne zemljišne čestice koje kod pretvorbe nisu ušle u temeljni kapital, te su razmatrana druga otvorena pitanja. U Vladi ocjenjuju ipak kako je "ostvaren korak naprijed". Sindikati su jučer pozdravili konačno "micanje s mrtve točke" u privatizaciji TLM-a, a ističu kako je pitanje zemljišta najmanji problem o kojemu se razgovara s obzirom na to da je riječ o maloj površini u odnosu na ukupno zemljište na kojem se nalazi TLM, a riječ je o parceli na kojoj se nalazi pročistač otpadnih ulja. Važnija je tema plaćanje poreza na što će Konzorcij po zakonu biti obvezan nakon što TLM-u država otpiše oko milijardu kuna dugova. Sporno ostaje i različito tumačenje natječaja u dijelu tko je obvezan podmiriti otpremine za nešto više od 100 zaposlenika koje kupac neće biti obvezan preuzeti. Za njihovo zbrinjavanje trebat će, nakon što uprava izradi listu, izdvojiti između 15 i 17 milijuna kuna, a i država i kupac stoje pri tome da trošak treba snositi druga strana.

evo nešto o HR firmama u stečaju

Dok 11 u zakupu, Lenac ne odustaje od kupnje novog
Iako se najavljivalo da će se po novi dok u Dansku, vlasnici se ipak predomišljaju
Još nije poznat datum održavanja skupštine vjerovnika remontnog brodogradilitša Viktor Lenac u stečaju, na kojoj bi se konačno verificiralo prihvaćaju li doista svi vjerovnici ili ne prihvaćaju posljednji predloženi, korigirani plan izlaska Lenca iz stečaja.
Potraživanja vjerovnika
Ove je informacije potvrdila stečajna upraviteljica Ombretta Belić-Ilijašić jučer rekavši kako upravo prikuplja dokumentaciju, točnije izjave svih razlučnih vjerovnika, u kojima ovi potvrđuju da se odriču odvojenog namirenja potraživanja te se pristaju namiriti kao vjerovnici općeg isplatnog reda. Bit do sada problematičnog namirenja svih vjerovnika je što imovina Lenca daleko manje vrijedi od potraživanja vjerovnika te se oni mogu namiriti u malim postotcima. No nakon nekoliko sastanaka radne grupe u Vladi - iako je bilo rečeno da je napokon postignut konsenzus o izgledu stečajnog plana - konkretnije informacije o tome kada će se održati skupština vjerovnika mogli bi se znati koncem mjeseca, potvrđuje stečajna upraviteljica. Viktor Lenac ima oko 1800 vjerovnika. Neizvjesnom postaje i nabavka novog doka, koji bi trebao zamijeniti ljetos potonuli, jedan od dva operabilna doka u Lencu. Iako je bilo najavljivano da će se po novi dok krenuti u kupnju u Dansku, odakle je stigla ponuda, kao što je ponuda Lencu stigla i iz Japana - sad postaje neizvjesna i kupnja doka u Danskoj jer se navodno vlasnici predomišljaju. Od varijante nabavke "novog" doka za Lenac iz Japana (jer se zapravo na tržištu traži polovni dok koji bi trebao zadovoljiti i svojim dimenzijama i osposobljenošću potrebe Lenca) odustalo se u prvom naletu ponuda primarno zbog toga što bi troškovi transporta doka iz Japana uvelike povisili njegovu kupovnu cijenu; no ako se ne pronađe adekvatni dok negdje bliže, pa tako i u Danskoj - nije isključeno da će se polovni dok za Lenac tražiti i negdje drugdje, dalje od Europe, potvrđuju upućeni izvori. U svakom slučaju, od kupnje doka se ne odustaje, a formirana je i radna grupa u Lencu koja bi trebala ocijeniti sve ponude i donijeti odluku o izboru novog doka. Što se tiče najvećeg Lenčeva doka, Doka 11, njega je na 18 mjeseci zakupila splitska tvrtka Pomgrad (koja se nekada, u doba Jugoslavije, uspješno bavila gradnjom luka, te u svoje uspjehe ubraja i nekoliko sagrađenih na obalama sjeverne Afrike) koja sada s novom ekipom na čelu Pomgrada treba graditi riječku luku u okviru Rijeka gateway projecta. Dok 11 osposobljen je za gradnju kesona, potvrđuju znalci, dakle osposobljen je za urone i radove na gradnji lučke infrastrukture.
Rokovi za gradnju
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača tvrdi da je Dok 11 dobio potrebnu dokumentaciju od strane Hrvatskog registra brodova da je osposobljen za uron i radove na gradnji obale. Riječ je, konkretno, o gradnji Zagrebačke obale, dijela riječke luke, koji je u fazi zastoja zbog potrebe sanacija podmorja. Do konca godine, navodi Hlača, znat će se izvođač radova na sanaciji tla. Potom se određuju rokovi za gradnju u sklopu kojih će se eksploatirati i Dok 11. No da bi Dok 11 bio spreman za dokovanje velikih brodova, drugu vrstu poslova u brodogradnji za koju je inicijalno i bio namijenjen i s čime primarno računaju novi vlasnici - Tankerska plovidba i Uljanik iz Pule, koji očekuju remont vlastite flote u Lencu - Dok 11 tek treba dobiti certifikat Hrvatskog registra brodova; prije toga mora se do kraja opremiti za izvođenje dokovanja.

Kuštrak: Očekujemo jasne odgovore stranačkih vođa o gospodarstvu
HUP će čelnike vodećih političkih stranaka suočiti s ključnim gospodarskim temama u izbornim programima
Idući ponedjeljak u hotelu Antunović Hrvatska udruga poslodavaca suočit će čelnike vodećih političkih stranaka s ključnim gospodarskim temama u izbornim programima. U HUP-a su jučer najavili kako se očekuje sudjelovanje Ive Sanadera (HDZ), Zorana Milanovića (SDP), Vesne Pusić (HNS), Ante Đapića (HSP), Josipa Friščića (HSS), Vladimira Jordana (HSU) i Đurđe Adlešić (HSLS). "Budući da su nam izbori za Hrvatski sabor na pragu, ono što gospodarstvenike raduje jest upravo uočen novi trend odabira gospodarskih sadržaja kao važnijih izbornih tema i prioriteta u dosadašnjoj predizbornoj kampanji. Upravo zbog te nov?ne u izbornim kampanjama, ali i nužnosti poticanja gospodarskog razvoja u uvjetima globalnih integracijskih procesa odlučili smo se na organizaciju predstavljanja važnih gospodarskih tema u programima vodećih hrvatskih političkih stranaka", kazao je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, pojasnivši kako je želja HUP-a "dobiti jasne odgovore na pitanja koja su za gospodarstvenike od velike važnosti".
Promjena stanja
Svojim aktivnostima, pa i organizacijom razgovora s vodećim ljudima relevantnih političkih stranaka, HUP se, kako ističe Kuštrak, zalaže za promjenu sadašnjeg stanja i ubrzanje promjena u državi koje bitno utječu na razvoj društva, gospodarstva i poduzeća. "Poslodavcima nije važno pitanje tko će dobiti izbore, već tko ima program, politike i mjere za izgradnju takvog poticajnog okvira koji će osigurati ubrzanje gospodarskih promjena i povećati konkurentnost nacionalne ekonomije", zaključuje predsjednik HUP-a. Tri su tematska područja koja će biti otvorena tijekom Razgovora u HUP-u s predsjednicima stranaka, a koja su artikulirana kroz tradicionalni HUP-ov skup Dan poduzetnika u posljednje dvije godine. Prva tematska cjelina su porezi i skriveni nameti, u okviru koje poduzetnike među ostalima zanimaju mjere kojima se planira rasteretiti gospodarstvo u području poreza i doprinosa, odnos prema porezu na imovinu, mjere usmjerene na uvođenje reda u skrivenim nametima, promjena u sustavu PDV-a, te modernizacija rada porezne uprave. Drugo se tematsko područje odnosi na fleksibilizaciju tržišta rada, odnosno promjene u zakonodavstvu u smislu jednostavnijeg zapošljavanja i otpuštanja radnika, potom održivost socijalnih i financijskih obveza gospodarstva, usklađivanje dva trenda - visokog stupnja nezaposlenosti i visokog stupnja zakonske zaštite zaposlenja, po čemu smo u vrhu u Europi, te mjere za povećanje mobilnosti radne snage, usklađivanje odnosa rasta plaća i rasta gospodarstva, modernizacija javnog sektora i pitanje minimalne plaće.
Nova arhitektura
U posljednjoj su cjelini sadržaji koji se odnose na "novu arhitekturu" hrvatskoga gospodarstva, odnosno poduzetnici traže da im se prezentira vizija buduće hrvatske industrije utemeljene na novim i visokim tehnologijama, strukturne promjene i prilagođavanje globalnim procesima, borba protiv sive ekonomije i korupcije, transparentnost javne nabave, ulaganja u velike industrijske projekte, podrška za ulaganja poduzeća u suvremene proizvodne i nove tehnologije, te istraživanje i razvoj, sustav podrške izvoznih aktivnosti hrvatskih poduzeća, restrukturiranje industrijskih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, snižavanje deficita robne razmjene s inozemstvom, uloga gospodarske diplomacije, razvoj financijskog tržišta i tržišta kapitala, te rješenja za agrar i brodogradnju. Razgovori u HUP-u, napominju iz te krovne poslodavačke asocijacije, nisu zamišljeni kao predizborno sučeljavanje stranačkih prvaka, već prilika da poduzetnici i opća javnost na jednome mjestu dobiju odgovore na za njih važna pitanja od ljudi koji će u iduće četiri godine svojim mjerama i politikama utjecati na poduzetničko poslovanje, a tako i na život i standard svih hrvatskih građana.

Počinje gradnja Pelješkoga mosta

ZAGREB - Sutra započinje gradnja mosta kopno-Pelješac, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare Jure Radić, predsjednik Uprave Instituta građevinarstva Hrvatske.

Most je projektiran za plovidbu najvećih brodova, visine 55 metara i širine 400 metara, istaknuo je Radić. Gradit će se četiri godine, a cijena će mu biti oko dvije milijarde kuna, izjavio je i naglasio kako je to najveći most u Europi koji se trenutno gradi.

Most će omogućiti bolju vezu dubrovačkog kraja s ostalim dijelovima Hrvatske, a približit će i najjužnije otoke (Mljet, Lastovo) ostalom dijelu zemlje, istaknuo je Radić.

Investitor gradnje su Hrvatske ceste d.o.o., izvođači su Konstruktor iz Splita, Viadukt i Hidroelektra iz Zagreba, a projektant je zagrebački Građevinski fakultet. (Hina)

BiH uputila prosvjed zbog izgradnje mosta
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj prenio je u 19. listopada hrvatskom veleposlaniku u BiH Josipu Vrbošiću stajalište Predsjedništva BiH o izgradnji mosta za Pelješac i još jednom zatražio da Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji tog mosta.

Hrvatskom veleposlaniku pritom je ponovljeno da je bosanskohercegovačka strana na 11. sastanku Međudržavnog vijeća za suradnju između BiH i Hrvatske održanom 3. ožujka istaknula kako je BiH protiv izgradnje mosta za Pelješac do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dviju država. (Hina)

Na ZSE lagani pad Crobexa

Danas je na Zagrebačkoj burzi ostvareno ukupno 166,3 milijuna kuna prometa, od čega na redovni otpada 115,6 milijuna. Crobex je oslabio laganih 0,17 posto na 5.346,11 bodova. Dionica HT je i dalje najlikvidnija na burzi, te je danas registrirala 20,5 milijuna kuna prometa, uz pad cijene od 0,61 posto na 383,01 kunu. Slijedi IGH sa 13,01 milijuna kuna prometa. Navedena dionica je pritom oslabila 0,80 posto na 15.500 kuna. Veterina je svoj drugi dan na Zagrebačkoj burzi završila sa 10,4 milijuna kuna prometa i cijenom od 124,96 kune, što je 0,37 posto više od jučerašnje zaključne.
(pd)

Premijer otvorio radove na Pelješkom mostu
Rekao je da most nije protiv BiH, a ministrica Matulović-Dropulić izjavila je kako postoje sve potrebne dozvole
Gradnju Pelješkog mosta jučer je otvorio premijer Ivo Sanader koji je rekao da svima i u Hrvatskoj i u susjednim zemljama može reći kako je taj projekt nešto dobro. "Ovo je projekt za, a ne protiv. Za povezivanje Hrvatske nakon stotine godina, za revitalizaciju Pelješca, ali i Mljeta, Lastova i Korčule koji gravitiraju Pelješcu. Most nije protiv Bosne i Hercegovine i neće smetati onima koji idu u Neum. Predložit ćemo Bosni i da hrvatska autocesta od Pločaprolazi kroz Neum" rekao je Sanader. Inače, jučer je Sanader poručio u Vukovaru kako Hrvatska ima nesporno pravo gradnje Pelješkog mosta te da u potpunosti odbacuje bilo kakve teritorijalne pretenzije BiH na područje oko mosta. "Ovdje je riječ o dvije činjenice. Hrvatska je, što se vidi iz raspona nosivih stupova i visine budućeg mosta, poštovala pravo BiH na pristup njihovim vodama", kazao je Sanader dodajući kako je s druge strane, Hrvatska poštovala vlastito pravo da poveže svoja dva teritorija. "Neki bošnjački predstavnici, koji kažu kako gradnja mosta nije dobra, osporavaju to s teritorijalnog aspekta. To u potpunosti odbacujemo. To je čak posezanje za hrvatskim teritorijem. Hrvatska most gradi na svom teritoriju". Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić potvrdila je, odgovarajući na novinarski upit, da most ima sve potrebne dozvole za gradnju. Na novinarsku tvrdnju da je gradnja počela prije izbora, ministrica je odgovorila da se već dugo najavljuje izgradnja Pelješkog mosta te da je trebalo napraviti projektnu dokumentaciju, pregovarati i izdati građevinske dozvole za tako komplicirani objekat. "Ministarstvo je izdalo načelnu dozvolu za sve, lokacijsku i građevinsku dozvolu za Pelješki most", rekla je ministrica odgovarajući na novinarske upite na briefingu o novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Gradi se dvotračni most duljine 2440 i širine 21 metar, najveći koji se gradi u Europi. Jure Radić, predsjednik Uprave IGH rekao je prekjučer novinarima da će se most graditi četiri godine, cijena će mu biti oko dvije milijarde kuna. Po njegovim riječima, most je projektiran za plovidbu najvećih brodova i plovidbeni raspon mu je 55 metara visine i 400 metara širine. Glavni raspon mosta iznosi 568 metara, što je drugi po veličini raspon za tzv. ovješene mostove u Europi. U projektnom i izvođačkom smislu u potpunosti je proizvod hrvatskoga graditeljstva. Most će, kako je rekao, osim čvrste veze dubrovačkog područja s ostalim dijelovima Hrvatske, omogućiti i približavanje otoka Mljeta, Korčule i Lastova ostalom dijelu zemlje. Investitor Pelješkog mosta su Hrvatske ceste d.o.o., izvođači su Konstruktor iz Splita, Viadukt i Hidroelektra iz Zagreba, a projektant je zagrebački Građevinski fakultet.
(H)
Mesić: Ovakva hrabrost može stajati
Predsjednik Mesić jučer je u Splitu o pelješkom mostu kazao kako je od početka inzistirao na transparentnosti, te kako je prije ulaska u ovako veliki projekt trebao postojati konsenzus na hrvatskoj strani te sporazum s BiH. "Ići bez dogovora u ovako veliki projekt velika je hrabrost koja može stajati i politički i materijalno. Čujem od Jure Radića da bi most mogao stajati i manje i više, što na kraju uvijek znači više", izjavio je Mesić.

Na Zagrebačkoj burzi najlikvidniji HT i Ina

Danas je na Zagrebačkoj burzi ostvareno sveukupno 252 milijuna kuna prometa, od čega se na redovni odnosi 165,3 milijuna kuna. Crobex se spustio 0,39 posto na 5.325 bodova. I dalje je najveći promet ostvaren dionicom HT-a, danas pak u vrijednosti od 27,8 milijuna kuna, uz blagi pad cijene od 0,04 posto na 382,85 kuna. U Londonu su pak HT-ovi GDR-ovi pali 0,93 posto na 74,80 dolara. Drugoplasirana je Ina, sa 20,7 milijuna kuna prometa, pri čemu se cijena dionice spustila 0,56 posto na zaključnih 2.665 kuna. Slijedi IGH sa 16,6 milijuna kuna prometa i padom cijene od 0,72 posto na 15.388,97 kuna.
(pd)

Riječki Putnički terminal u funkciji najkasnije do rujna 2009.
Na gradnju zgrade dosad je utrošeno šest, a procjenjuje se da će biti utrošeno još sedam milijuna dolara
Rok za dovršetak gradnje nove zgrade Putničkog terminala koja se gradi na korijenu lukobrana riječke luke je rujan 2009. godine i do tada će, a vjerujemo i prije, biti u funkciji novi putnički terminal. Pod time podrazumijevam da će biti završeni zgrada, obala i most - potvrdio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača komentirajući tekuće radove i stanje na gradilištu. Problemi su nastali zbog zastoja u hodogramu radova do kojeg je došlo zbog potrebe sanacije obale u blizini nove zgrade Putničkog terminala.
Oprema iz Osla
Riječ je o mjestu na kojem je do prije tri godine bio privezan Dok 3 remontnog brodogradilišta Viktor Lenac. Taj je dok bio privezan čak 60 godina. Nakon njegova rezanja i uklanjanja s veza u riječkoj luci, ostala je za Dokom 3 obala u devastiranom stanju. Kako je došlo i do iskakanja velikih kamenih blokova, uključili su se i konzervatori Ministarstva kulture koji su uputili zahtjev da se svaki kameni blok mora vratiti na mjesto na kojem je i bio, dakle kroz sanaciju održati autohtoni izgled lučke obale. Hlača kaže da je raspisan natječaj za izbor izvođača radova na sanaciji toga dijela obale te da se 16. studenog otvaraju pristigle ponude i bira izvođač. Uz to, Lučka uprava još čeka i na izdavanje građevinske dozvole za te radove. Bojan Hlača ističe da bi prema najavama koje su dobili u Lučkoj upravi i građevinska dozvola trebala biti izdana vrlo skoro te da bi se onda moglo sve uskladiti s ostalim rokovima. Inače, nova zgrada Putničkog terminala već je sagrađena. Sada se izvode radovi vezani uz spajanje na komunalnu infrastrukturu. U zgradi Putničkog terminala smjestit će se i lučki kontrolni centar potpuno opremljen novom opremom iz Osla. Dosad je na gradnju zgrade utrošeno oko šest milijuna dolara. Za potrebe radova na sanaciji uz poštovanje zahtjeva konzervatora procjenjuje se da će biti utrošeno sedam milijuna dolara. Novi je most već sagrađen. No Hlača procjenjuje da će proći još najmanje šest mjeseci, a najviše godina dana do stavljanja u funkciju zgrade Putničkog terminala i njena opremanja.
Problem s imenom
Inače, Putnički terminal, točnije sama velebna zgrada koja je smještena na samoj obali i dominira u vizuri riječke luke s morske perspektive, iako još nedovršena, već je izazvala buru u čaši riječke svakodnevice. Povod je prijedlog da se nova zgrada nazove imenom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što prema prvim reakcijama Riječana nije bezrezervno prihvaćeno. Prijedlog je upućen na sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, i to kao dopuna točkama dnevnog reda sjednice, a uputio ga je Luciano Eškinja, član Upravnog Vijeća, djelatnik Lučke kapetanije, te član HDZ-a.Gradonačelnik Vojko Obersnel na pitanje kako komentira prijedlog i reakcije kaže da on osobno smatra da imenovanje nove zgrade Putničkog terminala nije tema koja se na dnevni red sjednice Upravnog vijeća stavlja po dopuni. "Kako je riječ o objektu od javnog interesa, trebalo bi ispitati mišljenje građana. Mislim da bi trebalo provesti ozbiljnu anketu među Riječanima i vidjeti što oni misle o tome", zaključuje Obersnel.

Luka Ploče udvostručila dobit u devet mjeseci
ZAGREB Neto dobit koju je zabilježila Luka Ploče u devet mjeseci iznosila je 17 milijuna kuna i bila je dvostruko viša nego lani, pokazuju konsolidirani financijski izvještaji. Rast dobiti posljedica je 22-postotnog porasta ukupnih prihoda na 108,8 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi istovremeno porasli za 13% na 91,9 mil. kuna. Za porast ukupnih prihoda Luke Ploče zaslužan je prvenstveno rast prihoda ostvarenih u inozemstvu, i to sa 62,9 milijuna u devet mjeseci lani na 81,3 milijuna kuna ove godine. Prema Upravi, Luka Ploče je ove godine ostvarila promet roba na razini 3,19 milijuna tona što je čak 50% više nego lani. Vrijednost dionice Luke Ploče od početka godine poskupjela je za više od 220 posto.
(H)

Građevinari i brodari prolaze kroz korekciju
S oduševljenjem je dočekana vijest da je dobit Varteksa u devet mjeseci 5,2 mil. kn
Na Zagrebačkoj burzi dan je jučer protekao u negativnoj atmosferi. Nije bilo previše dionica koje su zabilježile rast. CROBEX je jučer korigiran za 0,95 posto. Građevinski sektor se stabilizira pa je tako IGH je pao za 3,03 posto zabilježivši 13 milijuna kuna prometa. Ingra je pala za 0,51 posto, a Viadukt nastavlja svoju vožnju nizbrdo nakon objave izvješća za treći kvartal. Jučer je njegova dionica potonula čak 7,95 posto. S dionicom T-HT-a dogodilo se ono što su analitičari predviđali, a to je pad dionice T-HT-a na 370,12 kuna i sad će se vidjeti hoće li se ostvariti i drugi dio njihove prognoze, a to je veće uključivanje fondova u kupnju ove dionice koja je jučer ostvarila promet veći od 21 milijuna kuna. T- Hrvatski Telekom jučer je objavio da je T-Mobile Hrvatska, društvo kći u njegovu stopostotnom vlasništvu, potpisao komercijalni sporazum za nacionalni roaming s Tele2 Hrvatska. Ulagači su s oduševljenjem dočekali vijest da je Varteks u devet mjeseci ove godine ostvario dobit od 5,2 milijuna kuna. Kako je u pitanju donedavni gubitaš, ulagači su euforično krenuli na tu dionicu čija je cijena skočila je za 8 posto i zadržala se na 270 kuna. Ulagači još uvijek pokazuju veliko zanimanje za brodare koji se također korigiraju. Atlantska plovidba je prema kriteriju veličine prometa na trećem mjestu sa 7 milijuna kuna prometa, dionica je pala za 0,24 posto. Jadroplov je pojeftinio za 1,08 posto. Jučerašnjim rastom od 1,32 posto dionica Tankerske plovidbe polako se oporavlja od prošlotjedne korekcije od 5 posto. Jedino je Uljanik plovidba zabilježila manji promet u ovom sektoru koji i dalje zbog kontinuiranog rasta BDI indeksa bilježi veliki promet.
U kategoriji gubitnika dana jučer su veliku borbu vodili Luka Ploče i IPK Osijek. Naime, iako je Luka Ploče jučer na stranicama Zagrebačke burze objavila pozitivno izvješće za treći kvartal u kojem se navodi da je ostvarila 50-postotni rast prometa 22-postotni rast prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, trgovanje tom dionicom jučer je na neko vrijeme obustavljeno zbog velikog pada od 15 posto te dionice. Na kraju dana pad je iznosio 10,11 posto pa je očito da je tržište odlučilo braniti cijenu. Pad se obrazlaže odgodom ranije najavljene dokapitalizacije Luke od koje su ulagači mnogo očekivali jer bi dala dobru perspektivu u poslovanju ove tvrtke. Primjer IPK Osijek pokazuje koliko je potrebno malo da bi se podigla panika na tržištu kapitala i koliko je ono rizično. Dionica te tvrtke prošli je tjedan rasla za 400 posto. Njen svakodnevni rast od 20-ak posto pobudio je sumnju Hanfe koja je počela pod budnim okom pratiti tu dionicu. Na upite Zagrebačke burze iz Uprave osječke tvrtke odgovarali su da im nije poznat razlog takvog rasta. Jučer se pojavila spekulacija da će Hanfa blokirati trgovanje ovom dionicom, zbog čega je nastala panika među ulagačima jer su brokeri odbijali izvršavati transakcije ovom dionicom zbog straha od Hanfe. Cijena se odmah strmoglavila za 15 posto, da bi se do kraja dana oporavila i pala "tek" 8 Ina nastavlja svoje korektivno razdoblje. Indeksi proizvođača nafte su porasli, dok je Ina zabilježila pad od 0,38 posto. Medika je ZSE uputila obavijest da će se danas održati sjednica NO na kojoj će se "razmatrati namjera pripajanja Farmisa d.o.o. i Farmacona d.o.o."
Procjena ulagača srušila Viadukt
Novi tjedan se otvorio laganom stabilizacijom cijena građevinskih izdanja, od kojih su najlikvidniji građevinari u minusu, dok se u pozitivnom teritoriju drže oni danas manje likvidni poput Hidroelektre i Đuro Đaković Montaže. Najveći pad je doživio Viadukt čiji kvartal očito mnogi ulagači ocjenjuju prilično negativno. Zaokret trenda su, u odnosu na prvu polovicu trgovanja, doživjeli i najlikvidniji brodari - Atlantska plovidba i Jadroplov, koji su unatoč početnom impulsu novog rasta BDI indeksa posrnuli pred akumulacijom profita.

Sve inforamcije o fondovima na Moj-fond.net
ZAGREB Inicijalne javne ponude i općenito sve šira lepeza ponude financijskih usluga dostupnih na domaćem tržištu ponukala je velik broj građana da se uključe u taj sektor. Među najpopularnijim vidovima investiranja nalaze se ulaganja u investicijske fondove, pri čemu im od velike pomoći može biti Internet stranica www.moj-fond.net u vlasništvu Ilirike. Taj financijski portal namijenjen je isključivo kupnji i prodaji udjela u fondovima putem Interneta. On okuplja sve informacije o investicijskim fondovima i kompletnom tržištu kapitala. Osim informacija, analiza i statistika www.moj-fond.net. nudi i mogućnost kreiranja vlastitog portfelja sa kalkulatorom.
(PD)

Izbori gurnuli burzu u crveno


Autor Ljubica GATARIĆ
Željko Kardum

Skori parlamentarni izbori spominju se kao jedan od razloga zbog kojih je došlo do korekcije cijena dionica na Zagrebačkoj burzi. T-HT se danas spustio i do 362 kune, samo 4 kune više od najniže vrijednosti.

Do kraja dana oporavio se na 368 kuna. Izbori nose neizvjesnost koju ne treba previše zanemariti pa je moguće da će se korekcija nastaviti. Nitko ne želi zauzimati dulje pozicije dok se ne vidi tko će pobijediti kaže analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić. Među uzrocima korekcije, koja je peti dan zaredom zahvatila većinu najlikvidnijih dionica, Stojić iščitava i "pametno taktiziranje" fondova koji su se povukli u stranu i puštaju da tržište još padne prije nego što krenu u kupnju.

Fondovi su puni keša koji će morati investirati i u Hrvatskoj i u inozemstvu ističe Stojić. Likvidnost tržišta poboljšao je i veći broj IPO-a, što je također utjecalo na konsolidaciju cijena. Crobex je protekle dvije godine rastao 60 do 70 posto godišnje, pa je, kaže, normalno da nastupe periodi unovčavanja dobiti poput ovoga.

Korekcija je bila očekivana i za glasnogovornika burze Željka Karduma koji kaže da se brzo zaboravlja da su samo prije dva tjedna cijene skakale i više od 20 posto. Podaci SDA otkrivaju da su kupci dionica u državnim IPO-ima ulagači na dulje staze. Inu je, na primjer, dosad prodao tek svaki peti dioničar.

Mol zaključio kupovinu Tifona

Cijena po kojoj je MOL kupio Tifon nije poznata, a prema ranije objavljenim procjenama nekih analitičara i stručnjaka koji dobro poznaju situaciju na naftnom tržištu Hrvatske ona se kreće između 100 i 140 milijuna eura
Mađarska naftna kompanija MOL izvijestila je danas da je uspješno zaključila proces preuzimanja Tifona, te da će Tifon od sutra, 1. studenoga, i službeno postati dio MOL Grupe. MOL navodi da je preuzimanje Tifona zaključio mjesec dana nakon što su regulatorna tijela odobrila tu transkaciju. "Nakon više od devet mjeseci pregovora, prikupljanja potrebnih regulatornih odobrenja potrebnih za preuzimanje, MOL i Tifon uspješno su usuglasili i financijske uvjete i zaključili predmetnu transakciju", navodi se u priopćenju u kojem se ne iznose podatci o financijskim uvjetima. Preuzimanje Tifona ojačat će MOL-ovu poziciju u regiji, to je ujedno i korak naprijed u strateškim ciljevima maloprodaje, zaključuje se u priopćenju MOL-a. Mađarski MOL je početkom kolovoza izvijestio o kupnji 100 postotnog udjela u Tifonu, naftnoj tvrtki Ivana Čermaka. Cijena po kojoj je MOL kupio Tifon nije poznata, a prema ranije objavljenim procjenama nekih analitičara i stručnjaka koji dobro poznaju situaciju na naftnom tržištu Hrvatske ona se kreće između 100 i 140 milijuna eura. Tifon posluje na 36 dobro pozicioniranih vlastitih benzinskih postaja na području cijele Hrvatske, a radi i na više od 20 razvojnih projekata "na vrhunskim lokacijama" čiji se završetak očekuje u sljedeće dvije godine.
Prosječni promet goriva po postaji u Tifonu je više od 4,2 milijuna litara godišnje i očekuje se da će Tifon do kraja godine na hrvatskom tržištu derivata imati tržišni udio od 7 posto. Iz MOL-a, koji u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA ima 25 posto plus jednu dionicu, su također bili izvijestili da njihovu kupnju Tifona podupiru i strateški partneri INA i hrvatska Vlada. Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je u drugoj polovici rujna ocijenila dopuštenom koncentraciju MOL-a i Tifona obrazlažući da ona neće imati značajan učinak na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu trgovine naftnim derivatima. Agencija je utvrdila da će se nakon koncentracije zajednički udjel MOL-a i Tifona na hrvatskom tržištu trgovine naftnim derivatima na veliko kretati između 10 i 15 posto, te da na tržištu trgovine naftnim derivatima na malo MOL do tada uopće nije bio prisutan pa će koncentracijom samo preuzeti tržišni udjel Tifona koji je izražen količinski u 2006. bio manji od 5 posto.
(Hina)

Povećan temeljni kapital Belja

Središnja Depozitarna Agencija je danas 31. listopada za Belje d.d. obavila u sustavu Agencije upis povećanja temeljnog kapitala društva, priopćeno je na Zagrebačkoj burzi. Društvo je na Glavnoj skupštini dana 16. srpnja ove godine donijelo odluku o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital. Temeljni kapital povećan je izdavanjem 2,700.000 novih redovnih dionica oznake BLJE-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 100 kuna. Na taj način temeljni kapital je povećan s iznosa od 551,548.700 kuna za iznos od 270,000.000 kuna, tako da ukupni temeljni kapital nakon povećanja iznosi 821,548.700 kuna te je podijeljen na 8,215.487 redovnih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa 100 kuna.
(pd)

Hrvatska bitno ispred regije, ali još daleko od Bruxellesa
Mogla bi postati članica EU do 2010. samo ako ubrza reformu pravosuđa i antikorupcijsku borbu, ističe EK
Pristupni pregovori dobro napreduju i sada ulaze u odlučujuću fazu, konstatira Europska komisija u svojem godišnjem izvješću o napretku Hrvatske u pristupanju Europskoj uniji, koje će službeno biti predstavljeno u utorak idućeg tjedna.Iako je izvješće intonirano pozitivno, kako piše britanski Financial Times koji je dobio na uvid njegov nacrt, ono sadrži i niz oštrih ocjena. Tako se kritiziraju hrvatske vlasti zbog tretmana srpske manjine. "Manjine i dalje imaju ozbiljnih problema. Hrvatska treba ohrabriti ozračje tolerancije prema srpskoj manjini i poduzeti odgovarajuće mjere da zaštiti one koji su i dalje izloženi prijetnjama, diskriminaciji, neprijateljstvu ili nasilju. Srbi nailaze i na poteškoće u području zapošljavanja", ustvrđuje Europska komisija.
Restrukturiranje brodogradnje
Na području ekonomije, kako navodi Financial Times, pohvale stižu za napredak u vezi zakona o intelektualnom vlasništvu, sigurnosti hrane i transportu, a zamjerke na poreznu regulativu, odnosno njezinu zakonsku nesuklađenost s EU normama. Nedovoljnim se ocjenjuje i napredak u restrukturiranju brodogradnje. Izvješće Europske komisije zaključuje kako bi Hrvatska mogla postati članicom Unije do kraja ovog desetljeća samo pod uvjetom da ubrza reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije. Britanska agencija Reuters, koja je također imala uvid u nacrt dokumenta, piše kako će se od Hrvatske, slično kao i u prošlogodišnjem izviješću, tražiti da pojača napore na poboljšanju pravosudnog sustava, javne uprave i u borbi protiv korupcije. "Postoji značajan prostor za daljnje poboljšanje u pravosuđu, javnoj upravi i u borbi protiv korupcije", stoji u izvješću. U njemu se, nastavlja Reuters, konstatira da su postignuti prvi rezultati u borbi protiv korupcije, ali da je ona i dalje raširena. Reuters navodi i svoj izvor iz Unije koji kaže kako se EU nada da će Hrvatska ostvariti napredak u rješavanju bilateralnih graničnih pitanja sa Slovenijom i oko pitanja Zaštićene ekološko-ribolovne zone (ZERP) sa Slovenijom i Italijom nakon parlamentarnih izbora 25. studenoga. Zamjenik glavnog direktora Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Jan Truszczyski početkom ovoga mjeseca, na sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, najavio da će opća ocjena u izviješću biti pozitivna, ali da će kao i svake godine pozornost biti usmjerena na izazove koji stoji pred Hrvatskom. Spomenuo je da će se dodatni napori od Hrvatske tražiti za poglavlja Javna nabava, Tržišno natjecanje, Zaštita okoliša, Sigurnost hrane i poljoprivreda.
Makedodnija bez datuma
Europska komisija u utorak, 6. studenoga objavit će redovito godišnje izvješće o napretku svih zemalja kandidatkinja (Hrvatska, Turska i Makedonija) te potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina). Službe Europske komisije pripremile su nacrt izvješća, a završnu ocjenu dat će povjerenici na sastanku kolegija sljedećeg utorka. Hrvatske ocjene puno bolje izgledaju kada se usporede s onima koje su u izvješću dobile ostale zemelje regije i Turska. Makedonija tako ni ovaj put neće dobiti datum početka pregovora jer Komisija ustvrđuje da nije provela nužne reforme. Makedonska administracija još je uvijek ispolitizirana, parlament ne funkcionira dobro, provedba zakona je blokirana, posebice reforma pravosuđa, ustvrđuje se u izvješću. Turska u izvješću o napretku neće dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u osam poglavlja, koji su joj blokirani prošle godine. Europska komisija konstatira naime da je provedba reformi u Turskoj usporena, da ih treba ponovno pokrenuti, posebice na području slobode izražavanja, civilne konotrole vojske i prava pripadnika ne-muslimanskih zajednica.

Na svjetskoj listi konkurentnosti Hrvatska napredovala za samo dva mjesta
Postizborna godina idealna je za beskompromisne i nužne promjene, a NVK najavljuje izradu novih preporuka za novu Vladu
Među 131 zemljom svijeta na koju se odnosi Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008. Hrvatska se nalazi na 57., odnosno 60. mjestu. U odnosu na pozicije u prethodnom izvještaju Hrvatska je tako ostvarila realno poboljšanje na ljestvici globalne konkurentnosti za dva mjesta, dok je u poslovnoj konkurentnosti napredovala za jedno mjesto. Te je podatke hrvatskoj javnosti u srijedu prezentiralo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), hrvatski partner Svjetskog gospodarskog foruma.
Spore promjene
Ovogodišnja pozicija Hrvatske na najreferentnijoj svjetskoj listi konkurentnosti može se promatrati iz nekoliko uglova. Primjerice, ako se govori samo o pomaku u rangu u odnosu na prošlu godinu, onda je doista riječ o neznatnom poboljšanju, zapravo stagnaciji. Međutim, valja napomenuti da je ove godine metodologija izračuna promijenjena, da su uvedeni neki novi podindeksi, između ostalog i onaj o veličini tržišta što je za Hrvatsku objektivno, u komparaciji s velikim zemljama, ograničavajući faktor konkurentosti. Ipak, premda postoje i takvi, objektivni razlozi stagnacije, oni ne mogu biti opravdanje za sporost u promjenama u Hrvatskoj. Jači angažman svih skupina društva na tom segmentu je više nego potreban. S druge strane, kada se uspoređuje s nekoliko referentnih skupina, primjerice, skupinom zemalja novih članica EU - Hrvatska se 57.mjestom na globalnom indeksu konkurentnosti približila nekima od njih, recimo, Poljskoj na 51. mjestu i Mađarskoj na 47. Istodobno, utješno je što iza sebe ostavlja najnovije članice Unije, Rumunjsku i Bugarsku koje su pozicionirane iza 70. mjesta, kao i zemlje bivše Jugoslavije od kojih najbolju poziciju- 82. mjesto ima Crna Gora, inače, jedna od sedam novo uključenih zemalja na ljestvici konkurentnosti. Međutim, u usporedbi s novim članicama EU pozicija koju Hrvatska ima prema indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, bitno je lošija. Dok se Hrvatska nalazi na 60. mjestu, nove se članice Europske Unije nalaze između 30. i 50. mjesta (Češka 32., Slovenija 35., Slovačka 44., Mađarska 47.).
http://img32.picoodle.com/img/img32/6/11/3/f_49141m_366983b.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?img=/6/11/3/f_49141m_366983b.jpg&srv=img32)

Dugoročne reforme
"Ukupan rezultat Hrvatske u ovogodišnjem izvještaju je dobar, ali dugoročno sigurno nije dovoljan. Za to je potrebno nastaviti provoditi reforme koje moraju biti još dinamičnije i dublje", komentar je Darka Marinca, predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost. S obzirom na četverogodišnji politički izborni ciklus koji definira pristup političkih garnitura provođenju reformi, Marinac je budućoj Vladi poslao jasnu poruku - sljedeća je godina, kao prva postizborna godina idealna za beskompromisne i neophodne promjene. "To je i krajnji trenutak, ukoliko se Hrvatska društvu najkonkurentnijih zemalja svijeta želi priključiti što spremnija. Promjene se moraju događati na području povećanja učinkovitosti rada uprave, suzbijanja korupcije, poticanja stranih ulaganja, a obrazovanje, inovacije i nove tehnologije trebaju postati prioriteti kako državne tako i poslovne politike", rekao je Marinac. Također, Marinac je bio jasan i kad je naveo da će NVK do proljeća napraviti pomnu analizu svih elemenata iz ovogodišnjeg izvješća te procjene trendova te da će na temelju toga napraviti novi set preporuka s kojima će otići novoj Vladi (po uzoru na 55. preporuka s kojima je NVK došao Sanaderu). Jedan od bitnih trendova iz ovogodišnjeg izvješća je uočeno pomicanje, odnosno tranzicija Hrvatske iz ekonomije efikasnosti prema ekonomiji inovacije. Inače, između 10 konkurentskih prednosti Hrvatske (raspon od 28. do 43. mjesta) najveći broj ih se odnosi na područje ICT-a. Na drugoj strani 10 najvećih konkurentskih nedostataka Hrvatske područje (poljoprivreda, direktna strana ulaganja, jačanje zaštite investitora, suradnja u odnosima radnik-poslodavac itd.) područja su budućeg rada NVK u pokušaju definiranja zahvata koji će dovesti do poboljšanja u ovim segmentima. Kako je komentirao Marinac, ukoliko se to ne napravi, priželjkivane stope rasta vrlo su upitne.
SAD najkonkurentnija zemlja svijeta
Hrvatska je u istraživanje uključena šesti put zaredom. Metodologija koju su osmislili vodeći svjetski ekonomisti istraživanja zasniva se na uključivanju statističkih podataka te ankete gospodarstvenika u 11000 poduzeća u svijetu. U Hrvatskoj se anketa provedena među 101 poduzećem. tijekom veljače i ožujka ove godine. Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine SAD, a među deset najkonkurentnijih najviše je skandinavskih zemalja te Njemačka i Švicarska.
Makroekonomija najlošiji stup hrvatske konkuretnosti
Od 12 'stupova' konkurentnosti, Hrvatska je najbolje plasirana po kriteriju 'zdravlje i primarno obrazovanje' (44. mjesto), te 'visoko obrazovanje i stručno usavršavanje' (46. mjesto), 'tehnološka spremnost' (49. pozicija) i 'inovacije' (50. mjesto). Ispod prosjeka smo rangirani u područjima makroekonomije (čak 74. mjesto), efikasnosti tržišta roba, efikasnosti financijskog tržišta, veličine tržišta i poslovne sofisticiranosti. Rezultati ankete gospodarstvenika u Hrvatskoj upućuju na slabosti kvalitete institucija kao velikog ograničenja bržeg ekonomskog razvoja Hrvatske. Najveći problem poslodavaca je niska učinkovitost u uprave, korupcija, porezna opterećenja te neadekvatno obrazovana radna snaga. Iako poslodavci svake godine ističu iste faktore, pozitivan pomak je činjenica da je postotak onih koji to misle u padu.

:D :D

Koka: najbolji brojleri u istočnoj Europi 2007.

Nagradu dodjeljuje Aviagen Limited, vodeći svjetski proizvođač roditeljskih jata peradi iz Velike Britanije
Koka, članica Poslovnog sustava Vindija, dobila je Regionalnu nagradu za najbolje ostvarene rezultate tova brojlera istočne Europe. Nagradu dodjeljuje Aviagen Limited, vodeći svjetski proizvođač roditeljskih jata peradi iz Velike Britanije, a u ime kompanije uručio ju je Jonny Harrison, tehnički menadžer za Istočnu Europu Želimiru Bengeriju, glavnom upravitelju brojlerske proizvodnje. Aviagen Limited je, osim ove nagrade, upraviteljima farmi Koke za 2007. uručio i nagrade za najbolju farmu roditeljskih nesilica (Farma 15, upravitelj Kruno Bosilj) te za najbolju brojlersku farmu (Farma 1, upravitelj Miljenko Kostanjevec). U okviru događaja, održan je stručni seminar koji se tradicionalno jednom godišnje održava u Koki, s ciljem stjecanja novih znanja i razmjene iskustava sa stručnjacima iz Aviagena. Dodjela nagrada najbolji je pokazatelj uspjeha koji je postignut kontinuiranim ulaganjima, tehnološkim opremanjem farmi, dugogodišnjim radom i vođenjem poslovne politike prema "Viziji kvalitete", kažu u Koki. Znanje Vindijinih stručnih timova očituje se kroz brojne provedbene programe u tovu, a pogotovo u zaštiti zdravlja peradi. U primarnoj proizvodnji Koke zaposlena su 503 djelatnika, od toga je 21 s visokom stručnom spremom, a među njima je 16 doktora veterinarske medicine sok 21 djelatnik ima VŠS diplomu. U posljednjih deset godina, tov na brojlerskim farmama Koke bilježi konstantan rast i sve bolje rezultate. Ovogodišnji parametri tovnih dana, prosječnih težina, mortaliteta, potrošnje i konverzije hrane omogućili su Koki postizanje proizvodnog rezultata zavidne svjetske razine. Osim postignutih rezultata u proizvodnji Koka je implementirala i novu legislativu prema zahtjevima Europske Unije. Ta se legislativa odnosi na zaštitu zdravlja peradi, osiguranja dobrobiti životinja i svih ostalih zahtjeva u kontekstu novog higijenskog paketa u proizvodnji hrane.

:biggrin:
Sad znamo i okle ti lova koke!:biggrin:

DOMAĆE BURZE
Burza pod dojmom predizbornih izjava

Ulagači se rješavaju dionica IGH nakon izjava Mesića o sukobu interesa te tvrtke

Politička prepucavanja i panika zbog medijske najave njenog kraha ostavili su jučer traga na Zagrebačkoj burzi. Istup predsjednika RH Stjepana Mesića o sumnjivim poslovima i sukobu interesa čelnih ljudi Instituta građevinarstva Hrvatske jučer su naveli dioničare na užurbanu prodaju te dionice zbog čega je ta dionica pala za 7,07 posto i na najnižu razinu od 12.050 kuna na kojoj nije bila već mjesec dana, usprkos jučerašnjoj objavi o 50-postotnom porastu dobiti. Zbog naglog pada trgovanje tom dionicom bilo je na neko vrijeme i zaustavljeno. Ovakvo raspoloženje ulagača osjetio se na CROBEX-u koji se spustio ispod 5 tisuća bodova zbog pada od 2,69 posto. Kad smo kod politike i predizbornih poteza, najava potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o vlasničkom povezivanju Podravke i Agrokora podigla je cijenu dionice Podravke za 0,78 posto uz promet veći od 4 milijuna kuna. Očito je da će Burza u ovo predizborno vrijeme još doživljavati ovakve poteze ulagača uslijed dojma zbog strasnih političkih prepucavanja. Međutim, Zagrebačka je burza još uvijek dovoljno likvidna da može izdržati ovakve panične i ishitrene reakcije ulagača.

Cijeli građevinski sektor jučer je bio u velikoj korekciji, a obraz mu je spasila Ingra s rastom od 1,36 posto uz promet veći od 5 i pol milijuna kuna. Najlikvidnija dionica jučer je bila ona Ine koja je ostvarila promet od 14 milijuna kuna uz korekciju od 2,40 posto. Ericsson Nikola Tesli u dizanju cijene nije pomogla vijest o novim izvoznim poslovima vrijednima 22,5 milijuna kuna. Dionica te tvrtke pala je za 4,31 posto, uz doduše, veliki promet od skoro 10 milijuna kuna. U danu gubitnika izdvaja se Luka Ploče koja je s prometom od preko 4 milijuna kuna ostvarila rast od 4,07 posto pa se slobodno može proglasiti pobjednikom dana. Dionica T-HT-a i dalje tone uz promet od 21 milijun kuna. Usprkos dobrim vijestima iz te kompanije njena dionica još uvijek na nailazi dna dobar odaziv tržišta koje je ipak pokazalo da mu je stalo do stabilizacije cijene pa se ona jučer kretala od 365 do 370 kuna, a da bi kraj dočekala po cijeni od 366 kuna. Croatia osiguranje objavila je da je njena neto dobit u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosila je 148,5 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 37,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine pa je njena dionica uz skroman promet narasla za 0,28 posto. Kako je BDI indeks cijena vozarina rasutog tereta počeo kliziti, tako su počele kliziti i cijene brodara. Atlantska plovidba se uz promet od 6.177 milijuna kuna strmoglavila 5,96 posto, dok je Jadroplov uz duplo manji promet, pao za upola manje postotaka. Takav razvoj događaja, međutim, nije ostavio traga na Mediteranskoj plovidbi koja je narasla za 29,08 uz skroman promet. Ni dionica Tiska nije profitirala zbog dobrih poslovnih vijesti. Pad od 5,11 posto ostvaren je uz solidan promet veći od milijun kuna. Dionica najmlađeg člana Burze, Veterine, nastavlja padati. Jučer je imala 3,5 milijuna kuna uz poveću korekciju od 5,98 posto. Jučer se njena cijena kretala između 109 i 118 kuna, da bi kraj trgovačkog dana dočekala na 110 kuna.

Pad prometa HT-a u Londonu
Za jučerašnjeg trgovanja na Londonskoj burzi vlasnika promijenilo samo 11.600 THTC GDR-ova po cijeni 72 američka dolara, što je 365,79 kuna po srednjem tečaju HNB-a. Nakon dionice Hrvatskih telekomunikacija najlikvidnija je bila dionica Ine čija cijena je korigirana 2,40 posto uz 14,01 milijun kuna prometa. Osim toga, jučer je objavljno kako su fondovi sa tržišta u razvoju ostvarili su u proteklih pet godina i do šest puta više prinose nego vodeći etablirani fondovi iz Sjeverne Amerike i zapadne Europe.

Povezivanje Podravke i Konzuma tehnički je vrlo komplicirano
Analitičari smatraju da Hanfa treba reagirati na Polančecovu izjavu koja može utjecati na dionice Podravke
Jedini "službeni" komentar na izjavu Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade, objavljenu u Jutarnjem listu o tome da bi "država podržala vlasničko povezivanje Podravke i Agrokora, stigao je jučer od Zvonimira Mršića, gradonačelnika Koprivnice. Na svečanoj je sjednici Gradskoga vijeća (povodom obilježavanja Dana grada) Mršić prozvao Polančeca i spočitnuo mu da zapravo želi pokloniti dionice Podravke. Na to mu je Polančec odvratio kako je njegova izjava izvučena iz konteksta i pogrešno interpretirana. Polančec je, naime, izjavio kako je predstavnik države koja kontrolira 26 posto udjela u Podravci o tome već, ali samo načelno, razgovarao s Agrokorovim predstavnicima, a da bi se aranžman tehnički mogao realizirati kroz razmjenu (swap share) dionica Podravke i Konzuma.
Agrokorovo negiranje
U Agrokoru, pak, neslužbeno negiraju i te načelne razgovore, uz opasku kako cijene Podravku koja je i sad Konzumov strateški partner. Dodaju još da je Agrokor pokazao svoje znanje u restrukturiranju kompanija i podizanju njihove vrijednosti, no da je koncern trenutno više okrenut projektima vezanim uz globalne iskorake - iz Agrokora. U Podravci, pak, uopće nisu željeli komentirati namjere vlasnika i izjave njihova predstavnika vezane za vlasničke pretumbacije, što u ovoj osjetljivoj situaciji za kompaniju zapravo uopće ne čudi. A čak i da je točno da je izjava potpredsjednika Vlade krivo protumačena, nemoguće je da nije izvagao u kojem trenutku s njom izlazi u javnost. Do izbora je 20-tak dana, on je kandidat u 2. izbornoj jedinici u kojoj je i Koprivnica, a proslava Dana grada u to se idealno uklopila. Iako je Koprivnica uvijek dosad burno reagirala na spomen strateškog partnera u Podravci, pa tako i Agrokora (svojedobno su se dizali "stožeri za obranu") vrijeme se promijenilo i moguće je da puštanjem probnog balona Polančec testira reakcije lokalne sredine. A upravo s obzirom na taj stari koprivnički animozitet prema Todoriću, nije isključeno da su neki razgovori ipak vođeni, jer se Polančec u to sigurno ne bi upustio bez osnove. Osim ako nije riječ o "višem nalogu" kojem je on samo izvršitelj. Znakovito je, međutim, da je svoj posjet PIK-u Vrbovec potpredsjednik u nekoliko navrata iskoristio za pohvalu Todorića i njegovog angažmana u restrukturiranju te i drugih tvrtki. I nezavisni analitičari skloni su ocjeni kako je to bila izjava "sa svrhom", pogotovo zato što ona može imati jake implikacije na kretanje cijene dionice Podravke na Burzi. Nemoguće je da potpredsjednik nije svjestan kako je riječ o jakoj "materijalnoj činjenici" koja može imati implikacije na cijenu - u jučerašnjem sveopćem crvenilu na Burzi Podravka je bila jedna od rijetkih dionica koje su imale rast (1,18 posto) - pa ima mišljenja kako bi u ovome slučaju trebala reagirati i Hanfa. Podravkini investitori su ionako već dovoljno razdraženi i nezadovoljni sporošću u vlasničkoj konsolidaciji i restrukturiranju tvrtke.
Tehnika provedbe
Na drugoj strani, analitičare više muči pitanje tehničke provedbe zamišljenog swopa, kao i implikacije te operacije na poslovne performanse dviju kompanija, poglavito Podravke. Ako bi bila riječ o čistoj zamjeni dionica (čak i bez odgovora bi li se mijenjao postotak za postotak), stvarno je pitanje kako bi se država naplatila u tom dealu i bi li doista njezin udjel bio zapravo poklon Agrokoru (kako implicira Mršić). Čak i ako se posluži celofanom "strateškog interesa" u cilju, recimo, početka stvaranja svojevrsnog hrvatskog prehrambenog konzorcija, taj bi joj argument teško prošao u javnosti, ali i kod drugih dioničara Podravke i Konzuma. Dakle, država bi ipak morala prvo prodati svoj udio (primjerice, trezoru Podravke), a ova bi ga se kroz godinu dana morala riješiti. Osim što bi i taj deal morali odobriti i ostali dioničari, cijena bi, u odnosu na dobiveno, bila Podravki previsoka (a uz to je riječ i o kontrolnom paketu na što se plaća dodatna premija). Osim toga, u kupnju paketa u tom slučaju bi se uložio kapital koji bi, možda, veće efekte dao uložen u neke razvojne segmente. Postoji još nekoliko tehničkih varijacija razmjene udjela pa i ona o emitiranju novih dionica na osnovi nezavisne procjene vrijednosti obiju kompanija, no prije toga se mora dati odgovor koja je obostrana korist tvrtki od te operacije. Prije toga, po strani svakako treba ostaviti i emocije i eventualne interesne dealove. Podravka, konkretno, i sad ima pristojnu poziciju na policama Konzuma i pitanje je bi li je bitno pojačala s udjelom u vlasništvu. Istodobno, gdje je garancija da time ne bi ugrozila svoje pozicije kod trgovaca koji drže ostalih 70-ak posto tržišta maloprodaje. Osim toga, regionalna pozicija Podravke bolja je nego Konzumova, pa joj ni s tog aspekta Konzum nije rješenje. Ipak, na stranu Todorića vuče upravo to što bi sigurno povukao i ubrzao restrukturiranje (Podravci prijeko potrebno) ali i razvojne poteze. No, to bi vjerojatno učinio i svaki drugi privatni vlasnik koji bi dobio kontrolni paket. Zato država doista treba naći jake argumente za privatizaciju udjela u jednoj od stožernih hrvatskih prehrambenih tvrtki.
Konzumov tržišni udjel u 2006. bio je 30-ak posto
Prema podatcima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, u 2006. Konzum je, s udjelom oko 30 posto imao najveći tržišni udjel na tržištu trgovine na malo na mjerodavnom tržištu maloprodaje mješovitom robom, pretežito hranom, pićima i higijenskim proizvodima. Iza Konzuma su Rewe grupa (poduzetnici Billa i Minaco), Kaufland Hrvatska, Getro, Mercator-H, Plodine i Kerum. U odnosu na 2005. godinu, nastavljen je rast ukupne vrijednosti. Rezultati su to istraživanja tržišta koje je na svojoj 92. sjednici usvojilo Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja. Vijeće je odlučilo odbaciti zahtjev Lidl Hrvatska protiv Konzuma radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja jer nema zakonskih uvjeta za njegovo pokretanje. U svom je zahtjevu Lidl naveo desetak dobavljača kojima, po njegovom mišljenju, Konzum nastavak daljnje poslovne suradnje uvjetuje prekidom suradnje s Lidlom. Vijeće je utvrdilo da navodi Lidla nisu točni jer osam od deset navedenih dobavljača istovremeno surađuju i s obje tvrtke. Za preostala dva poduzetnika Vijeće je utvrdilo prekid suradnje s Konzumom, no iz komercijalnih razloga.
Polančec: Razmišljamo o zatvorenom fondu
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec na jučerašnjoj je svečanoj sjednici u povodu Dana grada Koprivnice kazao da, nastavi li se privatizacija Podravke, Vlada razmišlja o stavljanju dionica u zatvoren investicijski fond. "Udjele fonda ponudili bismo građanima da ih kupe kao što su kupovali Inine i HT-ove dionice", rekao je Polančec, dodavši kako bi tako Podravka ostala u hrvatskim rukama. U Jučerašnjem Jutarnjem listu potpredsjednik Polančec rekao je da se Vlada zauzima za vlasničko povezivanje Podravke i Agrokora te da je kao predstavnik države koja kontrolira 26 posto Podravkina vlasništva načelno razgovarao s Agrokorovim vodstvom o mogućoj razmjeni dionica.
(H, PD)

EK: Vanjski deficit mogao bi utjecati na makroekonomsku stabilnost
Što se tiče gospodarstva, Europska komsija u najnovijem izvješću konstatira da je Hrvatska zabilježila snažni i ubrzani rast te da je zadržana makroekonomska stabilnost, uključujući nisku inflaciju. Komisija, međutim upozorava da bi vanjski deficit mogao utjecati na makroekonomsku stabilnost. Također se navodi da je smanjena nezaposlenost, iako je stopa nezaposlenosti i dalje visoka.Komisija ponavlja svoju ocjenu koju kontinuirano već nekoliko godina ističe da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo koje bi se u srednjoročnom razdoblju moglo nositi s konkurentskim pritiskom na unutarnjem europskom tržištu, pod uvjetom da odlučno provede svoj sveobuhvatni reformski program kako bi se smanjile strukturalne slabosti.

Croatia osiguranje kreće 2008. u tržišno osvajanje Srbije i Crne Gore
Glavnina premije životnih osiguranja ugovorena je na hrvatskom tržištu, riječ je o 241,9 milijuna kuna
Aktivacijom vlastitih tvrtki na tržištima Srbije i Crne Gore Croatia osiguranje od siječnja 2008. godine kreće u prodaju životnih osiguranja, dok će u Bosni i Hercegovini te Makedoniji kadrovski pojačati društva koja u tim zemljama već posluju. Dio novih zaposlenika nalazi se na edukaciji koja će u matičnom sjedištu tvrtke trajati 40 dana i u sklopu tog projekta jučer su bili na prezentaciji rezultata poslovanja grupe CO za prva tri kvartala 2007. godine. Hrvoje Vojković, predsjednik Uprave, izvijestio je tom prigodom da je neto dobit grupe CO iznosila 148,5 milijuna kuna te bila 37,7 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Rasla je i dobit same Croatije, dosegnula je 96,4 milijuna što je 19,4 posto više od iznosa dobiti koju je društvo postiglo u rujnu 2006. godine. Vojković nije odolio ne pohvaliti se još jednim detaljem: "Od dolaska nove uprave dionica je rasla 470,9 posto".
U Makedoniji najveći hrvatski osiguravatelj poslovanje nastavlja kroz društvo Vardar-Croatia
Rast životnih osiguranja
Zaračunata bruto premija grupe CO na kraju rujna iznosila je 2,74 milijarde što je rast na godišnjoj razini od 5,6 posto. Na lepezu neživotnih osiguranja odnosi se 2,48 milijardi kuna, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine premija je veća za 4,5 posto. U segmentu životnih osiguranja premijski prihod rastao je 17,3 posto, dosegnuvši 262 milijuna kuna. Glavnina premije životnih osiguranja ugovorena je na hrvatskom tržištu, riječ je o 241,9 milijuna kuna. CO je s tim učinkom u državnim granicama zabilježilo rast od 16,9 posto u odnosu na godinu dana prije. Taj je rezultat bolji od trenda koji je na policama života ostvaren na ukupnom domaćem tržištu jer je rast na razini djelatnosti iznosio 14,2 posto. Police života prostor su na kojemu ukupna industrija osiguranja ima ambiciozne planove dugoročne naravi. Upravo stoga se i Croatija odlučila za snažniji iskorak u regiju s tom vrstom usluge. Na tržištu BiH kroz CO Ljubuški nastavlja prodaju (ne)životnih osiguranja, dok će u Srbiji Milenijum ugovarati neživotna, a nova tvrtka (baš kao i na crnogorskom tržištu) registrirana je za segment životnih osiguranja. U Makedoniji CO poslovanje nastavlja kroz društvo Vardar - Croatia, koje se bavi samo životnim osiguranjima, dok područje Kosova pokriva Croatia-Sigurimi. "Vrijednost likvidiranih šteta u devet mjeseci iznosila je 1,35 milijardi kuna što je u odnosu na lani više tek za 1,6 posto ili 21,5 milijuna kuna", izvijestila je članica Uprave Ljerka Šeparović. Prijavljeno je 158.396 novih šteta, dok su iz prethodnih razdoblja prenesene još 42.734 štete. Riješene su 151.664 štete što je 75,4 posto od evidentiranih. Na neživotna osiguranja odnosi se 1,24 milijarde kuna (rast od 0,26 %) isplaćenih šteta, a za životna osiguranja 110,9 milijuna kuna. To je više čak 21,1% nego lani, a razlog je isplata polica života zbog isteka ugovora, pojasnila je Šeparović.


Iskorak u regiju
Za štete iz pričuve isplaćeno je 397 milijuna kuna, CO se priklonio pozivu intenzivnijeg rješavanja starih šteta nagodbom s klijentima. Nastavit će to i dalje jer sudski postupak poskupljuje svaki slučaj i više od 30 posto, kazala je Šeparović navodeći da je prosječna vrijednost likvidirane štete iznosila 10.012 kunu te bila 6,2 posto skuplja nego godinu prije. Uz snažniji iskorak u regiju s ponudom životnih osiguranja CO će domaćem tržištu, osim zakonom obvezujuće liberalizacije obveznog autoosiguranja, uskoro predstaviti tri nove police života te partnerstva s nekoliko srednjih i malih banaka, najavio je član Uprave CO Damir Mihanović. Zbog evidentnih problema, na koje CO nailazi pokušavajući s velikim bankama iskomunicirati uslugu bankovnog osiguranja društvo se konačno odlučilo na zaokret prema srednjim i malim bankama. Iznimka u poslovnim dogovorima tek je PBZ, s kojom je CO postigao dobru suradnju, kazao je Mihanović. "Raduje snažan rast prodaje fizičkim osobama, posebno paketa obiteljskih osiguranja", spomenuo je Mihanović, ističući da je CO svojim klijentima ove godine po isteku polica života, ugovorenih na 10 godina, isplatio dobit u visini od 50 posto što ne prakticira nitko iz ukupne konkurencije.
SDA (ni)je pogriješila
U službenom izvješću o poslovanju CO za šest mjeseci 2007. godine, dostavljenom Zagrebačkoj burzi, stoji da država kroz HFP u vlasništvu ima 80,27% društva, što je udjel s kojim se komunicira već godinama. Izvješće za devet mjeseci ne iznosi postotke vezane uz prvih deset dioničara, dok na stranicama Središnje depozitarne agencije (31. listopada i 2. studenoga) stoji da HFP ima 78,86 posto CO, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga 3,62 posto. Ni jučer nije bilo moguće doznati što se dogodilo s vlasničkom strukturom CO. Sva pojašnjenja u CO išla su u pravcu da je netko u SDA objavio pogrešnu strukturu portfelja.

Atlantska plovidba povećala dobit čak 95 posto

Business.hr/Hina
06.11.2007


Dubrovačka Atlantska plovidba u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 165,68 milijuna kuna neto dobiti, što je porast od 95 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Vezane vijestiZSE: Potonuće HT-a na 363 kune


Ostvarena zarada po dionici iznosi 118,73 kune, navodi se u financijskom izvješću tvrtke objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni su prihodi Atlantske plovidbe u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosili više od milijardu kuna i povećani su prema istom lanjskom razdoblju 14,5 posto te su 17 posto viši od plana, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata.
orstvo ostvaruje oko 67 posto ukupnog prihoda, avioprijevoz 25,8 posto te hotelijerstvo oko 6,4 posto.

Čak 94 posto prihoda od prodaje ostvareno je na inozemnom tržištu, odnosno 927,4 milijuna kuna, što je prema istom lanjskom razdoblju porast od 31 posto. Prihodi od prodaje u zemlji ostvareni su u iznosu 59,8 milijuna kuna i veći su 17,1 posto.

Ukupni rashodi Atlantske plovidbe u prvih su devet mjeseci iznosili 825,01 milijun kuna i povećani su 4,5 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe smanjeni su u odnosu na prvih devet mjeseci lani 25,5 posto, na 192,6 milijuna kuna.

Troškovi osoblja smanjeni su 0,1 posto, na 130,9 milijuna kuna, dok su financijski rashodi porasli s prošlogodišnjih 50,02 milijuna kuna na 83,6 milijuna kuna na kraju prvih devet mjeseci ove godine.

ZSE: Crobex i dalje pada
Danas je na Zagrebačkoj burzi ostvaren ukupan promet u vrijednosti nešto većoj od 197 milijuna kuna, od čega se na redovni promet odnosi 100,6 milijuna kuna. Crobex je oslabio 0,67 posto na 4.958,52 bodova. Najveći promet je ponovno imala dionica Hrvatskih telekomunikacija i to u iznosu od 22,4 milijuna kuna. Cijena dionice je pritom ojačala blagih 0,13 posto na zaključnih 363,50 kuna. Slijedi Ingra sa 12,4 milijuna kuna prometa, ali uz nagli pad vrijednosti od 3,57 posto na 54.000 kuna. Trećeplasirane su dionice Našicecementa sa prometom vrijednim 9,1 milijun kuna, uz pad cijene od 1,84 posto na 3.140 kuna.

Kraj tjedna donio oporavak Crobexa

Danas je na Zagrebačkoj burzi ostvaren ukupan promet u vrijednosti nešto većoj od 419 milijuna kuna. Redovni promet je pritom iznosio 92,6 milijuna kuna. Crobex je ojačao 0,42 posto, na 4979,31 bod. Dionica HT-a je zabilježila promet u vrijednosti od 15,4 milijuna kuna, a njena cijena se pritom spustila 0,55 posto na 361,51 kunu. Dalekovod je zabilježio 6,5 milijuna kuna prometa, a u stopu ga slijedi Ledo sa 6,4 milijuna. Dionica Dalekovoda je pritom porasla 0,95 posto na zadnjih 1.589,99 kuna, dok je Ledo skočio čak 7,76 posto na 17.598 kuna.
(pd)

DOMAĆE BURZE
Rast Leda i Luke Ploče nije podignuo CROBEX

Usprkos velikom rastu nekih dionica, CROBEX je lagano pao za 0,38 posto
Nakon što je Europska banka za obnovu i razvoj objavila jučer da je Luci Ploče odobrila zajam od 11,2 milijuna eura za zatvaranje financijske konstrukcije projekta gradnje novog terminala za kruti teret njena dionica dobila je dodatni vjetar u leđa. Ulagači su očito očekivali ovu vijest o modernizaciji Luke, s obzirom da je ta dionica u petak rasla za više od 9 posto i na taj način anulirala gubitak od dana prije. Ova dionica u zadnjih mjesec dana prošla je razne turbulencije. Od velikog očekivanja ulagača zbog najavljene dokapitalizacije pa do velikog raziočarenja zbog odgode dokapitalizacije. Ovaj kredit očito znači da buduće poslovanje Luke Ploče ulagači ocjenjuju s velikim potencijalom. Najveći promet jučer je ostvarila, naravno, dionica T-HT-a. Sa skoro 16 i pol milijuna kuna prometa ta je dionica završila na cijeni od 362 kune, što je rast od 0,14 posto. Indeks Zagrebačke burze CROBEX korigiran je za 0,38 posto i nalazi se na 4959 bodova. Ericsson Nikola Tesla sklopila je s kompanijom T-Mobile Crna Gora ugovor o nadogradnji radio dijela 2G i 3G mreže, vrijedan 12,7 milijuna kuna. Ta je vijest među ulagačima prošla neprimijećeno. Neprimijećena je prošla i vijest koja se dugo čekala, ona o kvartalnom izvješću farmaceutske kompanije Plive.
Pliva Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila ukupne prihode od 4,93 milijardi kuna, a neto dobit je iznosila 842,4 milijuna kuna. Uz milijun i pol kuna prometa, cijena te dionice ostala je nepromijenjena. A da na svakoj burzi racionalnost često ne igra neku veliku ulogu pokazuje primjer rasta cijene Leda. Ta je dionica jučer uz promet od 2,5 milijuna kuna prometa rasla za skoro 6 posto, iako nema nikakvih novih vijesti koje bi potkrijepili takav rast. Očito je vijest o mogućem Agrokorovom preuzimanju trgovačkog lanca u Turskoj bila poticajna za dionice što su pod kontrolom koncerna Agrokor. Podravkina dionica imala je promet 2,5 milijuna kuna uz nepromijenjenu cijenu. Većina brodari su i dalje u korekciji zbog očite akumulacije profita. Tako je Jadroplov uz promet od 720 tisuća kuna prometa pao za 1 posto, dok je Atlantska plovidba ostvarila rast od 0,15 posto uz promet veći od milijun i pol kuna. Inače, jučer smo u tekstu o Zagrebačkoj burzi došli do krivog zaključka da je za pad brodara kriv pad BDI indeksa što su neki čitatelji primijetili. BDI indeks, naime, nakon kraće korekcije, raste u zadnja četiri dana, a stručnjaci tvrde da će se efekti astronomskih vozarina vidjeti tek u 2008. godini. Građevinari lagano izlaze iz korekcije. Uz višemilijunske promete jučer su rast zabilježili Institut građevinarstva Hrvastke te Dalekovod. Osim Ingre čija je dionica imala je najveći promet poslije T-HT-a od skoro 7 milijuna kuna, uz korekciju od 2,73 posto. Slijedio ju je Dalekovod s više od 5 i pol milijuna kuna uz rast od 0,63 posto. Ta tvrtka još uvijek ima povoljan vjetar u leđa uslijed dobrog financijskog izvješća te najave novih poslova. Jučer je tako Dalekovod objavio da je s tvrtkom Autocesta Rijeka Zagreb potpisao ugovor krajem prošlog tjedna vrijedan 560 milijuna kuna za nabavu i ugradnju opreme za drugu B fazu izgradnje autoceste Rijeka - Zagreb dopune za puni profil autoceste između Kikovice i Stare Sušice.

Agrokor nudi 3 milijarde dolara za 'turski Konzum'



Koncern Agrokor ušao je u drugi krug za kupnju najvećeg turskog maloprodajnog lanca Migros Turk koji je prošle godine imao ukupni promet od 2,7 milijardi dolara

U jakoj konkurenciji globalnih igrača Agrokor je ušao u drugi, konačni krug kao potencijalni kupac, potvrdila je za Jutarnji list glasnogovornica koncerna Anja Linić.

Eventualni uspjeh Agrokora značio bi da je Hrvatska dobila svoju prvu globalnu kompaniju. Središte Migros Turka je u Istanbulu, tržišna kapitalizacija tvrtke je iznad tri milijarde američkih dolara, a lider je na tržištu maloprodaje Turske (70 milijuna stanovnika). Ima oko 900 prodajnih mjesta s ukupnim prometom od 2,7 milijardi dolara u 2006. godini.

Turski trgovački lanac u vlasništvu je Koc Holdinga, koji se osim maloprodajnom bavi i energetikom, automobilskom industrijom, financijama i robom široke potrošnje. Migros Turk ima podružnice i u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Kirgistanu, Bugarskoj i Makedoniji.

Kako doznaje Večernji list, Agrokor je za savjetnika uzeo globalnu banku UniCredito što znači da je ta banka spremna financijski pratiti to golemo preuzimanje. Osim kupnje većinskog udjela (51 posto) od glavnog dioničara obitelji Koc, Agrokor mora otkupiti i dionice ostalih dioničara ako ih oni žele prodati. Mustafa Koc u turskim okvirima je kao Todorić u Hrvatskoj, a trgovina je samo dio njegova poslovnog carstva.

Navodno biznisi obitelji Koc čine oko 13 posto turskog BDP-a, a zanimljivo je da Koc za suvlasnika banke ima baš talijansku Unicredito banku. To svakako uvećava izglede Agrokora koji se našao u krugu od dva, najviše tri konkurenta. Nakon što je napravljena lista kandidata slijedi 'due dillingence' tijekom mjesec dana kada Agrokor mora vidjeti što kupuje i u kakvom je stanju Migros.

Prema rezultatima iz 2006., kompanija ne stoji sjajno i potrebno joj je restrukturiranje. Za grupaciju Koc trgovina je samo jedan od biznisa, pa očito da napušta taj segment poslovanja. Konačne ponude predaju se savjetniku Migrosa JPMorganu 24. prosinca.

Najnovija Todorićeva akvizicija, najveća dosad, otvara stalno postavljano pitanje je li Agrokor prezadužena kompanija koja je intenzivno investirala svih ovih godina? Unicreditov pristanak da bude savjetnik u tom poslu znači da Agrokor može na leđa staviti još golemih tri milijarde dolara. Doznaje se pak da Todorić kao jednu od opcija razmatra i uključivanje 'equity' partnera za kupnju Migrosa. Migros ima otprilike 14.000 zaposlenih.

Svi podaci o tvrtkama na webu i mobitelu

Financijska agencija predstavila je internetski servis info.BIZ, zasad jedini servis takve vrste u Hrvatskoj koji sadrži sve poslovne informacije na jednom mjestu te omogućuje usporedbu podataka poduzeća i hrvatskog gospodarstva u cjelini

Info.BIZ tako daje informacije o adresnim i financijskim podacima poduzetnika za period od posljednjih pet godina, rang liste najuspješnijih poduzetnika, agregirane podatke i pokazatelje u odnosu na županiju, općinu/grad, djelatnost, veličinu i vlasništvo, usporedbe rezultata poslovanja te trendove u djelatnosti te agregirane podatke o isplati plaća i naknada vezanih za radni odnos.

Tako se od danas na FINA-inoj web stranici mogu pronaći međusobno usporedivi podaci za oko 80 000 poslovnih subjekata, obveznika predaje godišnjih financijskih izvještaja. Podaci su prikazani kroz tablice i grafove.

Servis je moguće besplatno testirati 30 dana.

INA spaja svoje kompanije u BiH (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16921&meni=5)

SARAJEVO - Uprava hrvatske naftne kompanije INA odlučila je da reorganizuje svoje poslovanje u BiH, a u sklopu tog plana "Interina" biće pripojena "Holdini".

INA Zagreb je stoodstotni vlasnik obje sarajevske kompanije, koje su do sada poslovale odvojeno, a poslije njihovog spajanja zadržeće i stoodstotni udio u "Holdini". Pripajanje "Interine" biće obavljeno prenošenjem cjelokupne imovine i obaveza kompanije na "Holdinu", koja će postati njegov pravni nasljednik, a "Interina" će biti ugašena.

Tihomir Fajdetić, generalni direktor "Holdine", izjavio je za "Nezavisne" da je INA ovu odluku donijela kako bi racionalizovala svoje poslovanje u BiH.

"Odluke o pripajanju 'Interine' kompaniji 'Holdina' donesena je kako bi INA u BiH poslovala racionalnije, efikasnije i transparentnije. Do sada nije bilo uslova za objedinjavanje našeg poslovanja u BiH, ali sada su stečeni uslovi za taj proces. Očekuje nas mnogo posla, kojeg iziskuje ovakva transformacija", istakao je Fajdetić.

Uprava INA zadužila je "Interinu" i "Holdinu" da im dostave plan reorganizacije i revidirane računovodstvene izvještaje zaključno sa 30. septembrom ove godine i da o njemu odmah obavijeste svoje povjerioce, kako bi odluka o njihovoj reorganizaciji i pripajanju stupila na snagu.

INA je jedna od glavnih igrača na naftnom tržištu BiH. Osnovna djelatnost "Holdine" je posredovanje, spoljna i unutrašnja trgovina čvrstim, tekućim i gasovitnim gorivima, a "Interina" se bavi trgovinom naftom i naftnim derivatima.

16.11.2007

Crobex pao 2,99 posto; HT na novoj najnižoj razini

Danas je na Zagrebačkoj burzi ostvaren ukupan promet od 163,6 milijuna kuna, od čega na redovni otpada 106,6 milijuna. Crobex je potonuo čak 2,99 posto na 4.740,23 bodova. I dalje je najveći promet ostvaren dionicama HT-a, danas pak u vrijednosti od 24,2 milijuna kuna. Cijena navedene dionice se pritom spustila 1,87 posto na 343,55 kuna, što je nova najniža razina od uvrštenja na Zagrebačku burzu 5. listopada. Slijedi Atlantska plovidba s prometom od 8,6 milijuna kuna, uz pad cijene od 6,06 posto na zaključnih 3.100 kuna. Trećeplasirana je Ingra s 6,7 milijuna kuna prometa i padom od 0,38 posto na 52.898 kuna. Među ostalim, veće padove danas su zabilježile dionice Adris grupe (-4 posto), IGH (-5,87 posto), Končar Elekroindustrije (-4,59 posto), Hidroelektre niskogradnje (-5,33 posto), te Uljanik plovidbe (-4,62 posto).
(pd)

Analiza: Tmurni oblaci nad Zagrebačkom burzomDopunjeno!

Tomislav Petrov
tomislav.petrovatcharbusiness.hr 16.11.2007 11:01
Promijenjeno 16.11.2007 16:17
Pročitaj komentare(86)

Petak je za Zagrebačku burzu, iz ovih ili onih razloga, zaista bio crni. Cijena dionice HT-a završila je na 343,55 kuna uz 24,2 milijuna kuna prometa, a trgovanje se odvijalo po cijenama između 335,02 i 350,95 kuna. Crobex je pao čak 2,99 posto.

Broj autoriteta koji upozoravaju na špekulativni balon na Zagrebačkoj burzi sve je veći, a nedavno im se pridružio i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Učestale najave korekcije praćene suzdržanošću fondova koji skupljaju likvidna sredstva pripremajući se za dokup dionica kada "dovoljno" pojeftine, zaista su do korekcije i dovele. "Gospodari novca" tako su još jednom pokazali da će tržište prije ili kasnije formirati cijenu kako oni odluče.

Među dionicama čija cijena je korigirana nalazi se i HT. Tijekom prošlog tjedna dionica HT-a na Londonskoj burzi pojeftinila je 1,40 posto, dok je UK indeks sektora mobilnih telekomunikacija lansiran čak 6,32 posto. Ako pogledamo mjesec dana unazad, indeks sektora mobilnih telekomunikacija lansiran je 10,76 posto, dok je cijena THTC GDR-a korigirana 6,25 posto unatoč izvrsnim poslovnim rezultatima.

Iako HT ima uvjerljivo najniži multiplikator neto dobiti od telekoma izlistanih na Londonskoj burzi, tijekom zadnjih mjesec dana "pojeftinio" je relativno prema sektoru čak 18,14 posto. Zašto? Upravitelji "londonskih" fondova zaračunavaju pri kupnji HT-a diskont oko 30 posto zbog lokacije Hrvatske, na Balkanu, a upravitelji domaćih fondova žele jeftinom kupnjom ili dokupom HT-a toliko zaraditi. Čitatelji se pri odgovaranju na pitanje trebaju li zaračunati premiju ili diskont na fundamentalne pokazatelje HT-a zapravo trebaju zapitati bi li radije bili vlasnici domaćeg poduzeća izlistanog na Londonskoj burzi, HT-a, ili telekoma izlistanih u Rusi