inzaghi9
06-10-07, 20:26
NA SVJETSKOJ KONFERENCIJI U HONG KONGU, MENSA CRNE GORE OČEKUJE PRIJEM U OVU INTERNACIONALNU ASOCIJACIJU
Crnogorci među najpametnijima na planeti
U Hong Kongu je u toku svjetska konferencija Mense, organizacije koja okuplja najinteligentnije ljude na planeti, iz 120 zemalja, čiji je koeficijent inteligencije (LjI) iznad 148. Na ovom skupu su i predstavnici Mense Crne Gore koji očekuju da će domaća organizacija koja broji za sada 110 članova, biti primljena u internacionalnu asocijaciju najinteligentnijih. Godinu dana pripremali su se za ovaj događaj koji bi, ukoliko budemo primljeni, otvorio vrata za brojna poznanstva, prijateljstva i veze sa mnogim moćnim ljudima širom planete koji su članovi Mense. A među njenim članovima su, recimo, Bil Klinton, naučnici iz Motorole i Eriksona, najbolji broker njujorške berze, najpoznatiji svjetski arhitekte, članovi elitnog “Kluba 300”… Ko zna. Možda ih za koju godinu vidimo u Crnoj Gori, na nekoj godišnjoj skupštini Mense, na raftingu na Tari ili skijalištima na Durmitoru, a to bi za našu državu mogao biti još jedan impuls za prosperitet, jer bi Crna Gora sa svim svojim resursima mogla biti podsticaj za rađenje nekog novog projekta kojeg bi inicirali i podržali članovi Mense. S obzirom ko su sve njeni članovi, te se mogućnosti mogu samo naslutiti.
Bio je to povod za razgovor sa predsjednikom Mense Crne Gore, Srđanom Kadićem, obavljen uoči puta u Hong Kong, odakle svakog trena može da stigne vijest o prijemu u Internacionalnu Mensu.
- Pružila nam se šansa da nakon nezavisnosti Crne Gore ostvarimo punopravno članstvo u internacionalnoj mreži Mense, s obzirom da je Srbija naslijedila članstvu u toj organizaciji nakon raspada SCG. Kao NVO Mensa Crne Gore registrovani smo 2000 i bez lažne skromnosti, mogu da kažem da smo bili u samom vrhu među zemljama u okruženju, kaže Kadić.
Prvo testiranje U Crnoj Gori organizovano je prije zvanične registracije, 1998. godine gdje se pojavilo 80 kandidata, a test položilo čak 40.
- To je bio fantastičan rezultat, jer je neki prosjek u svijetu oko 25 odsto od prijavljenih. Međutim, koeficijent iznad prosječnog, odnosno iznad 148 ima samo dva odsto stanovnika zemljine kugle. Toliko stanovnika naše planete bi uspjelo da riješi Mensin test. Dakle, ako bi nasumice birali kandidate za polaganje imali bi samo dva odsto onih koji bi uspjeli da riješe «probleme». Ali, kako se na testiranje odlučuju samo oni koji u proncipu vjeruju u svoju inteligenciju, ili su samo hrabri pa hoće da provjere, što opet neće uraditi neko ko ima inteligenciju ispod prosječne, imamo visoke procente prolaznosti, naglašava naš sagovornik.
Tokom proteklih sedam godina u Crnoj Gori je testirano preko 700 ljudi, a oko 250 imalo rezultat koji im je obezbijedio koeficijent iznad 148.
- Svako ko ostvari taj rezultat može postati član Mense, ukoliko, to, naravno, želi. Za sada imamo 110 članova i to su ljudi raznih profila, profesija, od kojih mnogi nemaju fakultetsku diplomu. To razbija svaku iluziju da su inteligentni ljudi i najuspješniji, najobrazovaniji, najbogatiji... što bi se, možda, i očekivalo s obzirom na dar prirode. Inteligencija je nešto sa čime se rađamo, i što je nepromjenjiva kategorija. Pamet je ono što će nas učiniti uspješnim, bogatim, obrazovanim. Dakle, način na koji koristimo svoje kapacitete, što opet zavisi od spleta okolnosti, a najviše upornosti i rada. Mensim test su znali da polože i ljudi sa «ćoškova ulice», čiji se životi za mnoge smatraju promašenim. Mnogi super inteligentni članovi Mense nijesu uspjeli da valorizuju svoj izuzetno rijedak potencijal, ističe Kadić.
Rezultati sa testiranja, kaže naš sagovornik, znali su da promijene mnoge živote.
- Znam dosta ljudi koji su položili Mensim test i tek tada, što bi mi rekli pod stare dane, odlučili da završe fakultet, i posvete se više sebi. Međutim, ima i takvih primjera da upravo otkriće da neko ima natprosječnu inteligenciju proizvede frustracije, nezadovoljstvo zbog činjenice da ta osoba nije uspjela u životu. Dakle, mogu da se rode nove frustracije, ali može da upravo rezultat sa testiranja bude motiv da se taj um razvije do visina koje su negdje i programirane, napominje Kadić.
U Evropi se preporuke Mense i te kako boduju. Ova organizacija nije profitna i nema sredstava da plati nekom talentovanom djetetu školovanje na prestižnim ustanovama, ali ima svoje ljude, razasute svuda po svijetu, koji će pomoći svojim uticajem, koji nije beznačajan. Čitava ova organizacija je i zamišljena kao pomoć tim ljudima, i ciljevima.
- Mi smo samo ti koji će malo odškrinuti vrata, a sve ostalo je na tom djetetu i njegovoj upornosti, ističe Srđan Kadić.
Kadić kaže da će sa Vladom Crne Gore pokušati da dogovore jedan projekat, odnosno izgradnju objekta na sjeveru Crne Gore, koji bi bio poklonjen svjetskoj Mensi. Tu bi se organizovala godišnja okupljanja članova ove organizacije iz čitavog svijeta, one čiju pažnju sada, ističe predsjednik Mense Crne Gore, hoćemo da privučemo i pokažemo da i u ovom kutku svijeta postoje idealne šanse za razvoj. Kadić, kaže da su putovanje u Hong Kong pomogli Ministarstvo finansija i Fond PIO, te da ovo udruženje nikada do sada nije naišlo na zatvorena vrata. Predsjednik Mense Crne Gore očekuje da će vrlo brzo biti moguće da se ovdje organizuju i ljetnji kapmpovi za članove Mense, odnosno one koji imaju koeficijent inteligencije iznad 148, škole, kao i centar za talente, kao što se radi u drugim državama svijeta.
Mensa – latinska riječ za «okrugli sto»
Mensa je latinska riječ za "okrugli sto". Naziv udruženja je odabran u skladu sa njegovim principom da su svi članovi udruženja potpuno ravnopravni. Jedini uslov za prijem je položen test, što znači da je koeficijent inteligencije (ILj) veći od 133 po Bineovoj ili 148 po Katelovoj skali. Njega može da položi samo 2% ukupne populacije.
Mensu su osnovali Australijanac Roland Berrill i Englez Lancelot Njare 1946. godine u Oksfordu. Njare je imao viziju "saveza superiornih umova", koji bi mogli značajno da doprinesu rješavanju problema u raznim područjima, međutim, Berill je bio taj koji je osnovao udruženje u samom smislu te riječi. On je prikupio početna finansijska sredstva i postao prvi sekretar Mense. Cilj je bio ambiciozan, a organizacija je privukla pažnju javnosti i rasla prvo u Velikoj Britaniji, a zatim u Evropi i dalje širom svijeta. Danas Mensa predstavlja jednu moćnu organizaciju koja broji 120 zemalja u svojoj mreži i ima preko 100.000 članova. Mensa nekadašnje SFRJ bila je četvrta u Evropi, podsjeća Kadić.
Policajac “osvjetlao obraz”
- Jedan naš član je bio svojevremno i medijska ličnost, zbog rezultata na Mensinom testu. Riječ je o policajcu koji je ostvario zavidan rezultat, odnosno čiji je koeficijent inteligencije znatno iznad prosječnog. Da upravo policajci nijesu često predmet šala i viceva, ovaj slučaj možda ne bi bio ni zabilježen. Ovako, ostao je upamćen i samo potvrdio da inteligencija nema nikakve veze sa poslom koji radimo. Koliko ćemo uspjeti u životu zavisi od mnogo okolnosti, kaže Kadić.
Žene inteligentnije
- Na Mensinom testiranju više izlaze žene nego muškarci i imaju bolju prolaznost, na osnovu čega bi se moglo zaključiti da su inteligentnije. Uostalom, na vrhu ljestvice najinteligentnijih ljudi u svijetu u posljednje vrijeme bile su dvije dame. Mi ne tvrdimo ništa, ali je činjenica da su, barem kada je provjera inteligencije u pitanju hrabrije i da se lakše odlučuju da provjere svoj LjI, i da su bolje “plasirane” od muškaraca. Koliko, pak, one uspijevaju da svoj prirodni resurs iskoriste, posebno je pitanje, kaže Kadić.
U vrhu i domaćica
U vrhu Mensine ljestvice najinteligentnijih često nijesu zvučna imena sa svjetske javne scene. Trenutno je na vrhu jedna dama iz Koreje. Među super inteligentnim, ako ne i najinteligentnija, u jednom periodu je bila jedna domaćica iz Amerike, koja nije imala maltene nikakvu diplomu, svakako ne univerzitetsku.
Grafički testovi
Testiranje koje se sprovodi bazira se na testu bazične inteligencije, koji ima 36 zadataka. Riječ je, objašnjava Kadić, o grafičkom testu, napravljenom tako da nikog ne favorizuje, odnosno da ne daje prednost ni jednoj profesiji, već otkriva ono što nam je majka priroda podarila. Ti testovi su vezani za logičko zaključivanje, povezivanje nekoliko objekata u jednu cjelinu, i to je nešto što može da razumije i nepismen čovjek, a da uradi samo natprosječno inteligentan. Dakle, ne treba zazirati od provjere inteligencije na ovaj način, već to treba shvatiti kao još jednu zagonetku u životu, još jedne ukrštene riječi u novinama, ili sudoku slagalicu, kaže Kadić.
izvor: Pobjeda (http://www.pobjeda.co.yu/arhiva.phtml?akcija=vijest&id=126565)
Crnogorci među najpametnijima na planeti
U Hong Kongu je u toku svjetska konferencija Mense, organizacije koja okuplja najinteligentnije ljude na planeti, iz 120 zemalja, čiji je koeficijent inteligencije (LjI) iznad 148. Na ovom skupu su i predstavnici Mense Crne Gore koji očekuju da će domaća organizacija koja broji za sada 110 članova, biti primljena u internacionalnu asocijaciju najinteligentnijih. Godinu dana pripremali su se za ovaj događaj koji bi, ukoliko budemo primljeni, otvorio vrata za brojna poznanstva, prijateljstva i veze sa mnogim moćnim ljudima širom planete koji su članovi Mense. A među njenim članovima su, recimo, Bil Klinton, naučnici iz Motorole i Eriksona, najbolji broker njujorške berze, najpoznatiji svjetski arhitekte, članovi elitnog “Kluba 300”… Ko zna. Možda ih za koju godinu vidimo u Crnoj Gori, na nekoj godišnjoj skupštini Mense, na raftingu na Tari ili skijalištima na Durmitoru, a to bi za našu državu mogao biti još jedan impuls za prosperitet, jer bi Crna Gora sa svim svojim resursima mogla biti podsticaj za rađenje nekog novog projekta kojeg bi inicirali i podržali članovi Mense. S obzirom ko su sve njeni članovi, te se mogućnosti mogu samo naslutiti.
Bio je to povod za razgovor sa predsjednikom Mense Crne Gore, Srđanom Kadićem, obavljen uoči puta u Hong Kong, odakle svakog trena može da stigne vijest o prijemu u Internacionalnu Mensu.
- Pružila nam se šansa da nakon nezavisnosti Crne Gore ostvarimo punopravno članstvo u internacionalnoj mreži Mense, s obzirom da je Srbija naslijedila članstvu u toj organizaciji nakon raspada SCG. Kao NVO Mensa Crne Gore registrovani smo 2000 i bez lažne skromnosti, mogu da kažem da smo bili u samom vrhu među zemljama u okruženju, kaže Kadić.
Prvo testiranje U Crnoj Gori organizovano je prije zvanične registracije, 1998. godine gdje se pojavilo 80 kandidata, a test položilo čak 40.
- To je bio fantastičan rezultat, jer je neki prosjek u svijetu oko 25 odsto od prijavljenih. Međutim, koeficijent iznad prosječnog, odnosno iznad 148 ima samo dva odsto stanovnika zemljine kugle. Toliko stanovnika naše planete bi uspjelo da riješi Mensin test. Dakle, ako bi nasumice birali kandidate za polaganje imali bi samo dva odsto onih koji bi uspjeli da riješe «probleme». Ali, kako se na testiranje odlučuju samo oni koji u proncipu vjeruju u svoju inteligenciju, ili su samo hrabri pa hoće da provjere, što opet neće uraditi neko ko ima inteligenciju ispod prosječne, imamo visoke procente prolaznosti, naglašava naš sagovornik.
Tokom proteklih sedam godina u Crnoj Gori je testirano preko 700 ljudi, a oko 250 imalo rezultat koji im je obezbijedio koeficijent iznad 148.
- Svako ko ostvari taj rezultat može postati član Mense, ukoliko, to, naravno, želi. Za sada imamo 110 članova i to su ljudi raznih profila, profesija, od kojih mnogi nemaju fakultetsku diplomu. To razbija svaku iluziju da su inteligentni ljudi i najuspješniji, najobrazovaniji, najbogatiji... što bi se, možda, i očekivalo s obzirom na dar prirode. Inteligencija je nešto sa čime se rađamo, i što je nepromjenjiva kategorija. Pamet je ono što će nas učiniti uspješnim, bogatim, obrazovanim. Dakle, način na koji koristimo svoje kapacitete, što opet zavisi od spleta okolnosti, a najviše upornosti i rada. Mensim test su znali da polože i ljudi sa «ćoškova ulice», čiji se životi za mnoge smatraju promašenim. Mnogi super inteligentni članovi Mense nijesu uspjeli da valorizuju svoj izuzetno rijedak potencijal, ističe Kadić.
Rezultati sa testiranja, kaže naš sagovornik, znali su da promijene mnoge živote.
- Znam dosta ljudi koji su položili Mensim test i tek tada, što bi mi rekli pod stare dane, odlučili da završe fakultet, i posvete se više sebi. Međutim, ima i takvih primjera da upravo otkriće da neko ima natprosječnu inteligenciju proizvede frustracije, nezadovoljstvo zbog činjenice da ta osoba nije uspjela u životu. Dakle, mogu da se rode nove frustracije, ali može da upravo rezultat sa testiranja bude motiv da se taj um razvije do visina koje su negdje i programirane, napominje Kadić.
U Evropi se preporuke Mense i te kako boduju. Ova organizacija nije profitna i nema sredstava da plati nekom talentovanom djetetu školovanje na prestižnim ustanovama, ali ima svoje ljude, razasute svuda po svijetu, koji će pomoći svojim uticajem, koji nije beznačajan. Čitava ova organizacija je i zamišljena kao pomoć tim ljudima, i ciljevima.
- Mi smo samo ti koji će malo odškrinuti vrata, a sve ostalo je na tom djetetu i njegovoj upornosti, ističe Srđan Kadić.
Kadić kaže da će sa Vladom Crne Gore pokušati da dogovore jedan projekat, odnosno izgradnju objekta na sjeveru Crne Gore, koji bi bio poklonjen svjetskoj Mensi. Tu bi se organizovala godišnja okupljanja članova ove organizacije iz čitavog svijeta, one čiju pažnju sada, ističe predsjednik Mense Crne Gore, hoćemo da privučemo i pokažemo da i u ovom kutku svijeta postoje idealne šanse za razvoj. Kadić, kaže da su putovanje u Hong Kong pomogli Ministarstvo finansija i Fond PIO, te da ovo udruženje nikada do sada nije naišlo na zatvorena vrata. Predsjednik Mense Crne Gore očekuje da će vrlo brzo biti moguće da se ovdje organizuju i ljetnji kapmpovi za članove Mense, odnosno one koji imaju koeficijent inteligencije iznad 148, škole, kao i centar za talente, kao što se radi u drugim državama svijeta.
Mensa – latinska riječ za «okrugli sto»
Mensa je latinska riječ za "okrugli sto". Naziv udruženja je odabran u skladu sa njegovim principom da su svi članovi udruženja potpuno ravnopravni. Jedini uslov za prijem je položen test, što znači da je koeficijent inteligencije (ILj) veći od 133 po Bineovoj ili 148 po Katelovoj skali. Njega može da položi samo 2% ukupne populacije.
Mensu su osnovali Australijanac Roland Berrill i Englez Lancelot Njare 1946. godine u Oksfordu. Njare je imao viziju "saveza superiornih umova", koji bi mogli značajno da doprinesu rješavanju problema u raznim područjima, međutim, Berill je bio taj koji je osnovao udruženje u samom smislu te riječi. On je prikupio početna finansijska sredstva i postao prvi sekretar Mense. Cilj je bio ambiciozan, a organizacija je privukla pažnju javnosti i rasla prvo u Velikoj Britaniji, a zatim u Evropi i dalje širom svijeta. Danas Mensa predstavlja jednu moćnu organizaciju koja broji 120 zemalja u svojoj mreži i ima preko 100.000 članova. Mensa nekadašnje SFRJ bila je četvrta u Evropi, podsjeća Kadić.
Policajac “osvjetlao obraz”
- Jedan naš član je bio svojevremno i medijska ličnost, zbog rezultata na Mensinom testu. Riječ je o policajcu koji je ostvario zavidan rezultat, odnosno čiji je koeficijent inteligencije znatno iznad prosječnog. Da upravo policajci nijesu često predmet šala i viceva, ovaj slučaj možda ne bi bio ni zabilježen. Ovako, ostao je upamćen i samo potvrdio da inteligencija nema nikakve veze sa poslom koji radimo. Koliko ćemo uspjeti u životu zavisi od mnogo okolnosti, kaže Kadić.
Žene inteligentnije
- Na Mensinom testiranju više izlaze žene nego muškarci i imaju bolju prolaznost, na osnovu čega bi se moglo zaključiti da su inteligentnije. Uostalom, na vrhu ljestvice najinteligentnijih ljudi u svijetu u posljednje vrijeme bile su dvije dame. Mi ne tvrdimo ništa, ali je činjenica da su, barem kada je provjera inteligencije u pitanju hrabrije i da se lakše odlučuju da provjere svoj LjI, i da su bolje “plasirane” od muškaraca. Koliko, pak, one uspijevaju da svoj prirodni resurs iskoriste, posebno je pitanje, kaže Kadić.
U vrhu i domaćica
U vrhu Mensine ljestvice najinteligentnijih često nijesu zvučna imena sa svjetske javne scene. Trenutno je na vrhu jedna dama iz Koreje. Među super inteligentnim, ako ne i najinteligentnija, u jednom periodu je bila jedna domaćica iz Amerike, koja nije imala maltene nikakvu diplomu, svakako ne univerzitetsku.
Grafički testovi
Testiranje koje se sprovodi bazira se na testu bazične inteligencije, koji ima 36 zadataka. Riječ je, objašnjava Kadić, o grafičkom testu, napravljenom tako da nikog ne favorizuje, odnosno da ne daje prednost ni jednoj profesiji, već otkriva ono što nam je majka priroda podarila. Ti testovi su vezani za logičko zaključivanje, povezivanje nekoliko objekata u jednu cjelinu, i to je nešto što može da razumije i nepismen čovjek, a da uradi samo natprosječno inteligentan. Dakle, ne treba zazirati od provjere inteligencije na ovaj način, već to treba shvatiti kao još jednu zagonetku u životu, još jedne ukrštene riječi u novinama, ili sudoku slagalicu, kaže Kadić.
izvor: Pobjeda (http://www.pobjeda.co.yu/arhiva.phtml?akcija=vijest&id=126565)