View Full Version : Organizovani kriminal i Korupcija


Pages : [1] 2 3

Homer
13-07-07, 23:26
Istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, bez izuzetka, pokazuju da građani, korupciju i organizovani kriminal, smatraju vrlo izraženom. Naime, prema rezultatima ankete koju je sprovela agencija "Damar" u martu 2004. godine, nastavlja se trend iz prethodnog istraživanja u 2003. godini u kojem građani prepoznaju korupciju i organizovani kriminal - 76,4 %, kao najveći društveni problem.

Tito
14-07-07, 01:26
ŠVERC CIGARETA - TUŽILAŠTVO U BARIJU ZAVRŠILO ISTRAGU PROTIV ĐUKANOVIĆA I VIŠE NJEGOVIH PRIJATELJA

Na kiparskom računu otkriveno 500 miliona

Rim - Tužioci u italijanskom gradu Bariju, Eugenija Pontasulja i Đuzepe Šelzi završili su istragu i odlučili da pokrenu sudski proces protiv bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića, bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra finansija Miroslava Ivaniševića i nekadašnjeg trgovinskog predstavnika Crne Gore u Italiji Duš-anke Pešić - Jeknić, zbog šverca cigareta od 1994. do 2002. godine, javila je agencija ANSA.
Osim Đukanovića, Ivaniševića i Pešićeve, optužbom je obuhvaćeno još desetak osoba.
Svima njima je dostavljeno sudsko obavještenje da je istraga završena, a na teret im se zvanično stavlja mafijaško udruživanje radi šverca cigareta i pranja novca.
Pozivajući se na detalje iz istrage tužilaštva u Bariju, ANSA je prenijela da je "pranje novca obavljano preko računa u Švajcarskoj sa kojih je novac upućivan u Crnu Goru, a zatim na Kipar. Odatle je navodno prosljeđivan u kneževinu Lihtenštajn. U izvještaju ANSE ističe se da je na računu broj 03854109703948 u Kiparskoj banci otkriveno 500 miliona eura a taj novac je navodno korišćen za investiranja u Crnoj Gori. Pominje se i suma od još 100 miliona eura koliko je, kako navodi ANSA, prikupljeno od 1997. do 2000. godine od krijumčarenja cigareta, što je takođe plasirano za investicije u Crnoj Gori.
Optuženi sada imaju rok od 20 dana da zatraže da budu saslušani ili da predstave svoju odbranu - po isteku tog roka, gotovo sigurno biće podnijet zahtjev za pokretanje postupka, tvrdi ANSA.
Đukanović se tereti da je bio vođa mafijaškog udruženja koje su činili i članovi mafije iz Pulje i dvojica privrednika sa švajcarskim državljanstvom, Franko dela Tore i Đerardo Komo, protiv kojih se vodi odvojen proces.
Prema istrazi tužilaštva u Bariju, za pranje novca je bio zadužen Stanko Subotić Cane. On je navodno u švajcarsku banku uplaćivao novac koji je zatim prebacivan u Crnu Goru a odatle na Kipar, u tri privatna aviona od kojih je jedan kupljen upravno novcem dobijenim od "poreza na tranzit" kroz Crnu Goru koji je crnogorska vlada u tom periodu uvela krijumčarima.
Đukanović je optužen da je Dela Tori dao dozvolu da mjesečno u Crnu Goru uvozi hiljadu tona cigareta koje su kasnije krijumčarskim kanalima gliserima unijete u Italiju.
Optužen je da je pomogao ilegalnu prodaju preko preduzeća "Zetatrans", da je preko vrha crnogorske policije omogućio da krijumčari gliserima uplove u luke Zeleniku i Bar, kao i da je obezbijedio zaštitu italijanskim bjeguncima - kriminalcima koji su se krili u Crnoj Gori.
Dušanka Pešić-Jeknić, koja je bila trgovinski predstavnik Crne Gore u Italiji, optužena je da je bila posrednik između predstavnika mafije iz Pulje i vrha crnogorske vlade, prije svega, kako su naveli istražitelji, s tadašnjim predsjednikom Đukanovićem kao i Brankom Vujoševićem i Veselinom Barovićem, optuženim u istom procesu.
Prema optužnici, Pešićeva je bila zadužena za novac koji su krjumčari isplaćivali direktno njoj i zvaničnicima crnogorske vlade a 2001. navodno je uz pristanak Đukanovića pomogla u pribavljanju lažne dokumentacije koju je Dela Tore podnio švajcarskim istražiteljima na zahtjev tužilaštva u Bariju.
Istragom iz 1999. godine utvrđeno je i da je postojao dogovor mafije iz Crne Gore i iz Pulje o kontroli i upravljanju ilegalnom trgovinom. Taj dogovor su, prema tužilaštvu u Bariju, italijanski mafijaši sklopili sa Andrijom Draškovićem kojeg istražitelji u Bariju smatraju jednim od glavnih mafijaških vođa na prostoru bivše Jugoslavije.
Drašković je u zamjenu za monopol u nabavci heroina i kokaina italijanskim bjeguncima, koji su se krili u Crnoj Gori, obezbjeđivao zaštitu. Drašković je nedavno uhapšen u Njemačkoj i izručen Italiji.
Optužen je i Branislav - Brano Mićunović koga istražitelji, takođe, smatraju jednim od mafijaških bosova sa teritorije bivše Jugoslavije. Njemu se stavlja na teret da je obezbjeđivao zaštitu italijanskim bjeguncima, a da je u zamjenu za to dobijao dio prihoda od ilegalne trgovine cigaretama.

S.MIHALJINAC I AGENCIJA BETA

SUĐENJE NEMINOVNO

Sagovornik "Vijesti" uključen u istragu kazao je da je ona "detaljno, strpljivo i ozbiljno" vođena.
- Agenti Direkcije za borbu protiv mafije (DIA) ušli su trag novcu i pratili ga širom Evrope. Na sudu će se naći brojni bankarski eksperti i "obični" građani koji su imali različite uloge u kriminalnoj organizaciji koja se bavila pranjem novca stečenog od krijumčarenja cigareta. Suđenje je neminovno - tvrdi sagovornik "Vijesti".

Dot
14-07-07, 10:03
covjece kako ce se to odraziti na nasu drzavu, kad nam se jednom od celnih ljudi u drzavi sudi za org krim....???

Bafford
17-07-07, 16:44
Onakva kakva je danas, crnogorska SDB predstavlja posljednji primjer bezbjedonosne institucije kakav je odavno napušten u civilizovanom svijetu. U pravnom smislu, ona je direktan nastavljač magistrale OZNA - UDBA - SDB, dakle, iste one službe koja je od 1945. do 1984. postojala i funkcionisala bez ijednog zakona koji bi regulisao njen rad
Pitanje kontrole rada obavještajnih službi vrlo je komplikovano čak i za države koje su deklarisane kao demokratske, i u kojima je došlo do zakonskog uređivanja njihovog statusa i uloge, odnosno preciz-iranja njihovih ovlašćenja i uvođenja spoljnje kontrole nad njihovim radom. Zbog svoje uloge, tajnog načina organizovanja i djelovanja, širokih i zakonom nedovoljno regulisanih ovlašćenja, kao i zbog nepodvrgavanja kontroli demokratskih institucija, zaštita od nezakonitih postupaka ovih službi je daleko teža nego u slučaju redovne policije. Pripadnici tajnih službi su neuniformisani, djeluju prikriveno i u poziciji su da svoja očigledna odstupanja prikriju i opravdaju zaklanjanjem iza autoriteta državnog vrha, odnosno iza nedefinisanih pojmova državne bezbjednosti i nacionalnih interesa.

U Crnoj Gori i Srbiji ove službe su proteklih decenija, (a naročito posljednje) bile ključni izvršioci državnog nasilja sa ciljem političkog progona. To se prvenstveno odnosi na Službu državne bezbjednosti Crne Gore, odnosno Resor državne bezbednosti u Srbiji, a daleko manje na službe bezbjednosti VJ i spoljno-političke bezbjedonosne službe. Nakon raspada SFRJ, republičke SDB su postale suverene, dok je savezna SDB praktično prestala da postoji. Njen simboličan kraj bilo je nasilno zauzimanje zgrade Instituta za bezbjednost u Beogradu od strane RDB Srbije, u jesen 1992.

Iz vremena SFRJ ostao je na snazi i Zakon o osnovama sistema državne bezbjednosti iz 1984. godine, danas u potpunosti prevaziđen i neprimjenljiv, ali i dalje jedini zakonski akt u toj oblasti, jer drugi propisi (savezni ili republički) nikada nijesu donešeni. U međuvremenu, funkcije crnogorske i srbijanske SDB su osnažene i zaokružene, pri čemu nije učinjen nijedan korak ka približavanju statusa i uloge tih službi zahtjevima moderne pravne države.

Onakva kakva je danas, crnogorska SDB predstavlja posljednji primjer bezbjedonosne ininstitucije kakav je odavno napu-šten u civilizovanom svijetu. U pravnom smislu, ona je direktan nastavljač magistrale OZNA - UDBA - SDB, dakle, iste one službe koja je u periodu od 1945 do 1984. postojala i funkcionisala bez ijednog zakona koji bi regulisao njen rad. Njena tajnost, odnosno mimikrija, ostvarena je u punom obimu, jer su razlike između pravnog i faktičkog statusa dovedene gotovo do apsurda.
SDB RCG i ne postoji u pravnom poretku, jer se njeno osnivanje (kao organizacione jedinice MUP-a), njen djelokrug i područje rada, utvrđuju tajnim aktom ministra unutrašnjih poslova. Isto vrijedi i za zadatke SDB i način njenog rada, koji su uređeni internim upustvima i "specijalnim instrukcijama" tajnog karaktera. Poznato je da u pravnoj državi ne mogu postojati tajni propisi, odnosno da takvi ne čine dio državnog pravnog poretka i da ne mogu obavezivati građane. Takođe, sankcije za povrede takvih propisa ne mogu izricati sudovi, već samo disciplinski organi donosioci.

Formalno, prvi pokušaj obuzdavanja ove službe, učinjen je formiranjem tzv. Predsjedničkog savjeta od strane tadašnjeg Predsjednika Republike Momira Bulatovića, ali je ovakva "civilna kontrola" zapravo bila refleks budućeg političkog sukoba oko redistribucije političke moći unutar DPS-a. Iako je u Skupštini RCG još 1997. ustanovljen Odbor za kontrolu rada SDB, javnosti nije poznato da li ovo parlamentarno radno tijelo uopšte radi. Jedini pokušaj njegovog ozbiljnijeg aktiviranja, tokom septembra prošle godine, koji se odnosio na uspostavljanje parlamentarne kontrole nad tajnim dosijeima, suspendovan je od strane predstavnika DPS-a i SDP-a zbog "nedekvatnosti trenutka za ovakvu inicijativu".

Zbog svega ovoga, realne šanse za zaštitu od nezakonitih postupanja SDB su veoma male, jer pravo u Crnoj Gori nije u stanju da efikasno zaštiti građane od nečega što je izrazito "fantomskog" karaktera, a posljedica je želje i opredjeljenja onih koji vrše vlast, pa samim tim žele i da je zadrže. Da paradoks bude potpun, niti u jednom objavljenom propisu nije precizirano koji su to poslovi čijim se vršenjem ostvaruje bezbjednost države.

Dosadašnji način prostog organizacionog utapanja SDB u Ministarstvo unutrašnjih poslova, bez jasnog razgraničavanja za koje poslove je nadležna SDB, a za koje "normalna" policija (Služba javne bezbjednosti), stvara dodatnu konfuziju u vršenju poslova čitavog Ministarstva, posebno policije. Praksa je pokazala da SDB kao politička policija, sa lakoćom nameće svoj uticaj i kontrolu nad radom redovne policije, kao i da u rad čitavog Ministarstva unosi sopstvene ciljeve, stil i metode djelovanja, što je postalo najizraženije u vrijeme dok se na čelu ove službe nalazio Vukašin Maraš. čitava policija se u tom periodu pretvorila u političku policiju, svaki njen zadatak je dobijao izrazito političku dimenziju, dok je kriminal gonjen samo kada to od policije izričito zatraži ili na to pristane politički vrh, odnosno povjerenik toga vrha u liku svemoćnog načelnika SDB.
Aktivnost Službe je preusmjerena u nadzor i infiltraciju u opozicione političke stranke, obezbjeđivanje i učešće u švercu oružija, nafte i cigareta, zastrašivanje protivnika režima i poslove fizičkog obezbjeđenja porodica najviših funkcionera DPS-a. Treba reći i da rukopis, odnosno tehnologija smrti jednog broja profesionalno izvedenih ubistava u Crnoj Gori, ukazuje na mogući komplot mafije i sveprisutne tajne policije. Radi se o likvidacijama koje su odrađene po strogim pravilima ne samo u pripremi i izvršenju, nego i u uklanjanju tragova, što podrazumjeva mnogo ozbiljniju logistiku od one koju organizovani kriminal, sam po sebi, može da ponudi.

Ovakvo stanje, na određeni način, podstiče i crnogorski Zakon o unutrašnjim poslovima, koji u članu 11 utvrđuje dužnost svakog pripadnika Ministarstva da na prvom mjestu obavlja poslove bezbjednosti Republike, a tek onda poslove zaštite života, lične i imovinske sigurnosti građana. Poznato je da se interesi bezbjednosti građana i bezbjednosti države ne mogu uvijek izbalansirati, odnosno da je često neminovna kolizija tih interesa, pogotovu kada se odbrana države shvati kao odbrana aktuelnog političkog režima. Kad god je to bio slučaj, a toga je bilo isuviše u istoriji policije, ona je, birajući između interesa pojedinca i države, krajnje brutalno stajala na stranu ove druge.

Nastojeći da se uklopi u kampanju izrade reformskih zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova RCG je u septembru 2001. godine pripremilo radnu verziju Zakona o agenciji za nacionalnu bezbjednost. U skladu sa trendom koji je prisutan tokom posljednje dvije decenije, a okrenut je razdvajanju uloga redovne i političke policije, uočljiva je ambicija autora Zakona po kojoj bi zadatak bezbjednosti države preuzele specijalizovane službe koje će (najvjerovatnije) djelovati u okviru nadležnih ministarstava, pokrivajući svaku oblast društva kojoj prijeti opasnost da bude ugrožena spoljnom ili unutrašnjom subverzijom. Aktivnost ovih službi bi se svela na pružanje intelektualnih usluga, dok bi hapšenje, odnosno primjena akata legitimnog nasilja, ostali posao javne bezbjednosti.

Usmjeravanje rada i nadzora nad ovim službama pripalo bi Agenciji za nacionalnu bezbjednost RCG, kao samostalnoj službi Vlade. Ova Agencija bi, po svemu sudeći, bila podređena predsjedniku Vlade, dok bi kontrolu njenog rada i odgovornost za njeno djelovanje preuzela Vlada, a u višem stepenu parlament RCG koji kontroliše samu Vladu. Ova kontrola bi podrazumjevala kontrolu zakonitosti i efikasnosti, dok bi tehnologija rada ostala suvereni domen Agencije.

Potencijalnu opasnost krije član 21 koji u prvoj alineji stava 1 predviđa pregledanje pošte i prisluškivanje telefonskih razgovora u situaciji narušavanja "strateških interesa Republike", što je vrlo ekstenzivan pojam koji dopušta mogućnost krajnje razvučenog tumačenja od strane predsjednika Vrhovnog suda koji odobrava nalog, odnosno direktora Agencije koji upućuje prijedlog za ovakvom vrstom nadzora.

Ono što je ovim zakonom nemoguće regulisati jeste centralizacija obavještajnih i kontra obavještajnih službi koje se pominju u članu 2.

Civilna kontrola Bezbjedonosno obavještajne službe VJ (Uprave bezbjednosti i Obavještajne uprave) ostaće u nadležnosti Vrhovnog savjeta odbrane, što će još više iskomplikovati pitanje otvaranja vojnih dosijea političkih protivnika. Riječ je o službi čije su mogućnosti do nedavno pogrešno procjenjivane, zbog njene višegodišnje pasivnosti i znatno povučenijeg načina djelovanja. U trenutku osnivanja (izdvajanja iz OZN-e, 1946.), KOS je brojala preko 5000 obavještajaca, da bi u narednim decenijama svoje kapacitete umnožavala paralelno sa svojom "civilnom" sestrom, spremna da joj u bilo kojem trenutku aktivno parira, što najbolje potvrđuju nedavne špijunske afere u Srbiji.

Služba za istraživanje i dokumentaciju, koja djeluje u sklopu Saveznog ministarstva inostranih poslova, takođe neće biti obuhvaćena ovim zakonom. Iako ova služba praktično ne funkcioniše, ona ostavlja otvorenim problem sudbine dosijea koji su vođeni o našim građanima u dijaspori, ali i pitanje vlasništva nad neprocjenjivo vrijednim informacijama koje je diplomatija bivše SFRJ decenijama sakupljala po čitavom svijetu.

Homer
17-07-07, 17:20
Organizovani kriminal se, zbog njegove kompleksnosti i ogromne društvene opasnosti ne može precizno definisati. Organizovani kriminal, se definiše kao rezultat djelovanja više od dva lica, čiji je cilj vršenje teških krivičnih djela radi sticanja dobiti ili moći. Za postojanje krivičnog djela organizovanog kriminala moraju biti ispunjena još, najmanje tri, od sljedećih uslova:

- da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu;
- da je djelatnost kriminalne organizacije planirana na duže vrijeme ili neograničeno;
- da se djelatnost kriminalne organizacije zasniva na primjeni određenih pravila interne kontrole i discipline članova;
- da se djelatnost organizacije planira i vrši u međunarodnim razmjerama;
- da se u vršenju djelatnosti primjenjuje nasilje ili zastrašivanje ili da postoji spremnost za njihovu primjenu;
- da se u vršenju djelatnosti koriste političke, privredne ili poslovne strukture;
- da se koristi pranje novca ili nezakonito stečena dobit;
- da postoji uticaj organizacije ili njenog dijela na zakonodavnu vlast, medije, izvršnu ili sudsku vlast ili na druge društvene ili ekonomske činioce.

Homer
17-07-07, 17:23
Korupcijom se smatra svaki oblik zloupotrebe vlasti radi lične ili kolektivne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Javno mnjenje i politički način govora pod pojmom korupcije podrazumijevaju vrlo različite društvene pojave: organizovani i privredni kriminal, neefikasnu vlast i posljedice takve vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se konvencionalno pod tim pojmom smatra: povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti (čl. 269 KZ RCG), zloupotreba monopolističkog položaja (čl. 270 KZ RCG), prouzrokovanje stečaja (čl. 273 KZ RCG), prouzrokovanje lažnog stečaja (čl. 274 KZ RCG), zloupotreba ovlašćenja u privredi (čl. 276 KZ RCG), lažni bilans (čl. 278 KZ RCG), zloupotreba procjene (čl. 279 KZ RCG), odavanje poslovne tajne (čl. 280 KZ RCG), odavanje i korišćenje berzanske tajne (čl. 281 KZ RCG), zloupotreba službenog položaja (čl. 416 KZ RCG), protivzakonito posredovanje (čl. 422 KZ RCG), primanje mita (čl. 423 KZ RCG), davanje mita (čl. 424 KZ RCG), odavanje službene tajne (čl. 425 KZ RCG). Svako od navedenih krivičnih djela otkriva pojedini element fenomena korupcije, i premda se, o definiciji mogu voditi sporovi, nesporna je društvena i politička štetnost korupcije.

ljubo
18-07-07, 14:55
Homere da li je svaka slicnost u poslednja 2 posta sa milom nam Crnom Gorom slucajna, ili si se potrudio da das bas detaljan opis zbivanja u drzavi? :cheezy:

Homer
18-07-07, 15:09
Homere da li je svaka slicnost u poslednja 2 posta sa milom nam Crnom Gorom slucajna, ili si se potrudio da das bas detaljan opis zbivanja u drzavi? :cheezy:

Ja nisam odavle! ;)

Tito
18-07-07, 23:01
Monitor, br. 859

PROFIL
Ljepota stečaja

Mediji su, početkom nedjelje, registrovali novi dokaz vještine berzanskog trgovanja Veselina Barovića: Istog dana kada je on po cijeni od 25 eura za akciju (ukupno 413 hiljada eura) kupio šestinu tivatske kompanije Montepranzo-Bokaprodukt, njihova vrijednost porasla je na 60 eura. U srijedu je za te akcije nuđeno 80 eura, ali nije bilo vlasnika spremnih da ih proda. Razmljivo, ako se zna da Bokaprodukt posjeduje milion kvadrata zemljišta u Bokokotorskom zalivu.
GOSPODAR BERZI I STEČAJA: Umijeće trgovanja na berzi Barović je već dokazao, nizom izvanredno profitabilnih poslova. Solana Bajo Sekulić, HTP Fjord, Izbor iz Bara i Bjelasica Rada neke su od poznatijih crnogorskih kompanija koji su, u međuvremenu, iz državnih prešle u ruke Euro fonda, odnosno njegovog menadžment preduzeća Euroinvest, koje je osnovao Veselin Barović.
Uspiješnost rukovođenja novog menadžmenta može se cijeniti dvojako. Na berzi su te kompanije gotovo udesetostručile svoju vrijednost od kada ih je preuzeo Euro fond (danas vrijede skoro 150 miliona eura). Istovremeno su se našle u stečaju (Fjord i Solana), ili će im se to uskoro desiti.
U srijedu je objavljena vijest da je Privrednom sudu u Bijelom Polju stigao zahtjev podgoričkog preduzeća Galeb Group da se u Radi uvede programirani stečaj – zbog duga od 120 hiljada eura. Valja imati na umu da u slučaju programiranog stečaja radnici automatski ostaju bez posla. Programirani stečaj, istovremeno, podrazumijeva da se dugovi ne vraćaju rasprodajom imovine preduzeća, već kompanija nastavlja sa poslovanjem i dugove vraća kada “stane na noge”. Tako je moguće da HTP Fjord i dalje duguje 2,5 miliona zbog kojih je otišao u stečaj, dok Barović kao većinski vlasnik, preko njega, kupuje i prodaje akcije Kombinata aluminijuma u Podgorici. Ili da barski Izbor nema ni jednog zapošljenog, ali da na berzi vrijedi skoro 50 miliona.
Kada se radnici kojima je Veselin Barović “gazda” žale što ne primaju plate, on kaže: “Izmislio sam decembarsku platu, izmisliću i januarsku”. Kada se tuže da ih bije privatno angažovano fabričko obezbjeđenje, Barović odgovara: “Ako su vas malo nosili ništa strašno”. Padne li im na um da štrajkuju, on veli: “Radnici treba da se vrate na posao, u suprotnom otkazi su neminovni. Po zakonu, radnici nemaju pravo na štrajk dok je firma u stečaju i u tom slučaju ne važi nijedan drugi propis”.
Fakat je – Veselin Barović zna da zaradi i u firmama u kojima nije većinski vlasnik. Akcije KAP-a koje je kupio po 5,5 eura prodaje po cijeni četiri do pet puta većoj. Uzalud se većinski vlasnik Kombinata žali da su ga nadležni zbunili i prevarili različitim tumačenjima jednih te istih propisa. Ono što je izgubio Rusal, zaradio je Barović.
BORD DO BORDA: Prema Registru privrednih preduzeća Privrednog suda u Podgorici Veselin Barović je, trenutno, član uprave u 11 crnogorskih preduzeća.
Jedna od njih je i Broudbend Montenegro, kompanija u kojoj je, zvanično, vlasnik četvrtine kapitala. Ona je, prije dva mjeseca, od Agencije za radio difuziju dobila licencu da u svim crnogorskim opštinama razvija projekat kablovske i bežične televizije, dok joj je Agencija za telekomunikacije ustupila pravo za razvoj bežičnog pristupa internetu i video telefoniranja. Tvrdnje konkurenata, prema kojima je Brudbend Montenegro kršila osnovne principe tenderskog nadmetanja nijesu naišle na ozbiljniji odjek kod nadležnih.
Među kompanijama o čijoj budućnosti, kao član Borda promišlja i Veselin Barović, našla se i Elektroprivreda Crne Gore. Paralelno, Barović je, skupa sa Damjanom Hostom, vlasnik četvrtine akcija Rudnika uglja u Pljevljima.
Dok sva Crne Gore traži odgovor na pitanje treba li, ili ne treba, prodati rudarsko-energetski basen u Pljevljima, potencijalno vrijedan više od pet milijardi eura, Barović se - ne izjašnjava. “Za mene je lično to veoma osjetljivo pitanje, i ja bih najradije izbjegao odgovor i saopštavanje svog mišljenja o tome, iz prostog razloga, što bi u ovom trenutku to moglo biti neka vrsta konflikta interesa, jer moja kompanija posjeduje 23 odsto akcija u Rudniku uglja”, kaže u razgovoru za list EPCG.
A ono što Barović ćuti – naglas govori Milo Đukanović, doskorašnji premijer i predsjednik vladajućeg DPS.
PRVOBITNA AKUMULACIJA: Drugovi sa basketa povezani su i poslovnim relacijama. Početkom prošle decenije, paralelno, počeli su da grade karijere. Đukanović kao pripravnik na mjestu predsjednika Vlade. Veselin Barović, kao preduzetnik, sa iskustvom službenika u Sekretarijatu za finansije Opštine Podgorica, činovnika u Izvršnog vijeća RCG u Zavodu za cijene i pomoćnika direktora Zavoda za izgradnju Podgorice.
Đukanović je u procesu vaučerske privatizacije svoj vaučer uložio u Euro fond. Veselin Barović je svoj “prvi milion” zaradio na realizaciji projekta “tranzit cigareta” koji je tokom posljednje decenije prošlog vijeka organizovala, vodila i kontrolisala Đukanovićeva vlada. Prema podacima koje je Crnogorcima predočio ekonomski analitičar Milenko Popović, budžet susjedne Italije taj je “biznis” koštao 11 milijardi dolara.

Zato se Veselin Barović, skupa sa Brankom Vujoševićem, prije četiri godine našao na interpolovoj potjernici. Tadašnji premijer Đukanović najavljivao je da bi se nešto slično moglo desiti i njemu, objašnjavajući kako je u pitanju međunarodna zavjera protivnika crnogorske nezavisnosti.
“Na to gledamo sasvim spokojno, jer sve što smo radili i radimo, u skladu je sa pozitivnim zakonima ove zemlje”, naveli su u zajedničkoj izjavi Barović i Vujošević.
Crna Gora je postala nezavisna, a “duvanska afera” do danas nije dobila sudski epilog. Dok je vlast šutjela, opozicija je izvodila računica po kojima je 80 odsto kapitala stečenog švercom (“tranzitom”) duvana završilo u privatnim džepovima. Tu je računicu u Skupštini predočio Miodrag Živković, tadašnji predsjednik LSCG. Njegove kolege iz opozicije ustvrdile su, krajem 2005. godine, i sljedeće: “Veselin Barović je jedan od najbogatijih Crnogoraca. Kontroliše 18 odsto crnogorske ekonomije”. Replike su izostale.
VANINSTITUCIONALNA MOĆ: Teško je tvrditi da li je ta računica bila tačna. U svakom slučaju, Veselin Barović je danas moćniji nego što je bio prije pet godina, ili juče. A već dugo je jedan od najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori.
Ostaće upamćeno da je zbog njega jedna novina uništila tek odštampani tiraže. U martu 2002. godine, Barović je odlučio da povuče izjavu datu Publici kako na donatorskoj večeri koju su organizovalie supruge premijera Đukanovića i ambasadora SAD u SRJ Vilijema Montgomerija neće potrošiti ni paru. “Ne dam ništa jer se ne slažem sa politikom koju vodi Montgomeri”, izjavio je. Kad su u hotel Crna Gora među zvanice stigli odštampani primjerci, Barović se predomislio. Publika je vraćena na popravni i osvanula bez njegove izjave.
U međuvremenu je Barović ušao u literaturu. U to su ubijeđeni čitaoci romana Ljubavnik Duklje Jevrema Brkovića. Barović nije javno reagovao. On i nije čovjek od pisanja. Već od djela.

Zoran RADULOVIĆ

Homer
22-07-07, 09:51
Prijaviti korupciju

Građani Crne Gore od juče, telefonski ili pismom, mogu da prijave korupciju u privatizaciji, o čemu će se pobrinuti Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i skupštinska Komisija za razmatranje prigovora, pritužbi, predloga i sugestija na taj proces. Svakog dana od 10 do 12 sati građani mogu da prijave ove slučajeve Agenciji na broj telefona 081 -245 - 896 ili pismom koje će adresirati na tu instituciju čije je sjedište u Podgorici, Ulica Jovana Tomaševića bb. Obavezni su da jasno predstave problem koji prijavljuju, navedu naziv nadležne institucije na koju se žale ili ako nijesu zadovoljni zakonskom regulativom ili njenom primjenom, navedu naziv propisa kojim su nezadovoljni. Komisija je zadužena za povratne informacije.

Homer
23-07-07, 23:44
RASTE BROJ KRIVIČNIH PRIJAVA IZ PRIVREDNOG KRIMINALA, ALI NE I PRESUDA

Piši, briši i uzdiši

Podgorička policija u proteklih osam mjeseci podnijela više desetina krivičnih prijava iz domena privrednog kriminala, posebno kada se radi o pranju novca, protiv više direktora i službenih lica iz preduzeća i banaka, kao i stranih državljana.
Crna Gora je označena kao najpogodnije tlo za transfere "prljavog" novca još prije sedam, osam godina, a glavni problem je kako navode stručnjaci u zakonodavstvu. Primjer koji najbolje svjedoči o tome je i slučaj "pranja više od 50 miliona češke obavještajne službe". To je potvrdio i bivši češki obavještajac Moloslav Votava, koji je tvrdio da je češka tajna policija preko filijale Standard helier banke u Podgorici od 1999.godine oprala najmanje 50 miliona eura.
Filijali pomenute banke zabranjen je rad u Crnoj Gori tek 2002.godine. Ta Of šor banka poslovala je u Crnoj Gori i bila je registrovana pod rednim brojem 671. Standard banci i brojnim of šor kompanijama koje su tokom devedesetih poslovale u Crnoj Gori, zabranjeno je poslovanje na insistiranje SAD-a.
Osim pranja novca Crna Gora kuburi sa svim vidovima privrednog kriminala. Napisan je veliki broj krivičnih prijava ,ali ni jedan od tih slučajeva do sada ili nije dobio sudski epilog ili su istrage u toku, a jedan broj lica je i oslobođen optužbi. U posljednje vrijeme bili smo svjedoci i brojnih međusobnih optužbi u trouglu policija, tužilaštvo i sudovi zbog propusta u istrazi, odugovlačenja postupka ili izricanja presuda.
Korupcija i privredni kriminal su izuzetno prisutni u Crnoj Gori i predstavljaju jedan od najvećih problema s kojim se što prije mora suočiti, ocijenili su eminentni stručnjaci koji se bave ovim problemima.
Za njihovo suzbijanje nijesu, kažu oni, stvoreni adekvatni zakonski okviri i veoma ih je teško dokazati. Za to se u većini slučajeva, pojašnjavaju oni, desi da se sve završi samo na podnošenju krivične prijave protiv čelnih ljudi nekih firmi. Od brojnih krivičnih prijava koje je Uprava policije podnijela protiv direktora crnogorskih firmi, zbog krivičnih djela pronevjere i zloupotrebe službenog položaja, do danas ni jedna nije dobila sudski eiplog. Ova pojava, ako se ne svede na normalne okvire, Crnu Goru može povesti suprotno od pravca Evrope i Evropske Unije.
U Crnoj Gori je u posljednje vrijeme evidentan porast podnošenja krivičnih prijava protiv direktora firmi zbog zloupotrebe službenog položaja. I sve ostaje samo mrtvo slovo na papiru.
Prema riječima, eminentnih stručnjaka direktori ne mogu raditi nezakonite radnje, a da o tome nije upoznat neko i iz samog vrha vlasti.
- Nijedan direktor ne može biti postavljen na tu odgovornu funkciju, a da politički nije podoban. Crnogorska vlast pokušava da retorikom i pričom fingira borbu protiv zloupotrebe službenog položaja, ali svima je jasno da konkretnih radnji nema. Prijave se pišu i brišu, a osumnjičeni su na slobodi. U svim pravnim i demokratskim zemljama, logično je da direktor nekog preduzeća koji je osumnjičen za nedozvoljene radnje bude u pritvoru dok se istraga ne okonča. Međutim, kod nas se to samo djelimično primjenjuje.
Kaznena politika po tom pitanju mora biti rigorozna i na taj način da se pokuša da se iskorijeni ovaj problem.
M.V.R.

Homer
28-07-07, 18:33
KAKO TO RADE KINEZI:

Bivši kineski direktor države uprave za odobrenje namirnica i lijekova Zheng Xaioyu, koji je imao funkciju na razini ministra, pogubljen je u utorak zbog korupcije, objavila je agencija Nova Kina.
Zheng (62), je osuđen krajem svibnja i pogubljen nakon što je Vrhovni sud odbio njegovu žalbu, precizirala je agencija.

Kineska Komunistička partija je prije svog kongresa u jesen i Olimpijskih igara sljedeće godine među svoje prioritete stavila borbu protiv korupcije.

Zheng Xaioyu je smijenjen u lipnju 2005. godine nakon što je vodio upravu za prehranu i lijekove, gdje je uveo sustav autorizacije vrlo spornih lijekova.

Kineski tisak piše da je jedna od tvrtki okaljanih korupcijskim skandalom, Kongliyuan Group, dobila od Zhenga odobrenje za 277 lijekova, uglavnom unosnih antibiotika.

Uz Zhenga, osuđena su i dvojica njegovih suradnika, jedan na smrtnu kaznu, a drugi na 15 godina zatvora.

WALTER
28-07-07, 19:31
Kad bi mi za korupciju tako radili napravili bi genocid.

WALTER
28-07-07, 19:33
Albanska mafija kupila Ahtisarija


Sumnje da je albansko rukovodstvo na Kosovu "kupilo" konaCni plan Marti Ahtisarija, koji definitivno ide u korist nezavisnosti i otcepljenju Kosova od Srbije, potvrDJene su u izveStaju nemacke obavestajne sluzbe BND, upucene generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu.

Ova tajna sluzba otkrila je da je na Ahtisarijev privatni racun prebacen iznos od dva miliona evra, te da su u nekoliko navrata isplacene visemilionske sume u gotovini za koje se pretpostavlja da se krecu i do 40 miliona evra.

Prema izvoru "Fokusa", brigadir nemacke tajne sluzbe BND, Luk Niman, direktno je zaduzen od strane nemacke vlade da stavi deo obavestajnog aparata u sluzbu UN po nalogu i molbi generalnog sekretara UN, Ban Ki Muna, koji je dobio informacije o korupciji specijalnog izaslanika za Kosovo, Marti Arthisarija.

Nakon sto su upuceni na Kosovo, agenti BND otkrili su jasnu i ucestalu vezu i komunikaciju izmedju vodecih ljudi albanske mafije, njihovih posrednika i Marti Ahtisarija.

Prema nalazima agenata, nekoliko poziva prema zgradi specijalnog izaslanika za Kosovo, Marti Ahtisarija, upuceno je i s brojeva koji pripadaju siptarskom milijarderu Bedzetu Pacoliju.

Sadrzaj razgovora s ovog broja odnosio se na nepoznatu transakciju novca u iznosu od dva miliona evra iz jedne svajcarske banke u Bazelu, s racuna 239700-93457-00097, zasticenog kao ofsor podracun prema sifri XS52-KOLER, ciji je vlasnik Ekshet Boria, desna ruka lidera albanske mafije, prema direktnom racunu 3459346699004533, sifra racuna VOLANND, Kiparske banke.

Pri podizanju novca s ovih racuna, na salteru je dovoljno bilo samo izgovoriti imena ovih sifri i novac bi bio predat.

Homer
29-07-07, 21:43
Sudija kupio kuću od majke optuženog

PODGORICA, 20.7.2007. (Beta) - Predsednik Višeg suda u Podgorici Ivica Staković odlučiće narednih dana o zahtevu specijalne državne tužiteljke Stojanke Radović za izuzeće sudije Čedomira Janjevića u procesu za ubistvo funkcionera MUP-a Slavoljuba Šćekića, nakon što je saopšteno da je on od majke jednog od optuzenih kupio kuću.

Stojanka Radović je juče tražila izuzeće Janjevića jer, kako je saopštila, ima dokaze da je krajem maja 2005. godine sklopio ugovor o kupovini kuće sa Milkom Bulatović majkom Ljuba Vujadinovića koji je jedan od optuženih za ubistvo Šćekića.

U julu prošle godine, sklopili su novi ugovor o kupovini placa, a nepokretnosti je uknjižio u martu ove godine.

Specijalna tužiteljka je izrazila sumnju da sudija Janjević može biti nepristrasan u ovom slučaju, jer "kupovina kuće podrazumeva uspostavljanje bližih ljudskih i privatnih odnosa".

Sudjenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića odloženo je na neodredjeno vreme.

Homer
29-07-07, 21:54
SOS linija i besplatni pravni savjeti

U sklopu projekta "NE primamo MITO" podrzanog od strane Ambasade Velike Britanije u Beogradu, MANS je otovrio liniju za prijavu slucajeva korupcije. Pored toga, korisnicima ove SOS linije je omoguceno da dobiju i besplatni pravni savjet ili zakazu sastanak sa pravnim savjetnikom.


SOS & INFO telefoni:
081 652 256 & 081 652 482

Procedura prijavljivanja slucajeva korupcije putem SOS telefona, u zavisnosti od prirode slucaja,obuhvata sljedece procedure:

* identifikacija problema koji je prijavljen ;
*identifikacija nadlezne institucije i odgovarajuce zakonske regulative;
* sastanak sa pravnim savjetnikom MANS-a, predlog sljedecih pravnih koraka
*podnosenje zahtijeva i/ili zalbi;
*dostavljanje povratne informacije korisniku SOS linije i predlog sljedecih koraka.

Svaki gradjanin koji pozove SOS liniju i prijavi slucaj korupcije, automastki dobija redni broj svog slucaja u MANS-ovoj bazi na koji se mogu pozvati prijikom daljeg informisanja o njemu. Time se korisnicima obezbijedjuje potpuna zastita i anonimnost.

Homer
01-08-07, 22:02
Sumnje pale na Danila
Koordinacioni odbor Saveza sindikata Crne Gore uputio je Upravi policije, odjeljenju za privredni kriminal, zahtjev za ispitivanje finansijskog poslovanja Saveza sindikata Crne Gore. Zahtjev je proslijeđen organima policijske uprave na osnovu indicija o kojima su na konferenciji za medije govorili članovi Koordinacionog odbora.
- Dio imovine nekadašnjeg Sindikata Srbije i Crne Gore, izdat je na 20 godina u zakup firmi "Farmacom commerce" koja je u vlasništvu Danila Popovića i Radivoja Bakića. Ta firma je kasnije istu imovinu, koja je poslije podjele pripala Savezu Sindikata Crna Gore, izdala u podzakup hrvatskoj brokerskoj kući "Fima"-kaže predsjednik Koordinacionog odbora Srđa Keković.
Keković ističe da danas Sindikat nema nikakvu korist od tog prostora već samo firma Danila Popovića, koja se pored ostalog, kako se navodi u agenciji za privredne registre Srbije, bavi i spoljno-trgovinskim prometom i uslugama. Po njegovim riječima, Popović i neki njegovi bliski saradnici, poput šefa kabineta, pojavljuju se i kao osnivači još nekih kompanija.
Prema Kekovićevom objašnjenju, ovo su samo neki od dokaza koji govore o radu Danila Popovića, zbog čega i postoji velika želja pojedinih ljudi da Koordinacioni odbor razbiju zbog straha da će isplivati podaci koji bi mogli diskreditovati pojedince.
Članovi Koordinacionog odbora Saveza Sindikata Crne Gore izjavili su da su institucije sistema i bivše rukovodstvo Saveza Sindikata, od samog osnivanja odbora, pokušavale da ga diskredituju i prikažu kao destruktivnu snagu.
On je još rekao da institucije sistema prikriveno pomažu bivšem rukovodstvu na više načina, a jedan od njih je kako je rekao Keković i formiranje "na vrat, na nos" ekonomsko-socijalnog savjeta.
Zvonko Pavićević, član Koordinacionog odbora i predsjednik sindikata prosvjete rekao je da je odbor prije mjesec dana poslao dopis privrednom kriminalitetu, na koji nisu dobili odgovor, povodom indicija i dokaza da je bivše rukovodstvo radilo nezakonito u slučajevima farme svinja u Spužu i fonda "Solidarnost", kao i sa imovinom koju je sindikat dobio nakon podjele Sindikata Srbije i Crne Gore

Dan, 01.08.2007

zoxy
02-08-07, 00:55
Evo zanimljivog teksta,

PONIŠTEN KVALIFIKACIONI KONKURS ZA IZGRADNJU MINI ZAOBILAZNICE U PODGORICI VRIJEDAN 20 MILIONA EURA

Mugoši pao tender zbog sumnje da je neko favorizovan

Podgorica - Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki poništila je juče kvalifikacioni tender za izgradnju mini zaobilaznice u Podgorici vrijedan 20 miliona eura, zbog brojnih neregularnosti.
Tender, koji su objavili Glavni grad i Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, poništen je na osnovu žalbe slovenačke kompanije Primorje.
"Vijestima" je saopšteno da je na kvalifikacionom konkursu učestvovalo osam kompanija. To su slovenačke firme Primorje, Slovenijaceste, Por iz Beča, splitski Konstruktor, konzorcijum Tehnoput Podgorica i Alpine Mazreder Salcburg kao i konzorcijum Štrabag Beč i Crnagoraput. U drugi krug, prema odluci opštinskih organa, kvalifikovali su se Slovenijaceste, Por i konzorcijum Štrabag-Crnagoraput.
Novi tender, kako je naložila Komisija za javne nabavke, mora biti raspisan u roku od 15 dana.
Glavni razlozi za obaranje tendera, kako je saopšteno iz Komisije, su "nepotpunost uslova za učešće na tenderu, nedovoljna razrađenost tenderske dokumentacije te ispoljeni voluntarizam koji daje mogućnost diskriminacije ponuđača?. Kako je "Vijestima" objašnjeno u Komisiji, naručilac je u tenderskim uslovima za sebe ostavio "dovoljno širok prostor koji omogućava izbor ponuđača po proizvoljnom nahođenju".
Komisija je, takođe, ocijenila da je na tenderu neprecizno određen naručilac posla - da li je to opština Podgorica na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, ili oboje.
- Utvrđeno je da je odlukom Skupštine Glavnog grada nedvosmisleno povjeren posao Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice. Međutim, u daljem postupku je ispoljena nedosljednost sa tom odlukom, jer se kao naručioci javne nabavke u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji javljaju dva pravna subjekta i to - Glavni grad i Agencija za izgradnju i razvoj, dok u drugim dokumentima figurira samo Agencija. Takva nedosljednost u sprovođenju postupka javne nabavke može da ima odraza na mogućnost ostvarivanja prava ponuđača u ovom postupku. Naime, nije jasno pred kojim subjektom se ostvaruju prava u ovom postupku javne nabavke, a što osnovano ističe podnosilac žalbe (Primorje) - navodi se u saopštenju Komisije.
Saopštenje Komisije u kojem se detaljno obrazlažu razlozi za poništenje tendera objavljujemo integralno:
"Nepotpunost javnog poziva, sa stanovišta određivanja uslova za učešće u javnoj nabavci
Odredbama člana 45 stav 3 Zakona o javnim nabavkama, predviđeno je da se uslovi podobnosti i vrsta dokaza o podobnosti ponuđača navode u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.
S obzirom da je navedena odredba imperativnog karaktera i da ne daje pravo naručiocu da slobodno odluči hoće li zahtijevati dokaze o podobnosti ili ne, svaki naručilac u postupku javne nabavke je obavezan da precizno i decidno u javnom pozivu odredi sve uslove podobnosti i taksativno navede vrstu dokaza o podobnosti, bez obzira da li se radi o obaveznim ili fakultativnim uslovima. Samo tako precizno određeni uslovi daju mogućnost naručiocu da procijeni potpunost dostavljenih ponuda.
Propust naručioca da pravilno primijeni materijalno pravo - odredbe člana 45 Zakona, ne može se ispraviti naknadnim zahtijevanjem ispunjenosti obaveznih uslova, na način što je naručilac cijenio potpunost i ispravnost ponuda, na osnovu dokaza o podobnosti, koje prethodno nije odredio kao obavezne u tekstu predmetnog javnog poziva i tenderskoj dokumentaciji.
"Specifičnost uslova za utvrđivanje kvalifikovanosti za učešće u ovoj javnoj nabavci
Zbog složenosti predmetnog postupka javne nabavke, Zakon o javnim nabavkama je u članu 21 ograničio primjenu ograničenog postupka javne nabavke isključivo za slučajeve, kada se ispune zakonom predviđeni uslovi.
Takođe, ovaj poseban postupak javne nabavke je specifičan i po tome, što su, u skladu sa citiranim odredbama, ponuđači obavezni da u prvoj fazi postupka, dokažu svoju kvalifikovanost, na osnovu svog pravnog statusa, poslovnog kapaciteta, finansijskog kapaciteta, tehničke kvalifikacije i kadrovske kvalifikacije.
Uslovi i dokazi, koji se odnose na kvalifikovanost ponuđača ne mogu se poistovjetiti sa uslovima podobnosti i vrstama dokaza o podobnosti iz čl. 45 i 51 Zakona o javnim nabavkama, kako je to učinio naručilac prilikom utvrđivanja potpunosti dostavljenih ponuda i u rješenju po podnijetom prigovoru.
Naime, po ocjeni Državne komisije, naručilac je obavezan da u tekstu poziva za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji na jasan, precizan i nedvosmislen način odredi vrstu dokumenata kojima se dokazuje kvalifikovanost ponuđača. U vezi sa tim, posebno ukazujemo da je naručilac propustio da u tekstu predmetnog javnog poziva i u tenderskoj dokumentaciji navede kojom vrstom dokumenata se dokazuje ponuđačev pravni status, kao i da ta vrstu dokumenta, kojima se dokazuje pravni status nije mogao naknadno utvrditi u postupku pregleda i ocjene ponuda.
"Nedovoljna razrađenost tenderske dokumentacije, imajući u vidu specifinost predmetne javne nabavke, karakter i značaj radova, koji su predmet javne nabavke, kao i ukupnu vrijednost javne nabavke
Članom 37 stav 1 Zakona, propisano je da će u tenderskoj dokumentaciji naručilac dati potpune informacije o uslovima i zahtjevima koje treba da ispuni svaki ponuđač.
Uvidom u raspoložive spise predmeta, nesporno je utvrđeno da tenderska dokumentacije nije sadržala sve obavezne elemente propisane citiranim odredbama. Pored ovoga, kompleksnost i složenost predmetne javne nabavke, kao i njen značaj i izuzetno visoka vrijednost javne nabavke, posebno obavezuju naručioca na studiozan i analitičan pristup prilikom izrade tenderske dokumentacije, koja treba da pruži sve informacije ponuđačima o predmetnom postupku javne nabavke. Takođe, u ograničenom postupku javne nabavke, u drugoj fazi, naručilac može primijeniti isključivo kriterijum najniže ponuđene cijene, što podrazumijeva da već u prvoj fazi mora odrediti uslove koji se odnose na preciznu dinamiku izvođenja radova, rokove i način plaćanja, kvalitet materijala koji će biti korišćen prilikom izvođenja radova, minimalne zahtjeve u pogledu mehanizacije, struke lica, sa ovlašćenjima, koji će rukovoditi predmetnim građenjem objekta i sl. Samo tako urađena tenderska dokumentacija omogućava svim zainteresovanim ponuđačima da ravnopravno ostvare svoje pravo za učešće u ovoj javnoj nabavci.
"Ispoljeni volontarizam u procjeni ispunjenosti uslova za učešće u ovoj javnoj nabavci, koji daje mogućnost diskriminacije ponuđača
Naručilac ove javne nabavke je prilikom provjere potpunosti dostavljenih ponude, iako to nije prethodno u javnom pozivu bilo navedeno i određeno, provjeravao podobnost ponuđača, zahtijevajući dokaze o podobnosti, koje nije prethodno taksativno naveo, čime je ispoljio volontarizam i samovolju u odlučivanju i na koji način je narušio princip ravnopravnosti i nediskriminacije ponuđača.




ODBIJENO VIŠE ŽALBI

Komisija za javne nabavke juče je odbila više žalbi, koje u saopštenju nijesu detaljnije objašnjene.
Na sjednici je odbačena žalba firme Misedo CTI iz Podgorice, "kao nedopuštena, zbog neispunjavanja zakonom predviđenih pretpostavki za njeno razmatranje".
- Naime, utvrđeno je da Misedo CTI nije prije podnošenja žalbe, izjavio prigovor na odluku JP "Aerodromi Crne Gore", Podgorica, o poništavanju postupka javne nabavke - stoji u saopštenju.
Odbijena je kao neosnovana i žalba firme Dubai sa Cetinja na rješenje Elektroprivrede za izbor najpovoljnijeg ponuđača za nabavku brojila, uklopnih satova, računske opreme, alata i uređaja-partija br.1-monofazna i trofazna brojila.
Kako je saopšteno, Dubai nije ispunio zahtjeve naručioca, unaprijed definisane u tenderskoj dokumentaciji.
- Odbijena je, kao neosnovana, žalba Unda DOO, Podgorica na tender Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave za izbor najpovoljnije ponude za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta poslovnog objekta u kompleksu MUP Zagorič. Ovo iz razloga, što Unda nije dostavila ispravnu ponudu - saopšteno je iz Komisije.
Takođe, je odbijena i žalba firme Račica iz Tivta, podnijeta zbog isključenja njihove ponude iz postupka javne nabavke Uprave carina.
- Utvrđeno je da je firma Račica iz Tivta neuredno izvršavala svoje obaveze po prethodno zaključenim ugovorima sa Upravom carina, pa je Uprava carina, po ocjeni Državne komisije, ispravno postupila kada je odbacila njegovu ponudu kao neispravnu - zaključuje se u saopštenju.

Z.VUČINIĆ - G.KAPOR

izvor-VIJESTI

Homer
03-08-07, 22:11
TAJNA SUDSKOG REGISTRA
Ko čuva Ratka Vukotića




Finansijski vještak Milenko Popović ponovo je naišao na barikade istražnih organa. Iako su zahtijevi tužilaštva za njegovo izuzeće u sudskoj istrazi oko pronevjere novca u Vrhovnom sudu odbijeni, Popović se suočava sa novim opstrukcijama. U predmetu koji mu je dostavljen u sklopu istrage protiv osumnjičenih službenika Vrhovnog suda, saznaje Monitor, nedostaju čak četiri registra iz te institucije koje je policija zaplijenila u inicijalnoj fazi postupka. Ta finansijska dokumentacija neophodna je za utvrđivanje obima finansijskih malverzacija i zaokruživanje spiska zaposlenih koji su prisvajali novac iz sudskog budžeta.

MILIONSKA ŠTETA: Za sada se postupak, podsjetimo, vodi protiv četvoro najbližih saradnika predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića. Ti službenici su u startu osumnjičeni da su iz Trezora na svoju ruku podizali novac sa falsifikovanim potpisma nadležnih i tako, samo za deset mjeseci prošle godine, pronevjerili oko 200 hiljada eura. U zahtjevu za proširenje istrage tužilaštva taj je iznos narastao na 300 hiljada, a prava šteta, saznaje naš list, sada se mjeri milionima koji su, tvrde naši izvori, godinama trošeni bez pokrića.

Vještak Milenko Popović, saznaje Monitor, ima ozbiljan problem da ustanovi kolika je tačno pronevjerena suma. U Vrhovnom sudu, kako je Monitor već pisao, nema popisnih lista iz prethodnih godina, pa je nemoguće utvrditi koliko je novca preneseno i koliki je bio početni saldo u prošloj godini. Čak je i iz kabineta predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića nestao upisnik u kome su evidentirani putni nalozi, troškovi i računi koje je specijalna komisija Vrhovnog suda samoinicijativno proglasila – opravdanim troškom.

Nestanak četiri sudska registra ukazuje da je neko želio još temeljnije prikriti tragove i onemogućiti preispitivanje dugogodišnjeg sumnjivog poslovanja Vrhovnog suda . Zalutalu dokumentaciju, tvrde naši pouzdani izvori, policija je zaplijenila u toku pretkrivičnog postupka kojim, po zakonu, rukovodi tužilaštvo. Broj konfiskovanih registara je uredno zabilježen u policijskom zapisniku, ali im se od tada gubi svaki trag. Bitan dokazni materijal nikada nije stigao do istražnog sudije Miladina Pejovića koji je pokrenuo istragu protiv službenika suda, a po logici stvari nema ih ni u nepotpunom predmetu koji je sudija dostavio vještaku Popoviću.

DOKAZI DOBILI NOGE: Policija je bila dužna da sav prikupljeni materijal proslijedi tužilaštvu koje po zakonu ocjenjuje da li ima uslova za podizanje zahtjeva za istragu protiv osumnjičenih. I nadležni tužilac je bio u obavezi da utvrdi da li su mu dostavljeni svi materijali koji su navedeni u policijskom zapisniku, a ako ih nema, da zatraži dopunu. Na relaciji policija-tužilaštvo ovi su važni dokazi i “zagubljeni” i sakriveni od istražnog sudije. Po čijem nalogu i u kojoj fazi pretkrivičnog postupka - za sada nije poznato.

Ovo nije prvi pokušaj da se sabotira nezavisna sudska istraga i vještačenje. Početkom ove godine Monitor je objavio faksimil dopisa kojim je predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, mimo zakona i pravila, i kao zainteresovana stranka u sporu zatražio od istražnog sudije Miladina Pejovića da Milenka Popovića udalji sa slučaja. Pošto Vukotić nije bio u formalnoj mogućnosti da uputi taj zahtjev, to je umjesto njega uradilo tužilaštvo koje se, kako sam piše u tom dopisu, složilo sa njegovom preporukom. Jedini argument Ratka Vukotića za izuzeće iskusnog vještaka bio je da je Milenko Popović, kao sekretar Udruženja vještaka, preko medija kritikovao rad Vrhovnog suda i tražio da se vještacima islate zaostala dugovanja!?

Zahtijev za izuzeće Popovića stigao je u završnoj fazi vještačenja, u momentu kada je vještak trebalo da prečešlja dokumentaciju Vrhovnog suda i upozna se sa ovlašćenjima službenika. Milenko Popović je u državnom Trezoru već bio sakupio podatke o isplatama koje su obavljane po nalogu Vrhovnog suda, a njegovo izuzeće zatraženo je dok se spremao da u Vrhovnom sudu potraži pokriće za te isplate.

Ta urgencija nije upalila, a sudija Miladin Pejović je nakon višemjesečnog dvoumljenja odlučio da Popovića ipak ostavi na slučaju za koji ga je sam odredio. Milenko Popović je ranije u izjavi za naš list upozorio nadležne da bi izuzeće doživio kao napad na njegov profesionalni dignitet, te da bi u toj situaciji bio prinuđen da prikupljeni materijal predoči javnosti.

OPSTRUKCIJA: Imalo bi se šta vidjeti. Naši izvori tvrde da novac poreskih obveznika predviđen za finansiranje sudova nije trošen samo bez validnog pokrića, već da su značajne sume iz sudskog budžeta, koji kontroliše Vrhovni sud, završavale i na pojedinim privatnim računima.

Sudska istraga već skoro pola godine tapka u mjestu. Dragocjeno vrijeme potrošeno je na razmatranje podobnosti vještaka, umjesto na otkrivanje mreže službenih lica koja su državnoj kasi nanijela milionsku štetu. Na spisku osumnjičenih i dalje se nalaze samo bliski saradnici predsjednika suda Ratka Vukotića, iako je po Zakonu o sudovima lično on “finansijski nalogodavac u sudu” iz koga iščezavaju novac i poslovne knjige.

Tužilaštvo se, podsjetimo, na tu odredbu pozvalo kada su u podgoričkom Sudu za prekršaje prošle godine uhapšena četiri sudska izvršitelja i tri policajca osumnjičena da su veći dio novca od mandatnih kazni, umjesto u državnu kasu, stavljali sebi u džep. Zahtjev za sprovođenje istrage automatski je podnijet i protiv bivšeg predsjednika tog suda Milivoja Rašovića koji se tereti da nije savjesno obavljao nadzor nad izvršiteljima. Rašović se, dakle, ne sumnjiči da je uzimao novac, već samo da osumnjičene nije spriječio da to čine.

U slučaju Ratka Vukotića to pitanje niko ne postavlja. Predsjedniku Vrhovnog suda ugodno teče već drugi mandat u instituciji koja bi, da je sreće, trebalo da bude uzor zakonitog poslovanja u državi.

Homer
13-08-07, 15:22
Zakone imamo, borba tek predstoji

Podgorica, 12.avgusta – Najnoviji izvještaji stranih analitičara i posmatrača govore da za razliku od drugih oblasti na planu borbe protiv korupcije u Crnoj Gori nije napravljen pomak. O stepenu korupcije u našoj državi uglavnom dobijamo informacije iz nevladinog sektora i to najčešće u vidu anketa građana, a ne preciznih podataka. »Pobjeda« se pita zbog čega zvanični organi ne prave istraživanja i kada će konačno prestati deklarativan, a početi stvarni obračun sa ovim problemom.
Direktor Vladine Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković tvrdi da se brojne aktivnosti usmjerene na prevenciju i suzbijanje korupcije mogu podijeliti na dva perioda.
-Period od 2000. do 2006 godine je bio posvećen zakonodavnoj reformi i izgradnji institucionalnih kapaciteta, kada su usvojeni brojni zakoni kojima je pravni sistem unaprijeđen i usklađen sa međunarodnim principima i satandardima za borbu protiv korupcije. Ovo naročito kroz uvođenje novih antikorupcijskih instrumenata i mehanizama kao i kroz osnivanje specijalizovanih državnih organa ( Uprave za antkorupcijsku inicijativu, Uprave za sprečavanje pranja novca, Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, Odjeljenje Specijalnog državnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala, Komisija za utvrđivanje konflikta interesa, Državna revizorska institucija...)Ovaj proces je pratila i sveobuhvatna obuka državnih službenika i namještenika, kao i sudija, tužilaca. Period koji slijedi obilježen je punopravnim članstvom Crne Gore u Savjetu i Evrope i i Savjetu Evrope za borbu protiv korupcije i usvajanjem Vladinog Akcionog plana za borbu protiv korupcije koji omogućava i sveobuhvatnu borbu protiv ovog problema kao i kontrolu stepena završenosti planiranih aktivnosti i blagovremenog djelovanja državnih organa u borbi protiv korupcije, kaže sagovornica »Pobjede«.
Ratković tvrdi da je Uprava u više navrata obavještavala javnost o broju prijava i pritužbi koje prima od građana kao i o broju građana koji su tražili pravni savjet ili informaciju o nadležnom organu i najavljuje da će od narednog mjeseca Uprava uz pomoć UNDP –a sprovesti sveobuhvatno istraživanje o korupciji.
Ona upozorava da se krivična djela sa obilježjima korupcije teško otkrivaju i dokazuju.
-Zakonske mogućnosti državnih tužilaca u borbi protiv korupcije podrazumijevaju efikasni i rigorozni progon otkrivenih slučajeva kao i primjenu mjera takozvanog nadozora koje su donekle ograničene važećim zakonskim rješenjima. Primjenu navedenih mjera za sva krivična djela korupcije tužilac ne može predložiti zbog ograničenja visine propisane kazne( minimum propisane kazne zatvora od 10 godina). Zbog svega navedenog već je pokrenuta inicijativa da se odgovarajuće odredbe ZKP-a inoviraju kako bi se mjere tajnog nadzora mogle primijeniti kod svih krivičnih djela korupcije, čime bi se poboljšala efikasnost krivičnog progona i dokazivanja. Ta krivična djela se najčešće izvršavaju bez svjedoka a izvršioci imaju zajednički interes da se to djelo ne otkrije, što uz pomakanje materijalnih dokaza predstavlja dodatnu teškoću u postupku dokazivanja, kaže ona.
Ratković smatra da je u Crnoj Gori sazrela svijest da se stane na put korupciji što ne znači da je ovu pojavu moguće lako i brzo iskorijeniti, jer je to kompleksan i dugotrajan proces za koji je potrebno vrijeme.
- U Crnoj Gori postoji politička volja za rješenje ovog problema i Crna Gora je pred sebe postavila jasno definisane ciljeve i mehanizme za suzbijanje korupcije. Usvajanje Vladinog Akcionog plana za borbu protiv korupcije predstavlja početak snažnijeg implementacionog perioda i primjenu potpuno novog i inoviranog zakonodavstva, kao i kontinuiranog djelovanja svih državnih organa i njihove intenzivnije povezanosti sa civilnim društvom u cilju antikoruptivnog djelovanja. O sproveđenju mjera Akcionog plana nacionalnu Komisiju mjesečno izvještavaju 30 državnih organa i institucija, kao i državni sektor, objašnjava Ratković.
Korupciju u stopu prati i pranje novca koje je u zemljama investicionog buma i neefikasnog pravnog sistema poput Crne Gore česta pojava.
Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović kaže da je u toku 2006.godine Uprava privremeno blokirala 73 transakcije, čiji je zbirni iznos 22,8 miliona eura, dok je u prvoj polovini 2007. godine blokirana 21 transakcija čiji je zbirni iznos 13,5 miliona eura.
-Uprava je nadležnim organima u prošloj godini proslijedila 29 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u pranje novca i 8 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u neko drugo krivično djelo.U dosadašnjem periodu tekuće godine proslijedili smo nadležnim organima 24 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u pranje novca i 4 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u izvršenje nekog drugog krivičnog djela. Po članu 34 Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma ova Uprava vodi objedinjenu statistiku o predmetima iz oblasti pranja novca i finansiranja terorizma, sa kojima, u skladu sa članom 28 ovog zakona, upoznaje javnost. Naime, tokom 2006.godine i u prva četiri mjeseca 2007.godine, donešena je jedna presuda, kojom su obuhvaćena dva lica . Podignuto je 5 optužnica, kojima je obuhvaćeno 33 lica, dok je u postupku istrage 6 predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 lica. Podatke o tome koje su banke i u kojem broju, dostavljale Upravi izvještaje o sumnjivim transakcijama, ne možemo otkriti zato što oni, po Zakonu, predstavljaju službenu tajnu, kaže sagovornik »Pobjede«.
On ističe da se intenzivno radi na ugradnji najnovijih međunarodnih preporuka i direktiva u naš sistem, posebno onih koje daje EU, pa je novi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranje terorizma u završnoj fazi pripreme.
-Taj Zakon će implementirati Treću direktivu EU, koja se odnosi na ovu oblast. Ovom direktivom se posebno potencira puna identifikacija klijenta (utvrđivanje stvarnog vlasnika pravnog lica), sveobuhvatna obrada određenih kategorija klijenata (politički eksponirana lica), mogućnost davanja naloga za kontinuirano praćenje računa određenih lica, kao i pravo na blokiranje transakcije na zahtjev FIU iz inostranstva. Sve ovo će bitno povećati efikasnost obavljanja složenih poslova od strane Uprave za sprječavanje pranja novca i drugih državnih organa.U cilju otklanjanja uočenih usporavanja postupka dolaženja do podataka, informacija i dokumentacije, inicirali smo u novom zakonu rješenja koja će dovesti do dobijanja inspekcijskih ovlašćenja Uprave u odnosu na određene kategorije obveznika, što će dovesti i do njene reorganizacije, odnosno formiranja odjeljenja za neposredni inspekcijski nadzor. Pored prihvatanja pomenutih obaveza koje se, napominjemo, odnose samo na zemlje članice EU, dogradnja sistema obuhvata i prihvatanje specifičnih iskustava nekih zemalja u uspostavljanju najefikasnije šeme prikupljanja, obrade i razmjene obavještajnih podataka. Naime, uz puno razumijevanje od strane državnih organa koji generišu i koriste podatke i informacije, kao i uz podršku odgovarajućih međunarodnih institucija, razmatra se uspostavljanje sistema centralizovanog prikupljanja, objedinjavanja i razmjene podataka, koji su neophodni za podizanje nivoa efikasnosti rada više državnih organa. Sagledava se mogućnost formiranja jednog koordinacionog tijela, kako bi se, po uzoru na Veliku Britaniju i neke druge zemlje, kao i po sistemu koordinacije koji se ostvaruje u određenim organizacijama EU, saradnja različitih organa, koja je i sada dobra, dodatno pojednostavila i učinila sistem još efikasnijim, kaže Mitrović.
On ističe da je iniciranje centralizovanog pristupa u prikupljanju i obradi obavještajnih podataka rezultat do sada uočenih usporavanja u razmjeni informacija zbog ponekad sasvim suvišnog formalizma.
-To iskustvo, kombinovano sa pomenutim kvalitetnim rješenjima (u prvom redu u V.Britaniji, nekom drugim zemljama, kao i u određenim organizacijama EU) stvorilo je razvojnu viziju koja ide u smjeru pojednostavljenja postupka, što dovodi do brzog sagledavanja problema, a zatim efikasne obrade određenih lica, i to iz više uglova posmatranja. Time se rješenje problema obrade predmeta pojednostavljuje, a efikasnost podiže na viši nivo. Tako se dolazi do adekvatnog odgovora na sve sofisticiranije metode kriminalaca, pogotovu u oblasti organizovanog kriminala, zaključuje Mitrović.
On tvrdi da je već stvorena solidna osnova sistema za borbu protiv pranja novca, uz jasno opredjeljenje za njegovu dogradnju u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima i najboljim iskustvima.


Do sada optužena dva lica za pranje novca

-Po članu 34 Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma Uprava vodi objedinjenu statistiku o predmetima iz oblasti pranja novca i finansiranja terorizma, sa kojima, u skladu sa članom 28 ovog zakona, upoznaje javnost. Naime, tokom 2006.godine i u prva četiri mjeseca 2007.godine, donešena je jedna presuda, kojom su obuhvaćena dva lica. Podignuto je 5 optužnica, kojima je obuhvaćeno 33 lica, dok je u postupku istrage 6 predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 lica. Podatke o tome koje su banke i u kojem broju, dostavljale Upravi izvještaje o sumnjivim transakcijama, ne možemo otkriti zato što oni, po Zakonu, predstavljaju službenu tajnu, kaže direktor Uprave za sprečavanje pranja novca.

Najviše prijava u pravosuđu i lokalnoj samoupravi

-Uprava za antikorupcijsku inicijativu je u periodu januar- decembar 2006. godine sačinila 31. službenu informaciju o sumnji postojanja krivičnog djela sa obilježjima korupcije, 16 dopuna informacija u vezi sa primljenim prijava, a takođe je pružala i pravne savjete.Uprava je dostavila i 14 povratnih informacija o preduzetim mjerama u vezi sa sačinjenim informacijama i o postojanju korupcije. Najveći broj prijava se odnosio na pravosuđe, rad organa lokalne samouprave, rad državnih organa, javne nabavke i privatizaciju, objašnjava Ratković.

Homer
14-08-07, 22:29
DRUŠTVO – KORUPCIJA
Postavljeni posteri i informatori o korupciji

Podgorica, (MINA) - Uprava za antikorupcijsku inicijativu danas je u Podgorici, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, postavila postere i informatore o korupciji na mjestima gdje se predaju dokumenta za prijem u domove učenika.

Upravnik Učeničkog doma Petar Stamatović rekao je da je zadovoljan početkom zajedničke kampanje, koja će biti nastavljena serijom predavanja o korupciji za učenike i studente tokom predstojeće školske godine.

Iz Uprave je saopšteno da je kampanja sprovedena zbog toga što je prijem stanara u učeničke domove označen kao jedna od aktivnosti u kojoj može doći do koruptivnih radnji.

»Uprava sprovodi kampanju kako bi se učenici pravovremeno informisali o tome šta je korupcija, kao i koje vrste krivičnih djela sa elementima korupcije postoje«, dodaje se u saopštenju.

Informator sadrži opis koruptivnih krivičnih djela, sa posebnim osvrtom na korupciju u obrazovanju, kao i nadležne organe koji građanjima stoje na raspolaganju u slučajevima prijave i postupanja u vezi sa slučajevima korupcije.

Kampanja informisanja učenika biće nastavljena u ostalim crnogorskim opštinama u kojima postoje učenički domovi, a studenata krajem mjeseca kada počne prijem u studentske domove.

Homer
15-08-07, 15:27
Korupcija najčešća u kontroli saobraćaja

Korupcija i mito u policiji najčešće su vezani za kontrolu bezbjednosti saobraćaja, što potvrđuje nedavna krivična prijava protiv dva saobraćajna policajca koji su od kontrolisanog vozača uzeli novac propuštajući da mu izdaju nalog za plaćanje mandatne kazne, rekao je direktor Uprave policije Veselin Veljović

Podgorica, 13. avgusta – Policija je najvažnija karika u sistemskoj borbi protiv korupcije. Međutim, izvještaji stranih eksperata navode da je u Crnoj Gori baš u ovoj oblasti i pravosuđu nivo korumpiranosti veoma visok. Sa onih deset eura kojima će nesavjesni građanin platiti teške prekršaje počinju mnogo veće zloupotrebe, kojima je gotovo nemoguće ući u trag. Direktor Uprave policije Veselin Veljović za „Pobjedu“ govori kako se protiv ovog problema bore zaposleni u ovoj instituciji. On tvrdi da je na osnovu raspoloživih saznanja operativnih struktura korupcija u policiji prisutna, ali u znatno manjem obimu u odnosu na prethodni period, posebno devedesete.
- Ova saznanja ukazaju da su korupcija i mito najčešće vezani za kontrolu bezbjednosti saobraćaja. To potvrđuje nedavna krivična prijava protiv dva saobraćajna policajca koji su od kontrolisanog vozača uzeli novac propuštajući da mu izdaju nalog za plaćanje mandatne kazne. Pored ovog slučaja u prethodnoj godini su registrovana još dva slučaja primanja mita, zbog čega je protiv policijskih službenika nadležnom tužiocu podnesena krivična prijava, kaže sagovornik „Pobjede“.
Veljović objašnjava da se slučajevi korupcije i primanja mita konstatuju na osnovu operativnih saznanja i drugih operativno taktičkih mjera i radnji koje se kasnije dokumentuju i istražuju.
- I pored toga što su ova krivična djela prisutna i čine se od strane policijskih službenika smatram da se njihov nivo u policiji ne može karakterisati kao pojavni oblik. Pri tome posebno imam u vidu uporedne operativne pokazatelje o procesuiranim slučajevima i rezultate operativnih istraživanja i kontrola koje smatram realnim indikatorom, kaže direktor Uprave policije.
Veljović objašnjava da je korupcija uvod u organizovani kriminal ili bar jedan njegov segment.
-Operativne strukture policije do saznanja i podataka o pojedinačnim slučajevima korupcije dolaze na više načina koji se mogu podvesti pod operativni rad i prikupljanje obavještenja i saznanja operativne kontrole, istraživanja i kriminalističke obrade. Policija do saznjanja o korupciji dolazi primjenom specijalnih istražnih metoda, odnosno operativno tehničkim radom. Za krivično djelo primanja mita, član 423 Krivičnog zakonika Crne Gore predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do 15 godina.
Za kvalitetnu i efikasnu borbu protiv korupcije ovom problemu se mora prići sistemski, sa svih aspekata, otklanjajući faktore koji joj pogoduju i otežavaju njeno otkrivanje i suzbijanje. Ovakav vid djelovanja podrazumijeva niz koordiniranih i sveobuhvatnih aktivnosti nadležnih državnih institucija i civilnog društva.
Krivična djela sa obilježjem korupcije su primanje mita, davanje mita, povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotreba monopolističkog položaja, prouzrokovanje stečaja, prouzrokovanje lažnog stečaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, lažni bilans, zloupotreba procjene, odavanje poslovne tajne, odavanje i korišćenje berzanske tajne, zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakonito posredovanje i odavanje službene tajne. U borbi protiv ovih kriminogenih ponašanja i djelovanja Uprava policije, pored zajedničkog djelovanja i saradnje sa drugim subjektima koji djeluju u sistemu bezbjednosti, primjenjuje konvencionalne i specijalne istražne mjere i radnje. Ove metode se primjenjuju i prilikom postupanja kada su osunjičena lica policijski službenici. U tim slučajevima pored krivične prijave protiv policijskih službenika se pokreće i disciplinski postupak, gdje se uglavnom izriče mjera prestanka radnog odnosa. Uprava policije je konkretizovala i mjere kako bi se kvalitetnije i efikasnije kontrolisao rad policijskih službenika, pogotovu onih koji obzirom na prirodu posla mogu počiniti krivično djelo sa koruptivnim elementom. Uprava policije je i direktno uključena i u realizaciju Vladinog programa borbe protiv korupcije i organizovang kriminala, odnosno implementaciju njegovog Akcionog plana čije je okončanje planirano za kraj 2008. godine, kaže Veljović.
Predstavnik Evropske komisije u Crnoj Gori Martin Harvi ističe da su ocjene predstavnika EK, koji su početkom ove godine boravili u Crnoj Gori, pozitivne, ali je ipak sugerisano da se pojača intenzitet reformi u pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
-Istina je da su u pojedinim oblastima sistema primijećena poboljšanja, ali se takođe očekuju još intenzivnije reforme i iznad svega stvaranje efikasnog sudskog sistema, koji je oslobođen političkih pritisaka. To je osnova demokratskog društva i brana korupciji i organizovanom kriminalu. Iako su vidljivi znaci borbe protiv korupcije i kriminala u Crnoj Gore ove pojave i dalje predstavljaju široko rasprostranjen problem i efikasnost policije mora biti poboljšana, kaže Harvi.


Sve češće prijave za vozače koji daju mito
- U posljednje vrijeme je registrovano više slučajeva kada su lica kontrolisana u saobraćaju pokušala da ponudom manjih iznosa policijskom službeniku izbjegnu posljedice deliktne radnje koju su prethodno počinili. Policijski službenici su ova lica, pored saobraćajnog, prijavila i za krivični delikt. Ovakvo ponašanje policajaca je, između ostalog, posljedica mjera koje se preduzimaju interno u sklopu jačanja profesionalnih kapaciteta policijske organizacije, kaže Veljović.

Homer
15-08-07, 15:52
15 August 2007 14:31 pm
PzP - PRVA BANKA - AKCIJE
Država se pretvara u privatno preduzeće

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pokret za promjene (PzP) smatra da je to što je bivši crnogorski premijer Milo Đukanović kupio akcije banke čije je najveći pojedinačni vlasnik njegov brat Aco prvi korak ka pretvaranju države Crne Gore u privatno preduzeće.

»U bordu direktora biće članovi porodice čime će pokazivati društvenu i ekonomsku moć koji su stekli prethodnih 17 godina i praktično će u narednom vremenu osnovna društvena aktivnost u Crnoj Gori biti da državu iz zagrljaja interesnog kartela vratimo građanima i uredimo u skladu sa evropskim standardima«, rekao je predsjednik PzP-a Nebojša Medojević Radiju Slobodna Evropa.

Kompanija Kapital invest /Capital invest/, čiji je osnivač predsjednik Milo Đukanović, postala je vlasnik oko sedam odsto akcija Prve banke Gore Gore za milion i po EUR. U istoj dokapitaliazciji više od jedan odsto akcija banke kupila je i Đukanovićeva sestra, advokat Ana Kolarević, za oko 240 hiljada EUR.

Medojević kaže da ga ne bi iznenadilo da je Milo Đukanović akcije trgovao kreditom koji je uzeo kod Prve banke.

»Niko ne može da sazna kojim kreditom i od koje banke je Đukanović krenuo u biznis sa fakultetom, kao i iz kojeg posla je zaradio toliki novac, ako se 17 godina nije bavio biznisom, osim onim najunosnijim - rukovodio državnim organima i vladao Crnom Gorom. Znači, ovo je završna faza privatizacije Crne Gore«, dodao je Medojević.

Radio nije mogao provjeri informaciju o dokapitaliazciji kod predsjednika uprvanog odbora Prve banke Jelice Petričević i da sazna hoće li Uprava za sprječavanje pranja novca provjeravati ovu transakciju, jer se njen direktor Predrag Mitrović nije javljao na telefon.

U istom krugu dokapitalizacije po nekoliko desetina ili stotina hiljada EUR ua akcije Prve banke uložilo je više ljudi bliskih Đukanoviću.
(kraj) nus/anf


15 August 2007 14:22 pm
SNP - PRANJE NOVCA
Milić: Ispitati kako poslanik može do akcija banke
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić predložio je danas Upravi za sprječavanje pranja novca da provjeri kako jedan poslanik sa platom oko 800 EUR može da kupuje akcije banke vrijedne milion i po EUR.

Kompanija Kapital /Capital/ invest, čiji je osnivač predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, kupila je nedavno oko sedam odsto akcija Prve banke Crne Gore za milion i po EUR. Pojedinačno najveći akcionar te banke, sa oko 30 odsto, je kompanija Monte nova, čiji je vlasnik Đukanovićev brat, Aco.

Milić predlaže da se provjeri i izvor za kupovinu tih akcija - nasljedstvo, poklon ili možda profit iz poslovanja firme koja je počela da radi prije svega nekoliko mjeseci.

»Biću zadovoljan bilo kojim objašnjenjem Uprave i ostalih nadležnih organa, pa čak ako se ispostavi da je ta transakcija bila legalna, recimo na način da su akcije kupljene iz „povoljnog kredita banke“, što bi bio još jedan doprinos ekonomskoj teoriji i praksi i „odagnao“ bi sumnje da tu postoji bilo kakvo pranje, kriminalnim aktivnostima, stečenog novca«, naveo je on u saopštenju za javnost.

Uz Kapital invest tokom iste dokapitalizacije jedan od vlasnika akcija Prve banke, sa nešto više od jedan odsto, postala je i sestra braće Đukanović, advokat Ana Kolarević. Kolarević je svoj dio akcija platila oko 240 hiljada EUR.

Prema riječima Milića, u oblasti pranja novca i rada Uprave i ostalih nadležnih organa, nameće se nekoliko veoma indikativnih pitanja, koja traže ozbiljne i utemeljene odgovore i objašnjenja.

Iz Uprave su saopštili da je od januara do septembra prošle godine bilo svega 152 sumnjive transakcije koje su se odnosile na 52 lica.

»Uprava tvrdi da ih je bilo 152, a ne 132, kako je saopštio njen direktor na konferenciji za štampu 18. oktobra«, podsjetio je Milić.

On je dodao da broj sumnjivih tranaskacija u tom periodu čini oko 0,15 odsto od ukupno kontrolisanih blizu 112 hiljade.

»Kada se prihvati tvrdnja Uprave, da su privremeno blokirana svega 62 računa, onda je procenat još manji i iznosi mizernih 0,05 odsto od ukupnog broja kontrolisanih transakcija«, kazao je Milić.

Iz Uprave je saopšteno da su privremeno blokirana 62 računa sa oko 17,9 hiljada EUR, što je 47 odsto od ukupnog broja sumnjivih transakcija.

»Uprava nije saopštila koliko je računa, odnosno transakcija, trajno blokirano, slučajeva pranja novca procesuirano prema nadležnim organima, kakva je njihova sudbina i da li je iko pravosnažno osuđen za to djelo i makar prekršajno kažnjen«, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, treba se zapitati zašto je Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je na snazi svega četiri godine, već dva puta mijenjan, a već se najavljuje novi.

»Da li se radi o namjernim propustima i nedostacima u Zakonu kako bi se za „perače“ kupilo još malo vremena? Zar Vladi i njenoj Upravi nijesu bile dovoljne tri direktive Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope za kreiranje efektivnog zakonskog okvira, koji bi služio svrsi«, pitao je Milić.

Pošto su, kako je ocijenio, na desetine indikatora koje stoje na raspolaganju Upravi očigledno nedovoljni za pokretanje ozbiljne i sveobuhvatne borbe protiv problema pranja novca, on predlaže da se obrati pažnja na to da su glavni investitori u privatizaciji i na tržištu kapitala of šor /off shore/ kompanije i fondovi, sa uglavnom nepoznatim vlasnicima iz Crne Gore i inostranstva.

»Samo u ovoj godini „stranci“ su u Crnoj Gori preprodali oko 200 miliona EUR nekretnina i ima li razloga za sumnju u pranje novca?«, pitao je Milić.

On je poručio i da pažnju treba obratiti, između ostalog i na to što svi relevantni međunarodni izvještaji upozoravaju na ogroman stepen korupcije u Crnoj Gori i ispitati ima li ta činjenica veze sa pranjem novca.

On smatra i da izvještaj državnog tužioca Vesne Medenice, postojanje katastarske mafije i činjenica da Uprava za nekretnine nije odgovorila na 40 upita Uprave za sprječavanje pranja novca, treba da izazovu sumnju

Nabuko
15-08-07, 19:09
Korupcija najčešća u kontroli saobraćaja



E ovo je sprdnja zbilja. Onaj kriminal koji je vidljiv malom covjeku se stavlja u prvi plan sto neko baci 5 eura milicajcu sto gori na zaropek na kakvu magistralu ili onima sa paukom a za to vrijeme milioni tamo-vamo nestaju i najveci problem ispadose ovi u kontroli saobracaja coce. Oni su samo maska i ono za opravdanje 'svi krademo'.

Homer
15-08-07, 20:47
Nijesam ja pristalica propuštanja ni sitnog ali se slažem da je ovo sprdnja.
Ovo je iz Pobjede, u nastavcima. Da vidimo dokle će ići, mada sumnjam da će reći išta pravo (za sada dom učenika i saobraćajci - dabogda nam ovo bila najveća briga, kada su ove stvari u pitanj)

Nabuko
15-08-07, 21:00
ricao sam ja sa nekim vaznim milicajcem. On veli da je stopa kriminala manja nego u zapadnoj evropi. Pokazuje statistike. Tesko ga pobjediti ali u zapadnoj evropi mali cova nije u kriminalu. Ne mora niti smije da pokusa da miti milicajca, niti miti doktore niti miti da mu djeca dobiju dom niti bilo sta drugo. Kod nas je problem sto je dozvoljeno svima da shklapaju po malo tako da su ovi na vrhu abolirani jer i oni rade sto i svi. Takav je sistem stvoren. Koliko puta si cuo za ove glavare: "neka i ja bih da mogu". Ja sam 100 puta barem.

Prije neku godinu je neka nevladina, ne od ovih nevladinih koje isto sklapaju pare vec neka za koju nakon toga nikada nijesam cuo, radila anketu o korupciji. Rezultati su bili veoma precizni i jasni, rasclanjeni po institucijama i objavljeni u brosuri. To je do danas najveci rezultart u borbi protiv korupcije u CG. Institucije koje ja poznajem su opisali 100% ispravno i to statisticki. Bilo bi zgodno da to postujemo ako nadjemo.

Homer
03-09-07, 21:31
03. Sep 2007, 09:24

Vlasnici of šor kompanija neće biti tajna

Novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, sa suštinskim izmjenama u odnosu na prethodni, mogao bi biti usvojen već u oktobru, najavio je u razgovoru za Vijesti, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović.

On je kazao da je donošenje potpuno novog zakona "motivisano prihvatanjem i ugradnjom novih standarda i preporuka sadržanih u takozvanoj Trećoj direktivi, najnovijem dokumentu EU koji sa odnosi na oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ali i procjenama koje su proistekle iz iskustva u dosadašnjem radu".

Mitrović je rekao da je jedna od najznačajnijih preporuka ona koja se odnosi na utvrđivanje stvarnog vlasnika pravnog lica sa 25 i više procenata kapitala.

"Dostavljanje podataka o vlasništvu odnosiće se na sva pravna lica, ali i na takozvane of-šor komanije što je potpuno nova stvar u Crnoj Gori", kazao je Mitrović.

Bonja the Zmaj
03-09-07, 21:55
Prije neku godinu je neka nevladina, ne od ovih nevladinih koje isto sklapaju pare vec neka za koju nakon toga nikada nijesam cuo, radila anketu o korupciji. Rezultati su bili veoma precizni i jasni, rasclanjeni po institucijama i objavljeni u brosuri. To je do danas najveci rezultart u borbi protiv korupcije u CG. Institucije koje ja poznajem su opisali 100% ispravno i to statisticki. Bilo bi zgodno da to postujemo ako nadjemo.
Imas li neke preciznije info o cemu se radi? Osim MANS-a nesto ne znam da je iti jedna nvo radila nesto ozbiljnije na polju borbe protiv korupcije

Bonja the Zmaj
03-09-07, 21:59
Sto se tice ovih novih mjera uprave za sprjecavanje pranja novca - da li to znaci da cemo konacno saznati ko je istinski vlasnik KAP?

Hm, iskren da budem - reformska retorika Vlade rijetko kada prelazi okvir zakonskih tekstova i njihovih usaglasavanja
Sto se tice primjene istih...

Homer
03-09-07, 22:00
Imas li neke preciznije info o cemu se radi? Osim MANS-a nesto ne znam da je iti jedna nvo radila nesto ozbiljnije na polju borbe protiv korupcije

Radio je Damar anketu o korupciji, a da li je to ta, nijesam siguran!

Bonja the Zmaj
03-09-07, 22:04
Radio je Damar anketu o korupciji, a da li je to ta, nijesam siguran!
Hm, te ankete su uvijek mac sa dvije ostrice. U najboljem slucaju - mogu da ukazu na korumpirane segmente drustva/administracije - ali tesko mogu da objasne uzroke, posljedice i, sto je najvaznije, troskove korupcije...

Radilo je vise agencija te ankete (kao i GzP), ali mislim da su MANSove publikacije o korupciji - generalno, urbanizmu, privatizaciji, te one vezane za slobodan pristup informacijama - ipak bez premca

Homer
03-09-07, 22:07
Hm, te ankete su uvijek mac sa dvije ostrice. U najboljem slucaju - mogu da ukazu na korumpirane segmente drustva/administracije - ali tesko mogu da objasne uzroke, posljedice i, sto je najvaznije, troskove korupcije...

Radilo je vise agencija te ankete (kao i GzP), ali mislim da su MANSove publikacije o korupciji - generalno, urbanizmu, privatizaciji, te one vezane za slobodan pristup informacijama - ipak bez premca

Što se tiče Antikorupcije, tu MANS u CG barjak nosi!
(U pravu si za lapsus, ispravljeno);)

Bonja the Zmaj
04-09-07, 18:26
da, mislim da ova organizacija radi zaista koristan i zanimljiv posao. Koliko god pokusavali ljudi da ih strpaju u politicki kos

Bonja the Zmaj
04-09-07, 18:28
S druge strane, istrazivanja o korupciji u CG skoro da i nisu radjena. Osim nekoliko povrsnih - bilo je nekih tzv corruption perception.
Dominantni je problem sto za dubinska istrazivanja potrebni su domaci strucnjaci, koji poznaju situaciju na terenu i zakonski sistem do tancina. Nazalost, kod nas se to svodi na povrsnost, eksperte za sve, a pogotovo i za pricu. Casti izuzecima...

zoxy
14-09-07, 01:02
OPERACIJA MEMFIS JEDAN OD VLASNIKA KOMPANIJE "ROKŠPED" UHAPŠEN NA BEOGRADSKOM AERODROMU U SPEKTAKULARNOJ AKCIJI SRPSKE POLICIJE

Anton Stanaj označen kao šef duvanske mafije

Podgorica - Jedan od vlasnika podgoričke kompanije "Rokšped", Anton Stanaj uhapšen je u spektakularnoj akciji srpske policije, koja ga je označila kao vođu i finansijera međunarodne kriminalne grupe švercera cigareta.
Stanaj je uhapšen juče ujutro na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu nakon što je doletio sa Kipra gdje je povremeno živio, a beogradski mediji pišu da je kod sebe imao kiparski pasoš. Gotovo u isto vrijeme kada je Stanaj pao u Beogradu, policija je kod Prijepolja, sa kamionom u kojem je bilo 4.500 boksova cigareta, uhapsila Željka Vujevića, kojeg je označila kao glavnog distributera, i "članove kriminalne grupe" Paja Jurića, Stevana Stevanovića, Erika Karačonju, Slavicu Jurić, Srećka Miranovića i još nekoliko osoba čija imena nijesu saopštena. U policijskom saopštenju ne navodi se odakle su uhapšeni i čiji su državljani, dok beogradska štampa navodi da su njih petoro državljani Srbije.
Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije tokom dana objavljene su fotografije Stanajevog hapšenja u aerodromskoj zgradi. Na jednoj on leži okrenut licem ka podu dok mu policajci stavljaju lisice, a na drugoj se vidi kako ga agenti vode sa rukama na leđima. Pored tih fotografija, objavljene su i slike kamiona s cigaretama zaplijenjenim kod Prijepolja, kao i šematski prikaz piramide kriminalne grupe.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Dragan Jočić saopštio je da je hapšenje Stanaja i još nekoliko članova kriminalne grupe "rezultat višemjesečnog intenzivnog rada i praćenja" u operaciji nazvanoj "Memfis". .
Članovi grupe su iz Kine, Hrvatske i Dubaija, gdje se proizvode falsifikati svjetski poznatih marki cigareta, najčećše "memfis", kontejnerima dopremali cigarete u luke Bar, Bari i Rijeka. Odatle su kamionima, unaprijed razrađenim krijumčarskim kanalima, dopremali cigarete na teritoriju Srbije i dalje, preko Mađarske, ka zemljama zapadne Evrope, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjh poslova Srbije.
Cigarete iz legalnih izvora na teritoriji Crne Gore fiktivno su razduživali, preko fri-šopova kroz navodnu prodaju, da bi ih potom ilegalnim putem, na već opisan način, transportovali preko Srbije - navodi se u saopštenju MUP-a Srbije.
Policija vjeruje da je krijumčarska međunarodna grupa bila "dobro uvezana i da je svaki član imao zadatak".
- Djelatnost kriminalne grupe je planirana na duže vrijeme, pri čemu je svaki član imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu u skladu sa internom kontrolom i disciplinom članova u međunarodnim razmjerama - navodi policija.
Sagovornik "Vijesti" iz Uprave policije Crne Gore kazao je da crnogorska policija nije učestvovala u akciji hapšenja međunarodne kriminalne grupe krijumčara cigaretama.
- Niko od nas nije upoznat sa tom akcijom, koju je navodno mjesecima planirala i izvodila srpska policija - rečeno je "Vijestima" u vrhu Uprave policije.
Jedna od najmoćnijih crnogorskih kompanija "Rokšped", čiji su osnivači i vlasnici šestoro braće Stanaj i njihov otac Roko, ima licencu Agencije za duvan da na veliko uvozi i distribuira cigarete.
Pored "Rokšpeda", koji je najveći uvoznik i distrubuter cigareta i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, licencu za trgovinu na veliko imaju "Bar-kod", "Nevorld Montenegro", "Elmag", "Duvan komerc", "Knjaz", "Prima Montenegro", Filip Moris Montenegro" i "Polini".

Bi.B.

MOĆNA FAMILIJA

"Ne znamo ništa o hapšenju", riječi su koje je više puta "Vijestima" ponovila sekretarica u "Rokšpedu".
Niko iz kompanije juče nije slao ni zvanično saopštenje nakon objavljivanja informacije da je Anton Stanaj uhapšen u Beogradu.
Na zvaničnom sajtu kompanije piše da je on predsjednik Upravnog odbora kompanije, njegov vrat Nuo je generalni direktor, dok ostala braća Ljubo, Vaso, Sandro i Simon takođe imaju neku od funkcija u kompaniji.
"Rokšped" je prije 15 godina osnovao njihov otac Roko Stanaj. Na početku je osnovna djelatnost preduzeća bio uvoz, transport i prodaja nafte i naftnih derivata. Kompanija se tokom prošle i tekuće decenije širila tako da je "Rokšped" postao lider za uvoz i prodaju automobila "folksvagen" i "audi", a kasnije je posao proširen na uvoz u distibuciju duvanskih proizvoda. Vlasnici su vinarije "Erdevik" u Vojvodini, a od nedavno i hotela "Galeb" u Ulcinju.
U Crnoj Gori "Rokšped" ima šest moderno opremljenih benzinskih pumpi, luksuzno opremljene salone za prodaju automobila, špediciju, rent-a-kar. Osim u Crnoj Gori u sklopu kompanije nalaze se i poslovne jedinice u Srbiji, Hrvatskoj i Kipru.
Porodica Stanaj nedavno je kupila luksuznu jahtu nazvanu "Nikolas", vrijednu 2,35 miliona eura.

VIJESTI online

explosion
14-09-07, 10:47
ne mogu da citam ovaj text ali znam o cemu se radi :)
pametni su oni, imaju 7 sinova, neka ih pola uhapse, ostaje ih dosta da dovrse posao:)

Baron
14-09-07, 11:39
nedavno na jazu sam ih vidio, najluksuzniji jahta a na njoj bar 30 osoba, ko mravi

Nabuko
15-09-07, 16:39
Bolje im je bilo da su kupili avion nego jahtu. To bi bila investicija.

Homer
20-09-07, 07:36
MONTENEGRO EKSPRES OTIŠAO ZA PET AUTOBUSA
Kad se udruže ekspert Harison i bankar Knežević






Od nekadašnjeg giganta turističke privrede Crne Gore i vodeće kompanije u turizmu bivše Jugoslavije, budvanskog Montenegro turista, nakon raspada 1990. godine, ostalo je samo ime. Bio je nosilac razvoja crnogorskog turizma sa 54 hotela na Crnogorskom primorju, više motela, restorana i poslovnog prostora, sa 10 hiljada zaposlenih koji su ostvarivali 100 miliona dolara ukupnog prihoda godišnje, ili 70 odsto turističkog prometa Crne Gore.
Nekadašnja Radna zajednica zajedničkih službi transformisana je u Akcionarsko društvo, koje se danas, sa petnaestak zaposlenih, izdržava od izdavanja poslovnog prostora. Posjeduje oko 35 odsto kapitala firme, u kojoj ostatak imaju, HTP Budvanska rivijera sa 35 procenata, 22 odsto Fond PIO i osam odsto Fond za zapošljavanje.
Montengro turist raspolaže sa 20 hiljada kvadrata zemljišta na Jazu i dijelom upravne zgrade, sjedišta bivše kompanije, koja se nalazi u centru Budve.

MARK HARISON I FUTURA: Poslije 27 godina stolovanja u svojoj zgradi, Montenegro turist a.d., naći će se uskoro na ulici. Po riječima Ratka Vukčevića, izvršnog direktora Montenegro turista, firmu iz svojih prostorija iseljava Montenegro ekspres takođe iz Budve, bivša agencija Montenegro turista za prodaju kapaciteta na domaćem i stranom tržištu i obavljanje transfera i izleta. Nakon dugogodišnjeg sudskog postupka po tužbi Ekspresa, koji tvrdi da je upravna zgrada Montenegro turista površine 2.400 kvadrata na atraktivinoj lokaciji u Budvi, zapravo njegova, MT je izgubio bitku, pa se ovih dana očekuje prinudno iseljenje iz prostorija.

Takav ishod je epilog gotovo nevjerovatnog slijeda događanja tokom procesa privatizacije Montenegr oekspresa, uspješne firme koja je doživjela ekonomsko- finansijsku katastrofu u procesu privatizacije. Slučaj Montenegro ekspresa je školski primjer pljačkaške privatizacije turističkih preduzeća i hotela u Crnoj Gori.

Ratko Vukčević navodi da je ova turistička agencija prije samo sedam godina posjedovala imovinu u vrijednosti od preko 13 miliona njemačkih maraka. U vlasništvu Montenegro ekspresa bilo je 53 autobusa, poslovnice na najboljim lokacijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju, Nišu, Podgorici, po Crnogorskom primorju. Zatim Autobaza na Jazu, apartmani u izgradnji u Kamenovu, devet turističkih brodova na moru i Skadarskom jezeru.

Sva ta imovina “otišla” je na ime duga za pet autobusa, odnosno za tričavih 150.000 dolara!?

“Kupac” je bila firma Futura import eksport, sa Britanskih Devičanskih ostrva, koju predstavlja, crnogorskoj javnosti veoma poznato ime, Mark Harison, Vladin ekspert za privatizaciju crnogorske privrede. Da li je Harisonova Futura u vezi sa beogradskom firmom Futura plus, Stanka Subotića Caneta, nismo mogli saznati.

NEZAUSTAVLJIVA LAVINA: Posao dogovrenog preuzimanja Montenegro ekspresa počinje kupovinom pet autobusa i 60 malih kola. Sa of-šor firmom beogradskog Generaleksporta, Inserta Vaduz iz Lihenštajna, Ekspres potpisuje ugovor o lizingu za opremu.Vrijednost ugovora bila je oko 2,5 miliona dolara.
“Na krajnje sumnjiv način ovaj Ugovor o zakupu pretvara se u čisto novčano potraživanje i prenosi se sa firme u Lihenštajnu na Geneksovu firmu u Milanu,” objašnjava Vukčević i dodaje: “Potraživanje sa Geneksove firme u Milanu, 1996. godine, prenosi se na Generaleksport u Beogradu, kao i pravo na neobračunatu kamatu.”
Preuzimanje potraživanja prema Ekspresu tu ne prestaje.
“Tri godine kasnije, 31.12. 1999., Geneks Beograd ustupa, odnosno poklanja, bez nadoknade, sada već naraslo potraživanje u iznosu od 3,5 miliona dolara pomenutoj firmi Futura import eksport sa Britanskih Djevičanskih ostrva, registrovanoj u Luganu u Švajcarskoj”.

Međutim, poslije samo 17 dana, 17.01.2001., godine, Geneks, odnosno tadašnji direktor Dragan Tadić odustaje od poklona pa potraživanje prodaje Futuri za svega 150.000 dolara, ili za nevjerovatnih 4,3 odsto vrijednosti. Ovo plaćanje izvršeno je preko Atlas banke iz Beograda.
“Firma koja nema i ne posjeduje ni jedan validan dokumenat kojim dokazuje svoje postojanje, državu porijekla, bilo kakav dokumenat od suda, udruženja, komore te države, ili ovjeren potpis na bilo kom dokumentu koji ima pravnu valjanost”, kaže Vukčević.

Na domaćoj sceni, objašnjava dalje on, pravi se sledeći scenario.
Futura odmah tuži Montenegro ekspres Privrednoj komori Jugoslavije čija Spoljnotrgovinska arbitraža, naravno, usvaja zahtjev i obavezuje Ekspres da plati dug i kamatu od devet odsto godišnje, počev od 2000. do isplate.
Neshvatljivo je da tadašnje rukovodstvo Ekspresa prihvata da se lizing, koji je u velikoj mjeri bio otplaćen, pretvori u dug.
To je izmišljeni dug, sva mala kola su bila plaćena, tvrdi Diki Kažanegra, bivši direktor Ekspresa. "Ostao je samo dio duga za pet autobusa, koji se mogao srediti tako što bi autobuse jednostavno vratili isporučiocu", objašnjava Kažanegra.

UGOVOROM BEZ PEČATA DO BOGATSTVA: Samo osam dana od odluke arbitraže Futura uspijeva da sa Montengro ekspresom AD Budva, u maju 2001. godine potpiše ugovor, kojim se njeno potraživanje utvrđuje na skoro devet miliona maraka, sa obavezom Budvana “da se dio od 7,5 miliona konvertuje u 67 odsto osnovnog kapitala firme, uz izdavanje i predaju akcija iz tri posebne emisije.”
Ugovor, papir bez pečata i ovjere, u ime Future potpisuje Mark Harison!?

Tako stižemo do trgovine stoljeća. Kupovinom potraživanja od Geneksa za 150 hiljada dolara, Futura, odnosno, Mark Harison, postaje vlasnik dvije trećine kapitala Montenegro ekspresa iz Budve, čitavog bogatstva firme sa svim prethodno pobrojanim predstavništvima u jugoslovenskim metropolama, procijenjenog u to vrijeme na preko 13 miliona maraka. I ne samo to. Ekspres je ostao dužan Harisonu još 1,5 miliona maraka u kešu. Taj dug, u iznosu od 697.400 hiljada eura, vaćen je tek prošlog mjeseca, kreditom Atlas banke, na račun neke banke na Kipru.

Ono što je u slučaju Ekspresa najzanimljivije jeste to što se na spisku akcionara Društva ne pojavljuje više Futura, koja je svoje vlasništvo na nepoznat način prenijela na domaće igrače.

KNEŽEVIĆ HOĆE I UPRAVNU ZGRADU: Tri firme koje kontroliše Duško Knežević, Atlas grupa, Fin invest i Jadranski sajam iz Budve, te Fond Atlas mont, imaju zajedno 38 odsto akcija. Izvjesna Ekspres Gradina, firma povezana sa linijom banaka i firmi Kneževića, posjeduje većinski paket od 42,5 odsto. Pojavljuje se i firma Bramik, Mika Brašnjevića, jednog od uhapšenih u aferi stečajna mafija u Beogradu i drugi sitniji akcionari.
“Ovi procenti ilustrativno pokazuju kako je uništena imovina Ekspresa i ko je sve učestvovao u toj otimačini”, primjećuje direktor Vukčević.

Rasprodata su ubrzo sva predstavništva, svi apartmani i brodovi.
Sada se vodi borba oko preuzimanja sjedišta bivšeg Montenegro
turista, jer se novi vlasnici Ekspresa ne zadovoljavaju polovinom zgrade koju nisu ni zidali,već traže cijelu.
“A.D. Montenegro turist ima valjanu i pravno čistu dokumentaciju, a Montenegro ekspres nevjerovatnu sudsku podršku”, ističe Ratko Vukčević. “Pojedine sudije donose takve presude kojih bi se stidjeli i najokoreliji špekulanti i prevaranti. Mi imamo ugovor o gradnji, građevinska dozvola glasi na Montenegro turist koji je zidao poslovnu zgradu za svoje potrebe na vrhuncu svoje moći", objašnjava Vukčević. "Upravna zgrada Montenegro turista izgrađena je izuzetno povoljnim kreditima od zemljotresa sredstvima čitave Jugoslavije. Svi projekti kao i upotrebna dozvola glase na Montenegro turist,” tvrdi Vukčević. Postoji i diobeni bilans o podjeli zgrade na pola između ove dvije firme, pa se stoga vlasnički list nepokretnosti koji posjeduje Ekspres odnosi samo na prizemlje zgrade.

“Važno je da je Vrhovni sud Crne Gore donio presudu u našu korist. Svi prigovori Montenegro turista odbijeni su kao neosnovani. Montenegro ekspres je uvijek bio vlasnik te zgrade”, uvjerava nas direktor Branislav Krtinić, tvrdeći da građevinska i upotrebna dozovola, dokumenti izdati daleke 1980. godine, glase na firmu Duška Kneževića.

Među sudijama crnogorskog pravosuđa koji su davali logističku podršku novim vlasnicima budvanske turističke kompanije u postupku osvajanja vrijedne zgrade u Budvi, Vukčević podvlači presudnu ulogu sudije iz Kotora, Ranka Šćekića, te sudija Upravnog suda Gordane Pot, Dragane Đuretić i Ljubinke Popović-Kustudić.

Atlas banke ojadile Ekspres

Uhodanom praksom davanja zelenaških kredita Montenegro ekspresu, Atlas mont banka došla je u posjed atraktivnih poslovnih prostora. Tako je 2003. ova banka koju kontroliše Knežević, odobrila kredit Ekspresu u iznosu od 210 hiljada eura na rok od 250 dana. Kao zalog data je hipoteka na zgradu “Stare pošte”, na najboljoj lokaciji u centru Budve. Dug po ovom kreditu za to vrijeme narasta na 460 hiljada, uz kamatu od 17 odsto godišnje, a na novi iznos kamata je bila 30,36 odsto!?

Kada su glavnica i kamata dostigle procijenjenu vrijednost zgrade, od oko 600 hiljada (!), površine 288 kvadrata poslovnog postora i isto toliko terase, ona je postala vlasništvo Atlas mont banke.

Kvadrat na ovoj lokaciji cijeni se inače, najmanje 5.000 eura! Poznato Ekspresovo predstavništvo u centru Beograda, kod hotela Mažestik, prodato je da bi se vratio kredit beogradskoj Atlas banci.


Branka PLAMENAC
http://www.monitor.cg.yu/BROJ/strana_01.html

zoxy
20-09-07, 12:43
BIVŠI DIREKTOR EPCG NAKON PRESUDE KOJOM JE OSLOBOĐEN OPTUŽBI ZA MILIONSKE ZLOUPOTREBE

Daković: Dugo očekivani kraj montiranog procesa

Nikšić - Slobodan Daković, dugogodišnji direktor Elektroprivrede Crne Gore, koji je prekjučerašnjom odlukom Osnovnog suda u Nikšiću, vijeća sudije Dragana Stanišića, oslobođen optužbe da je oštetio kompaniju za 200.000 eura, kazao je, za "Vijesti", da je presuda "jedina, ali nedovoljna satisfakcija za njega i njegovu porodicu".
- Najave procesa, sa milionskim optužbama, traju od 2003. godine. Iako sam bio svjestan da je sve neko montirao i da sam savjesno i profesionalno radio, sve to je trebalo izdržati. Bila je to samo nečija loša namjera prema meni i konstrukcija bez jednog materijalnog dokaza - rekao je Daković.
Na pitanje da li sumnja čija bi to konstrukcija mogla da bude, on je odgovorio da je "podnosilac prijave bio MUP Crne Gore".
- Nijesam ulazio u to ko je stajao iza svega, niti sam vodio internu istragu, niti to želim da radim. Čitavo vrijeme bio sam bezbrižan što se tiče ishoda, ali za ono što sam pretrpio i ja i moja porodica, satisfakcije nema - kazao je on.
Daković je rekao da su istražni i predistražni postupak bili iscrpljujući i da je sve predugo trajalo.
- Sve vrijeme moje ime se pojavljivalo u javnosti, ali moja -jedina izjava je bila da želim da se zakaže suđenje i što prije sve utvrdi - rekao je Daković.
On je tada, po osnovu tri optužnice, bio osumnjičen da je oštetio EPCG za milionsku svotu.
- Pričalo se da su optužnice teške dva i po miliona, pa tri, pa od dva i po do tri, i već tada je bilo jasno da ni tužioci nijesu znali za šta me sumnjiče, niti za koliku sumu. Kasnije, tokom istražnih radnji, tužilac je odustao od dvije krivične prijave i optužnicu podigao za jedan poslovni odnos sa firmom "Eminent" iz Podgorice. Tek ove godine u junu počelo je suđenje u Osnovnom sudu u Nikšiću. Samo vještačenja su rađena tri puta - podsjetio je Daković.
Tokom glavnog pretresa, po zahtjevu iz optužnice zamjenika osnovnog tužioca Vesne Krivokapić, pored Dakovića i Saveljića, svjedočili su nekadašnji direktori EPCG dr Radomir Milović, Đorđo Milić, Gojko Knežević i Jelisavka Simunović, dok su finansijska vještačenja obavili Milenko Popović, Slavko Mišurović, Milenko Filipović i Milenko - Bato Milić.

S.B.

TUŽILA GA I ELEKTROPRIVREDA

Protiv Dakovića je osnovni državni tužilac u Nikšiću podigao optužnicu zbog toga što je, navodno, u avgustu 2001. godine, kada je bio generalni direktor EPCG, iskoristio službeni položaj i ovlašćenje da PP "Eminentu" iz Podgorice pribavi protivpravnu imovinsku korist. On je optužen da je sa direktorom "Eminenta" Ratimirom Saveljićem zaključio ugovor o nabavci devet trafo-stanica od njemačke fabrike "Alstrom", za nešto više od milion njemačkih maraka, iako je, kako je tvrdio tužilac, njihova stvarna tržišna vrijednost bila 630.000 DM. Toliki iznos, na ime duga prema EPCG, "Eminentu" je platio KAP "a da nijesu prethodno pribavljene najmanje tri ponude"
- Isti poslovni odnos već je, vjerovali ili ne, bio na sudu, po tužbi Elektroprivrede. Privredni sud je odbio tužbu EPCG 2005, a Apelacioni potvrdio u decembru 2006. godine. Sve to nije bilo dovoljno tužilaštvu da odustane, nego je istrajavalo na postupku, ali sud nije našao nijedan elemenat koji bi optužnicu potvrdio - rekao je Daković.
EPCG je 2003. godine, nakon objave o istražnom postupku protiv Dakovića, tužila "Eminent" zbog navodne štete u istom poslu i za isti iznos zbog koga je MUP podigao krivičnu prijavu protiv Dakovića.
- Riječ je o kompenzaciji, tako što je KAP platio opremu "Eminentu" u aluminijskim ingotima, što je u to vrijeme bila praksa. KAP je tada "Eminentu" njemačku marku računao po kursu 1:20 (dinara), umjesto 1:6 zbog čega je, navodno proistekla razlika, pa je to nekome bilo sumnjivo - objasnio je Daković i dodao da je on bio sam odgovorno lice koje je potpisalo ugovor, nakon što su to uradila odgovorna lica u svim organizacionim cjelinama EPCG.

VIJESTI

I svaki proces bude ovakav, digne se prasina, krivicne prijave, udarne vijesti...i na kraju ce mu jos i platiti zbog dusevnih bolova. A ko je upoznat malo vise sa svim ovim zna kako je i sta on radio i kako se i sta radilo za vrijeme dok je bio na celu Epcg.

Baron
20-09-07, 13:31
covjek je dobrotvor, kao majka Tereza.
Napadaju ga bezveze, ljudi su zavidni na veliko bogatstvo, ne samo njega, nego i njegove citave sire i uze rodbine. A posteno je stekao sve, mala li je plata direktora, ako se ostavlja sa strane svakog mjeseca, nabere se za cas par miliona (pokretnih i nepokretnih)

Homer
20-09-07, 14:13
- Riječ je o kompenzaciji, tako što je KAP platio opremu "Eminentu" u aluminijskim ingotima, što je u to vrijeme bila praksa. KAP je tada "Eminentu" njemačku marku računao po kursu 1:20 (dinara), umjesto 1:6 zbog čega je, navodno proistekla razlika, pa je to nekome bilo sumnjivo - objasnio je Daković


Može li neko ovo malo da mi objasni!?

(Jeli ovako: KAP je dug od milion maraka računao x 20 dinara i onda platio u dinarima; Pošto je marku trebalo račinati 1:6, ispada da je KAP oštećen???)

Nabuko
20-09-07, 20:13
Jos jedna od mnogih pobjeda pravde na ovim prostorima.

WALTER
20-09-07, 22:36
Može li neko ovo malo da mi objasni!?

(Jeli ovako: KAP je dug od milion maraka računao x 20 dinara i onda platio u dinarima; Pošto je marku trebalo račinati 1:6, ispada da je KAP oštećen???)
tako je

zoxy
21-09-07, 01:07
FINANSIJSKO VJEŠTAČENJE O MANJKU U VRHOVNOM SUDU NAJVJEROVATNIJE PROŠIRUJE KRUG ODGOVORNIH

Kasu otvarao ko je stizao

Podgorica - Ukoliko sud i tužilaštvo prihvate finansijsko vještačenje o manjku oko 300 hiljada eura, zbog javašluka u Administrativnom uredu Vrhovnog suda, spisak osumnjičenih u toj istrazi mogao bi biti proširen na još nekoliko osoba.
Među njima bi bio zamjenik direktora Administrativnog ureda za finansije Žarko Ostojić, koga vještak Milenko Popović označava kao "stvarno zaduženog za kontrolu finansijskog poslovanja Vrhovnog suda" i nadređenog prvoosumnjičene, blagajnice Dijane Vulević.
Nalazom se odgovornosti za pronevjeru aboliraju direktor Administrativnog ureda Darko Radulović i knjigovođa Persida Kovačević, za koje se navodi da u opisu posla ne kontrolišu tokove sudskog novca.
Pored Vulevićeve, Radulovića i Kovačevićeve, u istrazi o pljački u Vrhovnom sudu, koja traje od 6. decembra prošle godine, osumnjičeni su i službenik Saša Vujošević, kao i sudija Osnovnog suda u Podgorici Blažo Jovanić, koji je imao deponovan potpis u trezoru kao bivši službenik Vrhovnog suda. Protiv Jovanića je krivičnu prijavu podnijela policija, ali se protiv njega ne vodi istraga jer ga štiti imunitet. Nakon podnošenja prijave, tužilaštvo nije od Skupštine tražilo odobrenje za krivično gonjenje.
Prema raspoloživoj dokumentaciji, vještak je zaključio da je "predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, kao nalogodavac, odgovoran za sve isplate iz budžetske finansijske jedinice "Sudstvo", a Blažo Jovanić jedini ovlašćen i odgovoran za verifikaciju naloga za plaćanje, jer je bio jedina osoba kojoj je povjerena šifra za verifikaciju naloga."
- Žarko Ostojić je bio stvarno zadužen za organizaciju i kontrolu materijano-finansijskog poslovanja Vrhovnog suda, Dijana Vulević nije blagajničku dokumentaciju za knjiženje dostavljala Persidi Kovačević, pa ona nije mogla uočiti nepravilnosti. Za 11 mjeseci 2006. godine poslovanje blagajne bilo je dostupno samo Vulevićkoj čije je ponašanje tolerisao pomoćnik direktora za finansije kao njen pretpostavljeni. Ostojić očigledno o tome nije informisao Radulovića i predsjednika Vrhovnog suda, što je za posljedicu imalo enormni manjak u blagajni - zaključuje vještak.
- Vujošević je najprije bio operater, a zatim je postavljen za pomoćnika direktora Administrativnog ureda za informatiku. On je često potpisivao razna dokumenta, poput putnih naloga, za šta nije imao ovlašćenja. Ali, on je očigledno bio "Katica za sve", jer je kao spretna i efikasna osoba bio angažovan na mnogim poslovima - dodaje se u nalazu.
Naloge za podgoričke sudove Vukotić je, ustanovio je vještak, pisao naknadno, kada je novac već bio podignut iz trezora, a i gotovina je bila veća nego što je pisalo u nalozima.
- Umjesto 12 rješenja po 9.000 eura, koliko je mjesečno moglo biti podignuto iz trezora, budžetu je dostavljeno 47 zahtjeva u trostruko većem iznosu - navodi dalje vještak i konstatuje:
"To znači da su mnogi bili neovlašćeno izdati od Blaža Jovanića, koji je imao šifru za verifikaciju, ili od neke osobe koja je do te šifre došla".
Vještak Milenko Popović objašnjava kako se "ne može izjasniti o vjerodostojnosti potpisa" sudije Jovanića. Vještak u nalazu, u koji su "Vijesti" imale uvid, konstatuje da za prošlu godinu" nedostaju nalozi za oko 32.000 eura, koje je podigao Vujošević".
Istražni sudija Miladin Pejović je vještačenje dostavio advokatima osumnjičenih, Božini Banoviću, Zdravku Begoviću i Novaku Ražnatoviću i tužilaštvu.
Popović je naglasio da je nalaz uradio na osnovu raspoložive dokumentacije i dodao da za pojedine finansijske periode ne postoje podaci o kretanju novca podignutog iz Trezora.

D.B-M.R.

NOVAC U RUKAMA ALJKAVIH SLUŽBENIKA

- Dijana Vulević je od 1. januara do 2. decembra 2006. godine aljkavo, neblagovremeno, nepotpuno, bez odgovarajućih uputa i kontrole vodila blagajnu. Osobe koje je ovlastio Vukotić za verifikacije naloga za plaćanje zloupotrebljavale su ovlašćenja, jer dokumentacija nije bila propisno ovjerena ni kontrolisana, zbog čega plaćanja nijesu vršena na osnovu vjerodostojnih isprava, niti su sva podizanja gotovine vršena u skladu sa rješenjima predsjednika Vrhovnog suda - zaključak je vještaka.


SUMNJIVI PUTNI NALOZI

U nalazu se nalaze i kopije putnih naloga. Vještak izražava sumnju u ispravnost većine putnih naloga. Neke od njih potpisivao je Saša Vujošević koji za to nije imao ovlašćenje. Tako je za "studijsku posjetu" Ratka Vukotića Poljskoj "odobrio" 1.800 eura, a sebi 300 eura manje, takođe za službeni put, ali bez navođenja odredišta. Nekadašnji bliski Vukotićev saradnik takođe je potpisao i blanko nalog za akontaciju od 640 eura za službeni put.
Poređenja radi, među nalozima se nalazi i jedan na ime sudije Vrhovnog suda Petra Stojanovića za Strazbur, koji glasi na 80 eura.

VIJESTI

Homer
21-09-07, 18:08
Saopštenje za medije

MANS PROTIV JANKOVICA

MANS je danas Vrhovnom državnom tužiocu i Upravi policije predao krivičnu prijavu protiv Predsjednika Prestonice Cetinje, Milovana Jankovića zbog sumnje da je u procesu prodaje opštinskog zemljišta zloupotrebio službeni položaj i nesavjesno vršio službenu dužnost.

Prestonica je zemljište u zalivu Karuč nudila po 3 eura za kvadratni metar, a posao je zaključen sredinom marta ove godine kada su tri parcele ukupne površine 26.388 m2 prodate Milutinu Boškovu, Slobodanu Šofrancu i Draganu Jovanoviću, koji su bili i jedini ponuđači, za tačno 80.000 eura.

Počev od donošenja Odluke o prodaji zemljišta, do formiranja komisije za procjenu njegove vrijednosti i komisije za odabir najbolje ponude, pa se sve do samog zaključivanja spornih ugovora, Milovan Janković je imao punu informaciju o svemu što se dešava i u nijednoj fazi postupka prodaje nije učinio ništa kako bi spriječio zaključivanje ugovora koji su očigledno štetni po Budžet Prestonice.

Svo to vrijeme, Janković je ćutao iako je znao da ponude koje su dostavili sadašnji vlasnici zemljišta nisu validne jer predviđaju izgradnju turističkih kompleksa u okviru zaštićene oblasti vodoizvorišta Karuč, gdje je Prostornim planom za Skadarsko jezero zabranjena svaka gradnja.

Pored toga, prema navodima Vojislava Gazivode, odbornika lokalnog parlamenta Cetinja koji su objavljeni u dnevnom listu „Vijesti“od 10.06.2007.godine, Predsjednik Janković je tri mjeseca prije raspisivanja tendera na sastanku sa mještanima Drušića, predstavio jednog od potencijalnih kupaca zemljišta, Slobodana Šofranca.

Nakon što je cetinjski parlament krajem juna ove godine poništio odluku o prodaji zemljišta u karučkom zalivu, Milovan Janković je javno prihvatio odgovornost u dijelu donošenja odluke o prodaji zemljišta ali je odgovornost za procjenu vrijednosti zemljišta prebacio na Komisiju koju on lično formirao i svojim potpisom ovlastio da izvrši procjenu spornog zemljišta.

Iako je od stavljanja van snage odluke o prodaji zemljišta proteklo gotovo tri mjeseca još uvijek nije poznato da li je Janković preduzeo bilo što kako bi zemljište vratio u vlasništvo Prestonice. Prema posljednjim podacima Uprave za nekretnine sporno zemljište je još uvijek uknjiženo na nove vlasnike.

Da prodaja zemljišta u karučkom zalivu ne predstavlja usamljen slučaj, dokazuje i tender za prodaju još tri parcele u vlasništvu Prestonice Cetinje, ukupne površine 10.000 m2, koji je raspisan 16.11.2006. godine. Procjenu zemljišta je vršila ista Komisija koja je ovog puta zemljište procijenila na 5 eura po m2 i o tome informisala Milovana Jankovića, nakon čega je i raspisan tender za prodaju.

Na tender za tri parcele su se javile samo tri firme „Gratom“, „Mikulići Company“ i „Lipa“ od čega su „Mikulići“ i „Lipa“ u vlasništvu jedne porodice. U nijednoj ponudi firme nije bila navedena cijena koju ove firme nude za ponuđeno zemljište već samo napomena da „od svih ponuđača nude veću cijenu“.

Komisija za odabir najboljeg ponuđača je prihvatila takve ponude i o tome obavijestila Jankovića koji je istog dana dao ovlašćenje da se mogu sklopiti ugovori za prodaju zemljišta po 5 eura/m2 iako je znao da ponude ne sadrže cijenu koju su zainteresovane kompanije nudile za spornu zemlju.

Svega nekoliko dana od prodaje, novi vlasnici su sa poslovnim bankama zaključili ugovore o kreditiranju gdje se kod sve tri pomenute firme, zemljište stavlja pod hipoteku radi obezbijeđenja povraćaja kredita. Kompanija Gratom je na osnovu zemljišta koje je platila 29.635 eura dobila kredit u vrijednosti od 55.000 eura, dok su firme Mikulići Company i Lipa nekretnine koje su platili 20.365 eura stavili u zalogu za dobijanje kredita od 225.000 eura.

Imajući u vidu da postoji sumnja da je ovakav način prodaje opštinskog zemljišta postao obrazac koji se primjenjuje u Prestonci MANS će nakon prikupljanja dodatnih informacija eventualno i proširiti krivičnu prijavu i na druga lica u lokalnoj samoupravi.



Dejan Milovac, koordinator
Prostorno planiranje i izgradnja objekata




--
Dejan Milovac
Coordinator

The Network for Affirmation of NGO Sector - MANS
Spatial Planning and Construction Industry

Dalmatinska 188, 81000 Podgorica, Montenegro
Tel/fax: + 381.81.266 326, 266 327, 266 328
Cell+ 381.69.446.094
dejan.milovac@mans.cg.yu
www.mans.cg.yu

Legolas
22-09-07, 01:06
"Nema cekanja na carini u stranu se gleda kroz terminal bez problema roba ide preko reda

Do skladista od luke brzi prevoz ispod ruke bez ikakve provere svuda imamo ljude

Svi tranzitni drumovi spedicije, punktovi
unapred sve je sredjeno da nas niko ne zaustavi

Od plavih otimaca preko unije vozaca sve pod patronatom samo jednog sindikata

Okreni, obrni, svi zamuljani poslovi dok nista ne izvaljujete nasi su u osnovi na najvisoj distanci novi zakoni su gotovi privatni zatvori svakom ko se protivi

Pravo cudo je kako jedan poziv menja sve malo ucene da zataska sve lazne dojave

Lagano, jedan po jedan il' sudija il' poslanik precuti il' zazmuri takvi su i ostali

Sve gradske inspekcije privredne komisije za nasim stolom nacelnik finansiske policije tako ide lancano, al' jednom kada krene jer niko u zivotu ne zeli probleme

I radnicki savet, fabricki krugovi sabotaze, strajkovi, rotacije, pubovi za petama al' nas zive nikad nece stici a dotle cemo vec ceo grad na noge dici

I ko je s' nama neka pridje svi ostali u rupe jer to je moto nase BS interesne grupe

A dotle bahato, bezobrazno u pitanju je lova poroci Beograda to je opet fora

Od Bogote do Kalkute od Manile sve do Lime nas kartel najjaci na vrhu piramide ti nam kazes sta ti treba mi ti javimo gde stize
poroci Beograda, mi smo belji od zime..."

Homer
24-09-07, 21:33
PRANJE NOVCA – KONFERENCIJA
Sumnjaju da je oprano preko 4,5 miliona EUR

Bečići, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Uprava policije, na osnovu kriminalističkih obrada, osnovano sumnja da je u Crnoj Gori prošle godine oprano preko 4,5 miliona EUR, saopštio je danas direktor te institucije Veselin Veljović.

On je kazao da je Uprava policije prošle godine procesuirala osam krivičnih prijava protiv 73 lica, zbog 37 krivičnih djela pranja novca i 123 predikatna, odnosno najčešće zbog zloupotrebe službenog položaja, utaje poreza, falsifikata i krijumčarenja.

»U toku su aktivnosti na otkrivanju i dokumentovanju navedenih slučajeva. Uprava policije sarađuje sa svim subjektima koji funkcionišu u sistemu bezbjednosti, posebno sa Upravom za sprječavanje pranja novca, tužilačkom organizacijom i Agenciju za nacionalnu bezbjednost«, rekao je Veljović u Bečićima na Regionalnoj konferenciji o borbi protiv pranja novca i sprečavanja finansiranja terorizma.

On je dodao da je zbog kvalitetnijeg i efikasnijeg suprostavljanja tom obliku kriminogenog djelovanja, uporedo sa izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva i propisivanja krivičnog djela pranje novca, u okviru policijske organizacije je formirano Odjeljenje za sprječavanje i suzbijanje organizovanog kriminala. U okviru tog Odjeljanje funkcioniše linijski glavni inspektor za krivična djela pranje novca.

»Operativna aktivnost, praksa i procesuirani slučajevi su ukazali na obim problematike i potrebu da se na ovim poslovima sistematizuje još jedan broj izvršilaca. U toku je formiranje posebne grupe za suzbijanje ekonomskog organizovanog kriminala u Odsjeku za borbu protiv organizovanog kriminala, čiji će djelovanje prioritetno biti usmjereno na otkrivanje, sprječavanje i procesuiranje krivičnih djela pranje novca«, najavio je Veljović.

Na tim poslovima će, kako je dodao, biti raspoređeni službenici sa iskustvom i njihovoj edukaciji će biti posvećena posebna pažnja.

Veljović je podsjetio da krivično djelo pranje novca podrazumijeva pretvaranje ili čišćenje novca stečenog kriminalnim aktivnostima.

»U dosadašnjoj praksi, kao problem se pojavljuje dokazivanje da je novac, koji je finansijski prikriven, pribavljen obavljanjem predikatnog krivičnog djela«, kazao je Veljović.

Problem je, kako je dodao, i dokazivanje porijekla novca i imovine za koje postoje indicije i veliki stepen sumnje da su rezultat krivičnih djela, kao i nedovoljna, odnosno neadekvatna materijalno – tehnička opremljenost, neophodna za potvrdjivanje sumnji, dokumentovanje činjenica i procesuiranje predmeta.

»Vjerujem da ćemo donošenjem novih zakonskih akata, uvažavajući međunarodne standarde i iskustva, uspjeti da u periodu koji slijedi, amortizujemo ili u potpunosti riješimo ova pitanja«, rekao je Veljović.

On očekuje da će međuagencijska, kao i intenziviranje saradnje sa policijama drugih država, implementacijom već potpisanih sporazuma i protokola o saradnji, znatno doprinijeti efikasnijem otkrivanju i procesuiranju pranja novca i sprečavanju finansiranja terorizma.

zoxy
26-09-07, 01:00
Mislim da moze ovdje ovo,

ANALIZA UGLEDNE KONSULTANTSKE FIRME O PROCESIMA U CRNOJ GORI

Dugo do vladavine prava

Podgorica - Napad na direktora "Vijesti" za uređivačka pitanja Željka Ivanovića, slučaj "Filaret" i drugi nedavni događaji, pokazuju koliki je put koji Crna Gora treba da pređe kako bi postala država u kojoj je vladavina prava čvrsto ukorijenjena a korupcija i protekcija suzbijeni, navodi se u jučerašnjoj analizi ugledne konsultantske kompanije Oksford analitika (Oksan).
"Sposobnost DPS-a da zanemaruje neprijatne incidente vjerovatno će se nastaviti, ali će sve više navoditi zapadne vlade, a naročito EU da se suprotstavi nedostatku političke smjene i pluraliteta", ocjenjuje se u zaključku analize firme čiji su klijenti više od 35 vlada, glavne međunarodne institucije i preko 160 vodećih svjetskih multinacionalnih korporacija i finansijskih institucija.
Analitičari Oksana smatraju da je rezultat rješavanja pitanja crnogorske državnosti rezultiralo cijepanjem suverenističkog bloka na podržavaoce i kritičare režima, "oslobodivši ove posljednje da napadaju vladajuće političare, a posebno dominantnu Demokratsku partiju socijalista, na osnovu navodne veze između politike i organizovanog kriminala".
"Crna Gora je uspješno izbjegla sprudove referenduma o nezavisnosti. Sada doživljava bum, od kojeg se selektivno bogate pojedinci i djelovi privrede. Međutim, brutalno premlaćivanje Željka Ivanovića, urednika "Vijesti", veoma uglednog crnogorskog nezavisnog dnevnika, dovodi u prvi plan pokušaje vlasti da kontroliše štampu i ućutka kritičare kako bi zadržala svoju moć", navodi se u opširnoj analizi pod naslovom "Crna Gora: Premlaćivanje urednika škodi imidžu nove države".
Analitičari ocjenjuju da je vlast do sada uglavnom efikasno zadržavala "čvrstu, iako prikrivenu kontrolu" RTVCG glavnim javnim elektronskim medijem, dok je značajno neuspješnija u "suzbijanju" dva najpopularnija i najčitanija dnevnika "Vijesti" i "Dana", te "Monitora".
""Vijesti" su nedavno preuzele vođstvo u istraživanju poslova i ratnog pedigrea vodećih političara, fokusirajući se naročito na bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića, šefa DPS, i dalje najuticajnije političke ličnosti u Crnoj Gori", kaže se u analizi.
Oksan navodi da napad nije uspio da ućutka Ivanovića, koji je naglasio svoj stav da Đukanović i njegove pristalice stoje iza toga, već je izazvao "široku osudu i članova međunarodne zajednice i opozicionih partija, među njima sve popularnijeg Pokreta za promjene".
Analitičari konstatuju da napad na Ivanovića odgovara obrascu ranijih incidenata, ubistvu urednika "Dana" Duška Jovanovića 2004. i premlaćivanju "pisca i kritičara režima Jevrema Brkovića", kao i da, vlasti nijesu otkrile prave motive i ličnosti koje stoje iza ovih napada, "iako su sitni kriminalci uhapšeni i izvučeno priznanje".
Povodom slučaja "Filaret", Oksan prenosi "objašnjenje kritičara crnogorske vlasti da su i srpska i crnogorska strana možda izrežirale "krizu" kako bi skrenule pažnju javnosti sa štetnijih političkih sukoba kod kuće".
U analizi se navodi da je Crna Gora na putu da u oktobru ove godine potpiše sa EU sporazum o asocijaciji i pridruživanju u oktobru, te da hoće da zatraži formalni status kandidata u novembra 2008, "uprkos sumnjama EU zbog nivoa organizovanog kriminala, politizovanog karaktera pravosuđa i obima i prirode ruskog prisustva".
"Većina Crnogoraca i dalje sa entuzijazmom gleda prema eventualnom članstvu u EU, vjerujući da je to kapija prosperiteta i političke stabilnosti. Nije vjerovatno da će Rusija postati suprotni pol privlačnosti za sve Crnogorce, osim za neznatnu manjinu, uprkos ruskoj ekonomskoj težini", navodi Oksan.
U analizi se kaže da "nekoliko aspekata ekonomskog buma i njegovog dugoročnog uticaja daju razloga za brigu".
"Dok primorski i južni regioni imaju koristi od ogromnih povećanja vrijednosti nekretnina i ekspanzije turizma, siromašniji, nerazvijeniji sjever i istok gdje žive značajna sprska i muslimanska (bošnjačka) manjina, nijesu uspjele da izvuku korist. Ekonomsko nezadovoljstvo pretvara se u političko, pošto je srpska manjina na sjeveru grupa koja se najsnažnije protivila crnogorskoj nezavisnosti. Ona zadržava tijesne veze sa Srbijom. Bošnjačka manjina na jugoistoku koja je glasala za nezavisnost, sve je razočarenija neispunjavanjem ranijih obećanja vlasti manjinama i nedostatkom ekonomskog napretka", navodi se u analizi.
Oksan tvrdi da su međunarodna zajednica, lokalne nevladine organizacije i kritičari u medijima "sve zabrinutiji" prenošenjem vlasništva na ruske of-šor kompanije.
"Šef diplomatije Milan Roćen, bivši ambasador u Moskvi, pomogao je dolazak ruskih investicija u ključne sektore privrede", tvrde analitičari Oksana, konstatujući da će ruski oligarh Oleg Deripaska kontrolisati oko 40 odsto crnogorskog BDP ako mu uspije da kupi pljevaljsku Termoelektranu i Rudnik uglja.
Oni ocjenjuju da se crnogorski deficit platnog bilansa od oko 30 odsto BDP, "najveći u Evropi" može kontrolisati dok investicije budu kao sada - oko 25 odsto GDP, ali da je to "neodrživo na duži rok".
"Ako svjetska cijena aluminijuma padne ili turistički rast uspori zbog prebrzog i neplanskog razvoja, vlada će biti prisiljena da "prikoči" što će je prisiliti da donese neke neprijatne odluke", navodi se u analizi.

M.J.

UGLEDNI KLIJENTI

"Oksford analitika je međunarodna, nezavisna konsultantska firma sa mrežom od preko 1000 istaknutih članova fakulteta na Oksfordu i drugim velikim univerzitetima i istraživačkim institucijama širom svijeta", navodi se na sajtu Oksana.
Među klijentima Oksana, osnovanog 1975, koji su vlade SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Indije, Japana i drugih država, Savjet Evropske unije, Evropska banka za obnovu i razvoj, Ujedinjene nacije, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, te kompanije Elajans, Britiš Petrol, Boing, Ševron, Siti Grup, Deloit, Ekson Mobil, Dženeral Elektrik, PrajsVoterHausKupers, Šel, UBS i drugi.


ZAŠTO ĐUKANOVIĆ NE PUTUJE U EVROPU

"U međuvremenu, italijanski istražitelji Đukanovićeve navodne uloge u švercu cigareta sporo napreduju. Iako je istražni sudija dva put izdavao naloge za Đukanovićevo hapšenje, oni su potom povlačeni, dajući povod za optužbe za nedostatak političke volje. Đukanovićevo napuštanje državnih funkcija i shodno tome gubitak imuniteta izgleda da sugeriše da nije previše zabrinut. Međutim, on to nije testirao putovanjem u Evropu", navodi se u analizi.
Oksan konstatuje da ništa od analiziranih detalja "nije dovoljno da uzdrma DPS-ovu kontrolu nad vlašću".
"Rukovodstvo partije, koja u organizacionom smislu nije otišlo daleko od svojih komunističkih korijena odlučno je da zadrži kontrolu nad svim glavnim polugama vlasti, posvećujući posebnu pažnju medijima, policiji i pravosuđu", kaže se u analizi.

VIJESTI

Homer
27-09-07, 21:33
PREMA IZVJEŠTAJU MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE TRANSPARENSY INTERNATIONAL

Prednjačimo po korupciji

Međunarodna organizacija Transparensy International (TI) objavila je Indeks percepcije korupcija, u kome je Crnu Goru svrstala među veoma korumpirane zemlje. Od 180 država, Crna Gora se nalazi na 84. mjestu, dok u regionu jedino Albanija ima gori rezultat.
Indeks percepcije korupcije rangira zemlje na skali od 0, za veoma korumpirane, do 10 za države u kojima je ovaj problem najmanje izražen. Crnogorski indeks je 3,3, zbog čega se nalazi među najkorumpiranijim zemljama svijeta, a to mjesto u regionu dijeli sa Makedonijom i BiH, dok jedino Albanija ima gori rezultat. Isti stepen korupcije prisutan je na Jamajci, Tajlandu, i Maldivima.
Problem korupcije, kako tvrdi ta međunarodna organizacija, manje je prisutan u čak 80 država, među kojima su i Srbija (3,4), Hrvatska, Bugarska, Austrija, Rumunija, Turska, Saudijska Arabija... Danska je prva na listi najmanje korumpiranih država, dok je u Somaliji taj problem najizraženiji.
TI Indeks korupcije objavljuje jednom godišnje od 1995. godine, na osnovu podataka iz 14 istraživanja koje sprovodi 12 međunarodnih institucija. Da bi zemlja bila rangirana moraju postojati najmanje tri nezavisna istraživanja.
Crna Gora je ove godine prvi put samostalno uključena na rang listu organizacije, koja djeluje u više od 90 država.
Izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović kaže da nije iznenađena podatkom da je u regionu jedino Albanija iza nas i pored činjenice da nema ni jednu presudu, kojom bi se pokazalo da je neki funkcioner korumpiran. Ona je podsjetila da je Vlada do prije četiri godine tvrdila da u Crnoj Gori nema korupcije, kao i da se radi o političkim optužbama.
- Sada je situacija takva da se više ne radi o samom priznanju da "korupcija postoji", već o tome da direktor policije optužuje sudstvo za korupciju, oni policiju, a tužilaštvo i jedne i druge. Svi se međusobno optužuju na najvišim nivoima, ali ne samo za korupciju, već i za slučajeve organizovanog kriminala - navodi Ćalovićeva.
Ona ističe da je Crna Gora jedina država u regionu koja nije promijenila vlast još od uvođenja parlamentarnog sistema, tako da nikad nije došla u sutuaciju da se nova vlast obračunava sa prethodnom, tako što će istraživati, procesuirati i imati pravosnažne presude za slučajeve korupcije.
- Crna Gora je manje društvo, u kome su mnogo intenzivnije veze između državnih institucija i struktura organizovanog kriminala, tako i prijateljske, rođačke, familijarne i kumovske - smatra ona.
Ona je podsjetila da su crnogorski zvaničnici, raniji visok stepen korupcije za državnu zajednicu, komentarisali tvrdnjama da je taj problem mnogo izraženiji u Srbiji.
- Sada je više nego jasno da to nije tako, ali i da su se potvrdile tvrdnje MANS-a - dodaje Ćalovićeva.
N.M.




LP: Leglo u državnim organima

Liberalna partija smatra da "korupcija kao karcinom razjeda najvažnije segmente crnogorskog društva, kao i da "nije teško zaključiti da je leglo korupcije u državnim i javnim organima, koji se finansiraju iz državnog i budžeta lokalnih zajednica".
- Zar iko normalan može očekivati da će se prvi ljudi tužilačke, pravosudne i policijske organizacije u Nacionalnoj Komisiji boriti protiv korupcije, kada to ne rade sa svojih funkcija u okviru redovnih poslova, gdje im je to jedna od najvažnijih obaveza - navodi se u saopštenju Pravnog savjeta LP, povodom izvještaja međunarodne organizacije.
LP smatra da je sada i laicima jasno da se vlast nikada neće obračunati sa ovom pojavom, jer bi "u crnogorskim prilikama to bilo razračunavanje sa samim sobom".


Mun: Zvaničnici dobijaju mito od kompanija

Predstavnici međunarodne organizacije TI su povodom najnovijeg izvještaja sugerisali zemljama u razvoju da iskoriste sredstva za jačanje državnih institucija, kao i da napore ka prevenciji ovog problema, shvate kao dio globalne strategije za smanjenje siromaštva. Ocijenjeno je da na nizak indeks percepcije korupcije pojedinih zemalja u razvoju, koji ih svrstava među najkorumpiranije države, utiče i mito koji visoki funkcioneri dobijaju od multinacionalnih kompanija.
- Glavnu ulogu u širenju korupcije igraju vodeći finansijski centri, koji preko globalnih finansijskih centara prebacuju i kriju ilegalno stečeno bogatstvo, koje nakon toga investiraju - naveo je zamjenik predsjedavajućeg te organizacije Aker Muna.

Homer
30-09-07, 23:44
NALAZ VJEŠTAKA U VEZI AFERE U VIŠEM SUDU DOSTAVLjEN ISTRAŽNOM SUDIJI OSNOVNOG SUDA

Vukotić odgovoran za sve isplate

Vještak finansijske struke Milenko Popović završio je vještačenje u predmetu "pronevjere u Vrhovnom sudu" i konstatovao da pored već osumnjičenih postoji još odgovornih lica za manjak od oko 300.000 eura u blagajni tog suda. Popović je u svom izvještaju koji je dostavio istražnom sudiji Osnovnog suda Miladinu Pejoviću, između ostalog, naveo da je "predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, kao nalogodavac odgovoran za sve isplate iz budžetske finansijske jedinice "Sudstvo". Takođe se navodi da je Blažo Jovanić jedini ovlašćen i odgovoran za verifikaciju naloga za plaćanje, jer je bio jedina osoba kojoj je povjerena šifra za verifikaciju naloga. Vještak Popović je utvrdio i da je službenik Žarko Ostojić bio zadužen za kontrolu i organizaciju materijalno-finansijskog poslovanja Vrhovnog suda, kao i to da Darko Radulović iz Administrativnog ureda i Persida Kovačević nijesu mogli uočiti nepravilnosti.
-Žarko Ostojić je bio stvarno zadužen za organizaciju i kontrolu materijano-finansijskog poslovanja Vrhovnog suda, a osumnjičena blagajnica Dijana Vulević nije blagajničku dokumentaciju za knjiženje dostavljala Persidi Kovačević, pa ona nije mogla uočiti nepravilnosti. Za 11 mjeseci 2006. godine poslovanje blagajne bilo je dostupno samo Vulevićkoj čije je ponašanje tolerisao pomoćnik direktora za finansije kao njen pretpostavljeni. Ostojić očigledno o tome nije informisao Radulovića i predsjednika Vrhovnog suda, što je za posljedicu imalo enormni manjak u blagajni - navodi se u Popovićevom izvještaju.
Naloge za podgoričke sudove Vukotić je pisao naknadno, kada je novac već bio podignut iz trezora, a i gotovina je bila veća nego što je pisalo u nalozima - stoji u nalazu.
Prema izvještaju "umjesto 12 rješenja po 9.000 eura, koliko je mjesečno moglo biti podignuto iz trezora, budžetu je dostavljeno 47 zahtjeva u trostruko većem iznosu.
- To znači da su mnogi bili neovlašćeno izdati od Blaža Jovanića, koji je imao šifru za verifikaciju, ili od neke osobe koja je do te šifre došla - istakao je Popović u izvještaju.
Pored prethodno navednih dokaza, dalje se dodaje, mnogo je i drugih akata iz kojih sam nepobitno utvrdio da je Žarko Ostojić, bez obzira na privremena rješenja o zaposlenju, stvarno bio zadužen za organizaciju, rukovođenje i kontrolu materijalno-finansijskog poslovanja Vrhovnog suda RCG i da je stvarno te poslove obavljao po prirodi radnoga mjesta i zaduženju predsjednika Vrhovnog suda. Prilikom vještačenja je utvrđeno da je tokom popisa blagajne, pored članova popisne komisije i blagajnika, kao donosilac rješenja o popisu, bio stalno prisutan i Žarko Ostojić, koji je rukovodio radom komisije, dajući joj instrukcije kako da postupi sa pojedinim dokumentima, u smislu, da li da se na osnovu svakog pojedinog dokumenta pravda ili ne pravda izdavanje novca iz blagajne, što objektivno znači da popisna komisija prilikom popisa nije bila samostalna u svom radu, a što je u krajnjem imalo za posljedicu netačno utvrđeni iznos manjka u blagajni za 2006. godinu. Mnogi drugi dokumenti nose potpis Žarka Ostojića kao nalogodavca ili naredbodavca, kao što su neki putni nalozi, ovjere dokumenata, kojima su priznati određeni troškovi ili usluge itd., što znači da je Ostojić nepobitno bio ovlašćen da rukovodi službenicima koji su radili na obradi materijalno-finansijske dokumentacije, da kontroliše njihov rad i vodi računa o ispravnom postupanju kod vođenja materijalno-finansijskog poslovanja Vrhovnog suda RCG u dijelu koji se odnosi na prijem, kontrolu, obradu, i ovjeru materijalno-finansijske dokumentacaije i vođenje evidencija o obavezama i potraživanjima. Sljedeća greška urađena od strane Žarka Ostojića, kao donosioca rješenja o popisu, sastoji se u neposrednom uplivu u rad komisije i njegovom stalnom prisustvu radu komisije, sa uputama po kojima je komisija razduživala blagajnu i po nelikvidnoj, nepotpunoj i neovjerenoj dokumentaciji, očigledno da bi manjak bio manji, kojim postupkom je doprinio netačno iskazanom manjku - navodi se u izvještaju.

zoxy
09-10-07, 00:57
AMBASADOR ŠMIT PONOVIO DA SU GLAVNI PROBLEMI CRNE GORE PRAVNA SIGURNOST I KORUPCIJA

Kumovske veze nasljeđe iz prethodnog perioda

Podgorica - Njemački ambasador u Podgorici Tomas Šmit ocijenio je da su najvažniji problemi sa kojima se Crna Gora trenutno suočava jačanje administrativnih struktura, poboljšanje pravne sigurnosti i efikasnija borba protiv korupcije.
Šmit je u intervju za Dojče vele rekao da je, ipak, optimista da će Crna Gora postići taj cilj i da će njen put ka evropskim strukturama ići brže.
Pojašnjavajući svoju ranije iznesenu tezu da su problem Crne Gore prijateljsko-kumovske veze, on je kazao da su kontakti koje građani koriste kako bi lakše završili neki svoj posao, posljedica toga što je istorijski gledano Crna Gora bila društvo bez države, a kasnije društvo sa slabom državom.
"Te kumovske i porodične veze su zaoostaci iz tog perioda. One su jedan dio problema. Ipak, glavni problem su administrativni kapaciteti, pravna sigurnost i korupcija", kazao je njemački ambasador.
On je dodao da je Crna Gora "stabilizovana", da Vlada i Skupština "rade na stvaranju okvirnih uslova kako bi država funkcionisala", ali da predstoje važni zadaci kao što je usvajanje ustava koji odgovara evropskim standardima i koji bi bio rezultat širokog konsenzusa.
Govoreći o saradnji Crne Gore i Njemačke, on je kazao da strani investitori još imaju bojazan od pravne nesigurnosti i korupcije.
Šmit je, međutim, dodao da njemački investitori sve više ulažu Crnu Goru. On je kazao i da Crna Gora ima sve manje potrebe za direktnom stranom pomoći.
Njemačka je proteklih godina, po glavi stanovnika, bila najveći donator u Crnoj Gori.

N.R.
VIJESTI

zoxy
11-10-07, 01:21
EKSPERT UN ZA DROGU I KRIMINAL UPOZORIO NA OPASNOSTI ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Stolp: Država da se čuva prljavog novca

Podgorica - Ekspert kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal Oliver Stolp upozorio je da države čija se ekonomija bazira na gotovinskim transakcijama treba da vode računa o kretanju "prljavog novca", kako ne bi potpale pod kontrolu organizovanog kriminala.
- U mnogim privredama koje se zasnivaju na gotovini, ako se ne preduzmu adekvatne mjere, rizikuje se da se ogromne svote nezakonito stečenog novca uvode u legalnu ekonomiju. Posljedica je da ona potencijalno može pasti pod kontrolu ljudi za koje bi željeli da budu van nje, što znači kriminalizovana, a tu govorimo o organizovanom kriminalu - rekao je Stolp za "Vijesti" .
Stolp je učesnik konferencije koja danas počinje u Podgorici o usklađenosti crnogorskog krivičnog zakonodavstva, kao i onog koje se tiče javnih nabavki i konflikta interesa, sa odredbama Konvencije UN u borbi protiv korupcije.
Stolp je upozorio na opasnost ulaganja nelegalno stečenog novca u legalne poslove, posebno u nekretnine, finansijski sektor, poslove bazirane na gotovom novcu.
- Na početku, to su bile uglavnom kompanije u finansijkom sektoru, ali ima dosta drugih poslova jednako ranjivih na pranje novca. To su poslovi bazirani na gotovini, poput restorana, kockarnica i hotela. Svi oni mogu biti zloupotrijebljeni i treba ispitati da li su "ranjivi" u crnogorskom ambijentu. Ako je tako, bilo bi razumno proširiti preventivne mjere protiv pranja novca i na te kompanije. To, međutim, nije lako uraditi jer neko treba da nadzire primjenu tih mjera, što je u restoranu gotovo nemoguće - kazao je Stolp.
On tvrdi da i agencije za nekretnine imaju istovjetan problem.
- kada je u pitanju pranje novca, problem imaju i sudovi, jer su prilično restriktivni i jasno ne uzimaju u obzir neke prilično poznate metode pranja novca. Na primjer, transport gotovine preko granica je tipičan metod pranja novca, ali pošto krivični sud zahtijeva finansijsku transakciju ili konverziju, pitanje je da li bi prebacivanje gotovine preko granice sudovi smatrali pranjem novca - kazao je on.
Stolp tvrdi da se primanje nezakonitog novca, uz znanje toga,ne mora obavezno smatrati pranjem novca.
- To je jedna od oblasti u kojoj ima prostora za poboljšanje u crnogorskom zakonodavstvu i bilo bi dobro analizirati slučajeve otkrivene u Crnoj Gori i drugim zemljama. Treba ugraditi odredbu koja bi obuhvatila sve opcije pranja novca kako bi zaista bila djelotvorna. Test za to bilo bi pitanje kada je krivično djelo pranje novca uvedeno u crnogorsko zakonodavstvo i da li je od tada bilo ijedne presude za njega -kazao je Stolp.
On je rekao da je 90 odsto crnogorskog krivičnog zakonodavstva usklađeno sa Konvencijom UN, a da su dodatna poboljšanja potrebna u oblasti pranja novca i proglašavanja korupcije krivičnim djelom. On je pohvalio uvođenje mjera tajnog nadzora u otkrivanju korupcije u novi ZKP.
- Zbog specifične prirode korupcije važna su takva sredstva istrage, jer su ona gotovo jedini način za njeno otkrivanje . Zato pitanje nije, treba li da imate mjere tajnog nadzora ili ne.Treba da ih imate i stvoriti sistem koji sprečava mogućnost zloupotrebe. Ako do toga dođe, treba omogućiti da se otkriju i počinioci kazne - zaključuje sagovornik "Vijesti".

M.R.
VIJESTI

zoxy
12-10-07, 01:01
KONFERENCIJA O BORBI PROTIV KORUPCIJE

Rezovi tek predstoje

Podgorica - Crna Gora je posljednjih godina napredovala u borbi protiv korupcije, ali to pitanje i dalje predstavlja veliki izazov, ocijenili su danas učesnici konferencije pod nazivom "Crnogorsko antikorupcijsko zakonodavstvo".
Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori Paraskeva Badesku istakla je da aktivnosti koje je u posljednjih nekoliko godina preduzela Crna Gora predstavljaju ohrabrujući korak. Novo zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki, sprečavanju sukoba interesa i novo krivično zakonodavstvo, kao i reforma državne uprave, ekonomskog i finansijskog sistema stvorili su dobru osnovu za suzbijanje korupcije, ocijenila je Badesku.
Koordinator aktivnosti UN u Crnoj Gori Garet Tankosić- Keli podsjetio je na istraživanje Transparensi internešnela za ovu godinu po kojem je Crna Gora veoma loše kotirana, kao jedna od država sa najvišim srtepenom percepcije korupcije u Evropi. Kao najvažnije zakone koji bi trebalo da se usklade sa Konvencijom, on je izdvojio Krivični zakon, Zakon o krivičnom postupku, Zakon o konfliktu i interesa i javnih nabavki.
- Međunarodni stručnjaci su Zakon o konfliktu interesa identifikovali kao najslabiju kariku zakonskog okvira u borbi protiv korupcije. Mi ćemo Vladi pomoći kako bi ovaj zakon bio usklađen sa međunarodnim standardima. Važnost zakona o javnim nabavkama je u činjenici da se skoro 12 odsto sredstava iz budžeta troši kroz sistem javnih nabavki - rekao je Keli.
Potpredsjednica Vlade Gordana Đurović ocijenila je da je u Crnoj Gori učinjen veliki napredak u borbi protiv korupcije, ali je pred Vladom obaveza da pojača aktivnosti u borbi protiv korupcije.
Ekspert kancelarije UN za drogu i kriminal Oliver Stolp je istakao da krivična djela korupcije postoje i kada nema materijalne štete,jer je dovoljno da postoji namjera da se pribavi protivpravna imovinska korist. Predstavnici tužilaštva su konstatovali da se tako kvallifikuje i u našem zakonu.
Na to je izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović reagovala pitanjem zašto onda tužilaštvo odbacuje krivične prijave, sa obrazloženjem da sklopljeni ugovori jesu štetni, ali da nije bilo štete po budžet.
Stolp je ukazao i na član Konvencije koji se odnosi na neosnovano bogaćenje funkcionera i preporučio da i Crna Gora uvede taj pravni institut.
- Kažnjavalo bi se znatno uvećavanje dobara javnih funkcionera koje on ne može razumno objasniti, s obzirom na njegov legalni dohodak - rekao Stolp.
On je dodao da bi Poreska uprava takođe mogla da doprinese u otkrivanju tih djela, jer su joj dostupne finansijske prijave.

D.B.
VIJESTI

zoxy
16-10-07, 00:41
GRADONAČELNIK MOSKVE JOŠ NIJE NASTAVIO PROLJETOS PREKINUTE RADOVE NA LUŠTICI

Luškov čeka dozvole

Herceg Novi - Moskovski gradonačelnik Jurij Luškov još nije nastavio gradnju na svom zemljištu na Luštici, prekinutu proljetos. U ruskom naselju, od ranije poznatom kao Velji kam, nema čuvara i obezbjeđenja, angažovanog sve vrijeme gradnje, a gradilište je potpuno pusto.
Zid visok između dva i tri metra, a širok oko metar oko placa površine više desetina hiljada metara, nije završen. Izgrađeno je šest kaskadnih zidova za budući voćnjak i maslinjak. U blizini ulazne kapije napravljena je betonska bistijerna za vodu, građevina veličine jedne prizemne kuće, površine najmanje oko 40 kvadrata, visine oko pet do šest metara. Kod ulazne kapije veća je količina dopremljene humusne zemlje. Duž dijela izgrađenog zida izrasla je visoka živa ograda, a duž drugog dijela posađeno je zimzeleno drveće koje ga nadvisuje. Sve to, ipak, nije pod nadzorom, a montažni kiosk pored kuće prvog susjeda, nekadašnjeg direktora beogradske "Galenike", iz koga je obezbjeđenje vraćalo prolaznike i sprečavalo fotografisanje, prazan je.
U ruskom naselju se i na drugim placevima trenutno ne gradi, ali su radnici koji su ranije angažovani na Luškovljevoj zemlji angažovani na drugim gradilištima. Jedan od njih radio je na zidu Luškova osam mjeseci, da bi potom ekipu kojoj je pripadao zamijenila druga.
- Prvo su radili Makedonci, a potom Bosanci - kazao je taj građevinac.
On tvrdi da je "u septembru ili oktobru" ponovo trebalo da budu pozvani radi nastavka radova na zidu, ali im se nadzornik radova do sada nije javljao. Kaže da su radovi bili zaustavljeni kada je jedan od građevinaca stradao, ali da ne zna da li to ima veze sa nastavkom radova. Na radovima kod Luškova dnevnica im je bila kao i drugdje, od 20 do 30 eura.
Na lokaciji Barev potok iznad plaže Žanjice SO Herceg Novi je planom "Lustreca 2" legalizovala izgradnju objekata koje je planirao Luškov. Prema projektu, Luškovu je omogućena gradnja velike polukružne vile sa bazenom, teniskim terenima i više pomoćnih objekata na placu. Todor Đurđević, sekretar Sekretarijata za urbanizam u SO Herceg Novi kaže da je za Luškovljevu dozvolu za gradnju šest do sedam objekata podnijet zahtjev, te da će gradnja biti nastavljena vjerovatno kada dobije dozvole.
Luškov će na svom placu imati maslinjak, ali i košnice sa pčelama i pomoćne objekte za tu djelatnost.
Moskovski gradonačelnik je najavio da će u gradnji poštovati prirodno okruženje, te da neće posjeći nijednu maslinu na zemljištu koje je kupio od mještana.

S.R.

RADNIK UMRO DOK JE KOPAO KANAL

Nedavno su okončane nesuglasice predstavnika Luškova i nekoliko mještana i vlasnika susjednih placeva u vezi sa seoskim putem na granici Luškovljevog imanja. Put pored donjeg dijela imanja, ka plaži Žanjice, ponovo je ucrtan.
"Vijesti" u policiji saznaju da u radovima na imanju Luškova proljetos nije poginuo nijedan radnik, već da je jednog tokom kopanju kanala zadesila prirodna smrt.

zoxy
16-10-07, 00:41
DIREKTOR ”SPLENDIDA“ U SVJEDOČENJU NA SUĐENJU OPTUŽENIMA ZA UBISTVO ŠĆEKIĆA IZMIJENIO ISKAZ IZ ISTRAGE

Radulović više ne pominje reket od dva i po miliona

Podgorica - Direktor "Splendida" Žarko Radulović kazao je juče da ne zna ko je odgovoran i koji su motivi za tri eksplozije podmetnute tokom gradnje luksuznog hotela u ljeto 2005. godine, ali se ta verzija razlikovala od onoga što je on govorio u istrazi. To je bio razlog što je specijalni tužilac Stojanka Radović prigovorila njegovom svjedočenju i podsjetila na Radulovićeve ranije izjave.
Vlasnik "Splendida" svjedočio je u nastavku suđenja grupi optuženoj za likvidaciju policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, kao i za podmetanje eksploziva pod hotel "Splendid".
- I ranije sam izjavio da ne znam ko to stoji iza eksplozija na gradilištu hotela "Splendid". Nijesam imao nikakvih telefonskih poziva, a ni kontakata. U jednom od brojnih razgovora, Šćekić i Mićo Orlandić tražili su da stupim u kontakt sa Nikolom Boretom radi kupovine njegove kuće. Rekli su mi da će Boreta ponuditi kuću za 2,7 miliona eura, a da će je dati za 2,5 miliona. Preko Rada Latinovića stupio sam u kontakt sa Nikolom Boretom. Kada sam prvi put razgovarao sa njim, nije pominjao cijenu. Nakon četiri dana dogodila se treća eksplozija. U policiji su mi rekli da sačekam i da još ne razgovaram sa Boretom. Nakon 20 dana, rekli su mi da razgovaram sa njim. U tom trećem razgovoru Boreta mi je doslovce rekao: "Cijena kuća je 2,7 miliona eura, samo za tebe je 2,5 miliona eura, jer si dobar čovjek". Nijesam ništa rekao, ustao sam i otišao. Ponovio je rečenicu koju sam mjesec dana prije toga čuo od policije. Moju firmu nije interesovala Boretina kuća. U proljeće 2005. godine, Latinović mi je rekao da Boreta prodaje kuću za 800.000 eura - ispričao je Radulović.
Na pitanje sudije Lazara Akovića koji je motiv podmetanje eksploziva, Radulović je odgovorio:
- Motiv je mogao da bude iznuda. Do tih saznanja sam došao preko mojih kanala. Moj utisak je bio da se policija generalno nije trudila da suzbije ove eksplozije. Danima sam bio u društvu sa Šćekićem. On je bio vrhunski profesionalac. Ni od njega, ni od Orlandića nisam dobio nikakvu informaciju.
- Mogu ti garantovati da ćeš saznati ko ti ovo radi, rekao mi je Šćekić - kazao je juče Radulović.
On je rekao da ne poznaje nikoga od optuženih, ali ga je nakon tih riječi specijalni tužilac podsjetila da je u istrazi pominjao "takozvanu barsku grupu".
- Tada sam bio pun entuzijazma. Imao sam raznorazna saznanja... - kazao je Radulović
- Današnje svjedočenje se razlikuje od onoga što ste rekli u istrazi - primijetila je Stojanka Radović.
Na pitanje sudije Akovića, da li se pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenih, Radulović je kazao:
- Moji partneri su odlučili da se ne pridružujemo krivičnom gonjenju, niti da postavljamo imovinsko-pravni zahtjev. Ovo je stav većinskog vlasnika, ja sam manjinski akcionar preduzeća "Montenegro stars". Taj čija se krivica dokaže, neka bude najstrože kažnjen - kazao je Radulović.
Specijalni tužilac ga je podsjetila da je u istrazi 14. septembra 2005. godine izjavio da se pridružuje krivičnom gonjenju.
- Napravio sam grešku prema svojim partnerima. Nijesam ih konsultovao prije te izjave date u istrazi da se pridružujem krivičnom gonjenju. Ne želim da saopštim ko su većinski vlasnici. To možete provjeriti u registru Privrednog suda. Ja lično nisam oštećen, nego je oštećena firma - izjavio je Radulović.
Tužilac ga je ponovo podsjetila da je u istrazi kazao kako mu je Šćekić kazao da je reket motiv bombaških napada na hotel "Splendid".
- Od Mirka Subotića iz Herceg Novog čuo sam da je reket u pozadini podmetanja eksplozija, dakle prije nego što mi je to rekao Šćekić - saopštio je Radulović.
Sudija Aković ga je pitao koja je verzija tačna.
- Subotić mi je sedam-osam dana prije treće eksplozije kazao da je motiv napada iznuda, te da taj problem mogu riješti ukoliko moja firma kupi kuću od Nikole Borete za 2,5 miliona eura, s tim što će mi Boreta cijeniti kuću 2,7 miliona eura - ispričao je Radulović.
- Zašto danas govorite drugačije - pitala je Stojanka Radović.
- To ime sam rekao i specijalnom tužiocu, je li tako? Obećao sam da ga neću pominjati. Kada sam ovo čuo od Subotića, ispričao sam Šćekiću, koji mi je rekao da ima slična saznanja. Pred istražnim sudijom nijesam želio da kažem za Subotića, jer sam se zarekao da njegovo ime neću pominjati. Danas sam se zarekao da ću govoriti istinu - kazao je Radulović.
- Vi imate tri verzije na isto pitanje. Bili ste precizni u istrazi u vezi posljednjeg kontakta sa Šćekićem. Ocjena optužbe je da svjedok Radulović nije rekao što zna. Njegov iskaz je nepotpun i različit od iskaza koji je dao pred istražnim sudijom - kazala je Stojanka Radović.
Svjedočenje Radulovića biće nastavljeno danas.

K.RADEVIĆ

RAZGOVARALI SMO TELEFONOM ALI GA NIKADA NIJESAM VIDIO

Žarko Radulović je juče kazao da ne poznaje nikoga od optuženih, ali se tokom svjedočenja ispostavilo da je telefonom razgovarao sa Sašom Boretom.
- Jedan moj prijatelj, Boretin poznanik, imao je neki nesporazum sa njim. Tako je došlo da smo razgovarali telefonom i razjasnili sve. Moj šef obezbjeđenja mi je rekao da me je Boreta tražio u starom hotelu "Splendid". To je bilo godinu i po prije prve eksplozije.
- On može da posvjedoči je li tako - kazao je Radulović i okrenuo se prema Boreti.
- Nemojte se okretati - upozorio ga je sudija Aković.
- Čuli smo se telefonom ja i Boreta. Obavili smo kratak razgovor u vezi mog prijatelja, a njegovog poznanika. Nijesmo ništa drugo pričali. Nikada više nijesmo kontaktirall. Sada ga prvi put vidim. Čuo sam za njega kao za čovjeka iz Budve koji je vozio "ferari" od 400.000 eura - kazao je Radulović.
ĺ RazduŽili smo ŠĆekiĆa, pa Ćemo i direktora splendida
- Žarko Radulović će platiti glavom za sve ovo. On je glavni krivac što je Alan Kožar u zatvoru, a mi moramo sve učiniti da ga izvučemo iz zatvora. Jer, ako bude osuđen po ovoj optužnici, kazna će biti visoka i ko zna šta će početi da priča. Zbog njega smo i Šćekića razdužili, pa ćemo i Radulovića. Ako Rus dovede drugoga, i njega ćemo, i sve sljedeće, sve dok Rus ne da pare - navodi se u izjavi Žarka Radulovića specijalnom tužiocu 14. februara 2006. godine.
To mu je, kako je kazao Stojanki Radović, ispričao Željko Pejović, a Pejoviću u zatvorskom krugu Saša Boreta.
- Ja sam siguran da iza napada na hotel "Splendid" stoji barska grupa. Siguran sam da iza toga stoje Alan Kožar, Ljubo Bigović i Saša Boreta - navodi se u tadašnjoj Radulovićevoj izjavi.
On je juče rekao da je saopštio sve što zna u vezi ubistva i eksplozija.
- Vrlo često sam se oglašavao u medijima u vezi eksplozija, ali sam uvijek govorio da ne znam ko je podmetnuo eksplozije - kazao je Radulović.
Specijalni tužilac je pitala za intervju objavljen u "Vijestima" 5. oktobra 2005. godine.
- To je bila konferencija za štampu, turizam je bio tema. Neki novinar me pitao da li je tačno da su mi tražili dva miliona eura reketa. Polušaljivim tonom sam odgovorio da to nije tačno, nego da su mi tražili 2,5 miliona eura. Malo sam zastao i dodao: "Tako pišu novine". U štampi su izostale moje riječi "tako pišu novine". Nikada i nigdje nisam izjavio da su od mene tražili iznudu od 2,5 miliona eura - ispričao je Radulović.
Specijalni tužilac je kazala da je odmah reagovala nakon teksta u "Vijestima" i preko policije u Budvi pozvala Radulovića, što je on potvrdio.
- Dao sam izjavu tužiocu, sve je snimljeno. Tužilac mi je rekao da je neće koristiti na sudu, već samo operativno. Tokom razgovora došao je inspektor Milan Tomić. U toj izjavi ogradio sam se da moja saznanja možda nijesu tačna.
- Pomenuli ste izvjesnog Željka Maslovara, koji se nalazio na izdržavanju kazne u Spužu. Provjerom se došlo da to lice ne postoji, već da se radi o Željku Pejoviću. On je trebalo da posreduje kako bi prestale eksplozije - podsjetila ga je tužilac.
- Indirektno sam kontaktirao sa Željkom Pejovićem. Upoznali smo se preko mog prijatelja. Nije mi rekao sa kime je trebalo da razgovara kako bi prestali napadi - kazao je Radulović i dodao da je, "kako je vrijeme prolazilo, dolazio do novih saznanja, tako da bi danas djelimično izmijenio iskaz".
VIJESTI

zoxy
17-10-07, 01:14
DIREKTOR "SPLENDIDA" U SVJEDOČENJU NA SUĐENJU ZA UBISTVO ŠĆEKIĆA POKAJAO SE ZBOG IZJAVA DATIH U ISTRAZI

Radulović: Stidim se što sam lupao i pominjao neke ljude

Podgorica - Moja saznanja su se vremenom mijenjala. Jedno je 2005. godina, drugo 2006, a treće danas. Stidim se koliko sam lupao i govorio netačne informacije u želji da pomognem, zahvaljujući tužiocu. Mislim da sam neke živote ugrozio, a ti ljudi su imali najbolju namjeru da pomognu. Odgovaram glavom, čašću i životom da sam rekao sve što znam - kazao je direktor "Splendida" Žarko Radulović, u nastavku svjedočenja na suđenju za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića i podmetanje eksplozija tokom gradnje njegovog hotela, u ljeto 2005. godine.
- Nemojte da se glupirate nego recite koji su to životi ugroženi - reagovala je specijalni tužilac Stojanka Radović i dodala da je Radulović tražio da se sve njegove izjave u istrazi snime na diktafon.
Sudija Lazar Aković je opomenuo specijalnog tužioca da se tako ne obraća svjedoku.
- Sada ću se stidjeti kada me te osobe koje sam pomenuo sretnu i pogledaju u oči. Znala je sva Crna Gora da mi je život bio ugrožen. Čak su i kvote bili odredili za moj život - odgovorio je Radulović.
Pred krivičnim vijećem sudije Akovića juče su pročitane Radulovićeve izjave date specijalnom tužiocu u februaru 2006.
- Krajem jula 2005. godine, poznanik Željko Maslovar, koji se kreće u društvu sumnjivih za učešće u podmetanje eksploziva pod "Splendid", kazao mi je da mu je sumnjiv Saša Boreta. Maslovar je početkom septembra iste godine otišao na izdržavanje zatvorske kazne, a početkom 2006. mi se iz zatvora javio telefonom i rekao da u krugu, dok šetaju, ima priliku da razgovara sa Boretom, te da mu je on jednom prilikom kazao: "Žarko Radulović će platiti glavom za sve ovo, jer je on krivac što je Alen Kožar u zatvoru" - navodi se u izjavi Radulovića, koju je 14. februara 2006. godine dao specijalnom tužiocu.
Radulović je tada kazao da se pet-šest dana prije hapšenja Ljuba Bigovića, jednog od optuženih u ovom procesu, sreo sa čovjekom čije ime nije želio da saopšti.
- Zamolio sam ga da razgovara sa Bigovićem i sazna što to oni meni pripremaju. Taj čovjek se sreo sa Bigovićem i upozorio ga da se batali "Splendida" i Radulovića. Bigović mu je rekao: "Kada bi ja i ti pošli u Rusiju da investiramo morali bi platiti reket, pa neka plate i oni. Rus je htio da plati, ali mu Žarko Radulović nije dozvolio. Što on misli, ko je on, moraće na kraju da da pare. Ako neće, onda ćemo njega skinuti, pa će Rus dovesti drugoga, pa ako i taj ne da pare i njega ćemo, pa i trećega i tako redom, dok ne dobijemo novac". Na upozorenje tog čovjeka: "Pazi, nemoj glavu da izgubiš, nijesu tu bitni ni Žarko ni "Splendid", u pitanju je Crna Gora, okrenuli ste cijelu državu protiv sebe, možeš na kraju da stradaš, bolje da batališ", Bigović je odgovorio: "Ja i kad bih batalio neće drugi, ima nas mnogo". Bigović se žalio da se prilikom hapšenja Kožara loše postupalo, da su neki već platili za to, a platiće i drugi. Ovaj čovjek je meni sve ispričao, a ja, evo, prvi put vama danas to saopštavam - navodi se u izjavi Radulovića.
- Ja sam siguran da su podmetanje eksploziva na objektu hotela "Splendid" obavile osobe koje su poznate policiji kao kriminogena grupa sa prostora Bara i Budve. Radi se o Kožaru, Saši Boreti i Ljubu Bigoviću. Nijesam pridavao važnosti kada je prvi put podmetnut eksploziv 9. juna 2005. Kada je došlo do druge eksplozije 21. juna 2005. godine, zamislilo sam se. Počele su priče oko reketa... - navodi se, između ostalog, u izjavi Radulovića, a u nastavku su detalji oko navodne kupoprodaje kuće Nikole Borete.
U Radulovićevoj izjavi dalje se kaže da mu je nekoliko dana prije ubistva, Šćekić rekao da će "uskoro znati, po imenu i prezimenu, sve koji su učestvovali u napadu na "Splendid", doći ćemo im brzo glave".
- Na moje pitanje, na koga sumnja, odgovorio mi je: "Ne mogu ti sada reći, čućeš uskoro" - navodi se u Radulovićevoj izjavi.
Optuženi Bigović je kazao da je "Radulović informacije prikupljao po ulici", a Boreta je to nazvao "budalaštinama".
- Nije Radulović kriv što je mene pominjao, već onaj koji mu je davao informacije - kazao je Bigović.
Osim te izjave, juče je pročitana i ona koju je direktor "Splendida" dao 17. februara 2006. godine. U sudnici je javno preslušan i tonski zapis izjave specijalnom tužiocu od 4. novembra 2005. godine.
Direktor "Splendida" je rekao da se dogovorio sa tužiocem da se imena ne pominju javno, "da bi ih zaštitio".

K.RADEVIĆ

"TREĆI NAPAD UZ POMOĆ SRPSKOG DB-A"

U jednoj od izjava iz februara 2006. Radulović je specijalnom tužiocu saopštio kako "policija ništa ne radi" i da je "zaprepašćen" koliko je uviđaj o eksplozijama "loše urađen".
- Eksplozija je bila u 5.40 časova, a ja sam policiji u 19 sati pokazao gdje je napadač preskočio ogradu i tek tada su uzeli otiske. Poslije druge eksplozije, Bigović i Boreta su tražili čovjeka koji mi je dao informaciju za reket. Ovo su moja saznanja i pretpostavke. U Budvi se zna da je Nikola Boreta uzimao novac og Saše Borete na kamatu... Imam saznanje da su Kožar, Boreta i Bigović krajem maja 2005. godine u hotelu "Maestral" donijeli odluku o napadu na "Splendid". Dva dana prije treće eksplozije, Kožar, Alen Peročević, Šarović i Šaković kupaju se ispod hotela "Splendid" i osmatraju ga. Izvjesni Mihailo iz Beograda, dijete sa ulice, pije kafu sa njima i on mi je ovo ispričao. Teško da bi on svjedočio o ovome. Rekao mi je da je Kožar donio eksploziv. Treći napad, uz pomoć SDB-a Srbije, napravili su Saša Boreta, prijatelj Šarić, kao i Bigović. Sa momcima sa Zvezdare rade kokain. Zna se ko su Šarići. U "Splendid" je na ručak dolazio Vladimir Božović, glavni inspektor MUP-a Srbije. Pitao sam ga: "Da li su, Vlado, ovi kod tebe na tretmanu". Rekao mi je da o tome nije bilo riječi na Vladi Srbije. Nije Koštunica donio akt o tome. Varaš se ako misliš da je Rade Bulatović dao signal i logistiku da ove gurnemo na "Splendid". Poslije treće eksplozije uhvatila ih je panika, jer im je bilo nelogično da ih traži policija. Bigović je imao logistiku u kotorskoj policiji, dok je "štek" imao u jednoj kući u Njegušima. Dva brata Nikčevića i neki Milošević su trebali da me ubiju. Sve su to nepouzdane informacije. Nikčević se krije kod Spasojevića u Baru. Ovo sam rekao Šćekiću, Orlandiću i Miljanu Peroviću - navodi se u Radulovićevoj izjavi iz istrage pred specijalnim tužiocem.
Te riječi od prije dvije i po godine, direktor "Splendida" je juče prokomentarisao ovako:
- Ni u jednom trenutku nisam vjerovao da će se ovo pokazivati na sudu. Tužilac je predložio da snimi moj razgovor na diktafon. Da sam znao da će ovo biti dokazni materijal, ne bih dao sebi ovoliku slobodu da iznosim toliko činjenica.


ADVOKAT VUKČEVIĆ: GENERAL KGB-A SUVLASNIK "SPLENDIDA"

U pauzi suđenja, Raduloviću je u hodniku prišao i srdačno se sa njim rukovao advokat Zoran Vukčević, branilac optuženih. Kada je suđenje nastavljeno, uslijedila su pitanja.
- Znate li da je Viktor Ivanjenko, jedan od osnivača i ovlašćeni zastupnik "Montenegro stars grupe", bivši general KGB-a, a devet mjeseci je bio načelnik ruske tajne policije - pitao je advokat Vukčević.
- Ivanjenko je jedan od mojih partnera. Od 1998. godine je u penziji. Nedavno je proslavio 60-ti rođendan. Bio je neki general, moguće da je bio general tajne policije, ali ja to ne znam - odgovorio je Radulović.
- Ukazom Borisa Jeljcina Ivanjenko je postavljen za načelnika tajne policije. Uzeo je 650 miliona dolara državnog novca. Protiv njega je u Rusiji pokrenut krivični postupak. O njemu se raspravljalo na Skupštini UN - kazao je Vukčević.
Radulović je odbio da odgovori na pitanje ko su većinski vlasnici "Montenegro starsa", niti da li je izgradnja hotela "Splendid" koštala 110 miliona eura.
VIJESTI

zoxy
18-10-07, 01:20
ALARMANTNA STUDIJA ŠVEDSKE AGENCIJE ZA RAZVOJ O KORUPCIJI U CRNOJ GORI

Mnoge reforme površinske, država još zarobljenik vladajuće partije

Podgorica - Težnje vlasti da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju su jasne, ali krajnji cilj mora biti da Crnogorci imaju ne samo zakone, strukture i institucije koje spolja liče na one u članicama EU. Građani moraju vjerovati da su zakoni i institucije jednaki za sve, da čuvaju njihova prava i nude zaštitu. S obzirom na to da su mnoge reforme do danas bile u najboljem slučaju samo površinske, a da su neki od okvira stvorenih pod spoljnim pritiskom u svakodnevnom radu farsični, ovaj proces će potrajati. Ipak, mali koraci, i dugoročna perspektiva dovešće do postepene erozije zarobljeništva države od strane vladajuće partije - zaključuje se u Studiji korupcije u Crnoj Gori u 2007.godini.
Analizu je naručila Švedska agencija za razvoj i međunarodnu saradnju (SIDA), a autori su eksperti Insistuta Mihlesen iz Bergena. Studija će danas biti predstavljena vladinim institucijama i međunarodnim organizacijama u Crnoj Gori.
Pored ocjene stanja, SIDA je spremila i preporuke donatorima, među kojima je i ta da bi " težnje Crne Gore prema EU trebalo koristiti kao glavni instrument za jačanje političke volje za reformama."
- Evropsku retoriku vlasti treba da prati svijest te iste vlasti da je ona odgovorna za primjenu istinskih reformi. Donatori bi trebalo jasno da stave do znanja, gdje je to moguće, da su spremni da dubinski ispitaju kvalitet reformi o kojima govori vlast... Međunarodna zajednica bila je prilično tolerantna prema nedostacima u upravljanju Crnom Gorom tokom procesa izgradnje države. Pošto je ovaj proces sad gotovo završen, vrijeme je došlo da se odlučno pozabavi nedostacima u upravljanju - ocijenjuje se u studiji.
Analizirajući probleme u raznim oblastima, SIDA konstatuje da je "pravac u kojem se kreće nova državna revizorska institucija alarmantan, i da tu zabrinutost treba glasno saopštiti". Objektivnost te institucije, koja treba biti nezavisna, "može biti ugrožena jer je na njenom čelu funkcioner DPS, bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević, za koga je u medijima bilo unapred poznato da će biti postavljen na to mjesto".
- Šta više, zbog toga je morao biti promijenjen i zakon, a izmjene su obavljene na istoj sjednici parlamenta na kojoj je izabran. Eksperti su, međutim, potvrdili da je prvi izvještaj revizorske institucije bio veoma kvalitetan, ali postoji zabrinutost da će bliskost Ivaniševića sa DPS uticati na godišnje planove revizije, odnosno na izbor budžeta nad kojim će se vršiti revizija - ocjenjuje se.
Iako se crnogorska Vlada načelno zalaže za razvoj privatnog preduzetništva, SIDA zamjera na komplikovanoj birokratskoj proceduri za dobijanje dozvola za rad, navodeći da je, na primjer, "za otvaranje mlina potrebno 250 dokumenata".
Konstatuje se da je u Crnoj Gori nizak nivo povjerenja u sudstvo, da postoji rizik od političkog uticaja na izbor sudija, kao i da je parlament, "bez objašnjenja odbio da glasa za izbor novog Sudskog savjeta".
- Administrativni ured Vrhovnog suda, koji treba da pruži tehničku podršku sudovima, obrukao se u više slučajeva, što ukazuje na njegovu nekompetentnost, a jedan od primjera je i hapšenje njegovih službenika u decembru prošle godine - podsjeća se u studiji.
U komentaru rada parlamenta, poslanicima se zamjera što su prošle godine odbacili zakone "koji bi ojačali borbu protiv kriminala" - predlog zakona o konfliktu interesa i izmjene Zakonika o krivičnom postupku u dijelu primjena tajnog nadzora.
- Parlament ne koristi mehanizme za kontrolu Vlade, a bilo je primjera da vladajuća partija zakazuje hitne sjednice zbog sitnih problema kako bi zadovoljila prioritete izvršne vlasti u poslednjem trenutku - konstatuje se u izvještaju.
Izražava se sumnja da su novi vlasnici KAP-a, Telekoma, Jugopetrola i još nekih preduzeća "fingirali finansijske izvještaje i podatke o profitima, zbog čega je državni budžet ostao bez dijela prihoda". Kompanije su navodno prikazale nepostojeće gubitke kako bi narednih godina koristile dio profita da ih pokriju, " navode autori studije, pozivajući se na podatke Pokreta za promjene. Istraživači zaključuju da "nije poznato da li se te optužbe mogu potkrijepiti dokazima", ali da bi u zapadnim zemljama, gdje se istražni organi i poreska inspekcija oslanjaju na podatke dobijene spolja, to izazvalo finansijske istrage".
Navodi se da je Poreska uprava uvela telefon za prijavu korupcije na koji nije prijavljen nijedan slučaj. Dodaje se kako policija nema direktan pristup bazi podataka Poreske uprave, iako u Akcionom planu za suzbijanje korupcije postoji obaveza potpisivanja memoranduma o tome.
U studiji se dalje komentariše istraživanje Uprave carine o korupciji u toj službi, koje je pozitivno po nju. Zbog toga se izražava sumnja u objektivnost, što se argumentuje podatkom da je istraživanje radio Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, čiji je suvlasnik profesor Veselin Vukotić, za koga se navodi da je "ekstremno blizu vlasti".
Upozorava se na problem nepotizma i akumulacije javnih funkcija. To, kako se objašnjava, može poslužiti kao nagrađivanje partijskih poslušnika i dovesti do koncentrisanja vlasti u rukama nekoliko pojedinaca koji mogu prigrabiti državu.
- Koliko god bile snažne porodične veze, dodjeljivanje funkcija preko veza predstavlja rizik za konkurentnost Crne Gore, zato što se na prvo mjesto, umjesto kvaliteta, stavljaju obziri. Iako način na koji se stvari "tradicionalno" rade u Crnoj Gori može pomoći boljem razumijevanju zemlje, donatori ne bi trebalo da upadnu u klopku prihvatanja nedostatka progresa na osnovu objašnjenja "tako mi radimo stvari ovdje". Ako Crna Gora želi da bude članica EU i konkurentna na globalnom nivu, moraće da se promijeni, bez obzira na snažnu tradiciju - zaključuje se u studiji.
Donatorima se preporučuje da podrže inicijative za zaštitu javnih službenika i običnih građana koji prijave korupciju.
- Sadašnje nepoštovanje zakona na najvišem nivou političkog rukovodstva je obeshrabrujuća za državne službenike koji pokušavaju da pošteno rade svoj posao. Oni mogu biti instrumentalizovani od političara i opravdano strahuju od negativnih posledica ako bi se usudili da striktno poštuju pravni i regulatorni okvir...Građani se sada osjećaju kao da je njihov glas nebitan i da se ništa neće dogoditi ako prijave slučajeve korupcije, izuzev da mogu trpjeti negativne posljedice - ocjenjuje se u studiji.
SIDA preporučuje donatorima da insistiraju da preostali proces privatizacije u Crnoj Gori bude transparentniji, ocjenjujući kako "tvrdoglavo odbijanje vlasti da otvori dosijee o završenim privatizacijama ostavlja malo prostora za bilo koji drugi zaključak, osim da su nepravilnosti koje su se dogodile u tom procesu ogromne i da bi njihovo otkrivanje vjerovatno išlo uz visoku političku cijenu".
Švedska agencija je studiju naručila u sklopu planiranja nove strategije za razvoj saradnje sa Crnom Gorom i za potencijalne buduće reforme napore u oblasti borbe protiv korupcije.

M.J-M.R.

OJAČATI I ZAŠTITITI NEZAVISNE MEDIJE I NVO

Kvalitet izvještaja u elektronskim i štampanim medijima je uglavnom veoma siromašan, a izuzetak su "Vijesti", Radio Antena M i "Monitor". Mediji u Crnoj Gori su, uglavnom, privatni ali da su "daleko od nezavisnosti i pristrasnosti", konstatuje se u studiji.
- Uloga nezavisnih "nadzornika" - nevladinih organizacija i medija - izuzetno je značajna u praćenju procesa reformi. Preko ovih aktivnosti, oni postepeno mijenjaju javno mnjenje u vezi sa novim standardima ponašanja i društvenim normama, zbog toga treba nastaviti podršku naporima nezavisnih NVO i medija, uključujući i mehanizme za njihovu zaštitu - navodi se u izvještaju..
Istraživačko novinarstvo često se u prošloj godini okončavalo sudskim procesima i anonimnim prijetnjama, dok nije bilo slučajeva fizičkog napada na novinare.
- To se međutim ne može reći za ovu godinu.Za vrijeme pisanja ovog izvještaja napadnut je jedan od izdavača "Vijesti" Željko Ivanović, koji je pretučen dok je napuštao desetogodišnjicu jubileja novine 1.septembra - konstatuje SIDA.


CANE SUBOTIĆ - TEST ZA ISTRAŽNE ORGANE

Tužilaštvu se zamjera što, i pored "objektivnih razloga",još "odbija da pokrene istrage u vezi sa pojedincima koji mogu biti bliski vladajućoj partiji".
- U javnosti je široko rasprostranjena negativna percepcija o tužilaštvu, najviše zbog toga što se stiče utisak da odbijaju da istraže slučajeve državnih zvaničnika umiješanih u korupcionaške skandale... Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica je često bila meta kritike medija u vezi sa njenim integritetom - ocijenjuje se u analizi.
- Stvarni pokazatelj efikasnosti međunarodne saradnje istražnih organa biće, smatraju izvještači švedskog instituta, progres u nekim međunarodnim istragama visokog profila, uključujući onu koju je Srbija pokrenula protiv Stanka Subotića - Caneta, koji se naziva bliskim saradnikom crnogorskih vođa - navodi se u studiji.
VIJESTI

zoxy
18-10-07, 01:22
U NASTAVKU SUĐENJA ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA, SVJEDOK OBJASNIO KAKO JE PRODAO "AUDI A3" ALANU KOŽARU

Radović: Raspopovićevo svjedočenje nepotpuno

Podgorica - Poznajem okrivljene Ljuba Bigovića, Alana Kožara i Vuka Vulevića, dok iz viđenja znam Sašu Boretu. Ne znam Milana - Čilu Šćekića. Ne znam ko me predložio za svjedoka i o čemu se radi. Tačno je da sam "audi A3" prodao Kožaru. Dao sam oglas da prodajem automobil. Kožar me pozvao po nečijoj preporuci. Ne znam po kojoj cijeni sam mu prodao "audi", davno je bilo. Gospodin Kožar mi je "A3" platio u gotovini - izjavio je juče Balša L. Raspopović iz Podgorice, pred krivičnim vijećem sudije Lazara Akovića u Višem sudu u Podgorici, u nastavku suđenja za ubistvo Slavoljuba Šćekića, službenika MUP-a Crne Gore i podmetanje eksploziva na gradilište hotela "Splendid". Prema optužnici, Bigović, Milan Šćekić i Kožar su u maju 2005. godine u Beogradu pružali pomoć Vuleviću koji je tada bio u bjekstvu tako što mu je Kožar dao "audi A3" na korišćenje. Raspopović je kazao da je Kožara prvi put vidio kada je došao kod njega da kupi "A3".
- Dao sam mu saobraćajnu dozvolu koja je glasila na ime Bojane Šaković. Nijesam mu dao nikakvo punomoćje, niti sam ga povezao sa prethodnim vlasnikom Bojanom Šaković. Kada je kupio "audi", Kožar nije pominjao Čilu Šćekića, niti bilo koga drugoga - objasnio je Raspopović.
Odgovarajući na pitanja specijalnog tužioca Stojanke Radović, on je kazao da poznaje Aleksandra Šakovića i Mirsada Muhovića.
- Ja i Muhović smo ranije zajedno trgovali autima. Kada sam gospodinu Kožaru prodao "audi" bili smo samo ja i on, tada nije bio prisutan Muhović. Ovaj "audi" smo ja i Muhović zajedno kupili u "Rokšpedu" od zajedničkog novca. Novac od prodaje auta Kožaru, ulagali smo dalje u trgovinu. Imao sam tada registrovanu firmu "Maks" za prodaju polovnih automobila - rekao je Raspopović.
Specijalni tužilac je prigovorila njegovom svejdočenju.
- Raspopovićev iskaz je nepotpun. Predlažem da se ovaj svjedok ponovo pozove kada bude saslušavana Bojana Šaković - kazala je Stojanka Radović.
Advokat Zoran Vukčević, branilac okrivljenih, negodovao je zbog pitanja specijalnog tužioca.
Svjedok Goran J. Matanović, komšija Slavoljuba Šćekića, ispričao je da je nekoliko minuta prije jedan sat čuo tri kratka rafala.
- Kada sam izašao na terasu, čuo sam da se zatvaraju vrata vozila koje je krenulo prema bulevaru. Auto je bilo velike kubikaže. Ništa nijesam vidio, jer na tom mjestu bila parkirana prikolica i veliko smeće - kazao je on.
Svjedok Ivana Mihajlović je izjavila da je vidjela parkirani džip.
- Vraćala sam se iz grada sa Milicom Mraković. Džip je bio parkiran ispred njene kuće. Bilo je 30 minuta iza ponoći. Stakla su bila zatamnjena. Svjetla nijesu bila upaljena. Na džipu su bile barske ili budvanske tablice. Nijesam čula pucnjavu. Sjutra dan sam čula za ubistvo - kazala je Mihajlovićeva.
Juče je pročitano nekoliko izjava i saslušano još nekoliko svjedoka.
Suđenje se nastavlja danas saslušanjem svjedoka.

K.RADEVIĆ

VUJADINOVIĆ UNAJMIO "FABIJU"

Svjedok Nusret R. Pedić, iz Bara, potvrdio je da je stavio zatamnjene folije na stakla džipa "grand čiroki" (BR 196-10) kojim su se, kako piše u optužnici, dovezle ubice Slavoljuba Šćekića, Vujadinović, Čila Šćekić i još nekoliko nepoznatih saučesnika.
- Neki čovjek me zvao i došao kod mene kući. Otišli smo na pijacu i kupili folije. Taj čovjek je platio i otišao - ispričao je Pedić.
- Kako je izgledao - pitao je sudija Aković.
- Krupan čovjek, imao je naočare za vid, kratko pošišan. Nije mi govorio odakle je - kazao je Pedić.
On se na zahtjev sudije okrenuo i pogledao optužene.
- Te osobe koja mi je dovezla džip nema u sudnici, među optuženima. Ne znam od koga je dobio moj broj telefona, možda od prodavca folija na pijaci. Možda je pitao neke kojima sam ranije postavljao folije - objasnio je svjedok.
Svjedok Milorad M. Novaković iz Podgorice kazao je da je okrivljeni Ljubo Vujadinović došao u rentakar agenciju "Ineks - kompani" i iznajmio "škodu fabiju". Prema optužnici, nakon ubistva inspektora Šćekića, njegove ubice su 30. avgusta 2005. godine pobjegle "fabijom" (BG 555-981). Ovaj automobil je 24. avgusta 2005. godine iznajmio Vujadinović, a vratio ga 31. avgusta, iako je po ugovoru imao pravo da ga koristi do 8. septembra 2005. godine. U "škodi" su pronađeni tragovi barutnih čestica na više mjesta - piše u optužnici.
- Poznajem Vujadinovića, kao i njegovu porodicu. Tražio je da iznajmi auto. Rekao je da je njegov automobil na opravci u Beogradu. Platio je unaprijed za 10 dana, a vratio ga nakon sedam dana. Pitao sam ga da li je sve u redu sa "škodom", što je on potvrdio i predložio da ga pregledamo. Nijesam to uradio, već sam samo uzeo ključeve. Bilo mi je čudno zašto iznajmljuje auto, kada sam ga u gradu gledao da vozi "mercedes" - izjavio je Novaković.
VIJESTI

zoxy
19-10-07, 00:55
ŠEF GRADILIŠTA HOTELA “SPLENDID” SVJEDOČIO NA SUĐENJU OPTUŽENIMA ZA UBISTVO ŠĆEKIĆA I EKSPLOZIJE U BEČIĆIMA

Latinović odustao od krivičnog gonjenja

Podgorica - Ja se ne pridružujem krivičnom gonjenju. Ne mogu sam o tome da odlučujem, to treba da odluči "Trejd Junik" - kazao je juče u nastavku suđenja optuženima za ubistvo Slavoljuba Šćekića i eksplozije na gradilištu hotela "Splendid" svjedok Radomir M. Latinović koji je u istrazi rekao da se u ime firme pridružuje krivičnom gonjenju, te da će imovinsko-pravni zahtjev postaviti naknadno.
Latinović je u "Trejd Juniku", koji je u novembru 2004. godine počeo gradnju hotela "Splendid", bio zadužen za tehničku kontrolu i mehanizaciju, a njegov brat Mirko je vlasnik preduzeća.
- Kada se dogodila prva eksplozija, portir me pozvao i rekao da je eksplodirala plinska flaša. Ta eksplozija je bila jaka, desetak kupatila je porušeno. Vidio sam da to nije kako se pričalo da su eksplodirale plinske flaše. Kada se dogodila treća eksplozija bio sam udaljen 50-60 metara. Osjećao sam se neprijatno. Gradite, a neko vam to ruši. Prije eksplozije, pozvao me telefonom portir i saopštio da neko puca sa magistrale na gradilište. Došao sam na gradilište i razgovarao sa šefom obezbjeđenja Marjanom Marjanovićem. Dok sam se nalazio na gradilištu, čula se treća eksplozija. Jedno vrijeme se pričalo da je bosanska mafija podmetnula eksplozije, pa onda da je to obračun italijansko-ruske mafije. Radnici na gradilištu bili su ugroženi jedino kod druge eksplozije, jer je srušena jedna soba u kojoj su oni spavali - ispričao je Radomir Latinović, pred krivičnim vijećem sudije Lazara Akovića u Višem sudu u Podgorici.
Latinović je kazao da su on i Žarko Radulović postali prijatelji.
- On se interesovao za kontakt sa Nikolom Boretom koji ima kuću u blizini hotela. Žarko je kazao da hoće da kupi tu kuću da bi izgradio prilaz hotelu sa magistrale. Ja i Žarko jednom smo bili kod Nikole. Žarko ga je pitao da li prodaje kuću i koja je cijena. Nikola je odgovorio 2,7 miliona, ali pošto su komšije, prodaće je za 2,5 miliona eura. Mene su pozvali Mićo Orlandić i Slavoljub Šćekić, sjedjeli smo i razgovarali u bašti hotela "Montenegro stars". Pitali su me šta mislim o eksplozijama, da li su one uperene protiv "Trejd Junika". Rekao sam im da od mene niko nije tražio ni komad armature, a kamo li novac. Ja i moj brat nikome ništa ne dugujemo i da oni ne treba da usmjeravaju istragu u tom pravcu. Ovom razgovoru prisutvovao je i bivši načelnik policije u Budvi Foksi Vorotović. Nije bilo priče o kupovini Boretine kuće. Nakon ovoga, više se nijesam sretao sa Orlandićem i Šćekićem. Šćekić i Radulović su otišli u Beograd i razgovarali sa mojim bratom Mirkom Latinovićem. Kasnije sam saznao za taj razgovor - kazao je Latinović.
Suđenje se nastavlja danas saslušanjem inspektora Centra bezbjednosti Podgorice.

K.RADEVIĆ
VIJESTI

zoxy
19-10-07, 00:56
UPOZORENJE MIRKA SUBOTIĆA KOGA JE SUVLASNIK “SPLENDIDA” POMINJAO NA SUĐENJU ZA UBISTVO ŠĆEKIĆA

Može biti mrtvih zbog Žarkovog svjedočenja

Herceg Novi - Nije istina da sam Žarku Raduloviću rekao da je reket u pozadini podmetanja eksplozija na gradilištu "Splendida". Naveo sam mu da sa svim susjedima ima konflikt, te da sa svima treba da razgovara i preko njih sazna moguće motive. Radulović je u pravu kada kaže da je istraga o eksplozijama krenula od početka sa ozbiljnim propustima, a prvi je propust što je njemu dozvoljeno da vodi istragu. On je olako osuđivao ljude, povezao šta se ne može povezati, a stepen ugroženosti svih ljudi koje je pomenuo povećan je za 30 do 40 odsto. On bi trebalo da bude predmet istrage. Ako je osnova tužbenog zahteva za "Splendid" Radulovićeva izjava, onda uhapšene treba osloboditi. Slučaj Šćekića od ovog treba razdvojiti - poručio je Mirko Subotić, bivši savjetnik za bezbjednost "Montenegrostars hotel group".
Subotić je juče u Herceg Novom gdje živi na pres konferenciji rekao da se osjeća ugroženim zbog Radulovićevog "prozivanja na sudu" i dodao da nakon toga "epilog može da dovede do mrtvih".
Žarko Radulović je svjedočeći na suđenju optuženima za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića i eksplozije na gradilištu hotela "Splendid" kazao da je od Mirka Subotića čuo da je reket u pozadini podmetanja eksplozija.
- Subotić mi je sedam-osam dana prije treće eksplozije kazao da je motiv napada iznuda, te da taj problem mogu riješti ukoliko moja firma kupi kuću od Nikole Borete za 2,5 miliona eura, s tim što će mi Boreta cijeniti kuću 2,7 miliona eura - ispričao je Radulović.
Subotić je juče na pres konferenciji kazao da dosta zna o ovom slučaju, ali i o drugima, kao što je atentat na premijera Republike Srpske Milorada Dodika, te da je zbog svega toga "prirodno da ga neka od institucija, pa i predsjednik suda, pozove na razgovor".
- Radulovićevo svjedočenje je u funkciji mog eliminisanja sa konkursa za direktora Sigurnosno-informativne službe BIH - SIPA, na koji namjeravam da se javim, po inicijativi jednog broja ljudi iz BIH. Takođe, uvlačenjem mene u slučaj, Radulović hoće da izbjegne da mi plati 71.750 eura, koliko mi je njegova firma dužna po ugovoru za konsalting usluge u sektoru bezbjednosti - kazao je Subotić, dodajući da je na adresu "Montenegro stars hotels group" uputio opomenu pred tužbu nakon što ga je "manjinski vlasnik Žarko Radulović na suđenju osumnjičenim za izazivanje eksplozija na hotelu "Splendid" i za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića neosnovano i beskrupulozno doveo u direktnu vezu sa osumnjičenim".
Subotić tvrdi da mu Radulović nije platio usluge za period od 15. februara 2006. do 15. oktobra 2007. po ugovoru o njegovom angažovanju iz novembra 2005. a jednostrano je, kako tvrdi Subotić, raskinut 15. septembra ove godine.
On je kazao da "Latinovići nijesu građevinska mafija", i da je Dušanka Vujović "nepravedno optužena" za pripadnost grupi okrivljenih za likvidaciju Šćekića.
- Cijeneći moje iskustvo iz Sarajeva, gdje sam radio u Službi državne bezbjednosti, nakon prve eksplozije na gradilištu "Splendida" Rade Latinović me je pozvao da pomognem oko procjene lica mjesta i pronalaženja motiva. Moja nesporna pretpostavka bila je da je eksplozija izazvana s namjerom da se uđe u posao, ili stekne druga materijalna korist. Utvrdio sam, naime, da je eksploziv postavljen tako da se građevina u najmanjoj mogućoj mjeri ošteti. Nastala šteta bila je minimalna, upozorenje adekvatno. Tada, početkom juna 2005, Latinović me je upoznao sa Radulovićem. Poznato mi je bilo da je on sa skoro svim susjedima u sukobu, sa Ivanovićem zbog zemlje, sa "Iberostarom" zbog teniskih terena. Dao sam mu savjet da razgovara sa susjedima kako bi saznao motiv, a on je naveo da sam mu potencirao vezu između reketa i eksplozija - rekao je Subotić.
On navodi da su poslije treće eksplozije Rade Latinović i Žarko Radulović došli kod njega u Igalo.
- Radulović se bojao za svoju bezbjednost. Oko njega su bila tri, četiri momka u obezbjeđenju. Pominjao je Ljuba Bigovića, Sašu Boretu i Mušu, ili Mešu, nijesam siguran za ime. Savjetovao sam ga da prepusti posao policiji, a da razgovara sa javnim značajnim ličnostima. Poslije toga smo se dogovorili da sa njim i ruskim partnerom Vladimirom Zaičenkom preciziram uslove mog angažovanja. Tražio sam 50.000 godišnje, a ključni uslov da budem angažovan bio je da Radulović ne vodi istragu, kao da ni ja ne izađem iz okvira zakona, već da budem savjetnik za bezbjednost, što obuhvata svaku vrstu obezbjeđenja sva tri objekta hotela. Radulović nije htio da uvede integralni sistem bezbjednosti koji sam mu predložio, jer bi njegovi partneri imali sve na dlanu. Hotel nema uslov za pet zvjezdica što se obezbjeđenja tiče, a to je hasap, kontrola kritičnih tačaka neophodnih hotelijerstvu. Umjesto toga i drugog mog predloga da za spoljno obezbjeđenje angažuje djevojke, a za unutrašnje momke sa psima, on je uveo duge cijevi, što provocira - kazao je Subotić.

S.R.

BIJELA KNJIGA KRIMINALA

- Nije tačno da Radulović nije dobijao nikakve informacije od inspektora Slavoljuba Šćekića. Svojevremeno mi je, čak, nudio da mi pokaže "bijelu knjigu" crnogorskog kriminala, ali ja sam to odbio, jer sa takvim informacijama ugrožavate sebi život - rekao je Subotić.


PRED NOVINARE S TAMNIM NAOČARIMA

Mirko Subotić je do devedesetih godina obavljao rukovodeće funkcije u Službi državne bezbjednosti BIH. U Crnu Goru je došao 1992. godine. On tvrdi da, i pored poziva, nije hteo da radi za Službu državne bezbjednosti, već se bavio drugim poslovima.
Najprije se bavio prometom mesa. Posao snabdijevanja prilikom izgradnje "Splendida" dobio preko braće Latinovića i "Trejdjunika". U isto vrijeme radi i njegov restoran "Gurman" u Igalu.
Mirko Subotić je kazao da je radeći u obezbjeđenju "Splendida" dobijao prijetnje i da su mu jednom presječene cijevi kočionog sistema na automobile. Nakon Radulovićevog svjedočenja, kako je kazao, osjeća se manje bezbjednim, pa je tražio da se fotografiše sa tamnim naočarima.
Trenutno on ima svoju firmu "MKM kompani" koja se sa strancima, uglavnom Rusima, bavi biznisom u Crnoj Gori.
VIJESTI

zoxy
22-10-07, 00:59
BIVŠI SAVJETNIK ZA BEZBJEDNOST KOMPANIJE "MONTENEGRO STARS HOTEL GROUP" MIRKO SUBOTIĆ NAJAVLJUJE TUŽBU

Tražiću milione od stvarnih vlasnika

Herceg Novi - Bivši funkcioner tajne policije BiH Mirko Subotić koji se sada bavi biznisom u Herceg Novom odlučio je da tuži kompaniju "Montenegro stars hotel group" iz Budve koja je raskinula ugovor sa njim. Subotić je od te kompanije, koja je vlasnik hotela "Splendid" u Bečićima, bio angažovan kao savjetnik za bezbjednosna pitanja. Poslije nedavnog svjedočenja jednog od vlasnika kompanije Žarka Radulovića u procesu koji se vodi zbog ubistva visokog policijskog činovnika Slavoljuba Šćekića i bombaških napada na hotel "Splendid", Subotić je organizovao konferenciju za štampu i saopštio da se ne osjeća bezbjednim, te da može biti mrtvih zbog Radulovićevih izjava na sudu.
- Zahvaljujem štampanim medijima što su me obavijestili da je moj ugovor sa "Montenegro stars hotel group" iz Budve raskinut. Poslovna praksa i zakon nalažu da me kompanija o raskidu ugovora obavijesti u pisanoj formi, da prođe otkazni rok od 30 dana, da ja potpišem primljenu odluku, te da tako potpisane odluke o raskidu ugovora imaju i jedna i druga ugovaračka strana. U tom slučaju bih ja znao razloge raskida ugovora i imao priliku da u zakonskom roku odgovorim na obrazloženje u svim aspektima, jer se ponovo pokušava diskreditovati moj lični i profesionalni integritet. Umjesto da u medijima raspravljam sa pojedincima koji ne znaju, a ne znaju da ne znaju i žele da odlučuju, stvar ću prepustiti mom punomoćniku i nadležnom sudu - navodi se u jučerašnjem saopštenju koje je Subotić dostavio medijima.
On je saopštio da ljudi čiji je domet razmišljanja to da li su "turistkinje unijele lubenicu na plažu, ili legle na hotelsku ležaljku", nijesu kompetentni da odlučuju o njegovoj stručnosti.
- Neki iz "Montenegro stars hotels group" zaboravljaju da sam eliminisao mogućnost plaćanja milionske odštete četvorici stranih investitora koji su bili gosti hotela "Splendid", malo više su popili, a onda "za sve to dobili podeblju medicinsku dokumentaciju o nanesenim povredama". Spor je riješen izvinjenjem, potencijalni investitori su svojim privatnim avionom napustili Crnu Goru. O razmjerama štete po Crnu Goru može se samo pretpostaviti - saopštio je Subotić, dodajući da će biti prinuđen da "stvarnim" vlasnicima "Montenegro stars hotel group" ispostavi "znatno veći odštetni zahtjev".
- Radulovićevo eksponiranje u javnosti dok ne progovori jezikom istine će skidati po jednu zvjezdicu sa hotela "Splendid" i sa truda svih zaposlenih u "Montenegro stars hotels group". Dobro bi bilo da "oni" ponovo kritički sagledaju otpuštanje pojedinih savjetnika za vrijeme izgradnje hotela "Splendid", a iz domena materijalnih izdataka za njegovo opremanje - poručio je Subotić.

R.T.
VIJESTI

zoxy
23-10-07, 00:38
KOMPANIJA "MONTENEGRO STARS HOTELS GROUP" ODBACILA TVRDNJE BIVŠEG SAVJETNIKA ZA BEZBJEDNOST

Bio je prisutan kada smo raskinuli ugovor

Ne stoje navodi Mirka Subotića da je iz sredstava javnog informisanja poslije 18 mjeseci saznao da je otpušten.
Podgorica - Kompanija "Monetenegro stars hotels group" odbacila je juče tvrdnje bivšeg bivšeg funkcionera tajne policije BiH Mirka Subotića, koji je odlučio da tuži tu kompaniju, nazivajući ih izmišljotinama.
Subotić, koji se sada bavi biznisom u Herceg Novom najavio je tužbu jer je "Monetenegro stars hotels group", koja je vlasnik hotela "Splendid" u Bečićima, raskinula ugovor sa njim. Subotić je u toj kompaniji bio angažovan kao savjetnik za bezbjednosna pitanja. Poslije nedavnog svjedočenja jednog od vlasnika kompanije Žarka Radulovića u procesu koji se vodi zbog ubistva Slavoljuba Šćekića i bombaških napada na hotel "Splendid", Subotić je organizovao konferenciju za štampu i saopštio da se ne osjeća bezbjednim, te da može biti mrtvih zbog Radulovićevih izjava na sudu.
- Nećemo se upuštati u motive koji su opredijelili gospodina Mirka Subotića iz Herceg Novog, javnosti nepoznatog službenika državne bezbjednosti iz BiH, da javno iznese niz kontradiktornosti, fantazija i uvreda na račun kompanije "Hotels Group Montenegro Stars". Osvrnućemo se, međutim, na očigledne netačnosti i pokušaje manipulacije javnosti u vezi Ugovora o djelu, po kojem je gospodin Subotić bio angažovan od naše kompanije prije 18 mjeseci, u periodu od 1. oktobra 2005. godine do 1. februara 2006. godine. Naime, ugovor sa Subotićem je raskinut zbog neizvršenja ugovornih obaveza i neprofesionalnog obavljanja poslova. Pritom, u našem obraćanju javnosti nijesmo uopšte pomenuli da Subotić nije stručan za poslove obezbjeđenja, iako nam on to imputira, dajući ironične i uvredljive komentare na račun kompanije, koja mu je za četiri mjeseca (ne)rada isplatila 16.000 eura.
Odluka o raskidu Ugovora saopštena je Subotiću 31. januara 2006. godine u prisustvu više osoba. Tom prilikom, raskinut je, u prisustvu Subotića, ugovor o djelu sa još dvojicom izvršilaca poslova na obezbjeđenju.
Narednog dana, Subotić se korektno pozdravio sa rukovodiocem PR službe Časlavom Perovićem i njegovom asistenticom Aleksandrom Kalezić, saopštavajući im da je raskinut ugovor o djelu, te da on prestaje sa obavljanjem bilo kakvih poslova za naručioca. Na sličan način se pozdravio i isto izjavio Zoranu Iliću, tada direktoru pravne i opšte službe, kao i drugim menadžerima kompanije. Prema tome, očigledno je da ne stoje navodi Subotića da je iz sredstava javnog informisanja, sredinom oktobra mjeseca 2007. godine, poslije 18 mjeseci, saznao da je raksinut ugovor.
Gospodin Subotić može da pokrene parnicu i u svom tužbenom zahtjevu traži sve što mu padne na pamet, ali ne vidimo potrebu da o svojim potraživanjima vodi raspravu preko sredstava javnog informisanja, umjesto na Sudu.
Ostale javno saopštene izjave gospodina Subotića, u kojima mu svašta pada na pamet, mogu dovesti javnost u zabludu, kao što je i našu kompaniju doveo u zabludu svojom izjavom da je bio šef obezbjeđenja zimske olimpijade u Sarajevu, što je bio i motiv da sa njim zaključimo navedeni ugovor o djelu. Stoga te izjave, kao ni eventualne druge buduće izjave gospodina Subotića, nećemo komentarisati, jer ocjenjujemo da su njihova neutemeljenost i besmisao jasni široj javnosti - kaže se u saopštenju koje je potpisao izvršni direktor Zoran Ilić.
VIJESTI

zoxy
23-10-07, 00:39
POLICIJA PODNIJELA KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV OSMORICE FUNKCIONERA ŽABLJAČKE OPŠTINE

Nezakonito davali i prodavali placeve

Žabljak - Inspektori za suzbijanje privrednog kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine opštine Žabljak Dobrice Šljivančanina, njegovog savjetnika Veselina Joksimovića, direktora preduzeća za stambeno-komunalnu djelatnost Milanka Ćetkovića, direktora Centra za razvoj durmitorskog područja Radovana Boškovića, službenika Sekretarijata za urbanizam Ratka Stevovića i nekadašnjeg direktora Centra za kulturu Dragoljuba Stijepovića zbog sumnje da su počinili krivično djelo Ńzloupotreba službenog položaja".
Policija je protiv Stijepovića podnijela prijavu i zbog sumnje da je počinio krivično djelo Ńprevara", a zbog istog krivičnog djela osumnjičeni su i komunalni policajac Slavko Pavlović i savjetnik za poljoprivredu Dragoljub Purić.
Svi osumnjičeni, osim Joksimovića koji je član Demokratske srpske stranke, aktivisti su Socijalističke narodne partije.
U saopštenju Uprave policije navodi se da je Šljivančanin, tokom 2002. i 2003. godine, donio zaključak da se osobama, koje nijesu bile zaposlene u opštini Ńna trajno korišćenje dodijeli osam parcela"
- On je tim osobama parcele dodijelio po nižoj cijeni od tržišne, a sa rokom otplate na 15 godina, čime je oštetio opštinski budžet za 24.487 eura. Na taj način, Šljivančanin je vlasnicima tih parcela omogućio da protivpravno steknu imovinsku korist, s obzirom da nijednu ratu do sada nijesu uplatili na račun opštine - navodi policija.
Tadašnji direktor Fonda za građevinsko zemljište Veselin Joksimović, kako se sumnja, sa korisnicima je zaključio ugovore o davanju na trajno korišćenje parcela, dok su obaveze o plaćanju preuzela tri opštinska organa.
- Sumnja se da je Ćetković, bez konkursa, uputio Šljivančaninu predlog da se za pet službenika Sekretarijata dodijele urbanističke parcele, a ugovorom o naknadi, koji nije prikazao knjigovodstvu, precizirao da će plaćanje preuzeti taj organ - navodi se u saopštenju Uprave policije.
Policija sumnja da je Stijepović, koji je tada bio direktor Centra za kulturu, zaključio ugovor sa Fondom za građevinsko zemljište, u kome je određeno da će ta ustanova preuzeti obavezu plaćanja parcele koja mu je dodijeljenja.
- Taj ugovor Stijepović nije dostavio knjigovodstvu Centra za kulturu, tako da obaveza plaćanja nije ni evidentirana. On je kasnije, kako se sumnja, parcelu koja mu je dodijeljena isključivo za izgradnju kuće protivpravno prodao po znatno većoj cijeni - saopštila je policija.
Radovana Boškovića, direktora preduzeća za stambeno - komunalnu djelatnost, policija sumnjiči da je obavezu plaćanja parcele koja mu je dodijeljena prenio na to preduzeće.
Nekadašnjeg šefa računovodstva Fonda za građevinsko zemljište Ratka Stevovića inspektori Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminala, sumnjiče da nije proknjižio ugovore o plaćanju parcela, a samim tim ni evidentirao obavezu korisnika prema Fondu. Stevović nije obavijestio svoje šefove da nije izvršena nijedna uplata za placeve, što je bio dužan da učini.
Nekadašnji službenik Fonda za građevinsko zemljište Slavko Pavlović i savjetnik za poljoprivredu Dragoljub Purić policija je osumnjičila da su počinili krivično djelo Ńprevara", jer su dodijeljene placeve navodno prodali dugim osobama.
Inspektori Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminala procijenili su da je trenutna tržišna vrijednost spornih parcela oko 240.000 eura.

Bi.B.-O.P.

ŠLJIVANČANIN: SVE JE ČISTO

Povodom saopštenja Uprave policije oglasio se predsjednik SO Žabljak Dobrica Šljivančanin, koji je kazao da je u drugoj polovini 2001. godine Skupština donijela zaključak, čija je sadržina "imala smisao pomoći javnim ustanovama i privrednim subjektima kako da im olakša rješavanje stambenih pitanja".
- U tom smislu, kroz dodjelu građeviskih parcela za izgradnju porodičnih stambenih objekata, dobru volju Skupštine opštine nijesu iskoristili svi, pa je parlament 2002. godine dodijelio određeni broj parcela onima koji su se prijavili i tako realizovala svoj zaključak iz prethodne godine - kazao je Šljivančanin i dodao da su dalju, "pojedinačnu konkretizaciju radili određeni organi lokalne uprave" i da "ne sumnja da su je odradili u skladu sa zakonom".
VIJESTI

matrica
27-10-07, 18:44
http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/000/752/v75218p0.jpg

Priveden Joca Amsterdam
Subota, 27. oktobar 2007. 11:55

Protiv Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam podneta je krivična prijava jer je policajcima Interventne brigade odbio da se legitimiše u raciji u restoranu MG u FMP-u na Čukaričkoj padini, u četvrtak uveče. Jocić je, kako tvrde u MUP-u, osumnjičen za ometanje službenog lica u obavljanju poslova bezbednosti.

Sa Jocićem su, kako saznaje "Blic", privedena i dvojica beogradskih policijaca ali i jedan vojni oficir, za koje se trenutno utvrdjuje da li su angažovani kao njegovo obezbedjenje.

"Policija je pola sata pre ponoći u FMP otišla po dojavi da se u restoranu remeti javni red i mir. Interventna jedinica je otišla tamo i zatekla veliko društvo koje je uz živu muziku proslavljalo Jocićev 45. rodjendan.

Policajci su zamolili goste da pokažu lične karte, kako bi ih legitimisali. Jocić je na to burno reagovao. Iznerviran što mu remete rodjendansko slavlje, počeo je da viče i psuje policajce. I zbog toga je i priveden.

Sa njim su u stanicu beogradske policije sprovedena i dvojica policajaca i oficir VJ, koji su bili naoružani. Sva četvorica su saslušani u policiji, nakon čega je protiv Jocića podneta krivična prijava", kažu u beogradskoj policiji.

Jocić je u petak u podne napustio beogradsku policiju, a pušteni su i privedeni policajci, dok je pripadnik VJ predat vojnoj službi. Protiv njih za sada nije podneta krivična prijava.

"Policajci, od kojih jedan radi u OUP Stari grad a drugi u Upravi za zajedničke poslove tvrdili su da ne rade kao Jocićevo obezbedjenje i da su bili gosti kafane. Medjutim, sigurno je da nijedan policajac nema razloga da sedi u društvu osobe koja ima više nego bogat kriminalni dosije.

Nastavljamo operativnu proveru privedenih policajaca i, ako utvrdimo da su bili angažovani kao Jocićevo obezbedjenje, protiv njih će biti sproveden postupak, koji sa sobom povlači najpre suspenziju, a zatim i otkaz, kažu u policiji.

Sreten Jocić je letos zbog naoružanih policajaca koji su bili angažovani na njegovom obezbedjenju bio privodjen i u policiju Budve. Privodjenje je, medjutim, trajalo samo sat vremena, koliko je budvanskim policajcima trebalo da utvrde da dvojica srpskih policajaca poseduju legalno oružje.

Tamošnja policija, medjutim, nije ispitivala kršenje zakona uprkos tome što srpski policajci nemaju pravo da nose oružje van zemlje. Srpski MUP nije saopštio da li je povodom ovog incidenta dobio informaciju od crnogorskih kolega, kao ni da li je protiv privodjenih policajaca potom pokrenut disciplinski postupak.

Jociću uskoro treba da se sudi zbog podstrekavanja na ubistvo Gorana Marjanovića u SC "Olimp“ 1995 godine. Za ovo krivično delo protiv njega je naredne godine pokrenuta istraga, ali mu se nije sudilo, jer je pobegao iz zemlje.

Interpolova poternica za njim je raspisana tek 2001. godine, a on je naredne godine uhapšen u spektakularnoj akciji bugarske policije. Izručen je Holandiji, gde je 19. marta 2004. odslužio zatvorsku kaznu na koju je ranije bio osudjen. Zbog nekoliko istraga, koje su u medjuvremenu pokrenute protiv njega u holandskom zatvoru "Vuht", zadržan je do marta ove godine, kada je izručen Srbiji i sproveden u Okružni zatvor.

Iz pritvora je, medjutim, izašao posle samo dva meseca i uz položenu kauciju od 300.000 evra. Istraga u ovom predmetu trajala je do pre petnaest dana, kada je protiv Jocića podignuta optužnica.

Homer
29-10-07, 06:25
Bogate se, ali po zakonu

Podgorica - Na Zapadu se znaju pravila - političari se ne bi smjeli istovremeno baviti biznisom zbog konflikta interesa. Tamo biznismeni koji uđu u političke vode obično svoj kapital steknu prije nego što se late državnih poslova, dok narodni predstavnici na rizično polje biznisa obično stupaju kada napuste funkcije ili izgube izbore. Na Istoku je malo drugačije - politika i biznis se prepliću, a ukrajinski primjeri ljutih rivala Viktora Janukoviča i Julije Timošenko, koji su milione stekli trgujući naftom i gasom, to najbolje potvrđuju.
Crnogorski primjer više vuče ka Istoku jer je nesporno da vođe DPS-a Milo Đukanović i Svetozar Marović drže u svojim rukama poluge vlasti, iako formalno nijesu u Vladi.
Što se Zapada tiče, možda jedino mogu naći sličan primjer u Italiji gdje je milijarder i većinski vlasnik medijske korporacije "Media Set", te fudbalskog kluba "Milan" Silvio Berluskoni do prije nekoliko godina bio premijer. On je bio jedini primjer biznismena u politici u zemljama EU. Ali, u Italiji se tačno znao način na koji je do te imovine stigao, porez koji na nju plaća, ali najvažnija razlika je što je svoj smisao za biznis otkrio i iskoristio mnogo prije nego što se kandidovao na izborima.
Đukanović i Marović su se prvo dokazali na političkom terenu, a sada, prema tumačenju nekih njihovih kolega iz DPS-a, naplaćuju svoju hrabrost da ulože novac na berzi. I dok je, poslije informacija da su predsjednik i potpredsjednik partije za nekoliko mjeseci postali milioneri, glavna dilema da li su naplatili svoju političku moć ili zaista imaju originalne biznis ideje, u DPS-u su jednoglasni - oni sigurno ne bi prekršili zakon.
U vladajućoj stranci još čekaju da vide da li su tačne informacije o Đukanovićevom i Marovićevom meteorskom poslovnom usponu, ali su sigurni da, iako se potvrdi da njih dvojica trenutno gazduju sa 13 miliona eura, to neće izazvati distancu i podozrenje u stranci. Takođe su sigurni da se to neće odraziti ni na rejting DPS-a.
"Nigdje ne piše da se biznisom ne treba baviti. Na kraju krajeva, koliko ja znam, jedan od najvećih biznismena u Crnoj Gori je Slaven Radunović, potpredsjednik SNS-a. I sad mogu da idem redom od stranke do stranke", kaže član rukovodstva DPS-a Miodrag Vuković.
On ističe da nije njegovo da sudi o potezima dvojice čelnika DPS-a, napominjući da oni ne utiču na odnose u Predsjedništvu i Glavnom odboru.
"Ja se bavim politikom kao zanatom i samo me to interesuje, ostalo me apsolutno ne interesuje. Neko drugi drugačije misli, to je njegovo, ali ja se time ne opterećujem uopšte", objašnjava Vuković.
Procjena funkcionera DPS-a Dragana Kujovića je da DPS neće imati štete jer i političari iz opozicionih stranaka imaju novac.
"O njima se manje govori zato što nijesu u vlasti. Ja se njima nijesam bavio, jer to jednostavno nije moja sfera interesovanja. Doskora sam imao druge preokupacije, moje političke ambicije skoro da su završene i ja se sada okrećem jednom mirnijem privatnom životu. Vodio sam računa samo o tome kako ja i moja porodica da imamo elementarno pristojnu egzistenciju i kako ja to stičem", naglašava Kujović.
Njegova poruka je da ne misli da je loše ako neko dobro živi, jer ne može nečije dobro biti drugome loše.
"Ja nijesam od onih koji sumnjaju u sve i svašta i ne bih nikad stao iza mišljenja da ljudi iz vrha moje partije rade nešto što nije moralno i zakonski prihvatljivo. Zaista ne vjerujem da Milo Đukanović stiče na nezakonit način kapital i da će sebi dozvoliti da uradi nešto što bi bilo ispod granice prava i zakona", ocjenjuje Kujović.
Beogradski profesor i čest gost Podgorice Miroslav Prokopijević imao je prije nekoliko godina sljedeće zapažanje: "Pravilnik na Zapadu je striktan i ne dozvoljava političarima da se bave biznisom dok su u politici, već zato to čine poslije mandata. Formalno tu nema sukoba interesa, naročito kada se posao započinje u banana državama".

Neđeljko RUDOVIĆ

VAŽNE INFORMACIJE SVRBE

Ispod ili na granici siromaštva, prema najnovijim podacima UNDP-a, živi više od 40 odsto stanovnika Crne Gore. UNDP upozorava da je jaz između bogatih i siromašnih sve veći, a stručnjaci da se sukob interesa najčešće javlja zbog povezanosti politike i biznisa. Prilikom jedne rasprave u Medija centru u Beogradu saradnik Instituta društvenih nauka Srećko Mihajlović ocijenio je da je "gotovo nemoguće sačuvati, isključivo u sferi politike, od svog drugog ja sve informacije, a da ih ne upotrijebite u sferi biznisa".
Portparol DPS-a Rajko Kovačević smatra da "svaki građanin Crne Gore, shodno svojoj procjeni i osjećaju za biznis, odnosno spremnošću na rizik, na berzama može uvećati ili izgubiti uložena sredstva".
"Nesporno je da je u prethodnom periodu bilo vrlo teško "promašiti" kupovinu akcija, a da višestruko ne uvećate uložena sredstva. Vrijednost skoro svih akcija je uvećana preko 400 puta. Crna Gora ima stalni trend rasta prometa na berzama i to je uspjeh DPS-a, koja je dominantno doprinijela stvaranju ambijenta za tako nešto", poručuje Kovačević.
On ne vjeruje da čelnici DPS-a imaju privilegije jer "berza funkcioniše kao što funkcionišu sve ostale berze u okruženju". "Ne mislim da se berzom može upravljati iz politike", ističe Kovačević.


KO OVDJE KOGA ČAŠĆAVA

U Evropi je, kada je u pitanju sprega između politike i biznisa, najveću prašinu digao bivši njemački kancelar Gerhard Šreder kada je na jesen 2005. postao član Borda direktora ruske državne kompanije "Gazprom". Prije toga je, u septembru 2005, zajedno sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, svojim prisustvom uveličao potpisivanje ugovora o izgradnji jednog od najvećih gasovoda na svijetu, vrijednog 4,6 milijardi eura. Partneri su ruski "Gazprom" i njemački koncerni EON i BASF. Taj posao se smatrao za krunu bliske saradnje Šredera i Putina.
Šreder je možda nagrađen, ali u Crnoj Gori Đukanovića i Marovića nema ko da nagradi, a da opet odluku o tome, s obzirom na to da u DPS-u na njih gledaju kao na vrhovne autoritete, ne donesu njih dvojica.
Miodrag Vuković ponavlja da ga biznis ne interesuje, da on nema nikakvih nekretnina i akcija, ali da i pored svih diskutabilnih informacija rejting DPS-a raste.
"Ne vjerujem da je moja partija puna milionera i da je neko zgrnuo pare. Zašto bih ja vjerovao u takve informacije. Ja znam samo da imamo izuzetno jako rukovodstvo sa jakim liderima i da u ovim vremenima Crnoj Gori su potrebni ti lideri. Kako god to neko shvatao, Crnoj Gori su potrebne jake ličnosti koje vuku... Neko je htio da postoje takvi ljudi, neko je mislio dobro Crnoj Gori", ocijenio je Vuković.

Homer
01-11-07, 20:14
BIVŠI MINISTAR ZDRAVLJA ODBACIO OPTUŽBE DA JE NEZAKONITO RASPOLAGAO DRŽAVNIM NOVCEM

Mićović: Vujanović je sve znao

Podgorica -Bivši ministar zdravlja dr Žarko Mićović odbacio je optužbe tužilaštva da je za vrijeme mandata zloupotrijebio ovlašćenja raspolažući donacijama UNICEF-a za poboljšanje crnogorskog zdravstva.
Osnovno tužilaštvo u Podgorici prije dvije i po godine podiglo je optužnicu protiv Mićovića, zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava u vrijeme kada je bio ministar zdra-vlja, tokom 2001. i 2002.godine. Za ista krivična djela optužnica je podignuta i protiv njegove tadašnje saradnice Vesne Radivojević.
Bivši ministar je juče pred vijećem sudije Dragiše Baletića ostao pri odbrani iz istrage, koju je saopštio prije četiri godine, insistirajući da je novac utošen po zakonu.
Mićović tvrdi, pozivajući se na dokumentaciju, da je za sve detalje realizacije tog projekta znao tadašnji predsjednik Vlade Filip Vujanović i predstavnici UNICEF-a.
Mićović je objasnio da se sporni računi, koji su mu stavljeni na teret, nijesu odnosili na taj posao, jer je novac od te donacije uplaćivan na račun Ministarstva u Crnogorskoj komercijalnoj banci, dok se novac od drugih donatora za isti projekat uplaćivao na račun Atlas banke.
- Predstavnici UNICEF-a zahtijevali su da se otvori račun koji bi im bio pristupačan. Tadašnji nosilac tog prijekta dr Olivera Miljanović obratila se Kliničkom centru kako bi se otvorio taj račun, ali je KC, zbog meni nepoznatih razloga, to odbio - rekao je Mićović.
On je objasnio da je prethodno dobio saglasnost od ministra finansija i Vujanovića.
Cijeli taj postupak,istakao je Mićović, pratila je iscrpna dokumentacija koju je imao i UNICEF čija je donacija iznosila 250.000 eura.

- Nikome nije pribavljena novčana korist - rekao je Mićović, izjašnjavajući se o optužbama tužilaštva da je nezakonito, nanoseći štetu državi, potrošio oko 380.000 eura u vrijeme kada je Ministarstvu zdravlja UNICEF odobrio novac za podizanje nivoa pedijatrijske službe u Crnoj Gori.
Mićović je, tvrdi se optužnicom, tokom 2001. godine kod CKB otvorio račun Ministarstva zdravlja i osnovao Fond za edukaciju. Tokom 2002. godine on je, suprotno Zakonu o budžetu, otvorio račune Ministarstva i u Atlas banci, kasnije u Atlasmontbanci, pa je na njih usmjeravao novac od UNICEF-a i drugih organizacija.
- Račun je bio operativni pa je na njega uplaćivan i novac farmaceutskih organizacija i prosljeđivan Trezoru po osnovu dažbina prema državi. Preko istog računa, iz Trezora je uplaćivan novac po osnovu obaveza Ministarstva prema strankama iz Srbije i inostranstva - rekao je Mićović. On je kategoričan da su sve novčane transakcije novca praćene obimnom dokumentacijom i da raspolaganje novcem nije bilo nezakonito.
Njegov branilac, advokat Borivoje Rašović juče je prigovorio optužnici ocjenjujući da se u praksi nije desilo da se uz takvu optužnicu kao dokaz ne dostavi i nalaz finansijskog vještačenja. On je dodao da su u istrazi urađena dva vještačenja koja su potvrdila da Mićović nije zloupotrijebio ovlašćenja.
Sudija Baletić je najavio da će se u postupku odrediti finansijsko vještačenje.
Mićovićeva saradnica Vesna Radivojević juče se nije izjašnjavala o optužnici, jer je sudija Baletić uvažio zahtjev zastupnika optužbe, zamjenika osnovnog tužioca Olivere Ražnatović da se suđenje prekine. Ona je prethodno pojasnila da mora prisustvovati suđenju za nesreću kod Bioča u januaru prošle godine u kojem takođe zastupa optužnicu.
Mićović je, prema optužnici, na račune nekoliko crnogorskih ljekara uplatio 37.000 eura, a na račune van Crne Gore još 126.380 eura, iako Ministarstvo zdravlja i Vlada sa tim osobama, među kojima su brojni poznati crnogorski ljekari, nije imala dužničko-povjerilačke odnose, niti drugi osnov za prenošenje novca.
Njegova saradnica optužena je da je u naloge za odlazak u inostranstvo upisivala neistinite podatke o navodnim putovanjima službenika Ministarstva zdravlja.
Nastavak suđenja zakazan je za 8. februar naredne godine.

D.B.

U BANKAMA IH UČILI KAKO DA DIŽU GOTOVINU

Sjednicama Vlade, koje su održavane povodom projekta UNICEF-a u novembru svake godine, prisustvovao je i predstavnik ove organizacije i iskazivao zahvalnost zbog dobre realizacije projekta, kazao je Mićović.
Mićović je objasnio da je, u skladu sa odlukom o formiranju edukacionog fonda, imao ovlašćenja da raspolaže novcem i prenio ih je na svoju saradnicu. On je priznao da je bilo fiktivnih naloga za putovanja.
- Poslovne banke su nas poučile da je to jedini način da se podiže gotovina. Bankama je dostavaljan formalni zahtjev za službena putovanja, ali se taj novac koristio za realizaciju i prosljeđivan je nosiocima projekata - objasnio je Mićović.
Za taj "metod poslovanja", kako navodi," znali su svi - od predstavnika banaka do svih članova Vlade".

Homer
01-11-07, 20:15
PREPISKA MINISTRA LUKŠIĆA I LIDERA SNP-A SRĐANA MILIĆA

Tajna je koliko država uzima poreza od milionera

Podgorica - Na marginama skupštinske debate o završnom računu budžeta za 2006. godinu, predsjednik SNP Srđan Milić i ministar finansija Igor Lukšić imali su petominutni dijalog o njihovoj međusobnoj prepisci "o radu Poreske uprave i neimenovanoj privatnoj kompaniji za koju SNP sumnja da državi ne izmiruje sve dažbine, iako iz godine u godinu obavlja milionske transakcije i povećava imovinu".
Tragom tog javnog i pomalo čudnog dijaloga, "Vijesti" su juče u crnogorskom parlemetu tražile na uvid njihovu međusobnu prepisku, ali nijesu dobile sve odgovore od glavnih aktera ove korespodencije.
Ispostavilo se da je Milić u formi poslaničkog pitanja još početkom ljeta tražio od ministra finansija da odgovori koliko su poreza na dodatu vrijednost (PDV) i poreza na dobit, u periodu od 1. januara 2003. do 30. juna 2007. platila preduzeća - Elmos, Altegra i Vladika iz Budve, Monte Nova, Alfa invest, 14. septembar, McFlay, Cijevna komerc, Čelebić, Normal kompani, Zetagradnja i Maprenat iz Tivta.
Predsjednik SNP-a je tražio podatke za svaku godinu posebno.
- Ukoliko smatrate da će javno objavljivanje traženih podataka imati posljedice na funkcionisanje navedenih privrednih društava, tražim da mi odgovor dostavite uz klauzulu o tajnosti podataka - istakao je Milić u poslaničkom pitanju.
Ministar finansija je odgovorio da se "u skladu sa članom 16. Zakona o poreskoj administraciji ovakve informacije smatraju poreskom tajnom, i da je moguće da bi njihovo javno objavljivanje ili druga upotreba (u privatne svrhe, ustupanje drugom licu i sl.) moglo imati posljedice na funkcionisanje tih firmi".
- Poreski organ raspolaže podacima u tabelama i samo ih može koristiti za potrebe poreskog postupka, a u skladu sa navedenim članom može ih učiniti dostupnim drugom državnom organu - kaže se, između ostalog, u Lukšićevom odgovoru.
On je objasnio da je poreska tajna "svaka informacija ili podatak o poreskom obvezniku kojim raspolaže Poreska uprava osim informacija i podataka za koje taj obveznik pismeno izjavi da se ne smatraju poreskom tajnom, koji se ne mogu povezati sa njim ili na drugi način identifikovati, vezanih za postojanje poreskog duga ukoliko je hipoteka (odnosno fiducija) kao način obezbjeđenja upisana u javne knjige".
Poreskom tajnom se ne smatraju informacije o registraciji poreskog obveznika, poreskom identifikacionom broju, nazivu i mjestu poslovanja, kao i vrijednosti nepokretne imovine.
Prema podacima dostupnim iz registra Privrednog suda član Odbora direktora firme za inžinjering i izgradnju Elmos iz Budve je Dragan Marović, brat potpresjednika DPS-a Svetozara Marovića i jedan od funkcionera u lokalnoj vlasti. Osnivač podgoričke firme "14. septembar" koja se bavi prometom robe i usluga je Mehmed Kolarević, bivši zet predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.
Osnivač turističke i trgovačke firme "Altegra" iz Budve je kiparska of-šor kompanija "COMFREY HOLDINGS LTD" sa adresom u Limasolu, a njen izvršni direktor je izvjesni Dmitri Peretolčin.
Vlasnici poznatih građevinskih firmi Čelebić, Zetagradnja, Cijevna komerc i Normal kompani su biznismeni Tomislav Čelebić, Blagota Radović, Danilo Petrović i Žarko Burić. Osnivač Alfa investa, jedne od kompanija koja hara crnogorskim berzama, je Veselin Barović.
Vlasnik Monte nove, privatne firme koja takođe ostvaruje milionske transakcije na berzi je Aco Đukanović, brat bivšeg crnogorskog premijera.
Vlasnik trgovačke firme iz Tivta Maprenat je Rado Arsić, blizak prijatelj i saradnik Aca Đukanovića. Maprenat je 2006. privukao pažnju javnosti jer je na berzi u jednom trenutku stekao značajan broj akcija pljevaljskog Rudnika.

OPRAŠTAJU DAŽBINE, ALI NE OBAVJEŠTAVAJU

"Vijesti" su juče imale na uvid u dio rješenja kojim je Ministarstvo finansija 13. decembra 2006. jednom preduzeću iz Berana (za koje u SNP-u tvrde da je blisko vlasti, ali nijesu željeli da ga imenuju) otpisalo dug od 66.848 eura po osnovu koncesione naknade za korišćenje šuma.
Dug za koncesije je otpisan nakon što je Vlada na sjednici 12. septembra 2006. dala saglasnost da se on otpiše.
- Otpis navedene naknade neće imati negativne posljedice na način finansiranja Uprave za šume - kaže se u rješenju koje je potpisao ministar finansija, i navodi da je saglasnost za otpis dijela te naknade koji pripada lokalnoj upravi dala i Opština Berane.
Članom 14. Zakona o Budžetu, predviđeno je da Ministarstvo finansija može odustati od naplate poreskih i neporeskih potraživanja koja pripadaju budžetu države, odložiti vrijeme plaćanja ili odobriti plaćanje u ratama do iznosa i pod uslovima koje odredi Vlada.
- O otpisanim potraživanjima Ministarstvo finansija će odmah obavijestiti Vladu, uz obrazloženje razloga pod kojima je izvršen otpis i koje će priložiti uz završni račun budžeta države - navodi se u Zakonu o budžetu.
Funkcioner SNP Aleksandar Damjanović tvrdi za "Vijesti" da ministar Lukšić uz predlog završnog računa budžeta za 2006. nije priložio dug oprošten ovoj beranskoj firmi, ali i da je slična praksa bila i prethodnih godina.

zoxy
02-11-07, 00:38
VELJOVIĆ PRED ČLANOVIMA ODBORA ZA VELJOVIĆ PRED ČLANOVIMA ODBORA ZA BEZBJEDNOST SAOPŠTIO DA JE ZA POLICIJU NAPAD NA DIREKTORA "VIJESTI" RIJEŠEN

"Priznanje" sve što policija ima

Podgorica - Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj su predstavnici vladajućih partija uglavnom ćutali, a opozicija postavljala pitanja, prekinuta je i biće nastavljena kada policija dobije nove informacije u istrazi napada na književnika Jevrema Brkovića i ubistvo Srđana Vojičića - epilog je jučerašnjeg kontrolnog saslušanja direktora Uprave policije Veselina Veljovića, prvog u istoriji crnogorskog parlamentarizma.
Nakon četvoročasovnog saslušanja iza zatvorenih vrata, saopšteno je da se u nastavku sjednice neće raspravljati o rezultatima istrage napada na direktora "Vijesti" Željka Ivanovića.
- Dogovorili smo se da sjednicu ne završimo, već da se u narednih mjesec-dva, kada dobijemo nove informacije od policije i drugih službi, ponovo sastanemo i vidimo kakav je napredak postignut - kazao je predstavnik SDP-a u Odboru Borislav Banović, koji je ujedno i inicijator saslušanja.
Dio članova Odbora na prethodnoj sjednici saslušao je Brkovića, Ivanovića i Punišu Vojičića, strica ubijenog Srđana. Pojedini članovi odbora kazali su "Vijestima" da je najviše vremena juče potrošeno na raspravu oko Brkovićevog svjedočenja, a da je na "slučaj Ivanović" potrošeno manje od sata.
Izvor "Vijesti" kazao je da je na pitanje jednog člana Odbora da li je do informacije o identitetu napadača na Ivanovića policija došla na osnovu anonimne prijave, Veljović odgovorio potvrdno, a isti odgovor je uslijedio i na pitanje da li je njihovo priznanje jedini dokaz koji policija ima u ovom predmetu. To je izazvalo ironične komentare nekih članova Odbora. Jedna od njihovih opaski bila je da je u svakom trenutku lako naći mnogo sitnih prestupnika koji će za neku sitnu protivuslugu priznati da su počinili to djelo.╩
Na pitanje da li su napadači Ivanovića tukli palicama i šipkama i gdje su ti dokazi, Veljović je kazao da je direktor "Vijesti", prema priznanju navodnih napadača, isprebijan pesnicama. Te Veljovićeve riječi izazvale su polemiku tokom koje su pojedini članovi Odbora kazali da su Ivanoviće povrede bile takve da nijesu mogle biti nanesene pesnicama, uz komentar da to sigurno nijesu mogli učiniti dva-tri po metar i po visoka momka iz Nikšića i Republike Srpske sve da je prebijanje trajalo pola sata, a ne dva-tri minuta, saopštio je sagovornik "Vijesti".
Tokom jučerašnjeg saslušanja, pojedini članovi Odbora su tvrdnje direktora Uprave policije da je "slučaj Ivanović" završen nazvali "smiješnim" i to su jasno saopštili Veljoviću.
Nakon jučerašnje sjednice, predstavnici DPS-a i SDP-a kazali su da je saslušanje "ispunilo svrhu", dok su članovi Odbora iz opozicionih redova ustvrdili da su nezadovoljni onim što se dešavalo iza zatvorenih vrata. Direktor Uprave policije nije želio da odgovara na pitanja novinara i žurno se udaljio iz zgrade Skupštine.
- Dobili smo niz informacija, a otklonjene su i neke nedoumice i kontradiktornosti u toku istražnih radnji tokom ovih slučajeva. S druge strane, uspjeli smo da ostvarimo određeni institucionalni pritisak na državne organe i službenike koji se tim poslom bave, kako bi građani bili bezbjedniji. Od predstavnika Uprave policije dobili smo obećanje da će oni na osnovu naših pitanja i sugestija pokrenuti dalje postupke u slučaju ubistva Vojičića i napada na Brkovića. Dosadašnji tok su i oni i mi ocijenili kao nezadovoljavajući i sa skromnim rezultatima. Treba naglasiti da su naša ovlašćenja ograničena, da mi samo obavljamo kontrolu zakonitosti i efikasnosti rada državnih organa, a ne sprovodimo istragu i utvrđujemo istinu bilo u pogledu motiva, počinioca i svega ostalog - kazao je Banović.
I predsjednik Odbora Dragan Kujović ocijenio je da je ostvarena svrha prvog kontrolnog saslušanja.
- Dobili smo jasno saopštenje od direktora Uprave policije da je slučaj Ivanović policijski završen i da je sada kod drugih nadležnih oragana, te da su za slučajeve Brkovića i Vojičića dobili određene sugestije kojima će se baviti u narednom periodu i da će raditi na tome predano i stručno - kazao je Kujović.
Uz konstatciju da je "razočaran sjednicom", predsjednik DSS-a Ranko Kadić je rekao da je "potpuno ubijeđen da je bilo selektivnog davanja informacija".
- To se posebno odnosi na slučaj prebijanja Ivanovića. Kazali su nam da je slučaj zatvoren i da su našli počinioce. Mi iz opozicije smo im jasno rekli da u te njihove navode ne vjerujemo. Iako je dobro da će sjednica biti nastavljena, moram da konstatujem da formu jesmo zadovoljili, a sadržinu i suštinu, nažalost, nijesmo - kazao je Kadić.
Član odbora iz Srpske liste Dobrilo Dedeić istakao je da je "opozicija uspjela da do kraja dokaže da je postojao različit pristup i metodologija rješavanje tih slučajeva".
- To se pogotovo odnosi na prepoznavanje ljudi koji mogu biti eventualni počinioci napada na Brkovića i ubistvo Vojičića, odnosno napada na Ivanovića. Takođe, stvorili su se svi uslovi da Brković saopšti imena ljudi koje može da prepozna i vjerujem da ćemo konačno biti u situaciji da ljudi iz policije omoguće da se Brkoviću pokaže album sa slikama crnogorskih kriminalaca - kazao je Dedeić.
Najveći dio sjednice "potrošen" je na Brkovićevo svjedočenje pred pojedinim članovima Odbora.
- Opovrgnuti su jasno Brkovićevi stavovi, jer je, prema navodima ljudi iz Uprave policije jednu priču pričao policiji, drugu nama, a treću javnosti. Takođe je nedvosmisleno utvrđeno da za pištolj koji je bio kod pokojnog Vojičića u noći ubistva Jevrem Brković nije imao dozvolu i zbog toga SL insistira na reakciji tužilaštva. Konstatovali smo i da je za nastavak te priče dovoljno da Brković saopšti ko su likovi iz njegovog romana "Ljubavnik Duklje" i sve će biti jasno. Opozicija je, takođe, istakla da postoji neraskidiva veza između Brkovića, Crnogorskog književnog lista i donatora i ta činjenica zaslužuje reakciju tužilaštva - kazao je Dedeić.
Sa direktorom Uprave policije juče je bio i rukovodilac podgoričke Kriminalističke policije Tihomir Gačević.

D.P.

BATRIĆEVIĆ: NIJESMO ČULI NIŠTA NOVO

Prema riječima Gorana Batrićevića, Pokret za promjene nije zadovoljan dosadašnjim tokom prvog kontrolnog saslušanja.
- Nijesmo čuli ništa novo. Sve informacije smo uglavnom znali, a određeni broj podataka smo čak mi dali Upravi policije i na osnovu toga smo se dogovorili da oni ispitaju dalje, posebno u slučaju Brković i Vojičić. Tu se stalno vrtimo u krug i imam utisak da policija nema dovoljno kapaciteta da napravi ključni iskorak i riješi slučaj - kazao je Batrićević.


SRPSKA LISTA ZA SADA NEĆE TRAŽITI OSTAVKU VELJOVIĆA

Direktor Uprave policije ranije je najavio da će na saslušanju selektivno saopštiti informacije o nekoliko policijskih istraga, zbog "odliva podataka, čak i o osjetljivim temama". Članovi Odbora iz opozicije kritikovali su tu izjavu Veljovića, a Srpska lista je najavila da će, ukoliko direktor Uprave policije ne saopšti jasne podatke, zatražiti njegovu ostavku.
- Na početku sjednice dobili smo stav direktora Uprave policije da neće biti selektivnih informacija, već da će izgubljeno povjerenje, zbog odliva informacija između Odbora i ljudi iz Uprave, biti zanemareno. Iako ne mogu da sporim da je bilo i određenih stvari koji liče na iskren iskaz, stekao sam utisak da Veljović jeste koristio selektivni pristup. Nećemo tražiti ostavku, već ćemo sačekati da vidimo kako će se Uprava policije ponijeti prema podacima koje smo joj dostavili u odnosu na svjedočenje Brkovića pred dijelom članova Odbora - kazao je Dobrilo Dedeić.
VIJESTI

zoxy
05-11-07, 00:57
EVROPSKA KOMISIJA U IZVJEŠTAJU O CRNOJ GORI OCJENJUJE DA JE OSTVAREN NAPREDAK U PRIMJENI EVROPSKIH STANDARDA

Korupcija i pranje novca i dalje ozbiljan problem

Brisel (Beta) - Crna Gora je "ostvarila izvjestan napredak" u primjeni evropskih političkih standarda, ali "važni rezultati i dalje treba da budu postignuti posebno u kapacitetu državne uprave i suzbijanju korupcije", ocijenila je Evropska komisija u Izvještaju o strategiji proširenja Evropske unije koji je propremljen za Savjet ministara EU i Evropski parlament.
Uz pohvale za "uspješan napredak u primjeni neophodnog zakonskog okvira i institucija poslije nezavisnosti", uključujući usvajanje Ustava, Komisija napominje da "tek treba da se uspostavi konsenzus političkih snaga o ključnim stavkama izgradnje državnih ustanova".
Crna Gora je na polju "demokratije i vladavine prava učinila izvjestan napredak, uz stalno napredovanje u zakonodavnim i reformama državne uprave", uz pomak u sprovođenju ključnih prioriteta Evropskog partnerstva (programa pridruživanja EU) i snaženje sposobnosti državne uprave.
Takođe, dobri su rezultati u jačanju ljudskih prava i zaštiti manjina, "crnogorska privreda je nastavila brz rast, dok je makroekonomska stabilnost poboljšana", iako je visok spoljnotrgovinski deficit, koji se pokriva prilivom direktnih investicija.
U primjeni evropskih ekonomskih mjerila Crna Gora je dalje napredovala ka uspostavljanju funkcionalne tržišne privrede, iako je to usporeno.
"Ipak, rezultati su bili pretežno ograničeni i Crna Gora još nije postigla postojane rezultate u reformama", smatra EK, uz opasku da je "reforma pravosuđa tek u povoju".
"Državna uprava je i dalje slaba i neefikasna" i "nužni su dalji napori za obezbjeđivanje nepristrasne javne administracije i jačanje njene sposobnosti".
"Korupcija je opšteproširena i predstavlja veoma ozbiljan problem", smatraju u Evropskoj komisiji i napominje da se usvajanje prvog izvještaja crnogorske nacionalne komisije za suzbijanje korupcije "može smatrati korakom naprijed, ali zakonska primjena je problem".
Kao "ozbiljan problem" se vidi i "pranje novca" i ukazuje na to da je "sposobnost policije ograničena, a nema valjanog uvida i praćenja finansijskih transakcija izvan bankarskog sistema, posebno kad je riječ o nekretninama i stranim ulaganjima".
U analizi koja vrlo sažeto odslikava i godišnje izvještaje o evropskim reformama u svim zemljama Zapadnog Balkana i Turske, koji će u utorak objaviti Evropska komisija, podvlači se da su se parlament i vlada Crne Gore "prilagodili zahtjevima nezavisnosti", pa je parlament počeo s primjenom poslovnika iz 2006, uz bolju pripremu rada i jačanje administrativne sposobnosti.
Vlada u Podgorici je, dodaje se, "preustrojena i nastavlja se s jačanjem novih institucija, s naglaskom na reformu odbrane, spoljne i unutrašnje poslove".
"Međutim, efikasnost Vlade, posebno kad je riječ o sprovođenju zakona, mora biti dalje ojačana", navodi se u analizi.
Takođe je ocijenjeno da je poboljšana koordinacija nadležnih tijela u pitanjima evropske integracije i nastavljene pripreme za primjenu sporazuma o stabilizaciji pridruživanju s EU, s tim da se moraju dobro obučiti kadrovi koji rade na tim poslovima.
Osvrćući se na to da je u Crnoj Gori "korupcija opšteproširena i da predstavlja veoma ozbiljan problem", analitičari izvršnog tijela EU ukazuju na to da "i dalje postoje praznine u zakonima i sukobi interesa kad su u pitanju državni zvaničnici".
"Velika opasnost korupcije postoji u izgradnji (kuća i stanova), zemljišnom planiranju i dozvolama za gradnju, koncesijama i javnim nabavkama", navodi se u Izvještaju.
Dodaje se da "ovakvo stanje nalaže hitnu akciju da bi se ostvarili rezultati u borbi protiv korupcije, posebno korupcije na visokom nivou".


POLITIČKI UTICAJ NA SUDOVE VELIK

Izvjestan napredak je ostvaren i u crnogorskom pravosuđu, "mada je stepen političkog upliva na sudstvo i dalje visok. Parlament i dalje ima neprimjeren uticaj na postavljanje i naimenovanje sudija i tužilaca", a i dalje je neriješen postupak u istrazi nestanka preko 80 bosanskih civila 1992, navodi se u analizi.
U Izvještaju Evropske komisije navodi se i da je nužno u Crnoj Gori "ojačati međunarodne kapacitete za saradnju na poljima pravosuđa i policije".
VIJESTI

zoxy
05-11-07, 00:57
TRANSPARENSI INTERNEŠNEL UPOZORAVA DA POSLOVNA JAVNOST CRNU GORU VIDI KAO KORUMPIRANU DRŽAVU

Ne može se iz vlade u banku

Podgorica (MINA-BUSINESS) - Direktor Transparensi internešenela za Evropu i srednju Aziju, Mikloš Maršal ocijenio je da je, gledano očima međunarodne poslovne javnosti, Crna Gora korumpirana država, ali nije izuzetak u regionu.
"To je nesumnjivo upozoravajući signal za Vladu Crne Gore da mora više raditi na polju borbe protiv korupcije, ukoliko želi zdravo biznis okruženje i više stranih investitora. Sve dok ne bude procesuiranih slučajeva korupcije pred domaćim sudovima, nema stvarne borbe protiv korupcije", rekao je Maršal CG Ekonomistu.
Međunarodne analize pokazale su da je Crna Gora opterećena i malom i velikom korupcijom.
"S druge strane, velika korupcija raste. Danas su ulozi veći, pa umjesto male, dnevne korupcije svjedoci smo velike, u kojoj učestvuju elite. Moje viđenje je da je korupcija od običnog, postala elitni biznis, a to je već alarmantno", rekao je Maršal.
On je poručio da Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na to, jer joj se može desiti da državni organi postanu potpuno korumpirani i kontrolisani, što bi bilo pogubno za njen razvoj.
Maršal je primijetio da je u sektoru energetike korupcija veoma izražena, jer su ulozi veliki, pa je rizik veći. On je kazao i da je građevinarstvo oblast u kojoj je korupcija najviše izražena.
Maršal je rekao da u mnogim zemljama postoje zakonski propisi kojima se reguliše konflikt interesa.
"Ljudi iz privatnog biznisa ulaze u politiku, ili političari postaju biznismeni. To se mora zakonski regulisati. Na primjer, ministar energetike ne može napustiti vladu i sljedećeg mjeseca postati dire-ktor energetske kompanije, ili ministar finansija - direktor banke", naveo je Maršal i dodao da je to nedopustivo u demokratskim državama.
On je kazao da u većini zemalja postoje propisi o Ńperiodu hlađenja", koji traje godinu ili dvije. U tom periodu ne može se prihvatiti ili početi posao u privatnom sektoru, povezan sa prethodnim radom u vladi i obrnuto, dobrostojeći biznismen koji postane član vlade mora preduzeti neke mjere kako bi se izbjegla povezanost njegovog privatnog biznisa sa angažmanom u vladi.

zoxy
14-11-07, 01:15
UPRAVA POLICIJE, PO UGLEDU NA AGENCIJU ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST, FAVORIZUJE JEDNU GRAĐEVINSKU KOMPANIJU

Čelebiću dali posao od 13 miliona bez tendera

Podgorica - Uprava policije dodijelila je kompaniji "Čelebić" posao izgradnje nove zgrade Područne jedinice policije Podgorica vrijedan 13 miliona eura, bez prethodno raspisanog tendera.
Iako je riječ o jednom od trenutno većih građevinskih poduhvata u Crnoj Gori, policija je, po ugledu na Agenciju za nacionalnu bezbjednost, "poštujući" zakon uspjela da favorizuje "provjerenog" izvođača radova.
ANB, odnosno Vlada, svojevremeno je od Montenegrobanke kupila zgradu za oko pet miliona eura, za čiju adaptaciju je kompanija Tomislava Čelebića dobila tri miliona.
Portparol Uprave policije Tamara Popović juče je kazala "Vijestima" da je "članom 97 Zakona o policiji predviđeno da se za kupovinu specijalne tehničke opreme, naoružanja i prostorija koje se koriste za potrebe policije ne primjenjuju propisi kojima je utvrđena obaveza javnog oglašavanja".
- I pored citirane odredbe zakona, Uprava policije se 14. februara 2007. obratila Upravi za zajedničke poslove državnih organa Crne Gore sa zahtjevom za davanje prethodne saglasnosti o sprovođenju postupka, bez obaveze javnog oglašavanja. Uprava za zajedničke poslove je 19. februara 2007. godine obavijestila Upravu policije da su se stekli uslovi iz člana 23 Zakona o javnim nabavkama za sprovođenje pregovaračkog postupka, bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje za ustupanje radova na izgradnji poslovnog objekta - kazala je Popović.
Ona je objasnila da je kompaniji "Čelebić", "s obzirom na to da je za potrebe Agencije za nacionalnu bezbjednost, na istoj lokaciji već izradila projekat za izgradnju poslovne zgrade, Uprava policije, iz razloga ekonomičnosti, ovom preduzeću uputila pismenu ponudu za poslovnu saradnju".
Nakon toga, Uprava policije je sa privrednim društvom "Čelebić" zaključila Protokol o poslovnoj saradnji broj 01-050/07-21982 od 20. avgusta 2007. godine, objasnila je Popović.
- Na osnovu tog protokola, između Uprave policije i kompanije "Čelebić", zaključen je Ugovor o projektovanju, građenju i opremanju broj 01- 373/07-22988 od 29. 08. 2007. godine - navela je ona.
Popović je objasnila da je Uprava policije 12. oktobra 2007. godine
informisala ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Jusufa Kalamperovića o realizaciji projekta "Izmještanje i izgradnja poslovne zgrade Uprave policije Crne Gore, Područne jedinice Podgorica", na osnovu čijeg zahtjeva je Vlada donijela zaključke kojima se usvaja navedena informacija i Upravi policije stavlja na raspolaganje državna imovina namijenjena realizaciji projekta".
- Shodno citiranim zaključcima Vlade Crne Gore, Uprava policije je o zaključenim pravnim poslovima na realizaciji predmetnog projekta informisala vrhovnog državnog tužioca, prema odredbi iz člana 19 Zakona o imovini Republike Crne Gore - dodala je Popović.
Zakon o javnim nabavkama predviđa raspisivanje tendera za sve državne institucije koje namjeravaju da iz budžeta potroše više od 15.000 eura. U Komisiji za javne nabavke juče nijesu mogi da daju precizno objašnjenje da li je Uprava policije prekršila propise, ali su najavili da će to uraditi narednih dana.

O.LAKIĆ - Z.VUČINIĆ

U CIJENU URAČUNATO I OPREMANJE

Nova poslovna zgrada za potrebe Područne jedinice Podgorica i Uprave policije, imaće pet spratova površine 8.877 kvadrata, i dodatni garažni prostor od oko 2.000 kvadrata.
Dvije trećine objekta koristiće operativne strukture Područne jedinice Podgorica, dok će ostatak biti na raspolaganju Upravi policije.
Cijena izgradnje objekta je 12.983.808,29 eura, u koju je uračunat i PDV.
- U ovu cijenu, pored izgradnje, uračunata je izmjena glavnog projekta, opremanje, pružanje konsalting usluga tokom svih faza izgradnje, pribavljanje saglasnosti na glavni projekat, organizovanje postupka tehničke kontrole glavnog projekta i izmještanje postojećeg poslovnog objekta Područne jedinice Podgorica na novu lokaciju - objasnila je Popović.


TAJNA SLUŽBA SE ŠIRI

Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja se nalazi na Bulevaru revolucije, uskoro bi trebalo da se proširi i na dio zgrade koju sada koristi Agencija za telekomunikacije - saznaju "Vijesti".
Moderno renovirano zdanje bivše banke "krase" neobične roletne na prozorima zgrade, kakve do sada nijesu viđene u Crnoj Gori.
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", radi se o specijalnoj vrsti roletni koje potpuno onemogućavaju prisluškivanje i napravljene su po ugledu na najsavremenije bezbjednosne službe u svijetu.
One, takođe, predstavljaju "statusni simbol" i pokazuju ozbiljnost i predanost u zaštiti podataka svih obavještajnih službi koje ih posjeduju.
U novoj zgradi, takođe prema ugledu na najsavremenije službe, regulisan je i režim kretanja zaposlenih unutar zgrade čime će, kako je ranije najavljeno iz ANB, biti obezbijeđena zaštita podataka, a "curenje" informacija dovedeno na najmanju moguću mjeru.
Svi, od portira do direktora Agencije, imaju specijalne identifikacione kartice, tako da neke prostorije u novoj zgradi neki od zaposlenih nikada neće vidjeti. Najsavremeniji sistem kontrole kretanja bilježiće i, na svojevrstan način ograničavati kretanje zaposlenih unutar zgrade i u svakom trenutku je moguće znati ko je imao uvid u određeni dokument i slično.
Zahvaljujući modernoj tehnologiji, direktoru Dušku Markoviću neće biti teško da izmjeri učinak svakog službenika pojedinačno.
VIJESTI

Homer
18-11-07, 10:27
MEDOJEVIĆ POZVAO GORDANU ĐUROVIĆ DA NACIONALNA KOMISIJA ISPITA GRADNJU ZGRADE POLICIJE U PODGORICI

Zaustavite moćnike ili dajte ostavku

Podgorica - Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević pozvao je potpredsjednicu Vlade Gordanu Đurović da istraži ima li korupcije u dogovoru policije i firme "Čelebić" oko gradnje nove zgrade CB Podgorica ili da razmisli da podnese ostavku.
Medojević je pisao Đurovićevoj da zbog tog ugovora hitno sazove sjednicu Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
- Dodjela Ugovora o izgradnji objekta vrijednog 13 miliona eura koji će se finansirati novcem poreskih obveznika, bez oglašavanja javnog tendera i u neposrednim pregovorima sa samo jednom firmom, klasični je primjer korupcionaškog posla - poručio je Medojević potpredsjednici Vlade.
On je istakao da sporni posao nosi i direktnu štetu budžetu, a višemilionsku korist onima koji su taj "posao" osmislili.
Medojević je naglasio da će Evropska unija u narednim mjesecima posebno pratiti ima li država volje da se obračuna sa korupcijom.
- Nadam se da ne treba posebno da vas podsjećam da Crnu Goru upravo u narednim mjesecima očekuje proces skrininga primjene naših propisa, a da će pod posebnom pažnjom upravo biti sistem javnih nabavki - naveo je Medojević u pismu.
On je upozorio da bi ćutanje antikorupcijskih organa moglo izazvati nesagledivu štetu evropskom putu Crne Gore.
Pošteni, stručni i odgovorni članovi Vlade, smatra Medojević, treba da stopiraju moćne pojedince "koji žele da Crnu Goru drže zarobljenu radi svojih nezajažljivih privatnih interesa".
- Ili konkretna akcija ili je vrijeme da razmišljate o ostavkama - rekao je Medojević.
On je ocijenio da tolerisanje poslova poput gradnje CB Podgorica, dodatno ugrožava, ionako sporan kredibilitet crnogorske države u EU.
Medojević je "podsjetio" Đurovićevu da su Direktive o javnim nabavkama jedan od prvih setova standarda koji su inicirani na nivou EU.
- Prva evropska vlada je pala upravo zbog dodjele posla obavljanja stomatoloških usluga za činovnike neposrednom pogodbom, čija je vrijednost bila manja od milion eura - kazao je Medojević i ponudio se za saradnika Komisije kojom Đurovićeva predsjedava.
- U svako doba sam spreman da se ad hoc uključim u rad Nacionalne komisije, povodom ovog flagrantnog kršenja važećih zakona koji ugrožavaju međunaodni ugled, kredibilitet države Crne Gore i njenu evropku perspektivu.
Policija dodjelu posla firmi "Čelebić", pravda članom 97 Zakona o policiji u kome piše da za kupovinu specijalne tehničke opreme, naoružanja i policijskih prostorija nema obaveze tendera.
Iz Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki procijenili su da se policija nije ogriješila o propise. Predsjednik Komisije Marko Lazarević rekao je da Zakon o javnim nabavkama predviđa da se posebnim zakonom uredi postupak javne nabavke, ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti".
Medojević je ranije kazao da je Evropska komisija propisala posebne direktive koje definišu izuzetke za organizaciju postupka javnih nabavki, a da je slučaj gradnje policijske zgade u Podgorici klasični primjer "velike korupcije".
Vlasnik firme "Čelebić", Tomislav Čelebić poslovni je parner predsjednika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, sa kojim je jedan od suosnivača privatnog fakulteta "Donja Gorica", te investiror njegove gradnje.

zoxy
22-11-07, 00:49
ODLUKA APELACIONOG SUDA

Potvrđena oslobađajuća presuda Mićunoviću

Podgorica - Vijeće Apelacionog suda potvrdilo je presudu Višeg suda, kojom je Nikšićanin Branislav - Brano M. Mićunović (52) oslobođen optužbe da je prije sedam godina ubio sugrađanina Radovana Kovačevića (27).
Mićunoviću je u proteklih sedam godina dva puta suđeno pred krivičnim vijećem sudije Radovana Mandića i oba puta presuda je bila oslobađajuća.
Prva presuda izrečena je 12. juna 2001. godine, ali je nakon godinu i po vijeće Vrhovnog suda, nakon žalbe tužilaštva, predmet vratilo na ponovno suđenje.
Druga oslobađajuća presuda Mićunoviću je izrečena u podgoričkom Višem sudu u februaru 2005. godine, tada je oslobođen i Cetinjanin Veselin S. Perović (33) zbog optužbe da je izazvao opštu opasnost. Optužbi da je pomogao Ńpočiniocu nakon krivičnog djela" oslobođen je i Sava J. Vujović (42).
Mićunović je bio optužen da je 7. oktobra 2000. godine, nakon što je Nikšićanin Zdravko M. Lopušina (29) u hotelu ŃPodgorica" ubio Cetinjanina Petka Pešukića, na ulazu u Urgentni blok KBC Podgorica, iz bezobzirne osvete, ubio Kovačevića, koji je u prije toga bio ranjen.
Kako se navodi u optužnici, Mićunović je prišao Ńaudiju A-6" (BD 68-87), kojim je do KC-a prevezen ranjeni Kovačević, a potom, dok su Dragoljub Mrvaljević i Dragoslav Vojičić iznosili Kovačevića iz automobila, iz pištolja ispalio tri smrtonosna hica.
Lopušina je bio osuđen na dvije godine zbog krivičnog djela Ńteško ubistvo u prekoračenju nužne odbrane".
Postupak protiv Lopušine, je obustavljen nakon što je poginuo u udesu 12. juna 2005. godine.

Bi.B.
VIJESTI

zoxy
24-11-07, 02:04
Londonska policija lišila slobode Bosanca Rada Kotura

Uhapšen naručilac ubistva Ratka Đokića

Kotur / Đokić
Rade Kotur (55) iz Draksenića, kod Kozarske Dubice, za kojim je švedski sud raspisao međunarodnu Interpolovu potjernicu zbog sumnje da je naručio ubistvo podgoričkog biznismena Ratka Đokića, uhapšen je juče u predgrađu Londona.
Prema pisanju švedskog ''Geterburg posten'', kralj kocke uhapšen je u akciji koju je sprovela londonska policija, u jednom malom mjestu blizu Londona.
Švedski mediji objavili su da je Kotur, koji dugo vremena živi i radi u Švedskoj, osumnjičen i za finansijske malverzacije ''teške'' osam miliona eura te da je naručio tri atentata u kojima je ubijena jedna osoba, dok su dvije preživjele. Mediji ističu i da je Kotur sačinio listu od desetak ljudi za odstrjel.
Đokića su, kako je dokazao švedski sud, ubila trojica Koturovih plaćenika 5. maja 2003. godine, dok je šetao ulicom blizu tržnog centra u Skajerholmanu, predgrađu Štokholma. Na očigled brojnih prolaznika, dvojica mladića koji nijesu bili maskirani, sasuli su rafal u ovog Crnogorca, a zatim sjeli u ''mercedes'', za čijim volanom ih je čekao Nenad Mišović (33), zvani Debeli, iz Aranđelovca, koji je 23. decembra 2005. godine u švedskom sudu osuđen na doživotnu robiju zbog pomaganja u Đokićevom ubistvu.
S.Đ.
TOP STORY
REPUBLIKA

zoxy
26-11-07, 01:24
U RUDEŠU KOD BERANA UHAPŠENI DILERI DROGE SA KOSOVA

Zaplijenjena dva kilograma heroina

Berane - Policajci Područne jedinice iz Berana uhapsili su juče ujutro oko tri sata dvije osobe sa Kosova i zaplijenili dva kilograma heroina, kod benzinske pumpe u naselju Rudeš. Uprava policije saopštila je juče da su uhapšeni vozač "opela korsa" N.P. iz Prištine i njegov suvozač G.B. iz Đakovice.
Kako saznaju "Vijesti", njih dvojica su u Crnu Goru ušli iste noći preko graničnog prelaza Kula kod Rožaja, a uhapšeni su dok su čekali red da bi natočili gorivo na benzinskoj pumpi u Rudešu.
- Kosovski automobil bio je sumnjiv policiskoj patroli, koja je zatražila isprave. Vozač je pokušao da dohvati dokumenta za zadnjeg sjedišta, a tada su na pod vozila ispali paketići puni droge koji su se nalazili ispod jakne na sicu. Kosovari nijesu pružali otpor prilikom hapšenja i zapljene ove rekordne količine heroina - saopštio je "Vijestima" izvor blizak beranskoj policiji.
Policija, s obzirom da paketići nijesu bili sakriveni, pretpostavlja da je planirano da se primopredaja obavi negdje u blizini. Ne isključuje se ni mogućnost da je droga izvađena iz "bunkera" u Rožajama, te da je dio "istovaren" u tom gradu.
U saopštenju Uprave policije navodi se da se "na osnovu kriminalističke obrade i vještačenja sumnja da je heroin dobavljen iz mjesta proizvodnje".
- Osumnjičeni N.P. i G.B. zadržani su pod sumnjom da su počinili krivično djelo "neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga". O događaju su obaviješteni viši državni tužilac i istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju - saopštila je Uprava policije.

R.L.
VIJESTI

Homer
28-11-07, 08:09
DIREKTOR UPRAVE ZA SPREČAVANJE PRANJA NOVCA SAOPŠTIO U PARLAMENTU DA JE U TOKU OPSEŽNA ISTRAGA

Mitrović otkrio krake moćnih lobija u vlasti

Podgorice - Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović saopštio je juče u parlamentu da se analizom dokumentacije došlo do podataka da postoje "direktni krakovi jednog ozbiljnog finansijskog lobija do nosilaca nekih javnih ovlašćenja u državnom sistemu".
Mitrović je, u drugom obraćanju poslanicima, korigovao svoju izjavu, pa se jedan finansijski lobi, pretvorio u "nekoliko ozbiljnih finansijskih centara, finansijskih lobija koji imaju direktnu kopču sa nekim nosiocima javnih ovlašćenja".
- Vrlo brzo ćemo to zaokružiti i, ako se ukaže za potrebno, a sve zavisi da li će moći zbog tajnosti dokumenta, objaviti do čega smo došli...Radimo uporedo na tome sa drugim državnim organima i to ćemo vrlo brzo procesuirati kada se slože kocke - kazao je Mitrović, tokom debate o predlogu zakona o sprečavanju pranja novca.
On je negirao tvrdnje nekolicine opozicionih poslanika da novi zakon ništa neće rješiti, jer neke interesne grupe ne daju Upravi da se bavi svojim poslom.
- Uprava nema nikakvih opterećenja u svom radu - kazao je Mitrović.
Poslanici opozicije pozvali su ga da saopšti koliko je prijava za pranje novca do sada procesuirano, ali su ostali bez odgovora. Oni su ocijenili da nema političke volje da se vlast obračuna sa tim vidom kriminala.
Poslanici Srpske liste obećali su Mitroviću da će ga smijeniti sa te funkcije čim dođu na vlast, a predstavnici PzP da čuva i unapređuje svoje znanje jer će valjati "nekoj drugoj vladi".
Žučna rasprava u Skupštini, međutim, počela je izlaganjem poslanika PzP Gorana Batrićevića koji je rekao da uski krug ljudi oko Mila Đukanovića posjeduje i 40 poslanika, na šta su burno reagovali poslanici DPS-a.
Batrićević je ocijenio da najveći dio prirodnih resursa i bogatstva Crne Gore u rukama uske grupe ljudi okupljene oko bivšeg premijera, te da tome "40 poslanika daje legitimitet".
- Posjeduju i nekoliko korumpiranih, na svašta spremnih, sudija, predsjednika Vrhovnog suda i starog i novog, državnog tužioca, te najuticajnije djelove Agencije za nacionalnu bezbjednost i pojedince iz policije. Na kraju, posjeduju i 40 poslanika koji svemu do sada rečenom daju poslanički legitimitet - rekao je Batrićević.
Politički direktor DPS-a Predrag Sekulić tražio je Batrićevićevo izvinjenje, poručivši mu da mora snositi odgovornost za svoje riječi.
Božidar Vuksanović (DPS) predložio je javno otvaranje računa svih poslanika "da bi se vidjelo koliko ko ima" i konastatovao da "se okolnosti mijenjaju, a da ljudi ostaju isti"...i da su nekoga ranije bile "zapale samoposluge".
- Kad ste digli glas protiv nečega lošeg u državi? Vi ćete na kraju biti ostavljeni na cjedilu. Ja sam čitav život radio pošteno i osim policijskih špekulacija, neka neko nešto kaže o meni ako ima - kazao je Batrićević.
Ljubica Beba Džaković najavila je da će zbog uvrede tužiti kolegu iz PzP-a, a on joj je odgovorio da nije mislio na nju, jer "ona sjedi 20 godina u parlamentu i ne zna o čemu se radi".
- Tužiću ga, nijesam ja ničije vlasništvo. Sram vas bilo - kazala je Džakovićeva.
Potpredsjednik NS-a Dragan Šoć kritikovao je zakonske odredbe, ocjenjujući da ih je nemoguće sprovesti, te da je zato bolje da se predlog povuče iz procedure.
On je pitao kako je moguće da se u članu četiri govori o sprovođenju mjera za sprečavanje pranja novca, a da se ne zna koje su to mjere.
- Ne valja, neće završiti posao, bolje da donesemo nešto što se da primijeniti - kazao je Šoć.

zoxy
29-11-07, 00:42
PODGORIČKI BIZNISMEN U DIREKTNOJ POGODBI SA UPRAVOM POLICIJE DOŠAO DO PLACA NA ATRAKTIVNOJ LOKACIJI PO VEOMA POVOLJNOJ CIJENI

Čelebiću kvadrat po 392 eura

Podgorica - Uprava policije u ime Vlade, prodala je bez tendera preduzeću "Čelebić" 7.637 kvadratnih metara zemljišta u centru Podgorice, za tri miliona eura. Samo nekoliko dana prije toga isti partneri dogovorili su, takođe bez tendera, gradnju nove zgrade za policiju za 13 miliona.
Milionski poslovi sklopljeni su u strogoj diskreciji, ćutali su i Vlada i policija i kupac dok se "Vijesti" nijesu zainteresovale za dio tog aranžmana, a kupoprodaju zemljišta iza Ekonomskog fakuleteta objelodanila je prije 10 dana šturim saopštenjem vrhovna tužiteljka Vesna Medenica koja ispituje valjanost tog ugovora.
Čelebića kvadrat zemljišta na lokaciji na kojoj se nalazi zgrada podgoričke policije košta 392 eura, a platiće tako što će ta tri miliona eura biti odbijena od 13 miliona eura za koliko su Vlada, odnosno Uprava policije sa Čelebićem ugovorili izgradnju nove zgrade na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.
Ugovor o građenju, u koji su "Vijesti" tražile uvid po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, potpisali su direktor Uprave policije Veselin Veljović i Tomislav Čelebić.
Tim Ugovorom se Uprava policije obavezuje da Čelebiću za izgradnju zgrade u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog ukupno isplati 12.983.808 sa PDV-om. Predviđeno je da se sklopi poseban ugovor o "prenosu prava korišćenja" na katastraskoj parceli 421/1, iza Ekonomskog fakulteta prema poslovnom centru "Palada", za tri miliona eura kompaniji Čelebić.
Međutim, poslije desetak dana Veljović i Čelebić sklopili su ugovor o kupoprodaji tog placa.
Ugovorom o građenju predviđeno je da se Čelebiću isplati oko 2 miliona eura na roku od 10 dana od potpisivanja ugovora, a ostale isplate etapno u skladu sa obavljenim poslom.
Ugovori kojima se "Čelebiću" plac od 7.637 metara kvadratnih ustupa na korišćenje, a poslije desetak dana prodaje, uslijedili su nakon potpisivanja Protokola o poslovnoj saradnji između Vlade i firme "Čelebić". Prethodno je Direkcija za javne nabavke na zahtjev Uprave policije 19. februara 2007. godine konstatovala da su se "stekli uslovi za sprovođenje pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja tendera, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o policiji".
Kompanija "Čelebić" dužna je da demontira sadašnju zgradu CB-a i transportuje je na lokaciju koju odredi Uprava policije.
Iz Uprave policije saopšteno da je kompaniji "Čelebić" "upućena pismena ponuda za poslovnu saradnju iz razloga ekonomičnosti", s obzirom na to da je za potrebe Agencije za nacionalnu bezbjednost, na istoj lokaciji, ranije uradila projekat za izgradnju poslovne zgrade". U cijenu izgradnje nove zgrade za policiju ušla je izmjena tog projekta kao i njeno opremanje. Ugovorom o građenju, Uprava policije se obavezuje da plati troškove pribavljanja saglasnosti za projektnu dokumentaciju i pribavljanje građevinske dozvole, a Čelebić zadržava autorska prava na projekat.
Preduzeće "Čelebić" dužno je da novu zgradu policije završi u roku od 16 mjeseci od dana dobijanja građevinske dozvole.
U slučaju da "Čelebić" prekorači rok svojom krivicom Uprava policije može jednostrano raskinuti ugovor o građenju ili angažovati još jednog izvođača radova o trošku kompanije, a "Čelebić" bi za svaki dan prekoračenja plaćao penale od pet odsto od ugovorene cijene, odnosno 6.500 eura. Ako ugovor bude raskinut krivicom Uprave policije, "Čelebiću" mora isplatiti štetu i platiti radove do raskida ugovora.
Zakonom o imovini Republike Crne Gore, ugovori o raspolaganju državnim zemljištem dostavljaju se državnom tužiocu, odnosno nadležnom organu jedinice lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana zaključenja posla, ali to u slučaju ugovora sa kompanijom "Čelebić" nije urađeno. Uprava policije nije obavijestila Medenicu koja se oglasila dva mjeseca kasnije, 19. novembra, i saopštila da je 12. novembra saznala za postojanje tog ugovora koji joj je policija dostavila na njen zahtjev.
Prije nekoliko godina Agencija za nacionalnu bezbjednost je od Montenegrobanke kupila zgradu za oko pet miliona eura, a adaptacija vrijedna oko tri miliona povjerena je kompaniji Tomislava Čelebića, i to bez tendera baš kao i najnovija prodaja zemlje Čelebiću i gradnja nove zgrade policije.
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević optužio je juče u Skupštini Upravu policije da je mimo zakona prodala državnu zemlju "Čelebiću".
Odgovarajući na "čikanje" poslanika DPS-a da kaže nešto konkretno ako zna, ili da se ne bavi politikanstvom, Medojević je pokazao ugovor o tom poslu koji je dobio od policije.
- Hoćete li nešto preduzeti. Da li vas sada vrijeđam, evo vam i ugovor - rekao je lider PzP-a.
Poslanik DPS-a Božidar Vuksanović pozvao ga je da ne maše papirima u parlamentu.
- Izvolite kod tužioca, sve što imate podnesite njemu, umjesto što pred poslanicima mašete papirima - kazao je Vuksanović, što je izazvalo smijeh u opozicionim klupama.
Podgorički advokat Aleksandar Đurišić objasnio je za "Vijesti"da je pravo korišćenja, u stvari, samo jedno svojinsko ovlašćenje koje podrazumijeva da imalac nema pravo raspolaganja, odnosno prodaje zemlje.
- Za razliku od prava korišćenja, pravo svojine podrazumijeva korišćenje, upotrebu i raspolaganje nepokretnostima - ocijenio je Đurišićić.
Čelebić je zajedno sa predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem, profesorima Veselinom Vukotićem i Draganom Vukčevićem osnivač Univerziteta Donja Gorica, čija je zgrada od četiri sprata podignuta bez građevinske dozvole, koju su dobili naknadno.

D.BABOVIĆ
JEDNIMA 400, DRUGIMA HILJADU

Državna imovina u Podgorici ove godine je u više navrata, na javnim licitacijama, prodata privatnim investitorima po mnogo većim cijenama nego u slučaju posla koji su sklopili Uprava policije i Tomislav Čelebić koga kvadrat placa na atraktivnoj lokaciji košta oko 400 eura.
Tako je preduzeće First Financial Group(FFG) 8.marta ove godine platila kvadrat zemljišta u krugu nekadašnje kasarne "Morača", u blizini mosta Milenijum, po 833 eura, a ista kompanija je za kvadrat obližnje parcele izdvojila 1.025 eura.
Parcela gdje se nekada nalazio kafić "Gom" takođe je prodata po cijeni od 704 eura po metru.
Nijesu, međutim, svi investitori plaćali tako visoku cijenu. Biznismenu Petru Drešleru, poslovnom partneru Veselina - Veska Barovića, baš se "posrećilo" pa je na volšeban način 9. juna postao vlasnik atraktivnog placa od 1.708 kvadrata, nedaleko od zgrade Televizije Crne Gore, za samo 691,7 hiljada eura, ili 405 eura po kvadratu.
Istog dana za dva placa sa ukupno 15.205 kvadrata, uz prugu na Starom aerodromu, kompanija "Carine" je izdvojila 13,46 miliona eura, odnosno 970 i 810 eura po metru.

POSLOVNA ZGRADA UMJESTO CB-A

Prema predlogu DUP-a Momišići A, zona 1, od 26.septembra, Uprava policije zatražila je da se postojeći objekat CB-a izmjesti na drugu lokaciju, a da se umjesto tog objekta predvidi izgradnja "dva stambeno poslovna objekta širine 18 metara".
U odgovoru uprave glavnog grada na taj zahtjev navodi se da je na toj lokaciji planiran veći poslovni objekat. Jedno krilo buduće zgrade, slične "Maksimu" ili "Vektri", protezaće se uz Ulicu Jovana Tomaševića, drugo uz Ulicu Pariske komune, preko puta Mljekare. Oba dijela imala bi tri nivoa pod zemljom, prizemlje i po četiri sprata i mansardu, dok bi središnji dio zgrade, na uglu, preko puta poslovnog centra "Palada", imao sve to, ali i jedan sprat više.
O Predlogu DUP-a Momišići A, zona 1, Skupština opštine Podgorica trebalo je da raspravlja 26. oktobra, ali je skinut sa dnevnog reda zbog nepotpune dokumentacije.

VLADA AMINOVALA NAKON ZAVRŠENOG POSLA

Protokol o poslovnoj saradnji Uprave policije i "Čelebića" potpisan je 20. avgusta.
Čelebićeva ponuda usvojena je 27. avgusta.
U ugovoru o preprojektovanju, gra-đenju i opremanju nove zgrade podgoričke policije sa kompanijom "Čelebić" nema datuma potpisivanja, ali je u Upravi policije zaveden 29. avgusta.
Ugovor o kupoprodaji parcele od 7.637 kvadratnih metara na kojoj se sada nalazi zgrada podgoričke policije zaključen je 6. septembra.
Predsjednik Vlade Željko Šturanović je 2. oktobra, zajedno sa Veljovićem, postavio kamen-temeljac za novu zgradu Uprave policije.
Uprava policije je aktom br. 01-373/07 - 25097/2 od 12. oktobra 2007. godine, informisala ministra unutrašnjih poslova i javne uprave o realizaciji projekta "Izmještanje i izgradnja poslovne zgrade Uprave policije Crne Gore Područne jedinice Podgorica".
Vlada Crne Gore donijela je 25.oktobra zaključke br. 03-8004/2, kojima se Upravi policije "stavlja na raspolaganje državna imovina namijenjena realizaciji ovog projekta".
Predsjednik Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki Marko Lazarević "Vijestima" je 17. novembra saopštio je da se dodjeljivanjem posla kompaniji "Čelebić" bez tendera, odnosno gradnja zgrade "u širem smislu može smatrati nabavkom prostorija", a u tom slučaju tender nije obavezan.
Državno tužilaštvo bez koga se ne može prodati državna imovina oglasilo se 19. novembra saopštenjem da provjerava kupoprodajni ugovor sklopljen između Uprave policije i preduzeća "Čelebić".
VIJESTI

zoxy
29-11-07, 00:44
UPRAVA POLICIJE TVRDI DA JE POSAO SA "ČELEBIĆEM" ZAKONIT I DA CIJENA ATRAKTIVNOG PLACA OD 392 EURA PO KVADRATU NIJE SPORNA

Mogli smo prodati i jeftinije

Podgorica - Povodom teksta objavjenog juče u "Vijestima", pod naslovom "Čelebiću kvadrat po 392 eura", o kupoprodajnom ugovoru zaključenom između Uprave policije i privrednog društva "Čelebić", saopštenjem se oglasila Uprava policije.
- Posebno reagujemo na dio teksta koji se odnosi na utvrđenu cijenu predmetnog zemljišta, na kojem je trenutno lociran postojeći objekat Područne jedinice Podgorica. Naime, u postupku koji je prethodio zaključenju Ugovora o kupoprodaji, ov.br. 39946/2007 od 9.11.2007. godine, a čiji je predmet katastarska parcela 421/1, ukupne površine 7.637 m2, Uprava policije tražila je da Uprava za nekretnine - Područna jedinica Podgorica izvrši procjenu vrijednosti navedene nepokretnosti.
Ova Područna jedinica Uprave za nekretnine je izvršila procjenu nepokretnosti po metodologiji Direkcije za nekretnine Crne Gore i o tome dostavila Izvještaj br. 958-101-265/2007 gdje je navedeno da ukupna vrijednost nepokretnosti iznosi 1.725.962,00 eura, odnosno 226 eura po metru kvadratnom.
U postupku pregovaračkog procesa, stručni tim Uprave policije i predstavnici privrednog društva "Čelebić" d.o.o. postigli su dogovor da vrijednost nepokretnosti, evidentirane u listu nepokretnosti 747 KO Podgorica I, kat. parcela 421/1 površine 7637m2, iznosi 3.000.000,00 eura.
Neophodno je istaći da u ukupnoj cijeni od 12.983.808,29 eura, koja je određena Ugovorom o preprojektovanju, građenju i opremanju, nije uračunata vrijednost demontiranja i transport postojećeg objekta Područna jedinica Podgorica sa sadašnje lokacije na lokaciju koju odredi Uprava policije, što je, shodno Protokolu o poslovnoj saradnji, obaveza privrednog društva "Čelebić" d.o.o.
Uprava policije je, nakon dobijanja Zaključka Vlade Crne Gore, br. 03-8004/2 od 25.10.2007 godine, kojim se stavlja na raspolaganje Upravi policije, s mogućnošću otuđenja, državna imovina označena kao katastarska parcela br. 421/1, površine 7637m2, upisana u listu nepokretnosti 747 KO Podgorica I, 09.11.2007. godine izvršila ovjeru predmetnog ugovora kod Osnovnog suda u Podgorici.
Time su se stekli uslovi, pa je predmetni Ugovor dostavljen vrhovnom državnom tužiocu, shodno članu 19 Zakona o imovini Republike Crne Gore. Uprava policije je, uz Ugovor, vrhovnom državnom tužiocu dostavila i informaciju o postupku koji je prethodio njegovom zaključenju.
Jasno je da je cjelokupan postupak sproveden u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, da se maksimalno vodilo računa o zaštiti državnog interesa u konkretnom slučaju, te da je Uprava policije pristupila realizaciji pravnog posla tek nakon dobijanja saglasnosti od Vlade Crne Gore - navodi se na kraju saopštenja Uprave policije koje je potpisala portparol Tamara Popović.
VIJESTI

zoxy
29-11-07, 01:04
PREDRAG MITROVIĆ KORIGOVAO IZJAVU O VEZI FINANSIJSKOG LOBIJA I "NOSILACA JAVNIH OVLAŠĆENJA"

Za sada se samo sumnja

Podgorica - Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović kazao je juče da će preduzeti sve potrebne radnje ako se dokaže da postoji "link između jednog finansijskog lobija i nosioca nekih javnih ovlašćenja", iako je dan ranije najavio veoma brzo "procesuiranje" tog slučaja.
Mitrović je, tokom drugog dana rasprave o zakonu o sprečavanju pranja novca, negirao tvrdnje opozicije da kraci tog lobija dosežu do vrha vlasti.
- Zajedno sa Upravom policije, Uprava je indetifikovala jedan ozbiljan finansijski lobi koji ima određene krake prema nekim nosiocima javnih ovlašćenja državnog sistema, a ne prema vrhu vlasti - kazao je on, dodajući da je sada "sve samo osnov sumnje".
I predstavnici parlamentarne većine tražili su da Mitrović iznese konkretne činjenice.
- Neophodno bi bilo, nakon onakve najave, da se kaže o kome je riječ - zahtijevao je Ivan Brajović (SDP).
Predstavnici parlamentarne opozicije ponovili su tvrdnje da u Crnoj Gori ne postoji politička volja za rješavanje problema pranja novca i istakli da novi zakon neće poboljšati stanje u toj oblasti.
Lider Srpske liste Andrija Mandić konstatovao je da će i taj vladin akt služiti samo u funkciji obmanjivanja Evrope.
On je zaključio da je većina novih milionera u državi novac stekla kriminalnim radnjama i pitao direktora Uprave da li ima hrabrosti da ispita te navode.
- Da li vi, Mitroviću, imate hrabrosti da izvršite analizu kako je Aco Đukanović došao do tolikog novca, odakle novac Kaliću iz Rožaja, odakle Vesku Baroviću toliki novac... Naravno da nemate - kazao je Mandić.
Poslanici opozicije pitali su Mitrovića i kako je moguće da se predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću, na osnovu poslaničke plate, odobri kredit "od jedne londonske banke", na iznos od milion eura.
- Sa punom odgovornošću vam kažem da je transakcija koju vi pominjete, na bazi dostavljene dokumentacije, a sa aspekta nadležnosti Uprave, u potpunosti regularna. Stojim iza ovih tvrdnji krajnje odgovorno - kazao je Mitrović.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić pozvao je, potom, kolege iz opozicije da ponude dokaze ili "da prestanu da blate ljude".
On je rekao da se u Evropi provjerava svaka transakcija preko 15.000 eura, a kamoli milionski transferi.
Odgovarajući na tvrdnje opozicije da se zakon donosi pod pritiskom Evrope, on je kazao da je njegova partija predložila taj tekst, a ne opozicija.
Poslanici su juče završili i načelnu raspravu o prošlogodišnjem finansijskom i izvještaju o radu Centralne banke Crne Gore.

D.M.
VIJESTI

zoxy
06-12-07, 01:04
U NASTAVKU SUĐENJA GRUPI OPTUŽENOJ ZA FALSIFIKOVANJE NOVCA PRESLUŠAN DIO TAJNO SNIMLJENIH RAZGOVORA

Bebo, jesi li zaspala?

Podgorica - Nekoliko minuta nakon početka preslušavanja tajno snimljenih telefonskih razgovora okrivljenih za falsifikovanje 700.000 eura i 100.000 dolara, juče je u sudnici Višeg suda u Podgorici pozlilo jednoj gospođi. Nju je policajac zadužen za obezbjeđenje iznio iz sudnice, jer je za kratko ostala bez svijesti.
Pred krivičnim vijećem sudije Slavke Vukčević, preslušani su tajno snimljeni telefonski razgovori koji su vodili optuženi Dejan Markuš i Stevan Uskoković, a odgledan je i snimak susreta na ulcinjskoj plaži između izvjesnog Selima sa Uskokovićem i Markušem.
Dok su tekli ugodni razgovori Uskokovića sa njemu očigledno bliskom ženskom osobom, a zatim i sa suprugom na licima u publici mogao se vidjeti osmijeh.
Na pitanje prijateljice zašto se ne javlja L. koja ga zove "cio dan", Uskoković je pozvao i razgovor počeo riječima:
"O, zdravo mala, što se radi?"
Uskoković je razgovarao sa L. i nekoliko dana kasnije, u jedan sat poslije ponoći:
- Jesi li zaspala, bebo?
- Nijesam, rješavam ukrštene riječi.
- Dobro, ljubavi moja, šta ima nane?
- Ništa, bezveze, evo sjedim, smaram se.
Istoga dana, 11. avgusta 2006. oko podneva, uslijedio je još jedan razgovor. Uskoković joj kaže da ima "milion obaveza".
- Voliš li me? - pitala je djevojka Uskokovića.
- Došli su mi neki ljudi iz Srbije - glasio je odgovor.
- A, voliš li me?
- Teško pitanje.
- Dobro, dobro.
Policajac "insajder" napisao je 12. avgusta 2006. godine službenu zabilješku o susretu sa dvije osobe na Velikoj plaži u Ulcinju, a juče je preslušan snimak tog razgovora koji je vođen prilično ležerno, bez imalo sumnji da ih neko tajno snima.
- Oko 17 sati, 9. avgusta, sastao sam se sa dva NN lica na plaži Kopakabana u Ulcinju. Oni su mi nudili veće količine falsifikovanog novca u eurima i dolarima. Predstavili su se kao Dejan i Stevan, dok sam se ja predstavio kao Kujtim iz Prištine. U plažnom baru, nakon što smo naručili piće, počeli smo razgovor o falsifikovanim novčanicama. Razgovor je vodio Stevan, a Dejan je, po meni, simulirao zubobolju i nije se miješao. Predstavio sam se da sam poslovan čovjek iz Prišine. Rekao sam da sam saznao da oni nude falsifikovani novac, i da sam raspoložen da ga kupim. "Stevan" mi je kazao da imaju 500.000 eura u apoenima od po 500 eura. Ja sam rekao da sam spreman da kupim 150.000 eura i 100.000 dolara. Tražili su 22 odsto vrijednosti za eure za apoene od 500 eura i 18 odsto za apoene od 200 eura - navodi se u zabilješci tajnog agenta.
Prema optužnici Šućka Bakovića, zamjenika specijalog tužioca, Petar I. Jurić iz Kostolca, Požarevljani Nenad B. Bjelajac i Milan ŽivojinovIć - sva trojica u bjekstvu, zatim Podgoričani Dževat S. Zejnilović, Dejan S. Markuš i Stevan B. Uskoković, službenik MUP-a Crne Gore, Dejan Ž. Stekulac i Ivan M. Mitić iz Požarevca, te Podgoričanke Sandra M. Cimert i Jelena S. Sjekloća, izvršili su krivična djela zločinačko udruživanje i produženo krivično djelo falsifikovanje novca. Od marta do 12. avgusta 2006. godine, Jurić i Bjelajac su u Srbiji i Crnoj Gori organizovali grupu radi prodaje falsifikovanog novca. Pribavili su 701.800 lažnih eura i 100.900 lažnih američkih dolara. U optužnici se dalje navodi da su po dogovoru sa Jurićem, lažni novac iz inostranstva u Crnu Goru prenijeli Bjelajac, Zejnilović, Uskoković, Markuš i Stekulac. Markuš i Uskoković su u Baru i Ulcinju nudili na prodaju novac. Policijskom agentu su, vjerujujući da je kupac, "prodali" 150.000 eura i 100.000 dolara za 50.000 eura pravog novca. Nakon toga je cijela grupa pohapšena.

K.R.
VIJESTI

zoxy
06-12-07, 01:05
STRIC UBIJENOG SRĐANA VOJIČIĆA ZATRAŽIO OSTAVKE ČELNIH LJUDI POLICIJE I REKAO DA JE VODIO PARALELNU ISTRAGU

Vojičić: Imam nove dokaze

Podgorica - Puniša Vojičić, stric ubijenog Srđana Vojičića, zatražio je juče ostavke čelnih ljudi Uprave policije i saopštio da ima "nove dokaze" koji upućuju na to ko je ubio njegovog sinovca, prilikom napada na književnika Jevrema Brkovića.
Vojičić je na jučerašnjoj konferenciji za novinare kazao da je od istražnog sudije Mušike Dujovića dobio dokument u kojem stoji da je "25. oktobra, dan nakon ubistva, u 19.15 časova, uzet uzorak broj 2006452-9-1 i da je za taj uzorak utvrđen referentni DNK profil Branislava Ivanovića, rođenog 1965. godine u Beranama".
- DNK analize napadača čekao sam 11 mjeseci. Za Branislava Ivanovića, koji se pominje kao tjelohranitelj Veska Barovića, kažu da je jako opasan momak. Pitao sam policiju ko je taj čovjek, zašto su njemu uzeli DNK i nijesam dobio odgovor. Državnoj tužiteljki Vesni Medenici poslao sam 12 pitanja i zamolio je da objasni ko je taj Ivanović. Pitao sam šta je sa nalazima DNK za Ivanovića, je li privođen, kada i iz kakvih razloga, gdje je to evidentirano, ko mu je davao alibi i slično. Nijesam dobio odgovor - kazao je Vojičić.
Srđan Vojičić ubijen je 24. oktobra prošle godine, dok je pokušavao da odbrani Jevrema Brkovića, koga su napale i pretukle tri nepoznate osobe.
- Policija je na slaslušanju pred skupštinskim Odborom za bezbjednost saopštila da imaju jednu osumnjičenu osobu koju prate i koja je pod policijskim nadzorom već duži period. Kad je neko pod nadzorom, to tužilac mora da zna, a Vesna Medenica o tome pojma nema - kazao je Puniša Vojičić i dodao da Medinica "ništa nije uradila" da bi taj slučaj bio rasvijetljen.
On je zatražio ostavke direktora Uprave policije Veselina Veljovića, načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Predraga Ašanina i rukovodioca podgoričke Kriminalističke policije Tihomira Gačevića, jer, kako je ocijenio Vojičić, nijesu rasvijetlili ubistvo njegovog sinovca.
Vojičić je rekao da je "ogorčen" na Jevrema Brkovića zbog "zataškavanja, opstruiranja i razvodnjavanja istrage i navođenja na pogrešne ljude i tragove, davanja lažnih obećanja u javnosti".
Vojičić tvrdi da je Brković vidio ubicu, ali da ga je pogrešno navodio na tragove.
- Brković je čovjek kome niko ništa ne može, koji zna sve i koji je sve vidio - kazao je Vojičić.
On je rekao da je 40 dana nakon Srđanove pogibije otišao kod Brkovića i u prisustvu članova svoje i porodice Brković, okrivio ga za smrt njegovog bratanića zbog "svojih aktivnosti i reklamiranja knjige".
- Brković je tada, iziritiran mojom optužbom, rekao da je Srđana ubio Rade Živković, koga je opisao kao "višestrukog ubicu i tjelohranitelja biznismena Veska Barovića". Brković mi je tada kazao da je motiv za napad na njega i ubistvo Vojičića roman "Ljubavnik Duklje" u kojem se Barović prepoznao - kazao je Vojičić.
On je rekao da vodi "paralelnu istragu" i da će sva saznanja do kojih je došao dati policiji.
- Posljednje saznanje govori o dvije osobe iz neposrednog okruženja Rada Živkovića za koje postoji mogućnost da su mu, ukoliko je on izvršilac ubistva, na određeni način pomagala nakon izvršenja krivičnog djela. Jedna od te dvije osobe je bliski saradnik Veljovića. Imena ću iznijeti drugi put - kazao je Puniša Vojičić.
On je rekao da, kada je išao na razgovor kod direktora Uprave policije, "neplanirano šetao kroz grad" sa Veljovićevim tjelohraniteljem Mirkom Banovićem i njegovim bratom Marinkom.
- Tada su mi davali do znanja da lete glave, da će biti još ubijanja, da ne smijem da ih optužujem da su pomagali u tom ubistvu, zataškavali i ukrivali. Ali, to je činjenica, jer sam podnio prijave protiv tih osoba - kazao je Vojičić.
On je rekao da su Živković i Marinko Banović protiv njega podnijeli prijavu i dodao da Veselin Barović nikada nije pokušao da ga kontaktira i da je odbio da se sastanu.
- Tihomir Gačević mi je rekao da je rješenje ovog slučaja kod Jevrema Brkovića. Gačević je rekao da Jevrem sve zna, da je sve vidio, a neće da dođe u policiju da da izjavu, a kamoli kaže istinu. Tražio sam da njega i mene podvrgnu detektoru laži i javno nas suoče pred kamerama i u tužilaštvu. Šifra je kod Brkovića. Kako tog čovjeka izmoliti, natjerati da sarađuje i ispuni obavezu prema pokojnom Srđanu, porodici Vojičić i javnosti - rekao je Puniša Vojičić.

O.L.
VIJESTI

zoxy
06-12-07, 01:07
SPECIJALNO TUŽILAŠTVO ISPITUJE SUMNJE O NAVODNIM ZLOUPOTREBAMA U UPRAVI ZA SPREČAVANJE PRANJA NOVCA

Sumnjivi putni nalozi i honorari od 300.000 eura

Podgorica - Inspektori Odjeljenja policije za organizovani kriminal po nalogu specijalnog tužilaštva provjeravaju finansijsku dokumentaciju Uprave za sprečavanje pranja novca, zbog navodnih mahinacija direktora Predraga Mitrovića i nekoliko njegovih saradnika, saznaju "Vijesti" iz više izvora.
Predmet istrage su sumnjivi putni nalozi i ugovori o djelu preko kojih je u Mitrovićevoj Upravi navodno pronevjereno 300 hiljada eura. Policija sumnja da su u fiktivne putne naloge za službena putovanja u inostranstvo upisivana imena ljudi koji nikada nijesu makli iz Crne Gore ili su iznosi na tim nalozima lažno prikazivani. Za istražitelje su, prema izvorima "Vijesti", sporni i ugovori preko kojih su isplaćivani lažni honorari.
Da su policajci bili u posjeti Upravi za sprečavanje pranja novca "Vijestima" je potvrdio portparol i šef pravne službe te institucije Miroslav Radojević, koji je kazao da su oni "čisti", a optužbe o malverzacijama nazvao je "smiješnim stvarima i glupostima".
- Direktor mi je rekao da su inspektori dolazili u Upravu. O rezultatima i o tome šta su našli morate pitati Upravu policije. Oni su uzeli odgovarajuću finansijsku dokumentaciju i papire, ali ćete morati policiji da se obratite za rezultate. Direktor smatra da je to jedna gluparija i smiješna stvar i zbog toga je smatrao da nema potrebe da o tome obavještava svoje najbliže saradnike, odnosno kolegu Veska Lekića i mene - saopštio je Radojević.
On je ocijenio da pozadina ove istrage može da bude to što Uprava za sprečavanje pranja novca "nije svima po volji".
- Mi smo finansijsko-obaveštajna služba koja kontroliše sumnjive transakcije iza kojih stoje raznorazni ljudi, tako da svako od njih potencijalno može da bude autor prijave - ocijenio je Radojević.
On navodi da je "moguće da se neko i prepoznao" u posljednjoj izjavi direktora Uprave Mitrovića na skupštinskom zasjedanju prilikom usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca".
- Direktor je tada rekao da je Uprava na tragu jednog ozbiljnog finansijskog lobija okupljenog oko određene finansijske institucije u Crnoj Gori, koji je povezan sa nekim ljudima koji imaju javna ovlašćenja - izjavio je, po ovlašćenju Mitrovića, Radojević za "Vijesti".
Predrag Mitrović je 27. novembra u parlamentu kazao da se analizom dokumentacije došlo do podataka da postoje "direktni krakovi jednog ozbiljnog finansijskog lobija do nosilaca nekih javnih ovlašćenja u državnom sistemu". U drugom obraćanju poslanicima, direktor Uprave je korigovao svoju izjavu, pa se jedan finansijski lobi, pretvorio u "nekoliko ozbiljnih finansijskih centara, finansijskih lobija koji imaju direktnu kopču sa nekim nosiocima javnih ovlašćenja". Dan kasnije, takođe u Skupštini, on je rekao da je "Uprava za sprečavanje pranja novca, zajedno sa Upravom policije, indentifikovala jedan ozbiljan finansijski lobi koji ima određene krake prema nekim nosiocima javnih ovlašćenja državnog sistema, a ne prema vrhu vlasti, dodajući da je za sada "sve samo osnov sumnje".

D.B.

RADOJEVIĆ: MITROVIĆ ĆE USKORO SVE REĆI

Potparol Uprave za sprečavanje pranja novca Miroslav Radojević najavio je da će uskoro biti razriješena enigma na koga je njegov šef mislio kada je u Skupštini govorio o moćnom finasijskom lobiju i krakovima koji vode do nosilaca nekih javnih ovlašćenja.
- Moram da istaknem ono što je obećao direktor: naša Uprava intenzivno radi na tom predmetu i javnost će vrlo brzo biti upoznata sa detaljima na koga je Uprava mislila, o kome se radi i šta se zapravo iza toga krije. Taj se posao privodi kraju - kazao je Radojević.

VIJESTI

Tašana
08-12-07, 11:05
DRŽAVNO TUŽILAŠTVO POKVARILO MILIONSKI POSAO SKLOPLJEN BEZ TENDERA IZMEĐU UPRAVE POLICIJE I PRIVATNE KOMPANIJE

Vesna Medenica poništila prodaju zemlje "Čelebiću"


Podgorica - Vrhovna državna tužiteljka Vesna Medenica oborila je ugovor kojim je Uprava policija 7.637 kvadrata zemljišta bez tendera prodala privatnoj firmi ŃČelebić" za tri miliona eura.
- Vrhovno državno tužilaštvo smatra da je Ugovor o kupoprodaji od 9. novembra, zaključen sa DOO ŃČelebić" protivan imperativnim zakonskim propisima, tj. odredbi člana 10 Zakona o imovini Republike Crne Gore i odredbi člana 22 stav 1 Zakona o prometu nepokretnosti. Zbog tih razloga, postupak koji je prethodio zaključenju Ugovora, trebalo je da bude sproveden uz postupak javnog nadmetanja i na osnovu prikupljenih ponuda - saopštila je Uprava policije.
Uprava policije je u ime Vlade, bez raspisivanja tendera, prodala preduzeću "Čelebić" sporno zemljište u centru Podgorice, gdje se sada nalazi zgrada podgoričke policije, za tri miliona eura, samo nekoliko dana nakon što je ugovorena izgradnja nove zgrade za policiju koja košta 13 miliona eura.
Kupoprodaju zemljišta iza Ekonomskog fakulteta objelodanila je 19. novembra šturim saopštenjem vrhovna tužiteljka Vesna Medenica.
U jučerašnjem saopštenju Uprave policije navodi se da se njihov stav Ńbitno razlikuje od stava Vrhovnog državnog tužilaštva, a u suštini radi se o različitom tumačenju određenih zakonskih normi, odnosno zauzimanju stavova vezanih za primjenu propisa koji se primjenjuju kod raspolaganja državnom imovinom".
- I pored mogućnosti da u nastaloj situaciji nadležni sud donese odluku, Uprava policije će poštovati stav i mišljenje Vrhovnog državnog tužilaštva u odnosu na Ugovor o kupoprodaji, raskinuti ga i pokrenuti prodaju putem javnog nadmetanja i prikupljenih ponuda- navodi se u saopštenju.
Iz Uprave policije podsjećaju da su Ugovor o prodaji zemljišta zaključili na osnovu Zakona o imovini Republike Crne Gore, koji propisuje da državni organi samostalno donose odluku o raspolaganju državnom imovinom kada je to uslov za obavljanje djelatnosti.
Preduzeće "Čelebić" po poništenom ugovoru kvadrat zemljišta koštao bi 392 eura. Ta cijena, kako je saopštila Uprava policije, utvrđena je nakon što je podgorička Područna jedinica Uprave za nekretnine procijenila da ono vrijedi 226 eura po kvadratnom metru.
Vrhovna državna tužiteljka ovu odluku donijela je 4. decembra, a ona prekjuče je dostavljena Upravi policije, navodi se u saopštenju Uprave.
Iz kancelarije Vesne Medenice nijesu objavili ovu odluku.



D.B- O.L.

--------------------------------------------------------------------------------

MORA TENDER


Član 22 Zakona o prometu nepokretnosti, na koji se Medenica poziva u svojoj odluci o poništenju kupoprodaje zemlje predviđa da se prodaja nepokretnosti od strane društveno-pravnih lica građanima, udruženjima građana i drugim građanskim pravnim licima vrši putem javnog nadmetanja, odnosno putem pribavljanja pismene ponude, a putem neposredne pogodbe samo kada je prodaja putem javnog nadmetanja, odnosno putem stavljanja pismenih ponuda, ostala bezuspješna. Ugovor o kupoprodaji zaključen suprotno toj odredbi - ništavan je.
Član 10 Zakona o državnoj imovini, na koji se Medenica takođe poziva, propisuje da se stvari koje čine državnu imovinu pribavljaju, prodaju ili daju u zakup javnim nadmetanjem, na osnovu prikupljenih ponuda, a izuzetno neposrednom pogodbom. Propisom Vlade određuju se vrste stvari koje se mogu pribavljati ili otuđiti neposrednom pogodbom. Po istom zakonu, državni tužilac, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da podnese tužbu za poništenje ugovora koji je zaključen suprotno zakonskim propisima.


Vijesti

Tašana
09-12-07, 13:57
Korupcija ozbiljno ugrožava Crnu Goru i region
Nedjelja, 9.12.2007

Danas je 9.decembar Svjetski dan borbe protiv korupcije, koja po ocjenama analitičara ozboljno ugrožava i Crnu Goru i države regiona.

Najozbiljniji problem Crne Gore je korupcija. Ona direktno utiče na priliv stranih investicija i u većini tranzicionih zemalja pravi razvoj je počeo tek kada su one krenule u stvarnu borbu protiv te pojave, poručili su iz Transparensi internešnala.

Direktor Transparensi internešnala za Evropu i srednju Aziju, Mikloš Maršal, kazao je da je, gledano očima međunarodne poslovne javnosti, Crna Gora korumpirana država, ali nije izuzetak u regionu.

’’To je upozoravajući signal za Vladu Crne Gore da mora više raditi na polju borbe protiv korupcije, ukoliko želi zdravo biznis okruženje i više stranih investitora. Sve dok ne bude procesuiranih slučajeva korupcije pred domaćim sudovima, nema stvarne borbe protiv korupcije«, pooručio je Maršal. On je podsjetio i da je to jedan od preduslova za pridruživanje Evropskoj uniji.

Crna Gora je ove godine samostalno ocjenjivana i ima indeks percepcije korupcije 3,3 na skali od nule do deset, gdje deset označava čistu zemlju, a nula apsolutno korumpiranu zemlju.

’’U tom smislu 3,3 je prilično loš rezultat, koji ukazuje da Crna Gora ima ozbiljne probleme sa korupcijom. Ukoliko uporedimo Crnu Goru sa susjednim zemljama utvrdićemo da je Slovenija odmakla daleko ispred i da je u nekoj jačoj ligi’’, kazao je Maršal.

On je poručio da Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na to, jer joj se može desiti da državni organi postanu potpuno korumpirani i kontrolisani, što bi bilo pogubno za njen razvoj

U crnogorskom Tužilaštvu tvrde da je procesuiranje krivičnih djela sa elemntima korupcije u Crnoj Gori prioritet.

Zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vukčević očekuje da će se mjerama tajnog nadozra i novim sistemom istrage, koji bi trebalo da se primijene polovinom iduće godine, borba protiv korupcije biti uspješnija.

/Antena M, 11.50/

Tašana
10-12-07, 22:30
Usvojen Predlog rezolucije o borbi protiv korupcije

Odbori za politički sistem i pravosuđe i za ekonomiju i finansije usvojili Predlog rezolucije o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u kojoj se ističe spremnost crnogorske Skupštine za izgradnju antikorupcijskog zakonodavstva i uspostavljanje jače međunarodne saradnje u suzbijanju tih pojava.

Za Predlog rezolucije, koji će se na dnevnom redu parlamenta vjerovatno naći već 12.decembra, glasali su predstavnici svih stranaka, osim Srpske liste.

Ponedjeljak, 10. Decembar 2007, 16:08 h
RTCG

Homer
12-12-07, 07:43
NAKON ŽESTOKIH OPTUŽBI, OKONČAN SUDSKI SPOR BLAGOJA GRAHOVCA I VUKAŠINA MARAŠA

Zaboravili kako su se čašćavali

Podgorica - Poslije međusobnih žestokih optužbi, savjetnici predsjednika države i parlamentana Blagoje Grahovac i Vukašin Maraš su se izmirili pa je general povukao tužbu za klevetu protiv doskorašnjeg ljutog rivala.
Sa ročišta predviđenog za mirenje, sudija Osnovnog suda u Podgorici Evica Durutović je isključila javnost, čak i za svoje pripravnike. Grahovac i Maraš su u prisustvu njihovih advokata jedan drugom pružili ruku, nakon što su se saglasili da verbalni rat koji su vodili u medijima nije bio "ličan", već "ob-ična novinska polemika".
"Običnu novinsku polemiku" pokrenuo je Grahovac izjavama u "Vijestima" i "Monitoru", početkom septembra prošle godine, optužujući Maraša i Filipa Vujanovića da su nezakonito rasprodali vojnu imovinu. Grahovac je tada u tekstovima Maraša nazvao "pripadnikom civilno-vojne mafije i kriminogene strukture antihaškog lobija, štetočinom koju treba odmaknuti od reforme vojske i pripadnikom organizovanog kriminala".
Maraš je, između ostalog, polemišući sa svojim rivalom, izrazio sumnju da Grahovac "želi da izbriše sjećanje na činjenicu da je nadzvučnom brzinom katapultiran u sam vrh te iste, kako on kaže, fašističke arhitekture, i to u vrijeme njene najveće ozloglašenosti".
Maraš je, zatim, da bi zaštitio povrijeđenu čast i ugled, tužio Grahovca. Predmet tužbe bile su i izjave kojima je penzionisani general izjavio da se "Crna Gora odrekla ministarstva, osim u dijelu odakle su se mogle kontrolisati vojne službe i prodaja vojne imovine".
Grahovac se u sudskom procesu izjašnjavao i na tvrdnje, koje su takođe bile dio novinske polemike, o tome da je "2004. godine počela protivzakonita rasprodaja imovine koju je koristila vojska preko pravnog fantoma - Fonda za reformu vojske, a da su u tome prednjačili Maraš, Svetozar Marović, Vujanović, i Boris Tadić, uz aktivno učešće državnog tužilaštva Crne Gore".
Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić tada se odmah ogradio od izjava svog savjetnika, ocjenjujući ih "kao neprimjerene"
U međuvremenu se i bivši premijer Milo Đukanović uključio u tu "polemiku" skrećući pažnju Grahovcu da optužbe na račun predsjednika Republike mora protkrijepiti valjanim dokazima i izrazio uvjerenje da takvih dokaza protiv Filipa Vujanovića nema.
Maraš je tužio generala i zbog izjave "da se zbog ličnih razloga zalaže za očuvanje mornarice, a da bi se njenim rasformiranjem doprinijelo borbi protiv organizovanog kriminala".
Grahovac se pred sudom branio tako što je ponavljao da "nije njegov problem ako je Maraš sebe prepoznao kao štetočinu".
Sudija Predrag Tabaš je oslobodio Grahovca, a Maraš je uložio žalbu Višem sudu. Zatim je i Grahovac, takođe da bi zaštitio lična dobra, zatražio sudsku zaštitu, jer je smatrao da ga je Maraš oklevetao izjavom da ga je (Grahovca) "Slobodan Milošević vodio u Dejton da krčme ratom skrhanu Bosnu i Hercegovinu i da je dio mraka koji je izašao iz njegovog šinjela".
Maraš je tada upitao da li treba da pominje da je Grahovac "otišao" tako daleko da je optužio najodgovornije ličnosti Crne Gore za kriminalno udruživanje, "a to čini promovišući na sve načine svoju tabloidnu svijest".
Grahovac je odgovorio da je Maraš "izmislio sebi novu zabavu - spaljivanja vještica".
Sasvim je normalno, zaključio je Maraš u septembru prošle godine, da se "najšira javnost zapita kako osoba na tako odgovornim funkcijama može, bez adekvatnih konsekvenci, da podmeće i insinuira neistine i koja mu je motivacija za tako nešto".
- Odgovor treba tražiti u profesionalnom egzibicionizmu frustriranog čovjeka koji pretenduje da bude savjest društva i dežurni dušebrižnik ugrožene demokratije - zaključio je tada savjetnik predsjednika Republike za bezbjednost.
"Vijesti" saznaju u sudu, da su savjetnici na ročištu izrazili obostrano zadovoljstvo zbog pomirenja.

Homer
14-12-07, 06:24
Spriječite korupciju i organizovani kriminal

Podgorica - Više od 50 nevladinih organizacija zatražilo je od premijera Željka Šturanovića, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i skupšti-nskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje odbacivanje ili ponovnu izradu predloga zakona o divljači i lovstvu.
- Obraćamo vam se sa zahtjevom da u skladu sa vašim ovlašćenjima odbacite ili naložite ponovni postupak izrade predlog Zakona o divljači i lovstvu i postupak javne rasprave zato što nijesu ispoštovani zaključci sa prethodnog zasjedanja Odbora o predloga Zakona, nije omogućeno učešće NVO sektora, stručnjaka za lovstvo, lovačkih organizacija, građana i drugih zainteresovanih, u donošenju kvalitetnog predloga zakona, koji neće legalizovati dosadašnje nezakonite radnje i krivolov, a koji će biti usklađen sa evropskim standardima vezanim za ovu oblast i prilagođen uslovima i divljači u lovištima Crne Gore - kaže se u pismu NVO-a.
U pismu se ističe da predloženi inovirani zakon nije u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, evropskim standardima i da je "neprimjenjiv na lovišta i štetan kako za divljač kao prirodno bogatstvo, tako i za sveukupni razvoj lovstva u Crnoj Gori".
- Predloženim zakonom se jednoj NVO, odnosno nekolicini osnivača, daju ovlašćenja veća i od samog Ministarstva u davanju lovišta na gazdovanje, raspolaganju finansijskim sredstvima od lovstva i dodatno finansiranje iz budžeta, polaganje stručnih ispita i druga ovlašćenja, kao i mnoge javne funkcije ponovnim upisom u registar Ministarstva za poslove lovstva. Ta NVO je podrškom nadležnog Ministarstva prigrabila za sebe mnoga ovlašćenja koja im ne pripadaju po važećem Zakonu o lovstvu i umjesto da se zatraži njihova odgovornost za dosadašnje nezakonite radnje i katastrofalno stanje u oblasti lovstva, Komisija sastavljena po želji te NVO, pokušava donošenjem zakona o divljači i lovstvu ozakoniti dosadašnje nezakonite radnje - kaže se u pismu.
Misleći na Lovački savez Crne Gore, predstavnici tih NVO smatraju da će inovirani predlog zakona, koji se radi treći put, omogućiti toj NVO da "sama sebi određuje uslove i daje lovišta i neposredno ugrozi sve poznate principe održivog razvoja lovišta i divljači".
- To bi bio klasičan primjer ugrađivanja korupcije i organizovanog kriminala u jedan zakonski projekat. Inovirani predlog zakona u potpunoj je suprotnosti sa čitavim nizom već usvojenih zakona. Upućujemo i inicijativu da se raspusti Komisija za izradu predloga zakona i formira nova, koja bi na potpuno javan i transparentan način, usaglasila opšte prihvatljiv i kvalitetan predlog zakona o lovstvu i divljači - kaže se u pismu.

Baron
14-12-07, 07:59
Zakon je napisao vrsan pravnik u ministarstvu, lovac i čovjek gosp. Bato Radunovic koga ja potpuno podrzavam!

Tašana
15-12-07, 10:28
SLUČAJ OTRANT
Rakčević: Gdje su izvještaji Uprave za sprječavanje pranja novca?
Autor/izvor: MINA business/SEEbiz.eu

Otrant je i primjer dobre saradnje ljudi iz različitih državnih organa i grana vlasti koje žele da prolongiraju ili zataškaju slučaj, tvrdi Rakčević.
Suvlasnik i direktor kompnije Montemlin Žarko Rakčević pozvao je crnogorsku Upravu za sprječavanje pranja novca i državnog tužioca Vesnu Medenicu da objave izvještaje o tokovima uplate sumnjivih 2,5 miliona EUR za kupovinu ulcinjskog hotela Otrant.

Taj hotel je krajem 2004. godine kupila ruska kompanija Barkli SK, dok drugorangirana Rakčevićeva firma od tada čeka ocjenu zakonitosti prodaje Otranta, tvrdeći da se radi o «privatizacionom zločinu».

«Uprava i državno tužilaštvo imaju opširne i precizne izvještaje o kanalima uplate novca za ulcinjski hotel, koji je stigao preko poznatih bugarskih firmi», rekao je Rakčević, pišu Vijesti.

On je od Uprave zatražio da objavi nalaze bez tajnovitosti i upozorenja u stilu «opasno je govoriti o tome».

Rakčevića čudi kako su predstavnici poznate španske kompanije Iberostar «dozvolili sebi» da potpišu ugovor o preuzimanju upravljanja ulcinjskim hotelom iako su sudski sporovi u toku.

«Tenderska komisija je finansijsku snagu Barklija, koji je u gubicima, ocijenila maksimalnim brojem bodova. Da nemaju da investiraju i da im to nije bio cilj najbolje pokazuje to što im treba kapital Iberostara», kazao je Rakčević.

Apelacioni sud je krajem januara prošle godine ukinuo rješenje predsjednika podgoričkog Privrednog suda Dragana Rakočevića da je Otrant Rusima zakonito prodat i od njega zatražio da u ponovnom postupku ispita privatizaciju. Rakočević ni nakon skoro dvije godine nije donio novo rješenje.

«Kroz slučaj Otrant može se vidjeti kako funkcionišu djelovi crnogorskog društva. Međunarodne organizacije su zainteresovane za taj slučaj, kao i eksperti Evropske komisije, a kada stignu njihove dobronamjerne i teške ocjene o neefikasnosti i nesamostalnosti sudova, korupciji, pranju novca kroz kupovinu nekretnina, kulturi monopola i paukovoj mreži organizovanog kriminala, žustro se odbacuju», tvrdi Rakčević.

Tašana
15-12-07, 10:34
Roćen kritikovao rezoluciju EP i strane diplomate
(14. Dec 2007, 15:54)

Ministar inostranih poslova Crne Gore Milan Roćen oštro je danas kritikovao dio rezolucije Evropskog parlamenta u kojem se od vlasti u Podgorici traži da sarađuje u istrazi italijanskih vlasti za šverc cigareta preko Crne Gore.

Kako je prenio radio Antena M, za Roćena je stav EP da bi proces mogao rezultirati hapšenjem visokih zvaničnika u Crnoj Gori, prejudiciranje sudske odluke, što se "kosi sa osnovim demokratskim principima EU".

"Začuđujući stav u paragrafu sedam juče usvojene deklaracije, očekivanja od vlade i pravosudnih organa Crne Gore da sarađuju sa Italijom, u kojoj se godinama vodi istraga i kako se kaže, koja obuhvara istaknute crnogorske političare, a koja može rezultirati međunarodnim nalogom za hapšenje, može se pročitati i kao prejudiciranje ili sugerisanje sudske odluke, što će ostati zapamćeno kao presedan u praksi evropskog parlamentarizma", rekao je Roćen u Vili Gorica na koktelu za diplomate.

Roćen je zatražio pomoć evropskih institucija za "anuliranje uvriježenog mišljenja o rasprostranjenosti korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, koji datira još iz vremena bivšeg režima u Srbiji".

"Crna Gora čini sve da se izbori sa tim pojavama koje su prisutne i u drugim državama regiona, tim prijeje začuđujući stav EP da Crna Gora treba da sarađuje sa italijanskim vlastima u slučaju šverca cigareta. Takvo očekivaje iz rezolucije EP može da se tumači kao prejudiciranje eventualnog sudskog postupka u tom slučaju", ocijenio je Roćen.

Aludirajući na izjavu njemačkog ambasadora Tomasa Šmita o korupciji u Crnoj Gori, Roćen je rekao da su pojedine diplomate izašle iz okvira diplomatije.

"Pojedini od vas su poprimili dio našeg mentaliteta čak i onda kada ga kritikuju izlazeći iz diplomatske sfere. Ali, mi to razumijemo kao najboljom vašom namjerom da nam pomognete", rekao je Roćen.


Posljednji update: 15. Dec 2007, 11:12
Jelko Kacin: Roćenu ovo nije trebalo

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin ocijenio je neadekvatnim stav šefa diplomatije Milana Roćena i poručio da Evropski parlament očekuje da se poglavlje šverca cigareta preko Crne Gore konačno zatvori.

"Ne slažem se sa Roćenom. Niko nije pozvao ministra inostranih poslova da odgovara na Rezoluciju EP, nego je pozvana crnogorska Vlada da odradi nešto na tom polju", kazao je Kacin za Republiku i dodao da je Roćenova reakcija neadekvatna kako po suštini, tako i po vremenu i po funkciji.

"Takav stav je neadekvatan i smatram da to nije trebalo gospodinu Roćenu", rekao je Kacin.

Slovenački diplomata je istakao da je šverc cigareta preko Crne Gore za Italiju ostao nerazjašnjen do ovog momenta. "Evropski parlament očekuje da se to poglavlje konačno zatvori", zaključio je Kacin.


PCNEN

Tašana
18-12-07, 10:35
Posljednji update: 18. Dec 2007, 10:34
Kelembah: Istraga mora biti završena

Inicijatorka sedmog paragrafa o medjunarodnom kriminalu iz Rezolucije Evropskog parlamenta Gizele Kelenbah izjavila je kako ne zna da li će bivši crnogorski premijer Milo Đukanović odgovarati pred italijanskim sudom zbog umiješanosti u šverc cigareta, ali "istraga mora biti završena i odgovornima se mora suditi".


"Sedmi paragraf o saradnji sa italijanskim pravosuđem integrisan je u tekst Rezplucije jer se više ne može tolerisati da svaki izvještaj o Crnoj Gori potencira organizovani kriminal i veliku korupciju kao glavne probleme", kazala je Kalembah za Dan.

Tašana
18-12-07, 23:03
GIZELA KALENBAH, INICIJATOR SEDMOG PARAGRAFA O MEĐUNARODNOM KRIMINALU IZ REZOLUCIJE EP, ZA "DAN"
Odgovornima za šverc cigareta se mora suditi

~Ne možete u EU sa nerasvijetljenim ubistvom Duška Jovanovića~Nećemo više tolerisati da svaki izvještaj o Crnoj Gori potencira organizovani kriminal i veliku korupciju kao glavne probleme
Ukoliko ubistvo direktora i glavnog i odgovornog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića ostane nerasvijetljeno biće to veliki udarac međunarodnom ugledu Crne Gore, zbog čega će najviše stradati građani i državne evropske ambicije, kazala je juče poslanik u Evropskom parlamentu Gizela Kalenbah.
Upitana da prokomentariše inicijativu za formiranje skupštinskog anketnog odbora koji bi ispitao okolnosti ubistva Jovanovića, Kalenbah je kazala da su "takve odluke više nego dobrodošle".
- Ubistvo Duška Jovanovića je užasna stvar, i društvo mora naći kapacitete da se odgovorni izvedu pred lice pravde. Ne može se nastaviti sa uspjesima na putu ka Evropskoj Uniji dok ubistva novinara ostaju nerasvijetljena - naglasila je Kalenbah u razgovoru za "Dan".
Ona je član spoljnopolitičkog kometeta EP-a, i u ime svoje partije, "Zeleni" iz Njemačke, insistirala je da se u Rezoluciju koju je parlament usvojio zajedno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju nađe i obaveza da Crna Gora sarađuje sa italijanskim pravosudnim organima kako bi se zaključila istraga o švercu cigareta, što može da rezultira međunarodnim nalozima za hapšenja.
Ne znam da li će bivši crnogorski premijer i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović odgovarati pred sudom u Italiji zbog umiješanosti u šverc cigareta, kaže ona, ali istraga mora biti završena, a odgovornima se suditi. Kalenbah je saopštila da je sedmi paragraf, koji govori o saradnji sa italijanskim pravosuđem, integrisan u tekst Rezolucije jer "ne možemo više da tolerišemo da svaki izvještaj o Crnoj Gori potencira organizovani kriminal i veliku korupciju kao glavne probleme".
- Nijesam sudija, i ne mogu predvidjeti ishod istrage o švercu duvana, ali oni koji su odgovorni moraće da se suoče sa posljedicama. Evidentno je da nema dovoljno borbe protiv kriminala i mafije. Da se razumijemo, evropske institucije podržavaju napore Crne Gore na putu ka EU i zadovoljne su napretkom, ali ne mogu se zatvoriti oči pred realnim problemima - istakla je Kalenbah.
Još 2000. i 2001. godine predstavljeni su izvještaji u kojima se pominje problem krijumčarenja cigareta iz Crne Gore u druge evropske države, objašnjava poslanica EP-a, što dovoljno govori koliko je vremena stvar aktuelna. Informacije iz pojedinih italijanskih institucija takođe ukazuju na obavezu da Crna Gora sarađuje sa tamošnjim pravosuđem kako bi se spriječilo jačanje organizovanog kriminala, navodi Kalenbah.
- Upoznata sam sa činjenicom da su pojedini političari u Crnoj Gori kritikovali dio Rezolucije o švercu duvana, ali nema potrebe za tim. Nijesu samo nalazi pravosudnih organa u Italiji relevantni, biće upotrijebljeni i rezultati istraga iz drugih evropskih zemalja, i kada to bude okončano Crna Gora će morati da sarađuje - zaključila je Kalenbah.

M.VEŠOVIĆ

Problem i ruska mafija

Izvještaj o napretku Crne Gore ka EU, koji je početkom novembra zvanično objavila Evropska komisija, dokaz je da uz nesporna dostignuća ima značajnih problem, kaže Kalenbah.
- Uz kriminal i korupciju, tu je i pranje novca, što se posebno izražava djelovanjem ruske mafije koja ima značajne finansijske transakcije u Crnoj Gori, a nijesu kontrolisane od državnih organa - ističe Kalenbah.

Rasvijetliti prebijanje Ivanovića

Evropski parlament je u Rezoluciji pozvao Vladu Crne Gore da garantuje slobodu štampe, a pravosudne vlasti da što prije završe "slučaj agresije" na direktora "Vijesti" Željka Ivanovića.
- Od ključne je važnosti jačati i održati nezavisne medije koji uravnoteženo izvještavaju kaže se između ostalog u Rezoluciji.

Rezolucija

Tekst rezolucije je bio u finalnoj fazi, kada je djelovano amandamnom koji je postao sedmi paragraf, objašava Kalenbah, ocjenjujući da ga je spoljnopolitički komitet odobrio.
- Bilo je otpora prema tom amandmanu tokom rasprave u parlamentu, ali je većina ipak donijela odluku da bude usvojen - rekla je Kalenbah.
Dan

zoxy
19-12-07, 00:49
Sa Crnom Gorom sarađujemo jedino preko Interpola

(Od dopisnika "Vijesti")

Rim - Italijanska direkcija za borbu protiv mafije uspješno sarađuje sa većinom zemalja Jugoistočne Evrope, ali sa Crnom Gorom, osim preko Interpola, još nema saradnje, konstatovao je juče državni tužilac za borbu protiv mafije Pjetro Graso.
- Mi smo napravili zajednički projekat borbe protiv organizovanog kriminala koji se može primijeniti na sve zemlje Evrope, kao i na one izvan evropskih granica, jer su se kriminalci mnogo ranije globalizirali od nas, policije. Na osnovu tog projekta, koji finansira Evropska unija, započeli smo uspješnu saradnju sa Makedonijom i Albanijom, policija Hrvatske je takođe pokazala interes za jaču saradnju sa nama, a započeli smo pregovore i sa Srbijom. Vrlo smo zainteresovani i otvoreni za sve vrste saradnje sa Crnom Gorom. Normalno, riječ je o obostranom interesu - kazao je Graso "Vijestima"
On objašnjava da se ta saradnja temelji na primjeni istih zakonskih mjera.
- To znači da ako od zemlje sa kojom smo potpisali ugovor zatražimo da, recimo, prisluškuje telefon, ili prati sumnjive osobe, da to i sprovede bez problema. Takođe, tu je i provjera bankarskih računa, finansijskih transakcija. Moram priznati da smo na tom planu imali do sada najuspješniju saradnju sa Švajcarskom. Ako se udružimo - jači smo. Samim tim šaljemo jasnu poruku da kriminalci ne mogu da računaju ni na koju zemlju kao svoje utočište. Moram da naglasim da smo do sada imali uspješnu saradnju sa Crnom Gorom preko Interpola - kazao je Graso.
On ocjenjuje da je "svima jasno da organizovani kriminal nije monopol nijedne države, već je prisutan u skoro svim državama".
- Jedini način je da se i mi udružimo u zajedničkoj borbi. Kriminalci su stekli ekonomsku moć i najefikasniji način da ih srušimo jeste da ih finansijski oslabimo. Zapljenom nekretnina, blokiranjem bankarskih računa, za koje sumnjamo da su stečene ilegalno, može se zadati ključni udarac mafiji. Ja sam optimista i siguran sam da će sve zemlje shvatiti koliko je važno da budemo ujedinjeni u borbi protiv organizovanog kriminala - rekao je državni tužilac za borbu protiv mafije.
Evropski parlament prošle sedmice usvojio je rezoluciju kojom je pozvao crnogorske vlasti da sarađuju u istrazi koju italijanske vlasti godinama vode protiv osumnjičenih za šverc cigareta preko Crne Gore, među kojima su šef DPS-a i poslanik Milo Đukanović i Miroslav Ivanišević, bivši ministar finansija i potpredsjednik Vlade, a sada predsjednik Senata revizorske institucije.
"(EP) poziva crnogorsku Vladu i pravosudne vlasti da pruže svu neophodnu pomoć i sarađuju sa italijanskim pravosudnim vlastima u vezi sa zaključivanjem istrage organizovanog kriminala i šverca cigareta koja obuhvata istaknute crnogorske političare i nakon koje može uslijediti međunarodni nalog za hapšenje" - navodi se u rezoluciji.
Šefica Misije Crne Gore pri EU u Briselu Slavica Milačić kazala je da je Vlada u komentarima na predlog Rezolucije EP ukazala da su se nadležni organi Crne Gore više puta samoinicijativno obraćali, direktno ili posredstvom institucija bivše SCG, nadležnim italijanskim organima, izražavajući punu spremnost za saradnju u vezi sa ovim pitanjem, ali da italijanske vlasti nijesu reagovale.
Šef diplomatije Milan Roćen je prekorio Evropski parlament, ocjenjujući da je taj paragraf rezolucije "najblaže rečeno začuđujući" i dodao da se "može pročitati kao prejudiciranje ili sugerisanje sudske odluke, što će ostati zapamćeno kao presedan u praksi evropskog parlamentarizma".

S.MIHALJINAC

zoxy
19-12-07, 00:50
Tužilac: "Čelebić" nije utajio porez

Podgorica - Sudija Osnovnog suda Miladin Pejović obustavio je postupak protiv tri odgovorna službenika privatne firme "Čelebić" nakon što je specijalni tužilac za organizovani kriminal Stojanka Radović odustala od krivičnog postupka.
Zahtjevom iz maja prošle godine, istraga je zatražena i protiv ruske državljanke O.K. a svi su bili osumnjičeni da su na organizovan način počinili krivična djela utaja poreza i zloupotreba službenog položaja.
"Vijestima" je iz tužilaštva saopšteno da se od krivičnog postupka odustalo, jer je u istrazi utvrđeno da u firmi "Čelebić" nije bilo zloupotreba.
- Tokom istrage, prikupljeni su dokazi i obavljena su potrebna finansijska vještačenja od strane sudskih vještaka. Analizom prikupljenih dokaza i sprovedenog finansijskog vještačenja, specijalni tužilac donio je odluku - odustao od krivičnog gonjenja. Razlog za odustanak je taj što je istragom utvrđeno da nije izbjegnuto plaćanje bilo koje vrste poreza po osnovu zaključenog pravnog posla (iz oblasti građevinarstva) između firme "Čelebić" i jedne ruske državljanke - saopštila je Sanja Kalezić, predstavnik tužilaštva za odnose sa javnošću.
U vezi sa navodno spornim poslom, kako se navodi u dopisu, odgovorni u kompaniji "Čelebić" nijesu zloupotrijebili službene položaje, niti ovlašćenja. Pri sklapanju posla, prema zaključku tužilaštva, firma "Čelebić" nije pribavila protivpravnu imovinsku korist, kako se navodilo u zahtjevu tužilaštva za sprovođenje istrage.
Zahtjevom, koji je pred sudom zastupao zamjenik specijalnog tužioca Šućko Baković, odgovorni u građevinskoj kompaniji bili su osumnjičeni da su tim "kriminalnim djelima" navodno protivpravno stekli dobit od oko 430.000 eura.
Prema informacijama "Vijesti", O.K. je angažovala firmu "Čelebić" za izgradnju jedne građevine u Podgorici nakon čega je iz inostranstva uplaćena velika suma novca. Policija je potom provjeravala tu uplatu i navodno otkrila nezakonitosti i nakon saslušanja podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu, koje je zahtjevom zatražilo i da se privremeno zaplijeni njihova imovina - saznaju "Vijesti".
Protiv rukovodilaca kompanije" Čelebić" specijalno tužilaštvo nije tražilo pritvor, iako je postojala sumnja da su počnili djelo iz oblasti organizovanog kriminala.
VIJESTI

Tašana
20-12-07, 09:11
Posljednji update: 20. Dec 2007, 07:28
Poslanik EP: Đukanović prvo da raščisti sa optužbama

Poslanik Evropskog parlamenta(EP) Hanes Svoboda je ocijenio da Milo Đukanović ne bi trebalo da se kandiduje za predsjednika Crne Gore dok se ne rasčiste optužbe iz Italije na njegov račun, prenosi današnja štampa.

Svoboda je to rekao sinoć na panel diskusiji, organizovanoj na Fakultetu političkih nauka.


"Italija to želi da razriješi. Sada imamo borbu ili nedostatak saradnje između Crne Gore i Italije u tom pogledu, što nije fer prema toj osobi i nije fer prema odnosima između Crne Gore i EU. Očekujemo da će se to pitanje razriješiti i da će se ta osoba kandidovati za predsjednika kada se to pitanje razriješi", kazao je Svoboda, odgovarajući na pitanje Koče Pavlovića iz Pokreta za promjene.

Doris Pak, koja predvodi Delegaciju EP u posjeti Crnoj Gori, odbila je da odgovori na to pitanje, ali je snažno branila Rezoluciju EP u kojoj je, između ostalog, Crna Gora pozvana da sarađuje sa Italjiom u istrazi u kojoj je Đukanović osumnjičen da je organizovao šverc cigareta, prenose Vijesti.

"Nijesmo mi diplomate, mi smo izabrani poslanici i pokušavamo da stvari nazovemo pravim imenom. To ne znači da smo uvijek dobro informisani i možda zbog toga možemo biti pogrešno shvaćeni, ali sve radimo sa dobrim namjerama. EP je na strani vaše zemlje", poručila je Pak, naglašavajući da je glavni prioritet Crne Gore sprovođenje zakona.

Ona je obrazložila usvajanje Rezolucije riječima da je "bolje pobrojati stvari onakvima kakve jesu nego žmuriti" i da se u njoj govori "o Crnoj Gori koja ima velikih problema koje smo nazvali pravim imenom i ništa više".
PCNEN

Tašana
23-12-07, 23:10
http://www.monitor.cg.yu/BROJ/strana_05.html

Homer
01-01-08, 10:15
NA METI POLICIJE PROVJERE POSLOVANjA PREDUZEĆA I DIREKTORA

Policija piše, vlast briše

Pripadnici podgoričke policije su u posljednjih godinu dana podnijeli više desetina krivičnih prijava iz domena privrednog kriminala, posebno kada se radi o pranju novca, protiv više direktora i službenih lica iz preduzeća i banaka, kao i stranih državljana. Zajednički imenitelj za te slučajeve je što najveći broj tih afera nije doživio sudski epilog. Neki predmeti su u javnosti pompezno najavljivani i sve se na tome završilo.
Inspektori za suzbijanje privrednog kriminala ove godine su, kako su objavili mediji, podnijeli prijave protiv rukovodilaca Agencije za telekomunikacije, "Montenegro osiguranja", Auto-moto saveza Crne Gore, Duvanskog kombinata Podgorica, Instituta za transport mašinskog fakulteta, Auto-moto društava "Lovćen" i "Berane", HTP "Ulcinjska rivijera", Solane "Bajo Sekulić", komunalnih preduzeća na Cetinju i Žabljaku. Među osumnjičenima je i bivši direktor Luke Bar Miodrag Gvozdenović, protiv koga je policija prošlog ljeta već podnijela krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja. Takođe, na udaru su se našli i čelni ljudi "Mljekare" i "Inpeka".
U strukturi registrovanih krivičnih djela iz domena privrednog kriminaliteta dominiraju falsifikovanje isprava (280 krivičnih djela), nedozvoljena trgovina (101), šumske krađe (97), zloupotreba službenog položaja (78), krijumčarenje, falsifikovanje novca (46) i druga. Materijalna šteta pričinjena izvršenjem 1.080 krivičnih djela za prvih šest mjeseci 2007. godine iznosi 19,7 miliona eura. To je skoro na istom nivou kao u prvoj polovini prošle godine, kada je ona iznosila 20 miliona eura. U posljednje vrijeme bili smo svjedoci i brojni međusobnih optužbi u trouglu policija, tužilaštvo i sudovi zbog propusta u istrazi, odugovlačenja postupka ili izricanja presuda.
Postupci su ranijih godina, kako su mediji pisali, vođeni protiv odgovornog direktora Banke za razvoj Crne Gore AD Podgorica, direktora Javnog preduzeća Nacionalni parkovi, načelnika Uprave za odbranu sektora za civilnu zaštitu za nesavjestan rad u službi, direktora Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore i odgovornih radnika zbog zloupotrebe. Na tapetu su bili direktor i izvršni direktor AD Higijena, bivši direktor preduzeća Astra, odnosno sadašnjeg direktora Monteastra. Pokrenuta je bila istraga protiv bivšeg direktora JP PTT Saobraćaj Crne Gore i drugih kao i protiv ovlašćenog predstavnika preduzeća "Neimar Inžinjering". Tužilaštvo je provjeravalo i odgovorne osobe u cetinjskim firmama "Obod" i "Sanitas", u kolašinskom "Eksport drvetu".
Korupcija i privredni kriminal su izuzetno prisutni u Crnoj Gori i predstavljaju jedan od najvećih problema s kojim se što prije mora suočiti, ocijenili su eminentni stručnjaci koji se bave ovim problemima. Za njihovo suzbijanje nijesu, kažu oni, stvoreni adekvatni zakonski okviri i veoma ih je teško dokazati. Za to se u većini slučajeva, pojašnjavaju oni, desi da se sve završi samo na podnošenju krivične prijave protiv čelnih ljudi nekih firmi.
- Ova pojava, ako se ne svede na normalne okvire, Crnu Goru može povesti suprotno od pravca Evrope i Evropske Unije. U Crnoj Gori je u posljednje vrijeme evidentan porast podnošenja krivičnih prijava protiv direktora firmi zbog zloupotrebe službenog položaja. I sve ostaje samo mrtvo slovo na papiru - kažu oni.

D.Ž.-M.V.R.

Nema nedodirljivih

Prema riječima eminentnih stručnjaka, direktori ne mogu raditi nezakonite radnje, a da o tome nije upoznat neko i iz samog vrha vlasti.
- Nijedan direktor ne može biti postavljen na tu odgovornu funkciju, a da politički nije podoban. Crnogorska vlast pokušava da retorikom i pričom fingira borbu protiv zloupotrebe službenog položaja, ali svima je jasno da konkretnih radnji nema. U svim pravnim i demokratskim zemljama logično je da direktor nekog preduzeća koji je osumnjičen za nedozvoljene radnje bude u pritvoru dok se istraga ne okonča. Međutim, kod nas se to samo djelimično primjenjuje - smatraju stručnjaci.

Homer
05-01-08, 22:24
AMERIČKI TUŽILAC DOLAZI U CRNU GORU KAO SAVJETNIK U BORBI PROTIV KORUPCIJE I ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Stjuart pomaže u obračunu sa mafijom

Iskusni američki državni tužilac Denijel Stjuart je čovjek koji će doći u Podgoricu kako bi pomogao crnogorskim vlastima da nađu načina da procesuiraju osumnjičene za korupciju i organizovani kriminal. To je nedavno najavio i američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur, koji je kazao da bi taj ekspert bio od pomoći ovdašnjim vlastima da ljude koji počine krivična djela organizovanog kriminala i korupcije pošalju u zatvor.
Stjuart je trenutno savjetnik u sprskom Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal i ekspert za borbu protiv korupcije. On je poslije promjena u Srbiji od 2000. godine pomagao na izradi svih zakona i praktično davao zeleno svjetlo da bi se brže ušlo u integrativne procese.
Stjuart je u Radnoj grupi koja se bavi mogućnošću oduzimanja imovine stečene organizovanim kriminalom i ratnim zločinima. U neku ruku, kako se navodi, on ima ulogu posmatrača koji prenosi iskustva kako se plijeni imovina stečena organizovanim kriminalom.
Stjuart je za naš list izjavio da američki eksperti pomažu obuku tužioca za organizovani kriminal i sudu kao instituciji.
- Daje se i oprema jedinicama koje hapse optužene za ratne zločine - rekao je Stjuart za "Dan".
Američki ambasador Mur ranije je istakao kako u Crnoj Gori postoje realni problemi poput organizovanog kriminala i korupcije.
- Naša zemlja ima ogromno pozitivno iskustvo u smislu stavljanja ljudi koji su počinili krivična djela ili prekršili javno povjerenje iza rešetaka. Osnovaćemo ovdje u ambasadi kancelariju u kojoj će, nadam se, raditi američki tužilac koji ima iskustvo u ovoj oblasti. On će raditi sa vašim krivičnim pravosuđem i drugim institucijama za primjenu zakona kako bi pomogao da se ljudi izvedu pred lice pravde. Ne samo da se organizuju seminari i obuke, već i da se podrže napori vaših institucija da se kazne pojedinci koji počine krivična djela, uključujući i djela korupcije. U Beogradu smo imali dosta uspjeha u saradnji sa tamošnjim sudom za ratne zločine. Nadam se da će američki tužilac doći ovdje do ljeta 2008 – rekao je Mur. On je rekao da je vladavina prava jedan od ključnih prioriteta na koje će se sa svojim ljudima fokusirati kako bi pomogli i podržali Crnu Goru da krene u pravcu izgradnje demokratskije i prosperitetnije države i ubrza integraciju.
Savjetnik tužioca za ratne zločine Vladimira Vukčevića, Bruno Vekarić rekao je da od novembra 2003. godine pri američkoj ambasadi u Beogradu postoji pravni savjetnik koji prati postupke vezane za ratne zločine.
- To je bio Sen Nazaro a njegov naslednik je Amerkanac Danijel Leniš - rekao je Vekarić za "Dan", dodajući da je zahvaljujući njima dobra razmjena iskustava u regionu, a to može potvrditi bivši crnogorski vrhovni državni tužilac Vesna Medenica, koja je učestvovala na nekoliko plenuma.
- Regionalni tim je rješavao probleme u pravosudnom segmentu - objasnio je Vekarić.
On je dodao kako su mnoge sudije i tužioci išli na edukativne misije i okrugle stolove a njegova koordinacija je pomogla da se bolje shvate zakoni.
Vekarić je naglasio da pravni savjetnici za ratne zločine pri američkoj ambasadi prate suđenja za ratne zločine što kritikuju pojedine radikalne političke opcije.
- Za razliku od njih, smatram da je to iskorak ka demokratiji. Važno je da svi budemo na visini zadatka, ispunjavanju standarda i civilizacijskih vrijednosti - poručio je Vekarić.
____________________

Imaće posla, ako bude htio da radi ;)

sarita
06-01-08, 13:15
Iskusni američki državni tužilac Denijel Stjuart je čovjek koji će doći u Podgoricu kako bi pomogao crnogorskim vlastima da nađu načina da procesuiraju osumnjičene za korupciju i organizovani kriminal.
nije mi milo kad oni dolaze da nam pomazu:D