Istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, bez izuzetka, pokazuju da građani, korupciju i organizovani kriminal, smatraju vrlo izraženom. Naime, prema rezultatima ankete koju je sprovela agencija "Damar" u martu 2004. godine, nastavlja se trend iz prethodnog istraživanja u 2003. godini u kojem građani prepoznaju korupciju i organizovani kriminal - 76,4 %, kao najveći društveni problem.

ŠVERC CIGARETA - TUŽILAŠTVO U BARIJU ZAVRŠILO ISTRAGU PROTIV ĐUKANOVIĆA I VIŠE NJEGOVIH PRIJATELJA

Na kiparskom računu otkriveno 500 miliona

Rim - Tužioci u italijanskom gradu Bariju, Eugenija Pontasulja i Đuzepe Šelzi završili su istragu i odlučili da pokrenu sudski proces protiv bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića, bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra finansija Miroslava Ivaniševića i nekadašnjeg trgovinskog predstavnika Crne Gore u Italiji Duš-anke Pešić - Jeknić, zbog šverca cigareta od 1994. do 2002. godine, javila je agencija ANSA.
Osim Đukanovića, Ivaniševića i Pešićeve, optužbom je obuhvaćeno još desetak osoba.
Svima njima je dostavljeno sudsko obavještenje da je istraga završena, a na teret im se zvanično stavlja mafijaško udruživanje radi šverca cigareta i pranja novca.
Pozivajući se na detalje iz istrage tužilaštva u Bariju, ANSA je prenijela da je "pranje novca obavljano preko računa u Švajcarskoj sa kojih je novac upućivan u Crnu Goru, a zatim na Kipar. Odatle je navodno prosljeđivan u kneževinu Lihtenštajn. U izvještaju ANSE ističe se da je na računu broj 03854109703948 u Kiparskoj banci otkriveno 500 miliona eura a taj novac je navodno korišćen za investiranja u Crnoj Gori. Pominje se i suma od još 100 miliona eura koliko je, kako navodi ANSA, prikupljeno od 1997. do 2000. godine od krijumčarenja cigareta, što je takođe plasirano za investicije u Crnoj Gori.
Optuženi sada imaju rok od 20 dana da zatraže da budu saslušani ili da predstave svoju odbranu - po isteku tog roka, gotovo sigurno biće podnijet zahtjev za pokretanje postupka, tvrdi ANSA.
Đukanović se tereti da je bio vođa mafijaškog udruženja koje su činili i članovi mafije iz Pulje i dvojica privrednika sa švajcarskim državljanstvom, Franko dela Tore i Đerardo Komo, protiv kojih se vodi odvojen proces.
Prema istrazi tužilaštva u Bariju, za pranje novca je bio zadužen Stanko Subotić Cane. On je navodno u švajcarsku banku uplaćivao novac koji je zatim prebacivan u Crnu Goru a odatle na Kipar, u tri privatna aviona od kojih je jedan kupljen upravno novcem dobijenim od "poreza na tranzit" kroz Crnu Goru koji je crnogorska vlada u tom periodu uvela krijumčarima.
Đukanović je optužen da je Dela Tori dao dozvolu da mjesečno u Crnu Goru uvozi hiljadu tona cigareta koje su kasnije krijumčarskim kanalima gliserima unijete u Italiju.
Optužen je da je pomogao ilegalnu prodaju preko preduzeća "Zetatrans", da je preko vrha crnogorske policije omogućio da krijumčari gliserima uplove u luke Zeleniku i Bar, kao i da je obezbijedio zaštitu italijanskim bjeguncima - kriminalcima koji su se krili u Crnoj Gori.
Dušanka Pešić-Jeknić, koja je bila trgovinski predstavnik Crne Gore u Italiji, optužena je da je bila posrednik između predstavnika mafije iz Pulje i vrha crnogorske vlade, prije svega, kako su naveli istražitelji, s tadašnjim predsjednikom Đukanovićem kao i Brankom Vujoševićem i Veselinom Barovićem, optuženim u istom procesu.
Prema optužnici, Pešićeva je bila zadužena za novac koji su krjumčari isplaćivali direktno njoj i zvaničnicima crnogorske vlade a 2001. navodno je uz pristanak Đukanovića pomogla u pribavljanju lažne dokumentacije koju je Dela Tore podnio švajcarskim istražiteljima na zahtjev tužilaštva u Bariju.
Istragom iz 1999. godine utvrđeno je i da je postojao dogovor mafije iz Crne Gore i iz Pulje o kontroli i upravljanju ilegalnom trgovinom. Taj dogovor su, prema tužilaštvu u Bariju, italijanski mafijaši sklopili sa Andrijom Draškovićem kojeg istražitelji u Bariju smatraju jednim od glavnih mafijaških vođa na prostoru bivše Jugoslavije.
Drašković je u zamjenu za monopol u nabavci heroina i kokaina italijanskim bjeguncima, koji su se krili u Crnoj Gori, obezbjeđivao zaštitu. Drašković je nedavno uhapšen u Njemačkoj i izručen Italiji.
Optužen je i Branislav - Brano Mićunović koga istražitelji, takođe, smatraju jednim od mafijaških bosova sa teritorije bivše Jugoslavije. Njemu se stavlja na teret da je obezbjeđivao zaštitu italijanskim bjeguncima, a da je u zamjenu za to dobijao dio prihoda od ilegalne trgovine cigaretama.

S.MIHALJINAC I AGENCIJA BETA

SUĐENJE NEMINOVNO

Sagovornik "Vijesti" uključen u istragu kazao je da je ona "detaljno, strpljivo i ozbiljno" vođena.
- Agenti Direkcije za borbu protiv mafije (DIA) ušli su trag novcu i pratili ga širom Evrope. Na sudu će se naći brojni bankarski eksperti i "obični" građani koji su imali različite uloge u kriminalnoj organizaciji koja se bavila pranjem novca stečenog od krijumčarenja cigareta. Suđenje je neminovno - tvrdi sagovornik "Vijesti".

covjece kako ce se to odraziti na nasu drzavu, kad nam se jednom od celnih ljudi u drzavi sudi za org krim....???

Onakva kakva je danas, crnogorska SDB predstavlja posljednji primjer bezbjedonosne institucije kakav je odavno napušten u civilizovanom svijetu. U pravnom smislu, ona je direktan nastavljač magistrale OZNA - UDBA - SDB, dakle, iste one službe koja je od 1945. do 1984. postojala i funkcionisala bez ijednog zakona koji bi regulisao njen rad
Pitanje kontrole rada obavještajnih službi vrlo je komplikovano čak i za države koje su deklarisane kao demokratske, i u kojima je došlo do zakonskog uređivanja njihovog statusa i uloge, odnosno preciz-iranja njihovih ovlašćenja i uvođenja spoljnje kontrole nad njihovim radom. Zbog svoje uloge, tajnog načina organizovanja i djelovanja, širokih i zakonom nedovoljno regulisanih ovlašćenja, kao i zbog nepodvrgavanja kontroli demokratskih institucija, zaštita od nezakonitih postupaka ovih službi je daleko teža nego u slučaju redovne policije. Pripadnici tajnih službi su neuniformisani, djeluju prikriveno i u poziciji su da svoja očigledna odstupanja prikriju i opravdaju zaklanjanjem iza autoriteta državnog vrha, odnosno iza nedefinisanih pojmova državne bezbjednosti i nacionalnih interesa.

U Crnoj Gori i Srbiji ove službe su proteklih decenija, (a naročito posljednje) bile ključni izvršioci državnog nasilja sa ciljem političkog progona. To se prvenstveno odnosi na Službu državne bezbjednosti Crne Gore, odnosno Resor državne bezbednosti u Srbiji, a daleko manje na službe bezbjednosti VJ i spoljno-političke bezbjedonosne službe. Nakon raspada SFRJ, republičke SDB su postale suverene, dok je savezna SDB praktično prestala da postoji. Njen simboličan kraj bilo je nasilno zauzimanje zgrade Instituta za bezbjednost u Beogradu od strane RDB Srbije, u jesen 1992.

Iz vremena SFRJ ostao je na snazi i Zakon o osnovama sistema državne bezbjednosti iz 1984. godine, danas u potpunosti prevaziđen i neprimjenljiv, ali i dalje jedini zakonski akt u toj oblasti, jer drugi propisi (savezni ili republički) nikada nijesu donešeni. U međuvremenu, funkcije crnogorske i srbijanske SDB su osnažene i zaokružene, pri čemu nije učinjen nijedan korak ka približavanju statusa i uloge tih službi zahtjevima moderne pravne države.

Onakva kakva je danas, crnogorska SDB predstavlja posljednji primjer bezbjedonosne ininstitucije kakav je odavno napu-šten u civilizovanom svijetu. U pravnom smislu, ona je direktan nastavljač magistrale OZNA - UDBA - SDB, dakle, iste one službe koja je u periodu od 1945 do 1984. postojala i funkcionisala bez ijednog zakona koji bi regulisao njen rad. Njena tajnost, odnosno mimikrija, ostvarena je u punom obimu, jer su razlike između pravnog i faktičkog statusa dovedene gotovo do apsurda.
SDB RCG i ne postoji u pravnom poretku, jer se njeno osnivanje (kao organizacione jedinice MUP-a), njen djelokrug i područje rada, utvrđuju tajnim aktom ministra unutrašnjih poslova. Isto vrijedi i za zadatke SDB i način njenog rada, koji su uređeni internim upustvima i "specijalnim instrukcijama" tajnog karaktera. Poznato je da u pravnoj državi ne mogu postojati tajni propisi, odnosno da takvi ne čine dio državnog pravnog poretka i da ne mogu obavezivati građane. Takođe, sankcije za povrede takvih propisa ne mogu izricati sudovi, već samo disciplinski organi donosioci.

Formalno, prvi pokušaj obuzdavanja ove službe, učinjen je formiranjem tzv. Predsjedničkog savjeta od strane tadašnjeg Predsjednika Republike Momira Bulatovića, ali je ovakva "civilna kontrola" zapravo bila refleks budućeg političkog sukoba oko redistribucije političke moći unutar DPS-a. Iako je u Skupštini RCG još 1997. ustanovljen Odbor za kontrolu rada SDB, javnosti nije poznato da li ovo parlamentarno radno tijelo uopšte radi. Jedini pokušaj njegovog ozbiljnijeg aktiviranja, tokom septembra prošle godine, koji se odnosio na uspostavljanje parlamentarne kontrole nad tajnim dosijeima, suspendovan je od strane predstavnika DPS-a i SDP-a zbog "nedekvatnosti trenutka za ovakvu inicijativu".

Zbog svega ovoga, realne šanse za zaštitu od nezakonitih postupanja SDB su veoma male, jer pravo u Crnoj Gori nije u stanju da efikasno zaštiti građane od nečega što je izrazito "fantomskog" karaktera, a posljedica je želje i opredjeljenja onih koji vrše vlast, pa samim tim žele i da je zadrže. Da paradoks bude potpun, niti u jednom objavljenom propisu nije precizirano koji su to poslovi čijim se vršenjem ostvaruje bezbjednost države.

Dosadašnji način prostog organizacionog utapanja SDB u Ministarstvo unutrašnjih poslova, bez jasnog razgraničavanja za koje poslove je nadležna SDB, a za koje "normalna" policija (Služba javne bezbjednosti), stvara dodatnu konfuziju u vršenju poslova čitavog Ministarstva, posebno policije. Praksa je pokazala da SDB kao politička policija, sa lakoćom nameće svoj uticaj i kontrolu nad radom redovne policije, kao i da u rad čitavog Ministarstva unosi sopstvene ciljeve, stil i metode djelovanja, što je postalo najizraženije u vrijeme dok se na čelu ove službe nalazio Vukašin Maraš. čitava policija se u tom periodu pretvorila u političku policiju, svaki njen zadatak je dobijao izrazito političku dimenziju, dok je kriminal gonjen samo kada to od policije izričito zatraži ili na to pristane politički vrh, odnosno povjerenik toga vrha u liku svemoćnog načelnika SDB.
Aktivnost Službe je preusmjerena u nadzor i infiltraciju u opozicione političke stranke, obezbjeđivanje i učešće u švercu oružija, nafte i cigareta, zastrašivanje protivnika režima i poslove fizičkog obezbjeđenja porodica najviših funkcionera DPS-a. Treba reći i da rukopis, odnosno tehnologija smrti jednog broja profesionalno izvedenih ubistava u Crnoj Gori, ukazuje na mogući komplot mafije i sveprisutne tajne policije. Radi se o likvidacijama koje su odrađene po strogim pravilima ne samo u pripremi i izvršenju, nego i u uklanjanju tragova, što podrazumjeva mnogo ozbiljniju logistiku od one koju organizovani kriminal, sam po sebi, može da ponudi.

Ovakvo stanje, na određeni način, podstiče i crnogorski Zakon o unutrašnjim poslovima, koji u članu 11 utvrđuje dužnost svakog pripadnika Ministarstva da na prvom mjestu obavlja poslove bezbjednosti Republike, a tek onda poslove zaštite života, lične i imovinske sigurnosti građana. Poznato je da se interesi bezbjednosti građana i bezbjednosti države ne mogu uvijek izbalansirati, odnosno da je često neminovna kolizija tih interesa, pogotovu kada se odbrana države shvati kao odbrana aktuelnog političkog režima. Kad god je to bio slučaj, a toga je bilo isuviše u istoriji policije, ona je, birajući između interesa pojedinca i države, krajnje brutalno stajala na stranu ove druge.

Nastojeći da se uklopi u kampanju izrade reformskih zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova RCG je u septembru 2001. godine pripremilo radnu verziju Zakona o agenciji za nacionalnu bezbjednost. U skladu sa trendom koji je prisutan tokom posljednje dvije decenije, a okrenut je razdvajanju uloga redovne i političke policije, uočljiva je ambicija autora Zakona po kojoj bi zadatak bezbjednosti države preuzele specijalizovane službe koje će (najvjerovatnije) djelovati u okviru nadležnih ministarstava, pokrivajući svaku oblast društva kojoj prijeti opasnost da bude ugrožena spoljnom ili unutrašnjom subverzijom. Aktivnost ovih službi bi se svela na pružanje intelektualnih usluga, dok bi hapšenje, odnosno primjena akata legitimnog nasilja, ostali posao javne bezbjednosti.

Usmjeravanje rada i nadzora nad ovim službama pripalo bi Agenciji za nacionalnu bezbjednost RCG, kao samostalnoj službi Vlade. Ova Agencija bi, po svemu sudeći, bila podređena predsjedniku Vlade, dok bi kontrolu njenog rada i odgovornost za njeno djelovanje preuzela Vlada, a u višem stepenu parlament RCG koji kontroliše samu Vladu. Ova kontrola bi podrazumjevala kontrolu zakonitosti i efikasnosti, dok bi tehnologija rada ostala suvereni domen Agencije.

Potencijalnu opasnost krije član 21 koji u prvoj alineji stava 1 predviđa pregledanje pošte i prisluškivanje telefonskih razgovora u situaciji narušavanja "strateških interesa Republike", što je vrlo ekstenzivan pojam koji dopušta mogućnost krajnje razvučenog tumačenja od strane predsjednika Vrhovnog suda koji odobrava nalog, odnosno direktora Agencije koji upućuje prijedlog za ovakvom vrstom nadzora.

Ono što je ovim zakonom nemoguće regulisati jeste centralizacija obavještajnih i kontra obavještajnih službi koje se pominju u članu 2.

Civilna kontrola Bezbjedonosno obavještajne službe VJ (Uprave bezbjednosti i Obavještajne uprave) ostaće u nadležnosti Vrhovnog savjeta odbrane, što će još više iskomplikovati pitanje otvaranja vojnih dosijea političkih protivnika. Riječ je o službi čije su mogućnosti do nedavno pogrešno procjenjivane, zbog njene višegodišnje pasivnosti i znatno povučenijeg načina djelovanja. U trenutku osnivanja (izdvajanja iz OZN-e, 1946.), KOS je brojala preko 5000 obavještajaca, da bi u narednim decenijama svoje kapacitete umnožavala paralelno sa svojom "civilnom" sestrom, spremna da joj u bilo kojem trenutku aktivno parira, što najbolje potvrđuju nedavne špijunske afere u Srbiji.

Služba za istraživanje i dokumentaciju, koja djeluje u sklopu Saveznog ministarstva inostranih poslova, takođe neće biti obuhvaćena ovim zakonom. Iako ova služba praktično ne funkcioniše, ona ostavlja otvorenim problem sudbine dosijea koji su vođeni o našim građanima u dijaspori, ali i pitanje vlasništva nad neprocjenjivo vrijednim informacijama koje je diplomatija bivše SFRJ decenijama sakupljala po čitavom svijetu.

Organizovani kriminal se, zbog njegove kompleksnosti i ogromne društvene opasnosti ne može precizno definisati. Organizovani kriminal, se definiše kao rezultat djelovanja više od dva lica, čiji je cilj vršenje teških krivičnih djela radi sticanja dobiti ili moći. Za postojanje krivičnog djela organizovanog kriminala moraju biti ispunjena još, najmanje tri, od sljedećih uslova:

- da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu;
- da je djelatnost kriminalne organizacije planirana na duže vrijeme ili neograničeno;
- da se djelatnost kriminalne organizacije zasniva na primjeni određenih pravila interne kontrole i discipline članova;
- da se djelatnost organizacije planira i vrši u međunarodnim razmjerama;
- da se u vršenju djelatnosti primjenjuje nasilje ili zastrašivanje ili da postoji spremnost za njihovu primjenu;
- da se u vršenju djelatnosti koriste političke, privredne ili poslovne strukture;
- da se koristi pranje novca ili nezakonito stečena dobit;
- da postoji uticaj organizacije ili njenog dijela na zakonodavnu vlast, medije, izvršnu ili sudsku vlast ili na druge društvene ili ekonomske činioce.

Korupcijom se smatra svaki oblik zloupotrebe vlasti radi lične ili kolektivne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Javno mnjenje i politički način govora pod pojmom korupcije podrazumijevaju vrlo različite društvene pojave: organizovani i privredni kriminal, neefikasnu vlast i posljedice takve vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se konvencionalno pod tim pojmom smatra: povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti (čl. 269 KZ RCG), zloupotreba monopolističkog položaja (čl. 270 KZ RCG), prouzrokovanje stečaja (čl. 273 KZ RCG), prouzrokovanje lažnog stečaja (čl. 274 KZ RCG), zloupotreba ovlašćenja u privredi (čl. 276 KZ RCG), lažni bilans (čl. 278 KZ RCG), zloupotreba procjene (čl. 279 KZ RCG), odavanje poslovne tajne (čl. 280 KZ RCG), odavanje i korišćenje berzanske tajne (čl. 281 KZ RCG), zloupotreba službenog položaja (čl. 416 KZ RCG), protivzakonito posredovanje (čl. 422 KZ RCG), primanje mita (čl. 423 KZ RCG), davanje mita (čl. 424 KZ RCG), odavanje službene tajne (čl. 425 KZ RCG). Svako od navedenih krivičnih djela otkriva pojedini element fenomena korupcije, i premda se, o definiciji mogu voditi sporovi, nesporna je društvena i politička štetnost korupcije.

Homere da li je svaka slicnost u poslednja 2 posta sa milom nam Crnom Gorom slucajna, ili si se potrudio da das bas detaljan opis zbivanja u drzavi? :cheezy:

Homere da li je svaka slicnost u poslednja 2 posta sa milom nam Crnom Gorom slucajna, ili si se potrudio da das bas detaljan opis zbivanja u drzavi? :cheezy:

Ja nisam odavle! ;)

Monitor, br. 859

PROFIL
Ljepota stečaja

Mediji su, početkom nedjelje, registrovali novi dokaz vještine berzanskog trgovanja Veselina Barovića: Istog dana kada je on po cijeni od 25 eura za akciju (ukupno 413 hiljada eura) kupio šestinu tivatske kompanije Montepranzo-Bokaprodukt, njihova vrijednost porasla je na 60 eura. U srijedu je za te akcije nuđeno 80 eura, ali nije bilo vlasnika spremnih da ih proda. Razmljivo, ako se zna da Bokaprodukt posjeduje milion kvadrata zemljišta u Bokokotorskom zalivu.
GOSPODAR BERZI I STEČAJA: Umijeće trgovanja na berzi Barović je već dokazao, nizom izvanredno profitabilnih poslova. Solana Bajo Sekulić, HTP Fjord, Izbor iz Bara i Bjelasica Rada neke su od poznatijih crnogorskih kompanija koji su, u međuvremenu, iz državnih prešle u ruke Euro fonda, odnosno njegovog menadžment preduzeća Euroinvest, koje je osnovao Veselin Barović.
Uspiješnost rukovođenja novog menadžmenta može se cijeniti dvojako. Na berzi su te kompanije gotovo udesetostručile svoju vrijednost od kada ih je preuzeo Euro fond (danas vrijede skoro 150 miliona eura). Istovremeno su se našle u stečaju (Fjord i Solana), ili će im se to uskoro desiti.
U srijedu je objavljena vijest da je Privrednom sudu u Bijelom Polju stigao zahtjev podgoričkog preduzeća Galeb Group da se u Radi uvede programirani stečaj – zbog duga od 120 hiljada eura. Valja imati na umu da u slučaju programiranog stečaja radnici automatski ostaju bez posla. Programirani stečaj, istovremeno, podrazumijeva da se dugovi ne vraćaju rasprodajom imovine preduzeća, već kompanija nastavlja sa poslovanjem i dugove vraća kada “stane na noge”. Tako je moguće da HTP Fjord i dalje duguje 2,5 miliona zbog kojih je otišao u stečaj, dok Barović kao većinski vlasnik, preko njega, kupuje i prodaje akcije Kombinata aluminijuma u Podgorici. Ili da barski Izbor nema ni jednog zapošljenog, ali da na berzi vrijedi skoro 50 miliona.
Kada se radnici kojima je Veselin Barović “gazda” žale što ne primaju plate, on kaže: “Izmislio sam decembarsku platu, izmisliću i januarsku”. Kada se tuže da ih bije privatno angažovano fabričko obezbjeđenje, Barović odgovara: “Ako su vas malo nosili ništa strašno”. Padne li im na um da štrajkuju, on veli: “Radnici treba da se vrate na posao, u suprotnom otkazi su neminovni. Po zakonu, radnici nemaju pravo na štrajk dok je firma u stečaju i u tom slučaju ne važi nijedan drugi propis”.
Fakat je – Veselin Barović zna da zaradi i u firmama u kojima nije većinski vlasnik. Akcije KAP-a koje je kupio po 5,5 eura prodaje po cijeni četiri do pet puta većoj. Uzalud se većinski vlasnik Kombinata žali da su ga nadležni zbunili i prevarili različitim tumačenjima jednih te istih propisa. Ono što je izgubio Rusal, zaradio je Barović.
BORD DO BORDA: Prema Registru privrednih preduzeća Privrednog suda u Podgorici Veselin Barović je, trenutno, član uprave u 11 crnogorskih preduzeća.
Jedna od njih je i Broudbend Montenegro, kompanija u kojoj je, zvanično, vlasnik četvrtine kapitala. Ona je, prije dva mjeseca, od Agencije za radio difuziju dobila licencu da u svim crnogorskim opštinama razvija projekat kablovske i bežične televizije, dok joj je Agencija za telekomunikacije ustupila pravo za razvoj bežičnog pristupa internetu i video telefoniranja. Tvrdnje konkurenata, prema kojima je Brudbend Montenegro kršila osnovne principe tenderskog nadmetanja nijesu naišle na ozbiljniji odjek kod nadležnih.
Među kompanijama o čijoj budućnosti, kao član Borda promišlja i Veselin Barović, našla se i Elektroprivreda Crne Gore. Paralelno, Barović je, skupa sa Damjanom Hostom, vlasnik četvrtine akcija Rudnika uglja u Pljevljima.
Dok sva Crne Gore traži odgovor na pitanje treba li, ili ne treba, prodati rudarsko-energetski basen u Pljevljima, potencijalno vrijedan više od pet milijardi eura, Barović se - ne izjašnjava. “Za mene je lično to veoma osjetljivo pitanje, i ja bih najradije izbjegao odgovor i saopštavanje svog mišljenja o tome, iz prostog razloga, što bi u ovom trenutku to moglo biti neka vrsta konflikta interesa, jer moja kompanija posjeduje 23 odsto akcija u Rudniku uglja”, kaže u razgovoru za list EPCG.
A ono što Barović ćuti – naglas govori Milo Đukanović, doskorašnji premijer i predsjednik vladajućeg DPS.
PRVOBITNA AKUMULACIJA: Drugovi sa basketa povezani su i poslovnim relacijama. Početkom prošle decenije, paralelno, počeli su da grade karijere. Đukanović kao pripravnik na mjestu predsjednika Vlade. Veselin Barović, kao preduzetnik, sa iskustvom službenika u Sekretarijatu za finansije Opštine Podgorica, činovnika u Izvršnog vijeća RCG u Zavodu za cijene i pomoćnika direktora Zavoda za izgradnju Podgorice.
Đukanović je u procesu vaučerske privatizacije svoj vaučer uložio u Euro fond. Veselin Barović je svoj “prvi milion” zaradio na realizaciji projekta “tranzit cigareta” koji je tokom posljednje decenije prošlog vijeka organizovala, vodila i kontrolisala Đukanovićeva vlada. Prema podacima koje je Crnogorcima predočio ekonomski analitičar Milenko Popović, budžet susjedne Italije taj je “biznis” koštao 11 milijardi dolara.

Zato se Veselin Barović, skupa sa Brankom Vujoševićem, prije četiri godine našao na interpolovoj potjernici. Tadašnji premijer Đukanović najavljivao je da bi se nešto slično moglo desiti i njemu, objašnjavajući kako je u pitanju međunarodna zavjera protivnika crnogorske nezavisnosti.
“Na to gledamo sasvim spokojno, jer sve što smo radili i radimo, u skladu je sa pozitivnim zakonima ove zemlje”, naveli su u zajedničkoj izjavi Barović i Vujošević.
Crna Gora je postala nezavisna, a “duvanska afera” do danas nije dobila sudski epilog. Dok je vlast šutjela, opozicija je izvodila računica po kojima je 80 odsto kapitala stečenog švercom (“tranzitom”) duvana završilo u privatnim džepovima. Tu je računicu u Skupštini predočio Miodrag Živković, tadašnji predsjednik LSCG. Njegove kolege iz opozicije ustvrdile su, krajem 2005. godine, i sljedeće: “Veselin Barović je jedan od najbogatijih Crnogoraca. Kontroliše 18 odsto crnogorske ekonomije”. Replike su izostale.
VANINSTITUCIONALNA MOĆ: Teško je tvrditi da li je ta računica bila tačna. U svakom slučaju, Veselin Barović je danas moćniji nego što je bio prije pet godina, ili juče. A već dugo je jedan od najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori.
Ostaće upamćeno da je zbog njega jedna novina uništila tek odštampani tiraže. U martu 2002. godine, Barović je odlučio da povuče izjavu datu Publici kako na donatorskoj večeri koju su organizovalie supruge premijera Đukanovića i ambasadora SAD u SRJ Vilijema Montgomerija neće potrošiti ni paru. “Ne dam ništa jer se ne slažem sa politikom koju vodi Montgomeri”, izjavio je. Kad su u hotel Crna Gora među zvanice stigli odštampani primjerci, Barović se predomislio. Publika je vraćena na popravni i osvanula bez njegove izjave.
U međuvremenu je Barović ušao u literaturu. U to su ubijeđeni čitaoci romana Ljubavnik Duklje Jevrema Brkovića. Barović nije javno reagovao. On i nije čovjek od pisanja. Već od djela.

Zoran RADULOVIĆ

Prijaviti korupciju

Građani Crne Gore od juče, telefonski ili pismom, mogu da prijave korupciju u privatizaciji, o čemu će se pobrinuti Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i skupštinska Komisija za razmatranje prigovora, pritužbi, predloga i sugestija na taj proces. Svakog dana od 10 do 12 sati građani mogu da prijave ove slučajeve Agenciji na broj telefona 081 -245 - 896 ili pismom koje će adresirati na tu instituciju čije je sjedište u Podgorici, Ulica Jovana Tomaševića bb. Obavezni su da jasno predstave problem koji prijavljuju, navedu naziv nadležne institucije na koju se žale ili ako nijesu zadovoljni zakonskom regulativom ili njenom primjenom, navedu naziv propisa kojim su nezadovoljni. Komisija je zadužena za povratne informacije.

RASTE BROJ KRIVIČNIH PRIJAVA IZ PRIVREDNOG KRIMINALA, ALI NE I PRESUDA

Piši, briši i uzdiši

Podgorička policija u proteklih osam mjeseci podnijela više desetina krivičnih prijava iz domena privrednog kriminala, posebno kada se radi o pranju novca, protiv više direktora i službenih lica iz preduzeća i banaka, kao i stranih državljana.
Crna Gora je označena kao najpogodnije tlo za transfere "prljavog" novca još prije sedam, osam godina, a glavni problem je kako navode stručnjaci u zakonodavstvu. Primjer koji najbolje svjedoči o tome je i slučaj "pranja više od 50 miliona češke obavještajne službe". To je potvrdio i bivši češki obavještajac Moloslav Votava, koji je tvrdio da je češka tajna policija preko filijale Standard helier banke u Podgorici od 1999.godine oprala najmanje 50 miliona eura.
Filijali pomenute banke zabranjen je rad u Crnoj Gori tek 2002.godine. Ta Of šor banka poslovala je u Crnoj Gori i bila je registrovana pod rednim brojem 671. Standard banci i brojnim of šor kompanijama koje su tokom devedesetih poslovale u Crnoj Gori, zabranjeno je poslovanje na insistiranje SAD-a.
Osim pranja novca Crna Gora kuburi sa svim vidovima privrednog kriminala. Napisan je veliki broj krivičnih prijava ,ali ni jedan od tih slučajeva do sada ili nije dobio sudski epilog ili su istrage u toku, a jedan broj lica je i oslobođen optužbi. U posljednje vrijeme bili smo svjedoci i brojnih međusobnih optužbi u trouglu policija, tužilaštvo i sudovi zbog propusta u istrazi, odugovlačenja postupka ili izricanja presuda.
Korupcija i privredni kriminal su izuzetno prisutni u Crnoj Gori i predstavljaju jedan od najvećih problema s kojim se što prije mora suočiti, ocijenili su eminentni stručnjaci koji se bave ovim problemima.
Za njihovo suzbijanje nijesu, kažu oni, stvoreni adekvatni zakonski okviri i veoma ih je teško dokazati. Za to se u većini slučajeva, pojašnjavaju oni, desi da se sve završi samo na podnošenju krivične prijave protiv čelnih ljudi nekih firmi. Od brojnih krivičnih prijava koje je Uprava policije podnijela protiv direktora crnogorskih firmi, zbog krivičnih djela pronevjere i zloupotrebe službenog položaja, do danas ni jedna nije dobila sudski eiplog. Ova pojava, ako se ne svede na normalne okvire, Crnu Goru može povesti suprotno od pravca Evrope i Evropske Unije.
U Crnoj Gori je u posljednje vrijeme evidentan porast podnošenja krivičnih prijava protiv direktora firmi zbog zloupotrebe službenog položaja. I sve ostaje samo mrtvo slovo na papiru.
Prema riječima, eminentnih stručnjaka direktori ne mogu raditi nezakonite radnje, a da o tome nije upoznat neko i iz samog vrha vlasti.
- Nijedan direktor ne može biti postavljen na tu odgovornu funkciju, a da politički nije podoban. Crnogorska vlast pokušava da retorikom i pričom fingira borbu protiv zloupotrebe službenog položaja, ali svima je jasno da konkretnih radnji nema. Prijave se pišu i brišu, a osumnjičeni su na slobodi. U svim pravnim i demokratskim zemljama, logično je da direktor nekog preduzeća koji je osumnjičen za nedozvoljene radnje bude u pritvoru dok se istraga ne okonča. Međutim, kod nas se to samo djelimično primjenjuje.
Kaznena politika po tom pitanju mora biti rigorozna i na taj način da se pokuša da se iskorijeni ovaj problem.
M.V.R.

KAKO TO RADE KINEZI:

Bivši kineski direktor države uprave za odobrenje namirnica i lijekova Zheng Xaioyu, koji je imao funkciju na razini ministra, pogubljen je u utorak zbog korupcije, objavila je agencija Nova Kina.
Zheng (62), je osuđen krajem svibnja i pogubljen nakon što je Vrhovni sud odbio njegovu žalbu, precizirala je agencija.

Kineska Komunistička partija je prije svog kongresa u jesen i Olimpijskih igara sljedeće godine među svoje prioritete stavila borbu protiv korupcije.

Zheng Xaioyu je smijenjen u lipnju 2005. godine nakon što je vodio upravu za prehranu i lijekove, gdje je uveo sustav autorizacije vrlo spornih lijekova.

Kineski tisak piše da je jedna od tvrtki okaljanih korupcijskim skandalom, Kongliyuan Group, dobila od Zhenga odobrenje za 277 lijekova, uglavnom unosnih antibiotika.

Uz Zhenga, osuđena su i dvojica njegovih suradnika, jedan na smrtnu kaznu, a drugi na 15 godina zatvora.

Kad bi mi za korupciju tako radili napravili bi genocid.

Albanska mafija kupila Ahtisarija


Sumnje da je albansko rukovodstvo na Kosovu "kupilo" konaCni plan Marti Ahtisarija, koji definitivno ide u korist nezavisnosti i otcepljenju Kosova od Srbije, potvrDJene su u izveStaju nemacke obavestajne sluzbe BND, upucene generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu.

Ova tajna sluzba otkrila je da je na Ahtisarijev privatni racun prebacen iznos od dva miliona evra, te da su u nekoliko navrata isplacene visemilionske sume u gotovini za koje se pretpostavlja da se krecu i do 40 miliona evra.

Prema izvoru "Fokusa", brigadir nemacke tajne sluzbe BND, Luk Niman, direktno je zaduzen od strane nemacke vlade da stavi deo obavestajnog aparata u sluzbu UN po nalogu i molbi generalnog sekretara UN, Ban Ki Muna, koji je dobio informacije o korupciji specijalnog izaslanika za Kosovo, Marti Arthisarija.

Nakon sto su upuceni na Kosovo, agenti BND otkrili su jasnu i ucestalu vezu i komunikaciju izmedju vodecih ljudi albanske mafije, njihovih posrednika i Marti Ahtisarija.

Prema nalazima agenata, nekoliko poziva prema zgradi specijalnog izaslanika za Kosovo, Marti Ahtisarija, upuceno je i s brojeva koji pripadaju siptarskom milijarderu Bedzetu Pacoliju.

Sadrzaj razgovora s ovog broja odnosio se na nepoznatu transakciju novca u iznosu od dva miliona evra iz jedne svajcarske banke u Bazelu, s racuna 239700-93457-00097, zasticenog kao ofsor podracun prema sifri XS52-KOLER, ciji je vlasnik Ekshet Boria, desna ruka lidera albanske mafije, prema direktnom racunu 3459346699004533, sifra racuna VOLANND, Kiparske banke.

Pri podizanju novca s ovih racuna, na salteru je dovoljno bilo samo izgovoriti imena ovih sifri i novac bi bio predat.

Sudija kupio kuću od majke optuženog

PODGORICA, 20.7.2007. (Beta) - Predsednik Višeg suda u Podgorici Ivica Staković odlučiće narednih dana o zahtevu specijalne državne tužiteljke Stojanke Radović za izuzeće sudije Čedomira Janjevića u procesu za ubistvo funkcionera MUP-a Slavoljuba Šćekića, nakon što je saopšteno da je on od majke jednog od optuzenih kupio kuću.

Stojanka Radović je juče tražila izuzeće Janjevića jer, kako je saopštila, ima dokaze da je krajem maja 2005. godine sklopio ugovor o kupovini kuće sa Milkom Bulatović majkom Ljuba Vujadinovića koji je jedan od optuženih za ubistvo Šćekića.

U julu prošle godine, sklopili su novi ugovor o kupovini placa, a nepokretnosti je uknjižio u martu ove godine.

Specijalna tužiteljka je izrazila sumnju da sudija Janjević može biti nepristrasan u ovom slučaju, jer "kupovina kuće podrazumeva uspostavljanje bližih ljudskih i privatnih odnosa".

Sudjenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića odloženo je na neodredjeno vreme.

SOS linija i besplatni pravni savjeti

U sklopu projekta "NE primamo MITO" podrzanog od strane Ambasade Velike Britanije u Beogradu, MANS je otovrio liniju za prijavu slucajeva korupcije. Pored toga, korisnicima ove SOS linije je omoguceno da dobiju i besplatni pravni savjet ili zakazu sastanak sa pravnim savjetnikom.


SOS & INFO telefoni:
081 652 256 & 081 652 482

Procedura prijavljivanja slucajeva korupcije putem SOS telefona, u zavisnosti od prirode slucaja,obuhvata sljedece procedure:

* identifikacija problema koji je prijavljen ;
*identifikacija nadlezne institucije i odgovarajuce zakonske regulative;
* sastanak sa pravnim savjetnikom MANS-a, predlog sljedecih pravnih koraka
*podnosenje zahtijeva i/ili zalbi;
*dostavljanje povratne informacije korisniku SOS linije i predlog sljedecih koraka.

Svaki gradjanin koji pozove SOS liniju i prijavi slucaj korupcije, automastki dobija redni broj svog slucaja u MANS-ovoj bazi na koji se mogu pozvati prijikom daljeg informisanja o njemu. Time se korisnicima obezbijedjuje potpuna zastita i anonimnost.

Sumnje pale na Danila
Koordinacioni odbor Saveza sindikata Crne Gore uputio je Upravi policije, odjeljenju za privredni kriminal, zahtjev za ispitivanje finansijskog poslovanja Saveza sindikata Crne Gore. Zahtjev je proslijeđen organima policijske uprave na osnovu indicija o kojima su na konferenciji za medije govorili članovi Koordinacionog odbora.
- Dio imovine nekadašnjeg Sindikata Srbije i Crne Gore, izdat je na 20 godina u zakup firmi "Farmacom commerce" koja je u vlasništvu Danila Popovića i Radivoja Bakića. Ta firma je kasnije istu imovinu, koja je poslije podjele pripala Savezu Sindikata Crna Gore, izdala u podzakup hrvatskoj brokerskoj kući "Fima"-kaže predsjednik Koordinacionog odbora Srđa Keković.
Keković ističe da danas Sindikat nema nikakvu korist od tog prostora već samo firma Danila Popovića, koja se pored ostalog, kako se navodi u agenciji za privredne registre Srbije, bavi i spoljno-trgovinskim prometom i uslugama. Po njegovim riječima, Popović i neki njegovi bliski saradnici, poput šefa kabineta, pojavljuju se i kao osnivači još nekih kompanija.
Prema Kekovićevom objašnjenju, ovo su samo neki od dokaza koji govore o radu Danila Popovića, zbog čega i postoji velika želja pojedinih ljudi da Koordinacioni odbor razbiju zbog straha da će isplivati podaci koji bi mogli diskreditovati pojedince.
Članovi Koordinacionog odbora Saveza Sindikata Crne Gore izjavili su da su institucije sistema i bivše rukovodstvo Saveza Sindikata, od samog osnivanja odbora, pokušavale da ga diskredituju i prikažu kao destruktivnu snagu.
On je još rekao da institucije sistema prikriveno pomažu bivšem rukovodstvu na više načina, a jedan od njih je kako je rekao Keković i formiranje "na vrat, na nos" ekonomsko-socijalnog savjeta.
Zvonko Pavićević, član Koordinacionog odbora i predsjednik sindikata prosvjete rekao je da je odbor prije mjesec dana poslao dopis privrednom kriminalitetu, na koji nisu dobili odgovor, povodom indicija i dokaza da je bivše rukovodstvo radilo nezakonito u slučajevima farme svinja u Spužu i fonda "Solidarnost", kao i sa imovinom koju je sindikat dobio nakon podjele Sindikata Srbije i Crne Gore

Dan, 01.08.2007

Evo zanimljivog teksta,

PONIŠTEN KVALIFIKACIONI KONKURS ZA IZGRADNJU MINI ZAOBILAZNICE U PODGORICI VRIJEDAN 20 MILIONA EURA

Mugoši pao tender zbog sumnje da je neko favorizovan

Podgorica - Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki poništila je juče kvalifikacioni tender za izgradnju mini zaobilaznice u Podgorici vrijedan 20 miliona eura, zbog brojnih neregularnosti.
Tender, koji su objavili Glavni grad i Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, poništen je na osnovu žalbe slovenačke kompanije Primorje.
"Vijestima" je saopšteno da je na kvalifikacionom konkursu učestvovalo osam kompanija. To su slovenačke firme Primorje, Slovenijaceste, Por iz Beča, splitski Konstruktor, konzorcijum Tehnoput Podgorica i Alpine Mazreder Salcburg kao i konzorcijum Štrabag Beč i Crnagoraput. U drugi krug, prema odluci opštinskih organa, kvalifikovali su se Slovenijaceste, Por i konzorcijum Štrabag-Crnagoraput.
Novi tender, kako je naložila Komisija za javne nabavke, mora biti raspisan u roku od 15 dana.
Glavni razlozi za obaranje tendera, kako je saopšteno iz Komisije, su "nepotpunost uslova za učešće na tenderu, nedovoljna razrađenost tenderske dokumentacije te ispoljeni voluntarizam koji daje mogućnost diskriminacije ponuđača?. Kako je "Vijestima" objašnjeno u Komisiji, naručilac je u tenderskim uslovima za sebe ostavio "dovoljno širok prostor koji omogućava izbor ponuđača po proizvoljnom nahođenju".
Komisija je, takođe, ocijenila da je na tenderu neprecizno određen naručilac posla - da li je to opština Podgorica na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, ili oboje.
- Utvrđeno je da je odlukom Skupštine Glavnog grada nedvosmisleno povjeren posao Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice. Međutim, u daljem postupku je ispoljena nedosljednost sa tom odlukom, jer se kao naručioci javne nabavke u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji javljaju dva pravna subjekta i to - Glavni grad i Agencija za izgradnju i razvoj, dok u drugim dokumentima figurira samo Agencija. Takva nedosljednost u sprovođenju postupka javne nabavke može da ima odraza na mogućnost ostvarivanja prava ponuđača u ovom postupku. Naime, nije jasno pred kojim subjektom se ostvaruju prava u ovom postupku javne nabavke, a što osnovano ističe podnosilac žalbe (Primorje) - navodi se u saopštenju Komisije.
Saopštenje Komisije u kojem se detaljno obrazlažu razlozi za poništenje tendera objavljujemo integralno:
"Nepotpunost javnog poziva, sa stanovišta određivanja uslova za učešće u javnoj nabavci
Odredbama člana 45 stav 3 Zakona o javnim nabavkama, predviđeno je da se uslovi podobnosti i vrsta dokaza o podobnosti ponuđača navode u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.
S obzirom da je navedena odredba imperativnog karaktera i da ne daje pravo naručiocu da slobodno odluči hoće li zahtijevati dokaze o podobnosti ili ne, svaki naručilac u postupku javne nabavke je obavezan da precizno i decidno u javnom pozivu odredi sve uslove podobnosti i taksativno navede vrstu dokaza o podobnosti, bez obzira da li se radi o obaveznim ili fakultativnim uslovima. Samo tako precizno određeni uslovi daju mogućnost naručiocu da procijeni potpunost dostavljenih ponuda.
Propust naručioca da pravilno primijeni materijalno pravo - odredbe člana 45 Zakona, ne može se ispraviti naknadnim zahtijevanjem ispunjenosti obaveznih uslova, na način što je naručilac cijenio potpunost i ispravnost ponuda, na osnovu dokaza o podobnosti, koje prethodno nije odredio kao obavezne u tekstu predmetnog javnog poziva i tenderskoj dokumentaciji.
"Specifičnost uslova za utvrđivanje kvalifikovanosti za učešće u ovoj javnoj nabavci
Zbog složenosti predmetnog postupka javne nabavke, Zakon o javnim nabavkama je u članu 21 ograničio primjenu ograničenog postupka javne nabavke isključivo za slučajeve, kada se ispune zakonom predviđeni uslovi.
Takođe, ovaj poseban postupak javne nabavke je specifičan i po tome, što su, u skladu sa citiranim odredbama, ponuđači obavezni da u prvoj fazi postupka, dokažu svoju kvalifikovanost, na osnovu svog pravnog statusa, poslovnog kapaciteta, finansijskog kapaciteta, tehničke kvalifikacije i kadrovske kvalifikacije.
Uslovi i dokazi, koji se odnose na kvalifikovanost ponuđača ne mogu se poistovjetiti sa uslovima podobnosti i vrstama dokaza o podobnosti iz čl. 45 i 51 Zakona o javnim nabavkama, kako je to učinio naručilac prilikom utvrđivanja potpunosti dostavljenih ponuda i u rješenju po podnijetom prigovoru.
Naime, po ocjeni Državne komisije, naručilac je obavezan da u tekstu poziva za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji na jasan, precizan i nedvosmislen način odredi vrstu dokumenata kojima se dokazuje kvalifikovanost ponuđača. U vezi sa tim, posebno ukazujemo da je naručilac propustio da u tekstu predmetnog javnog poziva i u tenderskoj dokumentaciji navede kojom vrstom dokumenata se dokazuje ponuđačev pravni status, kao i da ta vrstu dokumenta, kojima se dokazuje pravni status nije mogao naknadno utvrditi u postupku pregleda i ocjene ponuda.
"Nedovoljna razrađenost tenderske dokumentacije, imajući u vidu specifinost predmetne javne nabavke, karakter i značaj radova, koji su predmet javne nabavke, kao i ukupnu vrijednost javne nabavke
Članom 37 stav 1 Zakona, propisano je da će u tenderskoj dokumentaciji naručilac dati potpune informacije o uslovima i zahtjevima koje treba da ispuni svaki ponuđač.
Uvidom u raspoložive spise predmeta, nesporno je utvrđeno da tenderska dokumentacije nije sadržala sve obavezne elemente propisane citiranim odredbama. Pored ovoga, kompleksnost i složenost predmetne javne nabavke, kao i njen značaj i izuzetno visoka vrijednost javne nabavke, posebno obavezuju naručioca na studiozan i analitičan pristup prilikom izrade tenderske dokumentacije, koja treba da pruži sve informacije ponuđačima o predmetnom postupku javne nabavke. Takođe, u ograničenom postupku javne nabavke, u drugoj fazi, naručilac može primijeniti isključivo kriterijum najniže ponuđene cijene, što podrazumijeva da već u prvoj fazi mora odrediti uslove koji se odnose na preciznu dinamiku izvođenja radova, rokove i način plaćanja, kvalitet materijala koji će biti korišćen prilikom izvođenja radova, minimalne zahtjeve u pogledu mehanizacije, struke lica, sa ovlašćenjima, koji će rukovoditi predmetnim građenjem objekta i sl. Samo tako urađena tenderska dokumentacija omogućava svim zainteresovanim ponuđačima da ravnopravno ostvare svoje pravo za učešće u ovoj javnoj nabavci.
"Ispoljeni volontarizam u procjeni ispunjenosti uslova za učešće u ovoj javnoj nabavci, koji daje mogućnost diskriminacije ponuđača
Naručilac ove javne nabavke je prilikom provjere potpunosti dostavljenih ponude, iako to nije prethodno u javnom pozivu bilo navedeno i određeno, provjeravao podobnost ponuđača, zahtijevajući dokaze o podobnosti, koje nije prethodno taksativno naveo, čime je ispoljio volontarizam i samovolju u odlučivanju i na koji način je narušio princip ravnopravnosti i nediskriminacije ponuđača.




ODBIJENO VIŠE ŽALBI

Komisija za javne nabavke juče je odbila više žalbi, koje u saopštenju nijesu detaljnije objašnjene.
Na sjednici je odbačena žalba firme Misedo CTI iz Podgorice, "kao nedopuštena, zbog neispunjavanja zakonom predviđenih pretpostavki za njeno razmatranje".
- Naime, utvrđeno je da Misedo CTI nije prije podnošenja žalbe, izjavio prigovor na odluku JP "Aerodromi Crne Gore", Podgorica, o poništavanju postupka javne nabavke - stoji u saopštenju.
Odbijena je kao neosnovana i žalba firme Dubai sa Cetinja na rješenje Elektroprivrede za izbor najpovoljnijeg ponuđača za nabavku brojila, uklopnih satova, računske opreme, alata i uređaja-partija br.1-monofazna i trofazna brojila.
Kako je saopšteno, Dubai nije ispunio zahtjeve naručioca, unaprijed definisane u tenderskoj dokumentaciji.
- Odbijena je, kao neosnovana, žalba Unda DOO, Podgorica na tender Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave za izbor najpovoljnije ponude za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta poslovnog objekta u kompleksu MUP Zagorič. Ovo iz razloga, što Unda nije dostavila ispravnu ponudu - saopšteno je iz Komisije.
Takođe, je odbijena i žalba firme Račica iz Tivta, podnijeta zbog isključenja njihove ponude iz postupka javne nabavke Uprave carina.
- Utvrđeno je da je firma Račica iz Tivta neuredno izvršavala svoje obaveze po prethodno zaključenim ugovorima sa Upravom carina, pa je Uprava carina, po ocjeni Državne komisije, ispravno postupila kada je odbacila njegovu ponudu kao neispravnu - zaključuje se u saopštenju.

Z.VUČINIĆ - G.KAPOR

izvor-VIJESTI

TAJNA SUDSKOG REGISTRA
Ko čuva Ratka Vukotića




Finansijski vještak Milenko Popović ponovo je naišao na barikade istražnih organa. Iako su zahtijevi tužilaštva za njegovo izuzeće u sudskoj istrazi oko pronevjere novca u Vrhovnom sudu odbijeni, Popović se suočava sa novim opstrukcijama. U predmetu koji mu je dostavljen u sklopu istrage protiv osumnjičenih službenika Vrhovnog suda, saznaje Monitor, nedostaju čak četiri registra iz te institucije koje je policija zaplijenila u inicijalnoj fazi postupka. Ta finansijska dokumentacija neophodna je za utvrđivanje obima finansijskih malverzacija i zaokruživanje spiska zaposlenih koji su prisvajali novac iz sudskog budžeta.

MILIONSKA ŠTETA: Za sada se postupak, podsjetimo, vodi protiv četvoro najbližih saradnika predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića. Ti službenici su u startu osumnjičeni da su iz Trezora na svoju ruku podizali novac sa falsifikovanim potpisma nadležnih i tako, samo za deset mjeseci prošle godine, pronevjerili oko 200 hiljada eura. U zahtjevu za proširenje istrage tužilaštva taj je iznos narastao na 300 hiljada, a prava šteta, saznaje naš list, sada se mjeri milionima koji su, tvrde naši izvori, godinama trošeni bez pokrića.

Vještak Milenko Popović, saznaje Monitor, ima ozbiljan problem da ustanovi kolika je tačno pronevjerena suma. U Vrhovnom sudu, kako je Monitor već pisao, nema popisnih lista iz prethodnih godina, pa je nemoguće utvrditi koliko je novca preneseno i koliki je bio početni saldo u prošloj godini. Čak je i iz kabineta predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića nestao upisnik u kome su evidentirani putni nalozi, troškovi i računi koje je specijalna komisija Vrhovnog suda samoinicijativno proglasila – opravdanim troškom.

Nestanak četiri sudska registra ukazuje da je neko želio još temeljnije prikriti tragove i onemogućiti preispitivanje dugogodišnjeg sumnjivog poslovanja Vrhovnog suda . Zalutalu dokumentaciju, tvrde naši pouzdani izvori, policija je zaplijenila u toku pretkrivičnog postupka kojim, po zakonu, rukovodi tužilaštvo. Broj konfiskovanih registara je uredno zabilježen u policijskom zapisniku, ali im se od tada gubi svaki trag. Bitan dokazni materijal nikada nije stigao do istražnog sudije Miladina Pejovića koji je pokrenuo istragu protiv službenika suda, a po logici stvari nema ih ni u nepotpunom predmetu koji je sudija dostavio vještaku Popoviću.

DOKAZI DOBILI NOGE: Policija je bila dužna da sav prikupljeni materijal proslijedi tužilaštvu koje po zakonu ocjenjuje da li ima uslova za podizanje zahtjeva za istragu protiv osumnjičenih. I nadležni tužilac je bio u obavezi da utvrdi da li su mu dostavljeni svi materijali koji su navedeni u policijskom zapisniku, a ako ih nema, da zatraži dopunu. Na relaciji policija-tužilaštvo ovi su važni dokazi i “zagubljeni” i sakriveni od istražnog sudije. Po čijem nalogu i u kojoj fazi pretkrivičnog postupka - za sada nije poznato.

Ovo nije prvi pokušaj da se sabotira nezavisna sudska istraga i vještačenje. Početkom ove godine Monitor je objavio faksimil dopisa kojim je predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, mimo zakona i pravila, i kao zainteresovana stranka u sporu zatražio od istražnog sudije Miladina Pejovića da Milenka Popovića udalji sa slučaja. Pošto Vukotić nije bio u formalnoj mogućnosti da uputi taj zahtjev, to je umjesto njega uradilo tužilaštvo koje se, kako sam piše u tom dopisu, složilo sa njegovom preporukom. Jedini argument Ratka Vukotića za izuzeće iskusnog vještaka bio je da je Milenko Popović, kao sekretar Udruženja vještaka, preko medija kritikovao rad Vrhovnog suda i tražio da se vještacima islate zaostala dugovanja!?

Zahtijev za izuzeće Popovića stigao je u završnoj fazi vještačenja, u momentu kada je vještak trebalo da prečešlja dokumentaciju Vrhovnog suda i upozna se sa ovlašćenjima službenika. Milenko Popović je u državnom Trezoru već bio sakupio podatke o isplatama koje su obavljane po nalogu Vrhovnog suda, a njegovo izuzeće zatraženo je dok se spremao da u Vrhovnom sudu potraži pokriće za te isplate.

Ta urgencija nije upalila, a sudija Miladin Pejović je nakon višemjesečnog dvoumljenja odlučio da Popovića ipak ostavi na slučaju za koji ga je sam odredio. Milenko Popović je ranije u izjavi za naš list upozorio nadležne da bi izuzeće doživio kao napad na njegov profesionalni dignitet, te da bi u toj situaciji bio prinuđen da prikupljeni materijal predoči javnosti.

OPSTRUKCIJA: Imalo bi se šta vidjeti. Naši izvori tvrde da novac poreskih obveznika predviđen za finansiranje sudova nije trošen samo bez validnog pokrića, već da su značajne sume iz sudskog budžeta, koji kontroliše Vrhovni sud, završavale i na pojedinim privatnim računima.

Sudska istraga već skoro pola godine tapka u mjestu. Dragocjeno vrijeme potrošeno je na razmatranje podobnosti vještaka, umjesto na otkrivanje mreže službenih lica koja su državnoj kasi nanijela milionsku štetu. Na spisku osumnjičenih i dalje se nalaze samo bliski saradnici predsjednika suda Ratka Vukotića, iako je po Zakonu o sudovima lično on “finansijski nalogodavac u sudu” iz koga iščezavaju novac i poslovne knjige.

Tužilaštvo se, podsjetimo, na tu odredbu pozvalo kada su u podgoričkom Sudu za prekršaje prošle godine uhapšena četiri sudska izvršitelja i tri policajca osumnjičena da su veći dio novca od mandatnih kazni, umjesto u državnu kasu, stavljali sebi u džep. Zahtjev za sprovođenje istrage automatski je podnijet i protiv bivšeg predsjednika tog suda Milivoja Rašovića koji se tereti da nije savjesno obavljao nadzor nad izvršiteljima. Rašović se, dakle, ne sumnjiči da je uzimao novac, već samo da osumnjičene nije spriječio da to čine.

U slučaju Ratka Vukotića to pitanje niko ne postavlja. Predsjedniku Vrhovnog suda ugodno teče već drugi mandat u instituciji koja bi, da je sreće, trebalo da bude uzor zakonitog poslovanja u državi.

Zakone imamo, borba tek predstoji

Podgorica, 12.avgusta – Najnoviji izvještaji stranih analitičara i posmatrača govore da za razliku od drugih oblasti na planu borbe protiv korupcije u Crnoj Gori nije napravljen pomak. O stepenu korupcije u našoj državi uglavnom dobijamo informacije iz nevladinog sektora i to najčešće u vidu anketa građana, a ne preciznih podataka. »Pobjeda« se pita zbog čega zvanični organi ne prave istraživanja i kada će konačno prestati deklarativan, a početi stvarni obračun sa ovim problemom.
Direktor Vladine Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković tvrdi da se brojne aktivnosti usmjerene na prevenciju i suzbijanje korupcije mogu podijeliti na dva perioda.
-Period od 2000. do 2006 godine je bio posvećen zakonodavnoj reformi i izgradnji institucionalnih kapaciteta, kada su usvojeni brojni zakoni kojima je pravni sistem unaprijeđen i usklađen sa međunarodnim principima i satandardima za borbu protiv korupcije. Ovo naročito kroz uvođenje novih antikorupcijskih instrumenata i mehanizama kao i kroz osnivanje specijalizovanih državnih organa ( Uprave za antkorupcijsku inicijativu, Uprave za sprečavanje pranja novca, Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, Odjeljenje Specijalnog državnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala, Komisija za utvrđivanje konflikta interesa, Državna revizorska institucija...)Ovaj proces je pratila i sveobuhvatna obuka državnih službenika i namještenika, kao i sudija, tužilaca. Period koji slijedi obilježen je punopravnim članstvom Crne Gore u Savjetu i Evrope i i Savjetu Evrope za borbu protiv korupcije i usvajanjem Vladinog Akcionog plana za borbu protiv korupcije koji omogućava i sveobuhvatnu borbu protiv ovog problema kao i kontrolu stepena završenosti planiranih aktivnosti i blagovremenog djelovanja državnih organa u borbi protiv korupcije, kaže sagovornica »Pobjede«.
Ratković tvrdi da je Uprava u više navrata obavještavala javnost o broju prijava i pritužbi koje prima od građana kao i o broju građana koji su tražili pravni savjet ili informaciju o nadležnom organu i najavljuje da će od narednog mjeseca Uprava uz pomoć UNDP –a sprovesti sveobuhvatno istraživanje o korupciji.
Ona upozorava da se krivična djela sa obilježjima korupcije teško otkrivaju i dokazuju.
-Zakonske mogućnosti državnih tužilaca u borbi protiv korupcije podrazumijevaju efikasni i rigorozni progon otkrivenih slučajeva kao i primjenu mjera takozvanog nadozora koje su donekle ograničene važećim zakonskim rješenjima. Primjenu navedenih mjera za sva krivična djela korupcije tužilac ne može predložiti zbog ograničenja visine propisane kazne( minimum propisane kazne zatvora od 10 godina). Zbog svega navedenog već je pokrenuta inicijativa da se odgovarajuće odredbe ZKP-a inoviraju kako bi se mjere tajnog nadzora mogle primijeniti kod svih krivičnih djela korupcije, čime bi se poboljšala efikasnost krivičnog progona i dokazivanja. Ta krivična djela se najčešće izvršavaju bez svjedoka a izvršioci imaju zajednički interes da se to djelo ne otkrije, što uz pomakanje materijalnih dokaza predstavlja dodatnu teškoću u postupku dokazivanja, kaže ona.
Ratković smatra da je u Crnoj Gori sazrela svijest da se stane na put korupciji što ne znači da je ovu pojavu moguće lako i brzo iskorijeniti, jer je to kompleksan i dugotrajan proces za koji je potrebno vrijeme.
- U Crnoj Gori postoji politička volja za rješenje ovog problema i Crna Gora je pred sebe postavila jasno definisane ciljeve i mehanizme za suzbijanje korupcije. Usvajanje Vladinog Akcionog plana za borbu protiv korupcije predstavlja početak snažnijeg implementacionog perioda i primjenu potpuno novog i inoviranog zakonodavstva, kao i kontinuiranog djelovanja svih državnih organa i njihove intenzivnije povezanosti sa civilnim društvom u cilju antikoruptivnog djelovanja. O sproveđenju mjera Akcionog plana nacionalnu Komisiju mjesečno izvještavaju 30 državnih organa i institucija, kao i državni sektor, objašnjava Ratković.
Korupciju u stopu prati i pranje novca koje je u zemljama investicionog buma i neefikasnog pravnog sistema poput Crne Gore česta pojava.
Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović kaže da je u toku 2006.godine Uprava privremeno blokirala 73 transakcije, čiji je zbirni iznos 22,8 miliona eura, dok je u prvoj polovini 2007. godine blokirana 21 transakcija čiji je zbirni iznos 13,5 miliona eura.
-Uprava je nadležnim organima u prošloj godini proslijedila 29 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u pranje novca i 8 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u neko drugo krivično djelo.U dosadašnjem periodu tekuće godine proslijedili smo nadležnim organima 24 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u pranje novca i 4 predmeta zbog postojanja osnova sumnje u izvršenje nekog drugog krivičnog djela. Po članu 34 Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma ova Uprava vodi objedinjenu statistiku o predmetima iz oblasti pranja novca i finansiranja terorizma, sa kojima, u skladu sa članom 28 ovog zakona, upoznaje javnost. Naime, tokom 2006.godine i u prva četiri mjeseca 2007.godine, donešena je jedna presuda, kojom su obuhvaćena dva lica . Podignuto je 5 optužnica, kojima je obuhvaćeno 33 lica, dok je u postupku istrage 6 predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 lica. Podatke o tome koje su banke i u kojem broju, dostavljale Upravi izvještaje o sumnjivim transakcijama, ne možemo otkriti zato što oni, po Zakonu, predstavljaju službenu tajnu, kaže sagovornik »Pobjede«.
On ističe da se intenzivno radi na ugradnji najnovijih međunarodnih preporuka i direktiva u naš sistem, posebno onih koje daje EU, pa je novi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranje terorizma u završnoj fazi pripreme.
-Taj Zakon će implementirati Treću direktivu EU, koja se odnosi na ovu oblast. Ovom direktivom se posebno potencira puna identifikacija klijenta (utvrđivanje stvarnog vlasnika pravnog lica), sveobuhvatna obrada određenih kategorija klijenata (politički eksponirana lica), mogućnost davanja naloga za kontinuirano praćenje računa određenih lica, kao i pravo na blokiranje transakcije na zahtjev FIU iz inostranstva. Sve ovo će bitno povećati efikasnost obavljanja složenih poslova od strane Uprave za sprječavanje pranja novca i drugih državnih organa.U cilju otklanjanja uočenih usporavanja postupka dolaženja do podataka, informacija i dokumentacije, inicirali smo u novom zakonu rješenja koja će dovesti do dobijanja inspekcijskih ovlašćenja Uprave u odnosu na određene kategorije obveznika, što će dovesti i do njene reorganizacije, odnosno formiranja odjeljenja za neposredni inspekcijski nadzor. Pored prihvatanja pomenutih obaveza koje se, napominjemo, odnose samo na zemlje članice EU, dogradnja sistema obuhvata i prihvatanje specifičnih iskustava nekih zemalja u uspostavljanju najefikasnije šeme prikupljanja, obrade i razmjene obavještajnih podataka. Naime, uz puno razumijevanje od strane državnih organa koji generišu i koriste podatke i informacije, kao i uz podršku odgovarajućih međunarodnih institucija, razmatra se uspostavljanje sistema centralizovanog prikupljanja, objedinjavanja i razmjene podataka, koji su neophodni za podizanje nivoa efikasnosti rada više državnih organa. Sagledava se mogućnost formiranja jednog koordinacionog tijela, kako bi se, po uzoru na Veliku Britaniju i neke druge zemlje, kao i po sistemu koordinacije koji se ostvaruje u određenim organizacijama EU, saradnja različitih organa, koja je i sada dobra, dodatno pojednostavila i učinila sistem još efikasnijim, kaže Mitrović.
On ističe da je iniciranje centralizovanog pristupa u prikupljanju i obradi obavještajnih podataka rezultat do sada uočenih usporavanja u razmjeni informacija zbog ponekad sasvim suvišnog formalizma.
-To iskustvo, kombinovano sa pomenutim kvalitetnim rješenjima (u prvom redu u V.Britaniji, nekom drugim zemljama, kao i u određenim organizacijama EU) stvorilo je razvojnu viziju koja ide u smjeru pojednostavljenja postupka, što dovodi do brzog sagledavanja problema, a zatim efikasne obrade određenih lica, i to iz više uglova posmatranja. Time se rješenje problema obrade predmeta pojednostavljuje, a efikasnost podiže na viši nivo. Tako se dolazi do adekvatnog odgovora na sve sofisticiranije metode kriminalaca, pogotovu u oblasti organizovanog kriminala, zaključuje Mitrović.
On tvrdi da je već stvorena solidna osnova sistema za borbu protiv pranja novca, uz jasno opredjeljenje za njegovu dogradnju u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima i najboljim iskustvima.


Do sada optužena dva lica za pranje novca

-Po članu 34 Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma Uprava vodi objedinjenu statistiku o predmetima iz oblasti pranja novca i finansiranja terorizma, sa kojima, u skladu sa članom 28 ovog zakona, upoznaje javnost. Naime, tokom 2006.godine i u prva četiri mjeseca 2007.godine, donešena je jedna presuda, kojom su obuhvaćena dva lica. Podignuto je 5 optužnica, kojima je obuhvaćeno 33 lica, dok je u postupku istrage 6 predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 lica. Podatke o tome koje su banke i u kojem broju, dostavljale Upravi izvještaje o sumnjivim transakcijama, ne možemo otkriti zato što oni, po Zakonu, predstavljaju službenu tajnu, kaže direktor Uprave za sprečavanje pranja novca.

Najviše prijava u pravosuđu i lokalnoj samoupravi

-Uprava za antikorupcijsku inicijativu je u periodu januar- decembar 2006. godine sačinila 31. službenu informaciju o sumnji postojanja krivičnog djela sa obilježjima korupcije, 16 dopuna informacija u vezi sa primljenim prijava, a takođe je pružala i pravne savjete.Uprava je dostavila i 14 povratnih informacija o preduzetim mjerama u vezi sa sačinjenim informacijama i o postojanju korupcije. Najveći broj prijava se odnosio na pravosuđe, rad organa lokalne samouprave, rad državnih organa, javne nabavke i privatizaciju, objašnjava Ratković.

DRUŠTVO – KORUPCIJA
Postavljeni posteri i informatori o korupciji

Podgorica, (MINA) - Uprava za antikorupcijsku inicijativu danas je u Podgorici, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, postavila postere i informatore o korupciji na mjestima gdje se predaju dokumenta za prijem u domove učenika.

Upravnik Učeničkog doma Petar Stamatović rekao je da je zadovoljan početkom zajedničke kampanje, koja će biti nastavljena serijom predavanja o korupciji za učenike i studente tokom predstojeće školske godine.

Iz Uprave je saopšteno da je kampanja sprovedena zbog toga što je prijem stanara u učeničke domove označen kao jedna od aktivnosti u kojoj može doći do koruptivnih radnji.

»Uprava sprovodi kampanju kako bi se učenici pravovremeno informisali o tome šta je korupcija, kao i koje vrste krivičnih djela sa elementima korupcije postoje«, dodaje se u saopštenju.

Informator sadrži opis koruptivnih krivičnih djela, sa posebnim osvrtom na korupciju u obrazovanju, kao i nadležne organe koji građanjima stoje na raspolaganju u slučajevima prijave i postupanja u vezi sa slučajevima korupcije.

Kampanja informisanja učenika biće nastavljena u ostalim crnogorskim opštinama u kojima postoje učenički domovi, a studenata krajem mjeseca kada počne prijem u studentske domove.

Korupcija najčešća u kontroli saobraćaja

Korupcija i mito u policiji najčešće su vezani za kontrolu bezbjednosti saobraćaja, što potvrđuje nedavna krivična prijava protiv dva saobraćajna policajca koji su od kontrolisanog vozača uzeli novac propuštajući da mu izdaju nalog za plaćanje mandatne kazne, rekao je direktor Uprave policije Veselin Veljović

Podgorica, 13. avgusta – Policija je najvažnija karika u sistemskoj borbi protiv korupcije. Međutim, izvještaji stranih eksperata navode da je u Crnoj Gori baš u ovoj oblasti i pravosuđu nivo korumpiranosti veoma visok. Sa onih deset eura kojima će nesavjesni građanin platiti teške prekršaje počinju mnogo veće zloupotrebe, kojima je gotovo nemoguće ući u trag. Direktor Uprave policije Veselin Veljović za „Pobjedu“ govori kako se protiv ovog problema bore zaposleni u ovoj instituciji. On tvrdi da je na osnovu raspoloživih saznanja operativnih struktura korupcija u policiji prisutna, ali u znatno manjem obimu u odnosu na prethodni period, posebno devedesete.
- Ova saznanja ukazaju da su korupcija i mito najčešće vezani za kontrolu bezbjednosti saobraćaja. To potvrđuje nedavna krivična prijava protiv dva saobraćajna policajca koji su od kontrolisanog vozača uzeli novac propuštajući da mu izdaju nalog za plaćanje mandatne kazne. Pored ovog slučaja u prethodnoj godini su registrovana još dva slučaja primanja mita, zbog čega je protiv policijskih službenika nadležnom tužiocu podnesena krivična prijava, kaže sagovornik „Pobjede“.
Veljović objašnjava da se slučajevi korupcije i primanja mita konstatuju na osnovu operativnih saznanja i drugih operativno taktičkih mjera i radnji koje se kasnije dokumentuju i istražuju.
- I pored toga što su ova krivična djela prisutna i čine se od strane policijskih službenika smatram da se njihov nivo u policiji ne može karakterisati kao pojavni oblik. Pri tome posebno imam u vidu uporedne operativne pokazatelje o procesuiranim slučajevima i rezultate operativnih istraživanja i kontrola koje smatram realnim indikatorom, kaže direktor Uprave policije.
Veljović objašnjava da je korupcija uvod u organizovani kriminal ili bar jedan njegov segment.
-Operativne strukture policije do saznanja i podataka o pojedinačnim slučajevima korupcije dolaze na više načina koji se mogu podvesti pod operativni rad i prikupljanje obavještenja i saznanja operativne kontrole, istraživanja i kriminalističke obrade. Policija do saznjanja o korupciji dolazi primjenom specijalnih istražnih metoda, odnosno operativno tehničkim radom. Za krivično djelo primanja mita, član 423 Krivičnog zakonika Crne Gore predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do 15 godina.
Za kvalitetnu i efikasnu borbu protiv korupcije ovom problemu se mora prići sistemski, sa svih aspekata, otklanjajući faktore koji joj pogoduju i otežavaju njeno otkrivanje i suzbijanje. Ovakav vid djelovanja podrazumijeva niz koordiniranih i sveobuhvatnih aktivnosti nadležnih državnih institucija i civilnog društva.
Krivična djela sa obilježjem korupcije su primanje mita, davanje mita, povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotreba monopolističkog položaja, prouzrokovanje stečaja, prouzrokovanje lažnog stečaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, lažni bilans, zloupotreba procjene, odavanje poslovne tajne, odavanje i korišćenje berzanske tajne, zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakonito posredovanje i odavanje službene tajne. U borbi protiv ovih kriminogenih ponašanja i djelovanja Uprava policije, pored zajedničkog djelovanja i saradnje sa drugim subjektima koji djeluju u sistemu bezbjednosti, primjenjuje konvencionalne i specijalne istražne mjere i radnje. Ove metode se primjenjuju i prilikom postupanja kada su osunjičena lica policijski službenici. U tim slučajevima pored krivične prijave protiv policijskih službenika se pokreće i disciplinski postupak, gdje se uglavnom izriče mjera prestanka radnog odnosa. Uprava policije je konkretizovala i mjere kako bi se kvalitetnije i efikasnije kontrolisao rad policijskih službenika, pogotovu onih koji obzirom na prirodu posla mogu počiniti krivično djelo sa koruptivnim elementom. Uprava policije je i direktno uključena i u realizaciju Vladinog programa borbe protiv korupcije i organizovang kriminala, odnosno implementaciju njegovog Akcionog plana čije je okončanje planirano za kraj 2008. godine, kaže Veljović.
Predstavnik Evropske komisije u Crnoj Gori Martin Harvi ističe da su ocjene predstavnika EK, koji su početkom ove godine boravili u Crnoj Gori, pozitivne, ali je ipak sugerisano da se pojača intenzitet reformi u pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
-Istina je da su u pojedinim oblastima sistema primijećena poboljšanja, ali se takođe očekuju još intenzivnije reforme i iznad svega stvaranje efikasnog sudskog sistema, koji je oslobođen političkih pritisaka. To je osnova demokratskog društva i brana korupciji i organizovanom kriminalu. Iako su vidljivi znaci borbe protiv korupcije i kriminala u Crnoj Gore ove pojave i dalje predstavljaju široko rasprostranjen problem i efikasnost policije mora biti poboljšana, kaže Harvi.


Sve češće prijave za vozače koji daju mito
- U posljednje vrijeme je registrovano više slučajeva kada su lica kontrolisana u saobraćaju pokušala da ponudom manjih iznosa policijskom službeniku izbjegnu posljedice deliktne radnje koju su prethodno počinili. Policijski službenici su ova lica, pored saobraćajnog, prijavila i za krivični delikt. Ovakvo ponašanje policajaca je, između ostalog, posljedica mjera koje se preduzimaju interno u sklopu jačanja profesionalnih kapaciteta policijske organizacije, kaže Veljović.

15 August 2007 14:31 pm
PzP - PRVA BANKA - AKCIJE
Država se pretvara u privatno preduzeće

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pokret za promjene (PzP) smatra da je to što je bivši crnogorski premijer Milo Đukanović kupio akcije banke čije je najveći pojedinačni vlasnik njegov brat Aco prvi korak ka pretvaranju države Crne Gore u privatno preduzeće.

»U bordu direktora biće članovi porodice čime će pokazivati društvenu i ekonomsku moć koji su stekli prethodnih 17 godina i praktično će u narednom vremenu osnovna društvena aktivnost u Crnoj Gori biti da državu iz zagrljaja interesnog kartela vratimo građanima i uredimo u skladu sa evropskim standardima«, rekao je predsjednik PzP-a Nebojša Medojević Radiju Slobodna Evropa.

Kompanija Kapital invest /Capital invest/, čiji je osnivač predsjednik Milo Đukanović, postala je vlasnik oko sedam odsto akcija Prve banke Gore Gore za milion i po EUR. U istoj dokapitaliazciji više od jedan odsto akcija banke kupila je i Đukanovićeva sestra, advokat Ana Kolarević, za oko 240 hiljada EUR.

Medojević kaže da ga ne bi iznenadilo da je Milo Đukanović akcije trgovao kreditom koji je uzeo kod Prve banke.

»Niko ne može da sazna kojim kreditom i od koje banke je Đukanović krenuo u biznis sa fakultetom, kao i iz kojeg posla je zaradio toliki novac, ako se 17 godina nije bavio biznisom, osim onim najunosnijim - rukovodio državnim organima i vladao Crnom Gorom. Znači, ovo je završna faza privatizacije Crne Gore«, dodao je Medojević.

Radio nije mogao provjeri informaciju o dokapitaliazciji kod predsjednika uprvanog odbora Prve banke Jelice Petričević i da sazna hoće li Uprava za sprječavanje pranja novca provjeravati ovu transakciju, jer se njen direktor Predrag Mitrović nije javljao na telefon.

U istom krugu dokapitalizacije po nekoliko desetina ili stotina hiljada EUR ua akcije Prve banke uložilo je više ljudi bliskih Đukanoviću.
(kraj) nus/anf


15 August 2007 14:22 pm
SNP - PRANJE NOVCA
Milić: Ispitati kako poslanik može do akcija banke
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić predložio je danas Upravi za sprječavanje pranja novca da provjeri kako jedan poslanik sa platom oko 800 EUR može da kupuje akcije banke vrijedne milion i po EUR.

Kompanija Kapital /Capital/ invest, čiji je osnivač predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, kupila je nedavno oko sedam odsto akcija Prve banke Crne Gore za milion i po EUR. Pojedinačno najveći akcionar te banke, sa oko 30 odsto, je kompanija Monte nova, čiji je vlasnik Đukanovićev brat, Aco.

Milić predlaže da se provjeri i izvor za kupovinu tih akcija - nasljedstvo, poklon ili možda profit iz poslovanja firme koja je počela da radi prije svega nekoliko mjeseci.

»Biću zadovoljan bilo kojim objašnjenjem Uprave i ostalih nadležnih organa, pa čak ako se ispostavi da je ta transakcija bila legalna, recimo na način da su akcije kupljene iz „povoljnog kredita banke“, što bi bio još jedan doprinos ekonomskoj teoriji i praksi i „odagnao“ bi sumnje da tu postoji bilo kakvo pranje, kriminalnim aktivnostima, stečenog novca«, naveo je on u saopštenju za javnost.

Uz Kapital invest tokom iste dokapitalizacije jedan od vlasnika akcija Prve banke, sa nešto više od jedan odsto, postala je i sestra braće Đukanović, advokat Ana Kolarević. Kolarević je svoj dio akcija platila oko 240 hiljada EUR.

Prema riječima Milića, u oblasti pranja novca i rada Uprave i ostalih nadležnih organa, nameće se nekoliko veoma indikativnih pitanja, koja traže ozbiljne i utemeljene odgovore i objašnjenja.

Iz Uprave su saopštili da je od januara do septembra prošle godine bilo svega 152 sumnjive transakcije koje su se odnosile na 52 lica.

»Uprava tvrdi da ih je bilo 152, a ne 132, kako je saopštio njen direktor na konferenciji za štampu 18. oktobra«, podsjetio je Milić.

On je dodao da broj sumnjivih tranaskacija u tom periodu čini oko 0,15 odsto od ukupno kontrolisanih blizu 112 hiljade.

»Kada se prihvati tvrdnja Uprave, da su privremeno blokirana svega 62 računa, onda je procenat još manji i iznosi mizernih 0,05 odsto od ukupnog broja kontrolisanih transakcija«, kazao je Milić.

Iz Uprave je saopšteno da su privremeno blokirana 62 računa sa oko 17,9 hiljada EUR, što je 47 odsto od ukupnog broja sumnjivih transakcija.

»Uprava nije saopštila koliko je računa, odnosno transakcija, trajno blokirano, slučajeva pranja novca procesuirano prema nadležnim organima, kakva je njihova sudbina i da li je iko pravosnažno osuđen za to djelo i makar prekršajno kažnjen«, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, treba se zapitati zašto je Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je na snazi svega četiri godine, već dva puta mijenjan, a već se najavljuje novi.

»Da li se radi o namjernim propustima i nedostacima u Zakonu kako bi se za „perače“ kupilo još malo vremena? Zar Vladi i njenoj Upravi nijesu bile dovoljne tri direktive Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope za kreiranje efektivnog zakonskog okvira, koji bi služio svrsi«, pitao je Milić.

Pošto su, kako je ocijenio, na desetine indikatora koje stoje na raspolaganju Upravi očigledno nedovoljni za pokretanje ozbiljne i sveobuhvatne borbe protiv problema pranja novca, on predlaže da se obrati pažnja na to da su glavni investitori u privatizaciji i na tržištu kapitala of šor /off shore/ kompanije i fondovi, sa uglavnom nepoznatim vlasnicima iz Crne Gore i inostranstva.

»Samo u ovoj godini „stranci“ su u Crnoj Gori preprodali oko 200 miliona EUR nekretnina i ima li razloga za sumnju u pranje novca?«, pitao je Milić.

On je poručio i da pažnju treba obratiti, između ostalog i na to što svi relevantni međunarodni izvještaji upozoravaju na ogroman stepen korupcije u Crnoj Gori i ispitati ima li ta činjenica veze sa pranjem novca.

On smatra i da izvještaj državnog tužioca Vesne Medenice, postojanje katastarske mafije i činjenica da Uprava za nekretnine nije odgovorila na 40 upita Uprave za sprječavanje pranja novca, treba da izazovu sumnju

Korupcija najčešća u kontroli saobraćaja



E ovo je sprdnja zbilja. Onaj kriminal koji je vidljiv malom covjeku se stavlja u prvi plan sto neko baci 5 eura milicajcu sto gori na zaropek na kakvu magistralu ili onima sa paukom a za to vrijeme milioni tamo-vamo nestaju i najveci problem ispadose ovi u kontroli saobracaja coce. Oni su samo maska i ono za opravdanje 'svi krademo'.

Nijesam ja pristalica propuštanja ni sitnog ali se slažem da je ovo sprdnja.
Ovo je iz Pobjede, u nastavcima. Da vidimo dokle će ići, mada sumnjam da će reći išta pravo (za sada dom učenika i saobraćajci - dabogda nam ovo bila najveća briga, kada su ove stvari u pitanj)

ricao sam ja sa nekim vaznim milicajcem. On veli da je stopa kriminala manja nego u zapadnoj evropi. Pokazuje statistike. Tesko ga pobjediti ali u zapadnoj evropi mali cova nije u kriminalu. Ne mora niti smije da pokusa da miti milicajca, niti miti doktore niti miti da mu djeca dobiju dom niti bilo sta drugo. Kod nas je problem sto je dozvoljeno svima da shklapaju po malo tako da su ovi na vrhu abolirani jer i oni rade sto i svi. Takav je sistem stvoren. Koliko puta si cuo za ove glavare: "neka i ja bih da mogu". Ja sam 100 puta barem.

Prije neku godinu je neka nevladina, ne od ovih nevladinih koje isto sklapaju pare vec neka za koju nakon toga nikada nijesam cuo, radila anketu o korupciji. Rezultati su bili veoma precizni i jasni, rasclanjeni po institucijama i objavljeni u brosuri. To je do danas najveci rezultart u borbi protiv korupcije u CG. Institucije koje ja poznajem su opisali 100% ispravno i to statisticki. Bilo bi zgodno da to postujemo ako nadjemo.

03. Sep 2007, 09:24

Vlasnici of šor kompanija neće biti tajna

Novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, sa suštinskim izmjenama u odnosu na prethodni, mogao bi biti usvojen već u oktobru, najavio je u razgovoru za Vijesti, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović.

On je kazao da je donošenje potpuno novog zakona "motivisano prihvatanjem i ugradnjom novih standarda i preporuka sadržanih u takozvanoj Trećoj direktivi, najnovijem dokumentu EU koji sa odnosi na oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ali i procjenama koje su proistekle iz iskustva u dosadašnjem radu".

Mitrović je rekao da je jedna od najznačajnijih preporuka ona koja se odnosi na utvrđivanje stvarnog vlasnika pravnog lica sa 25 i više procenata kapitala.

"Dostavljanje podataka o vlasništvu odnosiće se na sva pravna lica, ali i na takozvane of-šor komanije što je potpuno nova stvar u Crnoj Gori", kazao je Mitrović.

Prije neku godinu je neka nevladina, ne od ovih nevladinih koje isto sklapaju pare vec neka za koju nakon toga nikada nijesam cuo, radila anketu o korupciji. Rezultati su bili veoma precizni i jasni, rasclanjeni po institucijama i objavljeni u brosuri. To je do danas najveci rezultart u borbi protiv korupcije u CG. Institucije koje ja poznajem su opisali 100% ispravno i to statisticki. Bilo bi zgodno da to postujemo ako nadjemo.
Imas li neke preciznije info o cemu se radi? Osim MANS-a nesto ne znam da je iti jedna nvo radila nesto ozbiljnije na polju borbe protiv korupcije

Sto se tice ovih novih mjera uprave za sprjecavanje pranja novca - da li to znaci da cemo konacno saznati ko je istinski vlasnik KAP?

Hm, iskren da budem - reformska retorika Vlade rijetko kada prelazi okvir zakonskih tekstova i njihovih usaglasavanja
Sto se tice primjene istih...

Imas li neke preciznije info o cemu se radi? Osim MANS-a nesto ne znam da je iti jedna nvo radila nesto ozbiljnije na polju borbe protiv korupcije

Radio je Damar anketu o korupciji, a da li je to ta, nijesam siguran!

Radio je Damar anketu o korupciji, a da li je to ta, nijesam siguran!
Hm, te ankete su uvijek mac sa dvije ostrice. U najboljem slucaju - mogu da ukazu na korumpirane segmente drustva/administracije - ali tesko mogu da objasne uzroke, posljedice i, sto je najvaznije, troskove korupcije...

Radilo je vise agencija te ankete (kao i GzP), ali mislim da su MANSove publikacije o korupciji - generalno, urbanizmu, privatizaciji, te one vezane za slobodan pristup informacijama - ipak bez premca

Hm, te ankete su uvijek mac sa dvije ostrice. U najboljem slucaju - mogu da ukazu na korumpirane segmente drustva/administracije - ali tesko mogu da objasne uzroke, posljedice i, sto je najvaznije, troskove korupcije...

Radilo je vise agencija te ankete (kao i GzP), ali mislim da su MANSove publikacije o korupciji - generalno, urbanizmu, privatizaciji, te one vezane za slobodan pristup informacijama - ipak bez premca

Što se tiče Antikorupcije, tu MANS u CG barjak nosi!
(U pravu si za lapsus, ispravljeno);)

da, mislim da ova organizacija radi zaista koristan i zanimljiv posao. Koliko god pokusavali ljudi da ih strpaju u politicki kos

S druge strane, istrazivanja o korupciji u CG skoro da i nisu radjena. Osim nekoliko povrsnih - bilo je nekih tzv corruption perception.
Dominantni je problem sto za dubinska istrazivanja potrebni su domaci strucnjaci, koji poznaju situaciju na terenu i zakonski sistem do tancina. Nazalost, kod nas se to svodi na povrsnost, eksperte za sve, a pogotovo i za pricu. Casti izuzecima...

OPERACIJA MEMFIS JEDAN OD VLASNIKA KOMPANIJE "ROKŠPED" UHAPŠEN NA BEOGRADSKOM AERODROMU U SPEKTAKULARNOJ AKCIJI SRPSKE POLICIJE

Anton Stanaj označen kao šef duvanske mafije

Podgorica - Jedan od vlasnika podgoričke kompanije "Rokšped", Anton Stanaj uhapšen je u spektakularnoj akciji srpske policije, koja ga je označila kao vođu i finansijera međunarodne kriminalne grupe švercera cigareta.
Stanaj je uhapšen juče ujutro na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu nakon što je doletio sa Kipra gdje je povremeno živio, a beogradski mediji pišu da je kod sebe imao kiparski pasoš. Gotovo u isto vrijeme kada je Stanaj pao u Beogradu, policija je kod Prijepolja, sa kamionom u kojem je bilo 4.500 boksova cigareta, uhapsila Željka Vujevića, kojeg je označila kao glavnog distributera, i "članove kriminalne grupe" Paja Jurića, Stevana Stevanovića, Erika Karačonju, Slavicu Jurić, Srećka Miranovića i još nekoliko osoba čija imena nijesu saopštena. U policijskom saopštenju ne navodi se odakle su uhapšeni i čiji su državljani, dok beogradska štampa navodi da su njih petoro državljani Srbije.
Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije tokom dana objavljene su fotografije Stanajevog hapšenja u aerodromskoj zgradi. Na jednoj on leži okrenut licem ka podu dok mu policajci stavljaju lisice, a na drugoj se vidi kako ga agenti vode sa rukama na leđima. Pored tih fotografija, objavljene su i slike kamiona s cigaretama zaplijenjenim kod Prijepolja, kao i šematski prikaz piramide kriminalne grupe.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Dragan Jočić saopštio je da je hapšenje Stanaja i još nekoliko članova kriminalne grupe "rezultat višemjesečnog intenzivnog rada i praćenja" u operaciji nazvanoj "Memfis". .
Članovi grupe su iz Kine, Hrvatske i Dubaija, gdje se proizvode falsifikati svjetski poznatih marki cigareta, najčećše "memfis", kontejnerima dopremali cigarete u luke Bar, Bari i Rijeka. Odatle su kamionima, unaprijed razrađenim krijumčarskim kanalima, dopremali cigarete na teritoriju Srbije i dalje, preko Mađarske, ka zemljama zapadne Evrope, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjh poslova Srbije.
Cigarete iz legalnih izvora na teritoriji Crne Gore fiktivno su razduživali, preko fri-šopova kroz navodnu prodaju, da bi ih potom ilegalnim putem, na već opisan način, transportovali preko Srbije - navodi se u saopštenju MUP-a Srbije.
Policija vjeruje da je krijumčarska međunarodna grupa bila "dobro uvezana i da je svaki član imao zadatak".
- Djelatnost kriminalne grupe je planirana na duže vrijeme, pri čemu je svaki član imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu u skladu sa internom kontrolom i disciplinom članova u međunarodnim razmjerama - navodi policija.
Sagovornik "Vijesti" iz Uprave policije Crne Gore kazao je da crnogorska policija nije učestvovala u akciji hapšenja međunarodne kriminalne grupe krijumčara cigaretama.
- Niko od nas nije upoznat sa tom akcijom, koju je navodno mjesecima planirala i izvodila srpska policija - rečeno je "Vijestima" u vrhu Uprave policije.
Jedna od najmoćnijih crnogorskih kompanija "Rokšped", čiji su osnivači i vlasnici šestoro braće Stanaj i njihov otac Roko, ima licencu Agencije za duvan da na veliko uvozi i distribuira cigarete.
Pored "Rokšpeda", koji je najveći uvoznik i distrubuter cigareta i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, licencu za trgovinu na veliko imaju "Bar-kod", "Nevorld Montenegro", "Elmag", "Duvan komerc", "Knjaz", "Prima Montenegro", Filip Moris Montenegro" i "Polini".

Bi.B.

MOĆNA FAMILIJA

"Ne znamo ništa o hapšenju", riječi su koje je više puta "Vijestima" ponovila sekretarica u "Rokšpedu".
Niko iz kompanije juče nije slao ni zvanično saopštenje nakon objavljivanja informacije da je Anton Stanaj uhapšen u Beogradu.
Na zvaničnom sajtu kompanije piše da je on predsjednik Upravnog odbora kompanije, njegov vrat Nuo je generalni direktor, dok ostala braća Ljubo, Vaso, Sandro i Simon takođe imaju neku od funkcija u kompaniji.
"Rokšped" je prije 15 godina osnovao njihov otac Roko Stanaj. Na početku je osnovna djelatnost preduzeća bio uvoz, transport i prodaja nafte i naftnih derivata. Kompanija se tokom prošle i tekuće decenije širila tako da je "Rokšped" postao lider za uvoz i prodaju automobila "folksvagen" i "audi", a kasnije je posao proširen na uvoz u distibuciju duvanskih proizvoda. Vlasnici su vinarije "Erdevik" u Vojvodini, a od nedavno i hotela "Galeb" u Ulcinju.
U Crnoj Gori "Rokšped" ima šest moderno opremljenih benzinskih pumpi, luksuzno opremljene salone za prodaju automobila, špediciju, rent-a-kar. Osim u Crnoj Gori u sklopu kompanije nalaze se i poslovne jedinice u Srbiji, Hrvatskoj i Kipru.
Porodica Stanaj nedavno je kupila luksuznu jahtu nazvanu "Nikolas", vrijednu 2,35 miliona eura.

VIJESTI online

ne mogu da citam ovaj text ali znam o cemu se radi :)
pametni su oni, imaju 7 sinova, neka ih pola uhapse, ostaje ih dosta da dovrse posao:)

nedavno na jazu sam ih vidio, najluksuzniji jahta a na njoj bar 30 osoba, ko mravi

Bolje im je bilo da su kupili avion nego jahtu. To bi bila investicija.

MONTENEGRO EKSPRES OTIŠAO ZA PET AUTOBUSA
Kad se udruže ekspert Harison i bankar Knežević






Od nekadašnjeg giganta turističke privrede Crne Gore i vodeće kompanije u turizmu bivše Jugoslavije, budvanskog Montenegro turista, nakon raspada 1990. godine, ostalo je samo ime. Bio je nosilac razvoja crnogorskog turizma sa 54 hotela na Crnogorskom primorju, više motela, restorana i poslovnog prostora, sa 10 hiljada zaposlenih koji su ostvarivali 100 miliona dolara ukupnog prihoda godišnje, ili 70 odsto turističkog prometa Crne Gore.
Nekadašnja Radna zajednica zajedničkih službi transformisana je u Akcionarsko društvo, koje se danas, sa petnaestak zaposlenih, izdržava od izdavanja poslovnog prostora. Posjeduje oko 35 odsto kapitala firme, u kojoj ostatak imaju, HTP Budvanska rivijera sa 35 procenata, 22 odsto Fond PIO i osam odsto Fond za zapošljavanje.
Montengro turist raspolaže sa 20 hiljada kvadrata zemljišta na Jazu i dijelom upravne zgrade, sjedišta bivše kompanije, koja se nalazi u centru Budve.

MARK HARISON I FUTURA: Poslije 27 godina stolovanja u svojoj zgradi, Montenegro turist a.d., naći će se uskoro na ulici. Po riječima Ratka Vukčevića, izvršnog direktora Montenegro turista, firmu iz svojih prostorija iseljava Montenegro ekspres takođe iz Budve, bivša agencija Montenegro turista za prodaju kapaciteta na domaćem i stranom tržištu i obavljanje transfera i izleta. Nakon dugogodišnjeg sudskog postupka po tužbi Ekspresa, koji tvrdi da je upravna zgrada Montenegro turista površine 2.400 kvadrata na atraktivinoj lokaciji u Budvi, zapravo njegova, MT je izgubio bitku, pa se ovih dana očekuje prinudno iseljenje iz prostorija.

Takav ishod je epilog gotovo nevjerovatnog slijeda događanja tokom procesa privatizacije Montenegr oekspresa, uspješne firme koja je doživjela ekonomsko- finansijsku katastrofu u procesu privatizacije. Slučaj Montenegro ekspresa je školski primjer pljačkaške privatizacije turističkih preduzeća i hotela u Crnoj Gori.

Ratko Vukčević navodi da je ova turistička agencija prije samo sedam godina posjedovala imovinu u vrijednosti od preko 13 miliona njemačkih maraka. U vlasništvu Montenegro ekspresa bilo je 53 autobusa, poslovnice na najboljim lokacijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju, Nišu, Podgorici, po Crnogorskom primorju. Zatim Autobaza na Jazu, apartmani u izgradnji u Kamenovu, devet turističkih brodova na moru i Skadarskom jezeru.

Sva ta imovina “otišla” je na ime duga za pet autobusa, odnosno za tričavih 150.000 dolara!?

“Kupac” je bila firma Futura import eksport, sa Britanskih Devičanskih ostrva, koju predstavlja, crnogorskoj javnosti veoma poznato ime, Mark Harison, Vladin ekspert za privatizaciju crnogorske privrede. Da li je Harisonova Futura u vezi sa beogradskom firmom Futura plus, Stanka Subotića Caneta, nismo mogli saznati.

NEZAUSTAVLJIVA LAVINA: Posao dogovrenog preuzimanja Montenegro ekspresa počinje kupovinom pet autobusa i 60 malih kola. Sa of-šor firmom beogradskog Generaleksporta, Inserta Vaduz iz Lihenštajna, Ekspres potpisuje ugovor o lizingu za opremu.Vrijednost ugovora bila je oko 2,5 miliona dolara.
“Na krajnje sumnjiv način ovaj Ugovor o zakupu pretvara se u čisto novčano potraživanje i prenosi se sa firme u Lihenštajnu na Geneksovu firmu u Milanu,” objašnjava Vukčević i dodaje: “Potraživanje sa Geneksove firme u Milanu, 1996. godine, prenosi se na Generaleksport u Beogradu, kao i pravo na neobračunatu kamatu.”
Preuzimanje potraživanja prema Ekspresu tu ne prestaje.
“Tri godine kasnije, 31.12. 1999., Geneks Beograd ustupa, odnosno poklanja, bez nadoknade, sada već naraslo potraživanje u iznosu od 3,5 miliona dolara pomenutoj firmi Futura import eksport sa Britanskih Djevičanskih ostrva, registrovanoj u Luganu u Švajcarskoj”.

Međutim, poslije samo 17 dana, 17.01.2001., godine, Geneks, odnosno tadašnji direktor Dragan Tadić odustaje od poklona pa potraživanje prodaje Futuri za svega 150.000 dolara, ili za nevjerovatnih 4,3 odsto vrijednosti. Ovo plaćanje izvršeno je preko Atlas banke iz Beograda.
“Firma koja nema i ne posjeduje ni jedan validan dokumenat kojim dokazuje svoje postojanje, državu porijekla, bilo kakav dokumenat od suda, udruženja, komore te države, ili ovjeren potpis na bilo kom dokumentu koji ima pravnu valjanost”, kaže Vukčević.

Na domaćoj sceni, objašnjava dalje on, pravi se sledeći scenario.
Futura odmah tuži Montenegro ekspres Privrednoj komori Jugoslavije čija Spoljnotrgovinska arbitraža, naravno, usvaja zahtjev i obavezuje Ekspres da plati dug i kamatu od devet odsto godišnje, počev od 2000. do isplate.
Neshvatljivo je da tadašnje rukovodstvo Ekspresa prihvata da se lizing, koji je u velikoj mjeri bio otplaćen, pretvori u dug.
To je izmišljeni dug, sva mala kola su bila plaćena, tvrdi Diki Kažanegra, bivši direktor Ekspresa. "Ostao je samo dio duga za pet autobusa, koji se mogao srediti tako što bi autobuse jednostavno vratili isporučiocu", objašnjava Kažanegra.

UGOVOROM BEZ PEČATA DO BOGATSTVA: Samo osam dana od odluke arbitraže Futura uspijeva da sa Montengro ekspresom AD Budva, u maju 2001. godine potpiše ugovor, kojim se njeno potraživanje utvrđuje na skoro devet miliona maraka, sa obavezom Budvana “da se dio od 7,5 miliona konvertuje u 67 odsto osnovnog kapitala firme, uz izdavanje i predaju akcija iz tri posebne emisije.”
Ugovor, papir bez pečata i ovjere, u ime Future potpisuje Mark Harison!?

Tako stižemo do trgovine stoljeća. Kupovinom potraživanja od Geneksa za 150 hiljada dolara, Futura, odnosno, Mark Harison, postaje vlasnik dvije trećine kapitala Montenegro ekspresa iz Budve, čitavog bogatstva firme sa svim prethodno pobrojanim predstavništvima u jugoslovenskim metropolama, procijenjenog u to vrijeme na preko 13 miliona maraka. I ne samo to. Ekspres je ostao dužan Harisonu još 1,5 miliona maraka u kešu. Taj dug, u iznosu od 697.400 hiljada eura, vaćen je tek prošlog mjeseca, kreditom Atlas banke, na račun neke banke na Kipru.

Ono što je u slučaju Ekspresa najzanimljivije jeste to što se na spisku akcionara Društva ne pojavljuje više Futura, koja je svoje vlasništvo na nepoznat način prenijela na domaće igrače.

KNEŽEVIĆ HOĆE I UPRAVNU ZGRADU: Tri firme koje kontroliše Duško Knežević, Atlas grupa, Fin invest i Jadranski sajam iz Budve, te Fond Atlas mont, imaju zajedno 38 odsto akcija. Izvjesna Ekspres Gradina, firma povezana sa linijom banaka i firmi Kneževića, posjeduje većinski paket od 42,5 odsto. Pojavljuje se i firma Bramik, Mika Brašnjevića, jednog od uhapšenih u aferi stečajna mafija u Beogradu i drugi sitniji akcionari.
“Ovi procenti ilustrativno pokazuju kako je uništena imovina Ekspresa i ko je sve učestvovao u toj otimačini”, primjećuje direktor Vukčević.

Rasprodata su ubrzo sva predstavništva, svi apartmani i brodovi.
Sada se vodi borba oko preuzimanja sjedišta bivšeg Montenegro
turista, jer se novi vlasnici Ekspresa ne zadovoljavaju polovinom zgrade koju nisu ni zidali,već traže cijelu.
“A.D. Montenegro turist ima valjanu i pravno čistu dokumentaciju, a Montenegro ekspres nevjerovatnu sudsku podršku”, ističe Ratko Vukčević. “Pojedine sudije donose takve presude kojih bi se stidjeli i najokoreliji špekulanti i prevaranti. Mi imamo ugovor o gradnji, građevinska dozvola glasi na Montenegro turist koji je zidao poslovnu zgradu za svoje potrebe na vrhuncu svoje moći", objašnjava Vukčević. "Upravna zgrada Montenegro turista izgrađena je izuzetno povoljnim kreditima od zemljotresa sredstvima čitave Jugoslavije. Svi projekti kao i upotrebna dozvola glase na Montenegro turist,” tvrdi Vukčević. Postoji i diobeni bilans o podjeli zgrade na pola između ove dvije firme, pa se stoga vlasnički list nepokretnosti koji posjeduje Ekspres odnosi samo na prizemlje zgrade.

“Važno je da je Vrhovni sud Crne Gore donio presudu u našu korist. Svi prigovori Montenegro turista odbijeni su kao neosnovani. Montenegro ekspres je uvijek bio vlasnik te zgrade”, uvjerava nas direktor Branislav Krtinić, tvrdeći da građevinska i upotrebna dozovola, dokumenti izdati daleke 1980. godine, glase na firmu Duška Kneževića.

Među sudijama crnogorskog pravosuđa koji su davali logističku podršku novim vlasnicima budvanske turističke kompanije u postupku osvajanja vrijedne zgrade u Budvi, Vukčević podvlači presudnu ulogu sudije iz Kotora, Ranka Šćekića, te sudija Upravnog suda Gordane Pot, Dragane Đuretić i Ljubinke Popović-Kustudić.

Atlas banke ojadile Ekspres

Uhodanom praksom davanja zelenaških kredita Montenegro ekspresu, Atlas mont banka došla je u posjed atraktivnih poslovnih prostora. Tako je 2003. ova banka koju kontroliše Knežević, odobrila kredit Ekspresu u iznosu od 210 hiljada eura na rok od 250 dana. Kao zalog data je hipoteka na zgradu “Stare pošte”, na najboljoj lokaciji u centru Budve. Dug po ovom kreditu za to vrijeme narasta na 460 hiljada, uz kamatu od 17 odsto godišnje, a na novi iznos kamata je bila 30,36 odsto!?

Kada su glavnica i kamata dostigle procijenjenu vrijednost zgrade, od oko 600 hiljada (!), površine 288 kvadrata poslovnog postora i isto toliko terase, ona je postala vlasništvo Atlas mont banke.

Kvadrat na ovoj lokaciji cijeni se inače, najmanje 5.000 eura! Poznato Ekspresovo predstavništvo u centru Beograda, kod hotela Mažestik, prodato je da bi se vratio kredit beogradskoj Atlas banci.


Branka PLAMENAC
http://www.monitor.cg.yu/BROJ/strana_01.html

BIVŠI DIREKTOR EPCG NAKON PRESUDE KOJOM JE OSLOBOĐEN OPTUŽBI ZA MILIONSKE ZLOUPOTREBE

Daković: Dugo očekivani kraj montiranog procesa

Nikšić - Slobodan Daković, dugogodišnji direktor Elektroprivrede Crne Gore, koji je prekjučerašnjom odlukom Osnovnog suda u Nikšiću, vijeća sudije Dragana Stanišića, oslobođen optužbe da je oštetio kompaniju za 200.000 eura, kazao je, za "Vijesti", da je presuda "jedina, ali nedovoljna satisfakcija za njega i njegovu porodicu".
- Najave procesa, sa milionskim optužbama, traju od 2003. godine. Iako sam bio svjestan da je sve neko montirao i da sam savjesno i profesionalno radio, sve to je trebalo izdržati. Bila je to samo nečija loša namjera prema meni i konstrukcija bez jednog materijalnog dokaza - rekao je Daković.
Na pitanje da li sumnja čija bi to konstrukcija mogla da bude, on je odgovorio da je "podnosilac prijave bio MUP Crne Gore".
- Nijesam ulazio u to ko je stajao iza svega, niti sam vodio internu istragu, niti to želim da radim. Čitavo vrijeme bio sam bezbrižan što se tiče ishoda, ali za ono što sam pretrpio i ja i moja porodica, satisfakcije nema - kazao je on.
Daković je rekao da su istražni i predistražni postupak bili iscrpljujući i da je sve predugo trajalo.
- Sve vrijeme moje ime se pojavljivalo u javnosti, ali moja -jedina izjava je bila da želim da se zakaže suđenje i što prije sve utvrdi - rekao je Daković.
On je tada, po osnovu tri optužnice, bio osumnjičen da je oštetio EPCG za milionsku svotu.
- Pričalo se da su optužnice teške dva i po miliona, pa tri, pa od dva i po do tri, i već tada je bilo jasno da ni tužioci nijesu znali za šta me sumnjiče, niti za koliku sumu. Kasnije, tokom istražnih radnji, tužilac je odustao od dvije krivične prijave i optužnicu podigao za jedan poslovni odnos sa firmom "Eminent" iz Podgorice. Tek ove godine u junu počelo je suđenje u Osnovnom sudu u Nikšiću. Samo vještačenja su rađena tri puta - podsjetio je Daković.
Tokom glavnog pretresa, po zahtjevu iz optužnice zamjenika osnovnog tužioca Vesne Krivokapić, pored Dakovića i Saveljića, svjedočili su nekadašnji direktori EPCG dr Radomir Milović, Đorđo Milić, Gojko Knežević i Jelisavka Simunović, dok su finansijska vještačenja obavili Milenko Popović, Slavko Mišurović, Milenko Filipović i Milenko - Bato Milić.

S.B.

TUŽILA GA I ELEKTROPRIVREDA

Protiv Dakovića je osnovni državni tužilac u Nikšiću podigao optužnicu zbog toga što je, navodno, u avgustu 2001. godine, kada je bio generalni direktor EPCG, iskoristio službeni položaj i ovlašćenje da PP "Eminentu" iz Podgorice pribavi protivpravnu imovinsku korist. On je optužen da je sa direktorom "Eminenta" Ratimirom Saveljićem zaključio ugovor o nabavci devet trafo-stanica od njemačke fabrike "Alstrom", za nešto više od milion njemačkih maraka, iako je, kako je tvrdio tužilac, njihova stvarna tržišna vrijednost bila 630.000 DM. Toliki iznos, na ime duga prema EPCG, "Eminentu" je platio KAP "a da nijesu prethodno pribavljene najmanje tri ponude"
- Isti poslovni odnos već je, vjerovali ili ne, bio na sudu, po tužbi Elektroprivrede. Privredni sud je odbio tužbu EPCG 2005, a Apelacioni potvrdio u decembru 2006. godine. Sve to nije bilo dovoljno tužilaštvu da odustane, nego je istrajavalo na postupku, ali sud nije našao nijedan elemenat koji bi optužnicu potvrdio - rekao je Daković.
EPCG je 2003. godine, nakon objave o istražnom postupku protiv Dakovića, tužila "Eminent" zbog navodne štete u istom poslu i za isti iznos zbog koga je MUP podigao krivičnu prijavu protiv Dakovića.
- Riječ je o kompenzaciji, tako što je KAP platio opremu "Eminentu" u aluminijskim ingotima, što je u to vrijeme bila praksa. KAP je tada "Eminentu" njemačku marku računao po kursu 1:20 (dinara), umjesto 1:6 zbog čega je, navodno proistekla razlika, pa je to nekome bilo sumnjivo - objasnio je Daković i dodao da je on bio sam odgovorno lice koje je potpisalo ugovor, nakon što su to uradila odgovorna lica u svim organizacionim cjelinama EPCG.

VIJESTI

I svaki proces bude ovakav, digne se prasina, krivicne prijave, udarne vijesti...i na kraju ce mu jos i platiti zbog dusevnih bolova. A ko je upoznat malo vise sa svim ovim zna kako je i sta on radio i kako se i sta radilo za vrijeme dok je bio na celu Epcg.

covjek je dobrotvor, kao majka Tereza.
Napadaju ga bezveze, ljudi su zavidni na veliko bogatstvo, ne samo njega, nego i njegove citave sire i uze rodbine. A posteno je stekao sve, mala li je plata direktora, ako se ostavlja sa strane svakog mjeseca, nabere se za cas par miliona (pokretnih i nepokretnih)

- Riječ je o kompenzaciji, tako što je KAP platio opremu "Eminentu" u aluminijskim ingotima, što je u to vrijeme bila praksa. KAP je tada "Eminentu" njemačku marku računao po kursu 1:20 (dinara), umjesto 1:6 zbog čega je, navodno proistekla razlika, pa je to nekome bilo sumnjivo - objasnio je Daković


Može li neko ovo malo da mi objasni!?

(Jeli ovako: KAP je dug od milion maraka računao x 20 dinara i onda platio u dinarima; Pošto je marku trebalo račinati 1:6, ispada da je KAP oštećen???)

Jos jedna od mnogih pobjeda pravde na ovim prostorima.

Može li neko ovo malo da mi objasni!?

(Jeli ovako: KAP je dug od milion maraka računao x 20 dinara i onda platio u dinarima; Pošto je marku trebalo račinati 1:6, ispada da je KAP oštećen???)
tako je

FINANSIJSKO VJEŠTAČENJE O MANJKU U VRHOVNOM SUDU NAJVJEROVATNIJE PROŠIRUJE KRUG ODGOVORNIH

Kasu otvarao ko je stizao

Podgorica - Ukoliko sud i tužilaštvo prihvate finansijsko vještačenje o manjku oko 300 hiljada eura, zbog javašluka u Administrativnom uredu Vrhovnog suda, spisak osumnjičenih u toj istrazi mogao bi biti proširen na još nekoliko osoba.
Među njima bi bio zamjenik direktora Administrativnog ureda za finansije Žarko Ostojić, koga vještak Milenko Popović označava kao "stvarno zaduženog za kontrolu finansijskog poslovanja Vrhovnog suda" i nadređenog prvoosumnjičene, blagajnice Dijane Vulević.
Nalazom se odgovornosti za pronevjeru aboliraju direktor Administrativnog ureda Darko Radulović i knjigovođa Persida Kovačević, za koje se navodi da u opisu posla ne kontrolišu tokove sudskog novca.
Pored Vulevićeve, Radulovića i Kovačevićeve, u istrazi o pljački u Vrhovnom sudu, koja traje od 6. decembra prošle godine, osumnjičeni su i službenik Saša Vujošević, kao i sudija Osnovnog suda u Podgorici Blažo Jovanić, koji je imao deponovan potpis u trezoru kao bivši službenik Vrhovnog suda. Protiv Jovanića je krivičnu prijavu podnijela policija, ali se protiv njega ne vodi istraga jer ga štiti imunitet. Nakon podnošenja prijave, tužilaštvo nije od Skupštine tražilo odobrenje za krivično gonjenje.
Prema raspoloživoj dokumentaciji, vještak je zaključio da je "predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, kao nalogodavac, odgovoran za sve isplate iz budžetske finansijske jedinice "Sudstvo", a Blažo Jovanić jedini ovlašćen i odgovoran za verifikaciju naloga za plaćanje, jer je bio jedina osoba kojoj je povjerena šifra za verifikaciju naloga."
- Žarko Ostojić je bio stvarno zadužen za organizaciju i kontrolu materijano-finansijskog poslovanja Vrhovnog suda, Dijana Vulević nije blagajničku dokumentaciju za knjiženje dostavljala Persidi Kovačević, pa ona nije mogla uočiti nepravilnosti. Za 11 mjeseci 2006. godine poslovanje blagajne bilo je dostupno samo Vulevićkoj čije je ponašanje tolerisao pomoćnik direktora za finansije kao njen pretpostavljeni. Ostojić očigledno o tome nije informisao Radulovića i predsjednika Vrhovnog suda, što je za posljedicu imalo enormni manjak u blagajni - zaključuje vještak.
- Vujošević je najprije bio operater, a zatim je postavljen za pomoćnika direktora Administrativnog ureda za informatiku. On je često potpisivao razna dokumenta, poput putnih naloga, za šta nije imao ovlašćenja. Ali, on je očigledno bio "Katica za sve", jer je kao spretna i efikasna osoba bio angažovan na mnogim poslovima - dodaje se u nalazu.
Naloge za podgoričke sudove Vukotić je, ustanovio je vještak, pisao naknadno, kada je novac već bio podignut iz trezora, a i gotovina je bila veća nego što je pisalo u nalozima.
- Umjesto 12 rješenja po 9.000 eura, koliko je mjesečno moglo biti podignuto iz trezora, budžetu je dostavljeno 47 zahtjeva u trostruko većem iznosu - navodi dalje vještak i konstatuje:
"To znači da su mnogi bili neovlašćeno izdati od Blaža Jovanića, koji je imao šifru za verifikaciju, ili od neke osobe koja je do te šifre došla".
Vještak Milenko Popović objašnjava kako se "ne može izjasniti o vjerodostojnosti potpisa" sudije Jovanića. Vještak u nalazu, u koji su "Vijesti" imale uvid, konstatuje da za prošlu godinu" nedostaju nalozi za oko 32.000 eura, koje je podigao Vujošević".
Istražni sudija Miladin Pejović je vještačenje dostavio advokatima osumnjičenih, Božini Banoviću, Zdravku Begoviću i Novaku Ražnatoviću i tužilaštvu.
Popović je naglasio da je nalaz uradio na osnovu raspoložive dokumentacije i dodao da za pojedine finansijske periode ne postoje podaci o kretanju novca podignutog iz Trezora.

D.B-M.R.

NOVAC U RUKAMA ALJKAVIH SLUŽBENIKA

- Dijana Vulević je od 1. januara do 2. decembra 2006. godine aljkavo, neblagovremeno, nepotpuno, bez odgovarajućih uputa i kontrole vodila blagajnu. Osobe koje je ovlastio Vukotić za verifikacije naloga za plaćanje zloupotrebljavale su ovlašćenja, jer dokumentacija nije bila propisno ovjerena ni kontrolisana, zbog čega plaćanja nijesu vršena na osnovu vjerodostojnih isprava, niti su sva podizanja gotovine vršena u skladu sa rješenjima predsjednika Vrhovnog suda - zaključak je vještaka.


SUMNJIVI PUTNI NALOZI

U nalazu se nalaze i kopije putnih naloga. Vještak izražava sumnju u ispravnost većine putnih naloga. Neke od njih potpisivao je Saša Vujošević koji za to nije imao ovlašćenje. Tako je za "studijsku posjetu" Ratka Vukotića Poljskoj "odobrio" 1.800 eura, a sebi 300 eura manje, takođe za službeni put, ali bez navođenja odredišta. Nekadašnji bliski Vukotićev saradnik takođe je potpisao i blanko nalog za akontaciju od 640 eura za službeni put.
Poređenja radi, među nalozima se nalazi i jedan na ime sudije Vrhovnog suda Petra Stojanovića za Strazbur, koji glasi na 80 eura.

VIJESTI

Saopštenje za medije

MANS PROTIV JANKOVICA

MANS je danas Vrhovnom državnom tužiocu i Upravi policije predao krivičnu prijavu protiv Predsjednika Prestonice Cetinje, Milovana Jankovića zbog sumnje da je u procesu prodaje opštinskog zemljišta zloupotrebio službeni položaj i nesavjesno vršio službenu dužnost.

Prestonica je zemljište u zalivu Karuč nudila po 3 eura za kvadratni metar, a posao je zaključen sredinom marta ove godine kada su tri parcele ukupne površine 26.388 m2 prodate Milutinu Boškovu, Slobodanu Šofrancu i Draganu Jovanoviću, koji su bili i jedini ponuđači, za tačno 80.000 eura.

Počev od donošenja Odluke o prodaji zemljišta, do formiranja komisije za procjenu njegove vrijednosti i komisije za odabir najbolje ponude, pa se sve do samog zaključivanja spornih ugovora, Milovan Janković je imao punu informaciju o svemu što se dešava i u nijednoj fazi postupka prodaje nije učinio ništa kako bi spriječio zaključivanje ugovora koji su očigledno štetni po Budžet Prestonice.

Svo to vrijeme, Janković je ćutao iako je znao da ponude koje su dostavili sadašnji vlasnici zemljišta nisu validne jer predviđaju izgradnju turističkih kompleksa u okviru zaštićene oblasti vodoizvorišta Karuč, gdje je Prostornim planom za Skadarsko jezero zabranjena svaka gradnja.

Pored toga, prema navodima Vojislava Gazivode, odbornika lokalnog parlamenta Cetinja koji su objavljeni u dnevnom listu „Vijesti“od 10.06.2007.godine, Predsjednik Janković je tri mjeseca prije raspisivanja tendera na sastanku sa mještanima Drušića, predstavio jednog od potencijalnih kupaca zemljišta, Slobodana Šofranca.

Nakon što je cetinjski parlament krajem juna ove godine poništio odluku o prodaji zemljišta u karučkom zalivu, Milovan Janković je javno prihvatio odgovornost u dijelu donošenja odluke o prodaji zemljišta ali je odgovornost za procjenu vrijednosti zemljišta prebacio na Komisiju koju on lično formirao i svojim potpisom ovlastio da izvrši procjenu spornog zemljišta.

Iako je od stavljanja van snage odluke o prodaji ze