View Full Version : Organizovani kriminal i Korupcija


Pages : 1 [2] 3

Tašana
08-01-08, 16:24
Prošle godine 42 prijave zbog pranja novca
Autor/izvor: Mina-business

Uprava za sprječavanje prava novca je u prošloj godini nadležnim organima proslijedila i pet predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 osoba sa osnovom sumnje o učinjenom krivičnom djelu iz oblasti finansijskog kriminala, a privremeno je blokirala gotovo 18 miliona EUR.
Uprava za sprječavanje pranja novca (USPN) je u prošloj godini, na osnovu 115 prijavljenih sumnjivih transakcija uglavnom iz bankarskog sektora, nadležnim državnim organima proslijedila ukupno 42 predmeta, 68 odsto više nego 2006. godine. Tim predmetima je, prema riječima direktora USPN Predraga Mitrovića, obuhvaćeno 87 građana i 31 preduzeće sa osnovom sumnje o počinjenom krivičnom djelu pranja novca.

“Među građanima obuhvaćenim predmetima, 41 je rezident, dok je kod preduzeća pet nerezidentnih”, saopštio je Mitrović agenciji Mina-business.

Uprava je u prošloj godini nadležnim organima proslijedila i pet predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 osoba sa osnovom sumnje o učinjenom krivičnom djelu iz oblasti finansijskog kriminala, a privremeno je blokirala gotovo 18 miliona EUR. Prema podacima Vrhovnog državnog tužioca za prošlu i 2006. godinu, podignuto je pet optužnica kojima su obuhvaćene 33 osobe i ti su postupci u toku pred sudskim organima. Mitrović je dodao da je šest predmeta, koji obuhvataju 19 osoba, u fazi istrage, odnosno još nijesu rezultirali podizanjem optužnice.

Homer
08-01-08, 19:01
USPN – REZULTATI
Proslijeđena 42 predmeta

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Uprava za sprječavanje pranja novca (USPN) je u prošloj godini, na osnovu 115 prijavljenih sumnjivih transakcija uglavnom iz bankarskog sektora, nadležnim državnim organima proslijedila ukupno 42 predmeta, 68 odsto više nego 2006. godine.

Tim predmetima je, prema riječima direktora USPN Predraga Mitrovića, obuhvaćeno 87 građana i 31 preduzeće sa osnovom sumnje o počinjenom krivičnom djelu pranja novca.

“Među građanima obuhvaćenim predmetima, 41 je rezident, dok je kod preduzeća pet nerezidentnih”, saopštio je Mitrović agenciji Mina-businessi.

Uprava je u prošloj godini nadležnim organima proslijedila i pet predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 osoba sa osnovom sumnje o učinjenom krivičnom djelu iz oblasti finansijskog kriminala, a privremeno je blokirala gotovo 18 miliona EUR.

Prema podacima Vrhovnog državnog tužioca za prošlu i 2006. godinu, podignuto je pet optužnica kojima su obuhvaćene 33 osobe i ti su postupci u toku pred sudskim organima.

Mitrović je dodao da je šest predmeta, koji obuhvataju 19 osoba, u fazi istrage, odnosno još nijesu rezultirali podizanjem optužnice.

U Upravi očekuju da ih početkom ove godine, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, nadležni organi preciznije informišu o najnovijim prošlogodišnjim podacima i postupanjima u vezi sa tom problematikom.

Mitrović smatra da je USPN gotovo u potpunosti kadrovski i tehnički osposobljena, a da je u Crnoj Gori od njenog osnivanja 2004. godine urađeno dosta u oblasti sprječavanja pranja novca.

Uprava je od juna 2005. godine punopravni član EGMONT grupe, koja okuplja više od sto svjetskih finansijsko-obvaještajnih službi, a od prije šest mjeseci i Komiteta Savjeta Evrope zaduženog za sprečavanje pranja novca i finasniranja terorizma (MONEYVAL).

“Članstvo u MONEYVAL-u i EGMONT grupi nas obavezuje da u potpunosti poštujemo međunarodne standarde što je jako važno u borbi protiv pranja novca i finasiranja teroprizma”, ocijenio je Mitrović.

On je dodao da o rezultatima Uprave u prošloj godini najbolje govore ocjene MONEYVAL-a, gdje su njeni predstavnici početkom decembra odbranili izvještaj o napretku.

Eksperti koji učestvuju u radu MONEYVAL-a periodično analiziraju situaciju u svakoj zemlji pojedinačno, odnosno rad organa koji čine sistem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a u kojem su pored Uprave i policija, tužilaštvo, Ministarstvo pravde, carine i Centralna banka.

Uprava je u martu revidirala listu indikatora sumnjivih transakcija i napravila kvalitetan dokument koji, prema njegivom riječima, ne ostavlja prostor za nedoumice u radu ovlašćenih lica u prepoznavanju sumnjivih transakcija.

Novine koje predviđa taj dokument predstavljene su na seminaru koji je u cilju njegove adekvatne primjene u praksi Uprava organizovala u saradnji sa kancelarijom UNDP-a.

Mitrović smatra da će budućem uspješnom radu Uprave doprinijeti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finasiranju terorizma, koji je crnogorska Skupština usvojila krajem novembra, a kojim se, između ostalog, predviđa kompletna obrada i praćenje klijenata, pravljenje analize rizika za određene kategorije klijenata i vrste transakcija, kao i utvrđivanje stvarnog vlasnika preduzeća.

Zakonom je predviđeno i posebno praćenje politički eksponiranih osoba i računa rizičnih klijenata u određenom vremenskom periodu, zabrana poslovanja sa „kvazi” bankama, kompletna identifikaciju klijenta kod uspostavljanja poslovnog odnosa, kao i nadzor obveznika za koje do sada nije postojao organ državne uprave koji bi nadzirao njihovo poslovanje, a kakve su agencije za prodaju nekretnina.

Predstavnici Uprave rade na usklađivanju podzakonskih akata sa novim Zakonom, a privode se kraju i neophodne predradnje za što skorije stvaranje uslova za rad odjeljenja za inspekcijsku kontrolu obveznika koji do sada nijesu imali nadzornog državnog organa.

Mitrović je objasnio da će u slučajevima gdje se uoči potreba za intervencijom inspekcijskog odjeljena, u skladu sa novom Zakonom, reagovati inspektori Uprave.

“To je bitna novina novog Zakona i zbog koje očekujemo podizanje nivoa efikasnosti Uprave na viši nivo”, saopštio je on.

USPN će, kako je najavio, i u ovoj godini “pažljivo” pratiti preporuke MONEYVAL-a i EGMONT grupe i nastaviti produbljivanje regionalne i međunarodne saradnje potpisivanjem memoranduma o razumijevanju.

Na unutrašnjem planu očekuju nastavak saradnje sa organima sistema borbe protiv pranja novca što bi u konačnom trebalo da dovede do povećanja ukupne efikasnosti.

Mitrović je podsjetio da Uprava pripada administrativnom tipu finansijsko-obavještajne službe, što joj isključivo daje mogućnost da u predmetima u kojima postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo pranja novca ili finansiranja terorizma obavijesti istražne organe, koji preuzimaju dalji postupak.

Tašana
04-02-08, 01:18
Pranje novca ostaje kritično područje


Podgorica(MINA) - Evropski komesar za proširenje Oli Ren pozvao je Crnu Goru da nastavi započete reforme državne administracije, ocijenivši da će od kapaciteta pravnog sistema zavisiti da li će najmlađa evropska država ove godine dobiti status kandidata za prijem u Evropsku unuju.
Ren je, u intervjuu CG Ekonomistu, pozvao Crnu Goru da se posebno skoncentriše na rješavanje akutnih problema, ojača borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i podsjetio da "pranje novca ostaje kritično područje" države.
"EU pažljivo prati sve poteze i napredak Vlade u Podgorici i vjeruje u evropsku perspektivu Crne Gore i svih država Zapadnog Balkana", poručio je Ren.
On je ocijenio da je Crna Gora prošle godine ostvarila značajan napredak, ali istakao da ove godine mora nastaviti i intenzivirati reforme, navodeći da Brisel očekuje da će najmlađa evropska država nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u regionu.
"Evropska komisija pažljivo prati razvoj Crne Gore. Godina 2007. iznjedrila je važna djela. Crna Gora je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i usvojila Ustav, koji je potpuno u skladu sa evropskim standardima", kazao je Ren.
On je podsjetio da su Ustav države i SSP neophodni za dalji napredak, te da su "oba dokumenta neophodna za približavanje evropskoj porodici, pod uslovom da se u potpunosti sprovode".
Ren je upozorio da država mora ojačati sopstvene kapacitete, jer je to jedini garant njenog razvoja i vladavine prava u društvu.
"Crna Gora se susreće sa novim izazovima. Državna administracija ostaje slaba i mora se poboljšati na svim nivoima. Akcija je potrebna da bi se postigli konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pranje novca ostaje kritično područje", naveo je Ren.
On je rekao da potpuno "shvata da Crna Gora teži da dobije status kandidata za prijem u EU", ali da Evropa želi da se to desi tek kada ona ispuni uslove za to.
"Ovo je važan cilj koji će podstaći razvoj, motivisati reforme i stvoriti pozitivnu političku saradnju u zemlji. Crna Gora, kao i ostatak Zapadnog Balkana, ima jasnu evropsku perspektivu. EU želi da Crna Gora postane njen član kada se steknu uslovi za to. Ipak, morate biti svjesni da je put ka Evropi mukotrpan i zahtijeva odlučnost, političku volju i snagu da biste uspjeli", rekao je evropski zvaničnik.
Ren je naglasio da za približavanje Uniji "ne postoje lake prečice", kojima bi se taj dugi proces olakšao.




--------------------------------------------------------------------------------

OBRATITI PAŽNJU NA CARINU I TRGOVINU


"U narednom periodu, prvi i glavni zadatak Crne Gore je puna implementacija Privremenog sporazuma i nastavak priprema za implementaciju SSP", naglasio je Ren.
On je objasnio da "to praktično znači da treba posvetiti pažnju pitanjima trgovine i carina, gdje učinak crnogorske administracije mora biti poboljšan".
"To znači da treba osnovati nezavisnu instituciju, tipa Savjeta za konkurentnost, da sistem javnih nabavki Crne Gore mora biti saglasan sa zakonima i standardima EU, da Crna Gora treba da otvori javne tendere za evropske kompanije i da se prava intelektualne svojine moraju poštovati", naveo je Ren.


Vijesti

zoxy
21-02-08, 01:47
Zaboravite konačno na rang, familiju i veze

Podgorica - Ambasador Njemačke Tomas Šmit je ocijenio da Crna Gora mora mnogo toga da promijeni prije pristupanja EU, posebno u borbi protiv korupcije.
On je na konferenciji o sprovođenju Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, u organizaciji MANS-a, rekao da ta borba zahtijeva instrumente, kao što su zakoni, institucije, akcioni planovi, izvještaji o realizaciji, ali je upozorio da je od svega bitnija primjena tih dokumenata.
- Ne očekujemo samo optužbe usmjerene prema institucijama vlasti, nego i ozbiljne istrage povodom optužbi od državnog tužilaštva i, prije svega, sudski postupak koji rezultira presudama za one za koje se otkrije da su krivi, bez obzira na njihov položaj,rang,familiju i veze - istakao je Šmit.
On je ocijenio da Vlada ne može dobiti takvu borbu bez aktivne podrške društva.
Šmit je podsjetio da Njemačka svake godine ulaže milione eura u razvoj i jačanje modernog pravnog, administrativnog i infrastrukturnog sistema u Crnoj Gori, napominjući da su oni "krucijalno zainteresovani za jačanje javne svijesti unutar društva".
- Ovo se odnosi na slobodu medija, jer znamo da svaka opstrukcija slobodnog rada štampanih ili elektronskih medija šteti reformskom procesu i zdravom razvoju zemlje. To se odnosi i na javnu diplomatiju kao i na podršku nevladinoj sceni - rekao je Šmit.
On smatra da neophodna temeljna svijest o važnosti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala već postoji u Crnoj Gori, ocjenjujući da je to dobar znak i prvi važan korak.
- Međutim, poslije ovog prvog koraka, potrebni su nam konkretni rezultati, koje mora proizvesti državni sistem. A, njih će kontrolisati i o njima suditi neko spolja, domaće i međunarodne NVO, kao i EU - upozorio je Šmit.
Otpravnik poslova kancelarije Evropske komisije u Crnoj Gori Klajv Rambold kazao je da su korupcija i organizovani kriminal "značajan problem" za Crnu Goru, podsjećajući da je vladavina prava ključni faktor u Kopenhaškim kriterijumima za pristup u članstvo EU.
-Pitanje oganizovanog kriminala i korupcije glavna je tema koju države članice Unije potenciraju kada govore u Crnoj Gori. Ona mora da ima sve instrumente za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a tu borbu EK će pomoći na razne načine - kazao je Rambold.
Potpredsjednica Vlade Gordana Đurović juče je ocijenila da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali da je neophodno uložiti dodatni napor kako bi bio ispoštovan rok za sprovođenje mjera iz Akcionog plana, kao neophodanog preduslova na putu ka Evropskoj uniji.
- Najmanje pola Akcionog plana još nije ostvareno, zbog čega moramo uložiti još veći napor ako želimo ispoštovati dinamiku do kraja godine - kazala je Đurović.
Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović smatra da se mora konstatovati evidentan progres u odnosu crnogorskih institucija kada je riječ o izvještavanju Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Problem je, međutim, nepoštovanje rokova, kazala je direktorka MANS-a i dodala da 64 odsto predviđenih mjera iz Akcionog plana nije realizovano.
- Izvještaji obiluju podacima o sprovedenim obukama, ali ne i o konkretnim rezultatima - rekla je Ćalovićka. Ona je kazala kako je "određeni pomak" ostvaren kada je riječ o korupciji i pojasnila da "prije pet godina niko u Vladi nije želio da prizna da u Crnoj Gori ona postoji".

D.B.

POUČAN PRIMJER IZ NJEMAČKE

Njemački ambasador Tomas Šmit rekao je da aktivnosti nevladinih organizacija mogu ponekad biti neprijatne za političare,a "za klasične birokrate, u negativnom smslu te riječi, mogu biti veoma neugodne". On je kazao kako je primjer za to Njemačka 70-tih godina prošlog vijeka kada su NVO u javnost iznijele problem zaštite životne sredine kao temu prvorazrednog značaja.
- Tadašnji državni službenici su pokušavali da im se narugaju ili da ih ignorišu. Ali, naše NVO su dobile borbu, a izgubila je birokratska inertnost i superiornost. To je rezultiralo, između ostalog, činjenicom da je njemačka Vlada odlučila da zaustavi gradnju novih nuklearnih elektrana, odričući se u tom trenutku posla procijenjenog na više desetina milijardi eura. Njemačka se u međuvremenu pretvorila u glavnog svjetskog izvoznika eko-tehnologije. Nadajmo se da će NVO borba protiv korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca u Crnoj Gori danas biti isto tako uspješna kao što je bila borba za ekološke standarde u Njemačkoj 80-ih i 90-ih godina - zaključio je Šmit.


LAJN: POMNO ĆEMO VAS PRATITI

Ambasador Velike Britanije Kevin Lajn je ukazao da i njegova zemlja ima problema sa korupcijom, konstatujući da nijedna država "nije savršena".
- Međutim, neke države imaju robusnije sisteme i standarde za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala - poručio je Lajn.
On je kazao da je tokom dosadašnjeg kratkog boravka u Crnoj Gori često čuo da ljudi kažu da korupcija u Crnoj Gori nije toliko loša koliko u zapadnoj Evropi i da su takve priče "naduvane".
- Iako je činjenica da ima problema i u zapadnoj Evropi, generalno ne mislim da je tačno da ovdje nije gore. Mjerenje korupcije nije egzaktna nauka, ali možemo pogledati indeks percepcije korupcije Transparensi Internešnla za 2007. godinu. Od 179 zemalja, Crna Gora je na 84 mjestu. Od svojih sudsjeda jedino Albanija ima niži rezultat, tako da je percepcija problema, u najmanju ruku, veoma realna.
On je upozorio da "podrška proširenju EU u nekim krugovima u Evropi nije jaka kao što je bila".
- Ubjedljiva primjena antikorupcione reforme u zemljama poput Crne Gore biće zato od suštinskog značaja za napredak na putu ka ulasku u EU - rekao je on, dodajući da će napori Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje biti pomno praćeni.
VIJESTI

zoxy
22-02-08, 01:40
U Crnoj Gori godišnje se opere od 66 do 110 miliona

Budva - Prema podacima američkog Stejt departmenta i MMF-a približan obim pranja novca u Crnoj Gori može se mjeriti procentom od tri do pet odsto bruto domaćeg proizvoda, koji je u 2007. procijenjen na 2,2 milijarde eura - kazao je juče stalni predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori Garet Tankosić Keli, na otvaranju seminara "Implementacija Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma", koji se održava u miločerskom hotelu Maestral.
U konkretnim brojkama, prema računici koju je iznio Tankosić Keli, godišnje se u Crnoj Gori opere između 66 i 110 miliona eura.
Predstavnik UNDP-a je ponovio da je pitanje sprečavanja pranja novca konkretno pomenuto u Izvješataju Evropske komisije u kome se navodi da su pripreme za borbu protiv pranja novca u vrlo ranoj fazi i ne baš odmakle.
Tankosić Keli je naveo da UNDP podržava borbu, te da mu je Crnoj Gori ključni partner vladina Uprava za sprečavanje pranje novca.
- Postoje dva važna aspekta novog zakona koje treba razmotriti. Prvi se odnosi na stvaranje odgovarajućeg zakonskog okvira, pa u tom smislu novi zakon obezbjeđuje jasno definisan angažman finansijskih institucija, dok sa druge strane zakon još uvijek ne osigurava, ovakav kakav jeste, krivičnu odgovornost u slučaju neispunjavanja zakonskih obaveza - kazao je Tankosić Keli.
On je dodao da je neophodno uspostaviti zakonski okvir koji mora biti usklađen sa najboljim međunarodnim standardima, i uz zakon primjena krivičnog zakonodavstva je ključna komponenta.
- U ovom pogledu pažljivo pratimo tekući proces dopunjavanja krivičnog zakonodavstva koje bi u crnogorski pravni sistem trebalo da uvede povraćaj imovine stečene krivičnim djelima i prebacivanje tereta dokazivanja na osumnjičene - kazao je Keli.
Ministar finansija dr Igor Lukšić ocijenio je da je Crna Gora usvajanjem novog zakona poslala jasnu poruku da želi da implementira najbolju praksu ,iskustva i standarde iz oblasti koje obavezuju zemlje članice EU , ali i one koje izražavaju aspiraciju za učlanjenjem.
- Istovremeno smo prepoznali potrebu da nađemo balans između politike jačanja supervizije kroz jačanje nadležnih institucija i politike povećanja ekonomske konkurentnosti vođenjem stimulativne poreske politike, ulaganjem u infrastrukturu, reformama tržišta rada. Jačanjem ovih institucija šaljemo poruku stabilnosti i bezbjednosti ulaganja u naš ekonomski sistem - kazao je Lukšić i dodao međunarodna zajednica ima i imaće u Crnoj Gori pouzdanog partnera, ne samo u borbi protiv pranja novca i finansiarnja terorizma, već i svih ostalih oblika organizovanog kriminala.
Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Perdrag Mitrović kazao je da je od početka godine prijavljeno šest sumnjivih transakcija u iznosu od 10,7 miliona eura
- Donošenjem zakona stvoren je preduslov za potpunu realizaciju svih mjera iz akcionog plana za sprovođenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala za čiju je realizaciju nadležna Uprava - kazao je Mitrović.
Na seminaru su učestvovali i drugi predstavnici državnih institucija i stručnjaka iz oblasti pranja novca i korupcije.

V.L.
VIJESTI

Bonja the Zmaj
22-02-08, 10:29
Prema podacima američkog Stejt departmenta i MMF-a približan obim pranja novca u Crnoj Gori može se mjeriti procentom od tri do pet odsto bruto domaćeg proizvoda, koji je u 2007. procijenjen na 2,2 milijarde eura - kazao je juče stalni predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori Garet Tankosić Keli, na otvaranju seminara "Implementacija Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma", koji se održava u miločerskom hotelu Maestral.
U konkretnim brojkama, prema računici koju je iznio Tankosić Keli, godišnje se u Crnoj Gori opere između 66 i 110 miliona eura.
A Uprava za sprjecavanje pranja novca je prijavila nekih 10-20 miliona eura za 2007...

Bonja the Zmaj
26-02-08, 10:00
- U ovom pogledu pažljivo pratimo tekući proces dopunjavanja krivičnog zakonodavstva koje bi u crnogorski pravni sistem trebalo da uvede povraćaj imovine stečene krivičnim djelima i prebacivanje tereta dokazivanja na osumnjičene - kazao je Keli.
Ovaj boldovani dio je sustina.
Dok ovo ne izmijene, sve je dzabe...

Tašana
01-03-08, 02:03
O 30 zahtjeva vagaju godinu

Podgorica - Od ukupno 90 zahtjeva državnog tužilaštva za pokretanje istraga, podnijetih tokom 2007. godine zbog krivičnih djela sa elementima korupcije, 30 (protiv 51 osobe) u crnogorskim sudovima čeka odluku - podatak je Tripartitne komisije zadužene za praćenje rada policije, tužilaštva i sudstva u tim postupcima, a koji je nedavno usvojila Nacionalna komisija za praćenje implementacije Akcionog plana borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Prema izvještaju Komisije, u 2007. godini podnijete su 274 krivične prijave protiv 435 osoba, zbog krivičnih djela sa elementima korupcije i 11 krivičnih prijava protiv 60 osoba, zbog krivičnih djela organizovanog kriminala.
Prema evidenciji Komisije, u Osnovnom sudu u Podgorici još nije odlučeno o 13 zahtjeva tužilaštva za otvaranje istražnog postupka, iako su, kako se konstatuje, pojedini podneseni i prije više od godinu. U nikšićkom sudu istražne sudije nijesu odlučile o sudbini četiri takva postupka po zahtjevu tužilaštva, a u bjelopoljskom sudu o tri. U osnovnom sudu u Kotoru šest zahtjeva tužilaštva za pokretanje istrage takođe čeka na odluku suda. U Beranama za dva takva zahtjeva se čeka odluka istražnog sudije, a u Ulcinju jedan postupak.
Komisija je kontrolisala postupke inicirane po prijavama za krivična djela prouzrokovanje stečaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, primanje i davanje mita.
Prema statistici Komisije, zbog izvršenja tih krivičnih djela prema tužilaštvu i sudovima procesuirano je 55 krivičnih prijava protiv 96 osoba. U Nikšiću je podnijeta 21 prijava protiv 27 osoba. U Baru 27 prijava protiv 37 osoba, a sve su zbog zloupotrebe službenog položaja. U Beranama je podnijeto 27 prijava protiv 38 osoba, Plavu pet protiv 19 osoba, Rožajama 16 prijava protiv 16 osoba, Ulcinju pet protiv šest osoba, Cetinju 13 prijava protiv isto toliko izvršioca. U Pljevljima je podnijeto 19 krivičnih prijava protiv 34 osobe, Kolašinu 10 prijava protiv 15 osoba, Bijelom Polju 34 prijave protiv 39 osoba, Herceg Novom osam protiv 16 osoba i Kotoru 39 krivičnih prijava protiv 79 osoba.
- Od ukupnog broja podnijetih krivičnih prijava, nadležni državni tužioci su, nakon prikupljanja obavještenja u pretkrivičnom postuku, odbacili 96 krivičnih prijava protiv 126 prijavljenih lica, podnijeli pet optužnih predloga protiv šest osoba, podigli dvije optužnice protiv, bez sprovođenja istrage, podnijeli 90 zahtjeva za sprovodjenje istrage protiv 136 osoba, stavili 10 predloga istražnom sudiji za preduzimanje istražnih radnji protiv 13 osoba, dok je 71 prijava protiv 152 osobe ostala u fazi pretkrivičnog postupka kod drugih organa po zahtjevima tužilaca za prikupljanje potrebnih obavještenja - konstatuje se u izvještaju Komisije.
Krivični postupak je presudom okončan u 12 predmeta protiv 14 osoba, od čega su dvije osuđujuće presude protiv četiri osobe i 10 oslobađajućih presuda protiv 10 osoba, dok je krivični postupak u toku u 16 predmeta protiv 23 osobe.
Izvještaj Komisije, prema informacijama "Vijesti", proslijeđen je predsjednicima sudova, koji su prema odluci predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice dužni da ga analiziraju i ukažu sudijama na nepravilnosti koje je konstatovala Komisija.
Do kraja aprila, Komisija će dostaviti i detaljan izvještaj za 2006. godinu, sa analizom prikupljenih podataka i preporukama za ažuriranje nezavršenih predmeta. U izvještaju ne postoji evidencija o sudbini prijava podnesenih nekoliko godina unazad, a koje još nijesu doživjele pravosnažne odluke.
D.B.

--------------------------------------------------------------------------------

DESET OPTUŽNICA ZA ORGANIZOVANI KRIMINAL

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala tokom prošle godine podnijelo je 11 zahtjeva za sprovođenje istrage protiv 60 osoba, kaže se u izvještaju Komisije. Specijalni tužilac je, nakon sprovedene istrage, podigao deset optužnica protiv 50 osoba. U četiri predmeta protiv 14 osoba optužba je riješena, dok u šest predmeta protiv 36 optuženih još nije donijeta odluka.
Samo u jednom postupku protiv dvanaest osoba u Višem sudu u Podgorici, specijalno tužilaštvo je u aprilu prošle godine podiglo optužnicu kojom se terete da su su počinili krivična djela zločinačko udruživanje, krijumčarenje ljudi, zloupotreba službenog položaja, primanje mita.
Svi predmeti za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala koji su kod sudova u fazi istrage moraju biti završeni do 1. aprila 2008. godine, a glavni pretresi zaključno sa 1. junom.

Vijesti

Homer
01-03-08, 08:41
Ćalović: Naše zarade on potroši za džeparac

Razumijemo motive Krivokapića da se bavi finansijama MANS-a, a ne Prve banke Crne Gore, Vektre, Kombinata aluminijuma, Željezare, neke od niza kompanija Đukanovića i njegovih kumova, ili firmi koje se bave građevinarstvom i igrama na sreću, jer bi to značilo kraj njegove političke karijere - kazala je Ćalović
Podgorica - Odgovor predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića na otvoreno pismo MANS-a obiluje retorikom koja je bila karakteristična za devedesete godine prošlog vijeka, kada su svi koji su mislili drugačije nazivani stranim špijunima, plaćenicima i neprijateljima države - saopštila je juče izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović.
On je ╩kazala da zabrinjava činjenica da Krovokapiće te stavove ne iznosi Ńkao pojedinac ili predsjednik marginalne političke partije", već da je to stav koji dolazi iz kabineta predsjednika Skupštine.
- Znajući da se gospodin Krivokapić predstavlja kao demokrata koji ima intenzivnu saradnju sa međunarodnim organizacijama, predstavnicama država EU i SAD, krajnje je neprincipijelno da u svom saopštenju iste te institucije, koje već godinama podržavaju aktivnosti MANS-a, naziva lobijima, a sam MANS njihovim plaćenicima. Naš rad već godinama podržavaju isti donatori koji finansiraju i projekte državnih institucija od posebnog značaja za pristupanje EU, a njihov spisak je dostupan na našem sajtu, pa i u svim publikacijama koje je i sam gospodin Krivokapić citirao onda kada je to odgovaralo njegovim interesima- kazala je Ćalović.
Ona je rekla da to Ńnije ni prvi ni posljednji put da u situaciji kada MANS ukazuje na očigledne zloupotrebe i pogubne posljedice odluka koje se donose u interesu lobija, visoki državni funkcioneri postaju nervozni".
- Činjenica je da Krivokapić ni ne pokušava da obrazloži zašto je važno i u čijem je interesu da se o Prostornom planu, kao najvažnijem razvojnom dokumentu države, raspravlja baš usred predsjedničke kampanje, iako se taj dokument radi već punih sedam godina. Umjesto toga, Krivokapić se bavi zamjenom teza i polemiše o platama zaposlenih u MANS-u, iako ╩mi ne primamo enormne naknade po osnovu članstva u upravnim odborima, niti uživamo brojne beneficije o trošku poreskih obveznika, a naše zarade su na nivou džeparca koji on potroši na nekom od svojih brojnih putovanja. Krivokapiću je vrlo dobro poznato da je poslovanje MANS-a provjeravano od strane svih inspekcijskih službi ove države, posebno u periodima kada smo iznosili najoštrije kritike na račun državnih institucija i ugrožavali interese energetskih i građevinskih lobija, a da smo učinili nešto nezakonito, bilo kao organizacija ili pojedinci, nema sumnje da bi mnogi jedva dočekali da to javno iznesu - kazala je Ćalović.
Ona je rekla da Ńrazumije motive Krivokapića da se bavi finansijama MANS-a, a ne Prve banke Crne Gore, Vektre, Kombinata aluminijuma, Željezare, neke od niza kompanija Đukanovića i njegovih kumova, ili firmi koje se bave građevinarstvom i igrama na sreću, jer bi to vjerovatno značilo kraj njegove političke karijere".
- U svom odgovoru Krivokapić negira da on, kao predsjednik parlamenta, prema Poslovniku ima mandat da sastavi predlog dnevnog reda, i zamjenom teza pokušava da sakrije, sada već izvjesnu činjenicu, da nema snage da se suprotstavi centrima moći. Nesporno je da je Crnoj Gori potreban put ka sjeveru, i brojni drugi infrastrukturni i razvojni projekti, ali je više nego sporno da se o tako značajnom dokumentu raspravlja baš u toku kampanje, u sjenci dnevno-političkih prepucavanja predsjedničkih kandidata. Na kraju, odluka o stavljanju Predloga prostornog plana na dnevni red predstavlja interni moralno-politički referendum gospodina Krivokapića, na kome se izjašnjava čije interese predstavlja u Skupštini Crne Gore. Zbog toga ga još jednom pozivamo da donese odluku u interesu građana - kazala je Ćalović.

Pera Detlic
05-03-08, 09:12
Advokati tražili da vide ko je 001


Podgorica - Dok je na ekranima dvije plazme treperio skremblovani lik i čim se začuo glas zaštićenog svjedoka, branioci optuženih za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića ustali su i bez odobrenja sudije Lazara Akovića napustili sudnicu Višeg suda u Podgorici. Advokati Zoran Vukčević, Dragoslav Ognjanović, Branislav Durutović, Dragoljub Đukanović i Danilo Mićović prekinuli su suđenje jer im sudija Aković nije dozvolio da se neko od njih nađe u prostoriji u kojoj je bio smješten zaštićeni svjedok pod pseudonimom 001.
Odbrana je predlagala da se zbog provjere identiteta svjedoka 001 u sobu, gdje je bio smješten za vrijeme suđenja, pošalje jedan član sudskog vijeća i advokat, kako bi se uvjerili da je zaista riječ o osobi iz istrage.
Nakon incidenta, sud je donio rješenje kojim je braniocima uskratio pravo da brane optužene u tom postupku. U sudnici je jedino ostao advokat Branislav Lutovac, branilac okrivljenih Danice Vuković i Gorana Živkovića-Žiksa. Lutovac je kazao da, iako je sudija Radomir Ivanović utvrdio identitet svjedoka 001, ostaje "trajna sumnja" dok se ne izvede njegovo suočenje sa okrivljenima.
Kako su okrivljeni ostali bez branilaca, sudija je prekinuo suđenje i optuženima dao rok od tri dana da angažuju nove advokate. Ukoliko to ne urade, sud će im dodijeliti branioce po službenoj dužnosti.
Ovakvoj odluci suda prethodila je žestoka rasprava između advokata odbrane, tužioca i predsjednika vijeća.
Odbrana je predložila da se odloži saslušanje zaštićenog svjedoka, jer su posumnjali u njegov moralni lik.
- Zaštićeni svjedok je osuđivan 14 puta za krivična djela falsifikata, prevare, silovanja, teških tjelesnih povreda, teške krađe, iznude, ubistvo u pokušaju i drugih krivičnih djela protiv javnog morala. Ove dokaze odbrana je dostavila vještaku forenzičke psihijatrije da bi dao nalaz i mišljenje, te stručnu ocjenu o ličnosti zaštićenog svjedoka. U toku su krivični postupci u više gradova u Srbiji, koji se vode protiv zaštićenog svjedoka. I to ćemo pribaviti. Snažna potreba zaštićenog svjedoka da promijeni identitet, što je u Crnoj Gori izdejstvovao, jeste činjenica što je bio učesnik paravojnih formacija u toku rata na teritoriji bivše SFRJ. Zbog toga se obraćao i Službi državne bezbjednosti jedne od susjednih država. Zato predlažemo da njegovo saslušanje odložite za kraj dokaznog postupka, da bi pribavili i ostale dokumente vezane za zaštićenog svjedoka. Od ovoga zavisi vjerodostojnost i kvalitet njegovog iskaza - navodi se u podnesku branilaca okrivljenih.
Nakon kraće pauze, vijeće sudije Akovića odbilo je predlog odbrane, uz obrazloženje da se vjerodostojnost svjedočenja ne ocjenjuje u toku glavnog pretresa, već na kraju, prilikom tajnog vijećanja i glasanja.
Sudija Aković je naredio službenicima jedinice za zaštitu da svjedoka 001 uvedu u posebnu prostoriju, poslije čega je glavni pretres počeo da snima.
Član tročlanog sudskog vijeća, sudija Ivanović otišao je do posebne prostorije kako bi utvrdio identitet zaštićenog svjedoka.
U gornjem lijevom uglu ekrana jasno se vidjelo kako sudija Ivanović prilazi zaštićenom svjedoku, kako mu provjerava ličnu kartu. Tada su advokati odbrane glasno negodovali, sumnjajući da se u prostoriji, osim zaštićenog svjedoka, nalazi još neko. Sudija Aković je rekao da kamera snima i ulazna vrata te prostorije. Sudija Ivanović je zatim rekao da svjedok 001 ima masku na licu i kapu na glavi, te da može samo da mu vidi oči i usne.
- Da li mogu da naredim da svjedok 001 skine kapu i da uporedim fotografiju sa lične karte sa njegovim likom - pitao je sudija Ivanović, što je Aković odobrio.
- Ova lična karta je izdata prije 13 godina - konstatovao je sudija Ivanović i pitao zaštićenog svjedoka da mu je mijenjana boja očiju, kosa, uši, lik ....
- Kosa je sada drugačije boje, brkove sam obrijao i osim toga nijesam ništa mijenjao. To sam dobrovoljno uradio. Tačno je da sam svjedok u procesu za ubistvo Slavoljuba Šćekića, policijskog funkcionera. Nijesam u srodstvu ni sa optuženim, ni sa oštećenom porodicom Šćekić - izjavio je svjedok 001.
- K


K.RADEVIĆ

--------------------------------------------------------------------------------

ZNAM KAKO JE UBIJEN


- Da li imate saznanja kako je ubijen policijski funkcioner Slavoljub Šćekić - tim riječima obratio se juče zaštićenom svjedoku sudija Lazar Aković.
Na to pitanje, svjedok 001 odgovorio je da je 28. februara 2006. godine dao izjavu u istrazi, te da ima saznanja kako je Šćekić ubijen.
- Ostajem pri ranijem iskazu - bilo je sve što je juče izjavio zaštićeni svjedok, prije nego je proces prekinut. U tom trenutku reagovao je advokat Dragoslav Ognjanović, branilac Ljuba Vujadinovića i Saše Borete, optuženi za ubistvo Šćekića. - Zaštićeni svjedok, ovaj kockasti, ima ime i prezime. On nije pao sa Marsa. U istrazi je dao izjavu u prisustvu trojice branilaca, advokata Zorana Vukčevića, Dragoljuba Đukanovića i Branislava Durutovića. Oni mu znaju i lik i glas, a postavljali su mu i pitanja. Sumnjam da je svjedok brifovan i vrlo pripremljen da svjedoči. Možda ima nekog u prostoriji pored njega. Možda ima nešto u uhu - bubicu, da mu se sugeriše kako da svjedoči. On je posredni svjedok, iz druge ruke, a ne svjedok pokajnik ili saizvršilac. Hoću da ga suočite sa Boretom. Hoću da mu vidim mimikriju, znojenje, boju glasa... Ima ličnu kartu staru 13 godina, može da je baci u smeće, jer je nevažeća. Ne znamo o kome se radi - zatražio je advokat Ognjanović.




--------------------------------------------------------------------------------

AKOVIĆ: OVO NIKUDA NE VODI


Napuštanju sudnice prethodila je žučna rasprava između branilaca okrivljenih, sudije Akovića i specijalnog tužioca za organizovani kriminal Stojanke Radović. Ona je istakla da branioci nemaju pravo na riječ, niti na predlog, jer je sud na zakonit način pristupio izvođenju dokaza i saslušanju svjedoka.
- Kako nemamo pravo da predlažemo, bolje da napustimo sudnicu. Šta ćemo tu - zapitao se advokat Vukčević, dok je sa stola kupio spise.
- Izgorjeh od želje da ovaj čovjek počne da svjedoči - dodao je advokat Ognjanović.
Vidno iziritiran komentarima, sudija Aković je opomenuo Ognjanovića i kazao:
- Ovo nikuda ne vodi. Oduzimam vam riječ jer odugovlačite postupak. Evo, sada će on da svjedoči kako ne biste izgorjeli od želje.
Sa optužničke klupe tada su ustali i optuženi Ljubo Bigović i Vuk Vulević, koji su, takođe, rekli da hoće da napuste sudnicu.
Vulević je tada glasno konstatovao:
- Ovdje tužilac predsjedava, a ne sudija.

Mislim da bi dobro bilo da postoje i teme : Ko je ubio Duška Jovanovića i sl.

Tito
13-03-08, 08:41
Testirajte funkcionere koji su bili na Kalićevoj svadbi

Podgorica - Predsjednički kandidat PzP-a Nebojša Medojević pozvao je Ministra zdravlja Miodraga Radunovića da ga javno testira na narkotike, ali istovremeno da se testiraju "i svi oni državni funkcioneri policije i ANB koji su bili na svadbi Safeta Kalića".
On je izjavio da ponuda važi i za sve visoke državne funkcionere "pa i za direktora uprave policije Veselina Veljovića".
- Pozivam ministra da, pred kamerama, organizuje javno testiranje i nadam se da će doći i prijatelji gospodina Kalića iz vrha države, ANB i policije - rekao je Medojević, izbjegavši da odgovori na pitanje o kome je riječ.
Komentarišući Kalićevo reagovanje, Medojević je kazao da nije nikog optuživao, te da je "njegova reakcija bila na policijsku akciju, a ne na Kalića".
- Ja sam se osvrnuo na jednu dosta tužnu činjenicu da policija ne može da obavi svoj posao kada su u pitanju neki moćni ljudi, i iskazao svoju političku zabrinutost da te ljude neko štiti. Jedan dio policije očigledno pošteno radi svoj posao, ali vrhovi policije i ANB štite neke ljude u Crnoj Gori i to dovodi do apsurdnih situacija, da osoba interesantna crnogorskoj policiji polemiše sa predsjedničkim kandidatom - rekao je Medojević na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Medojević je obećao da će se kao predsjednik Crne Gore zalagati da se divlja gradnja tretira kao krivično djelo, kao i davanje priključaka za vodu i struju od nadležnih javnih preduzeća. Istakavši da u Podgorici ima više od 15.000 bespravnih objekata, Medojević je ocijenio da postoji ogroman broj ljudi koji su "zbog toga pogodni za ucjene i manipulacije vlasti".
- Lokalne vlasti godinama omogućavaju divlju gradnju, ucjenjujući ljude sa građevinskom inspekcijom, svaki put kada se približe izbori. Naši aktivisti iz Maslina, Zlatice, Zagoriča i Malog brda svakog dana svjedoče o tome - rekao je Medojević.
On je kazao da će se zalagati za poštovanje Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, koji vlasnicima zemljišta daje rok od tri godine da biraju način na koji će riješiti problem bespravne gradnje.
- U tom periodu vlasniku može pripasti objekat uz tržišnu nadoknadu graditelju, da mu ukloni bespravni objekat ili da mu graditelj isplati tržišnu cijenu zemljišta - rekao je Medojević.
On je kazao da je neophodno dopuniti i izmijeniti postojeću zakonsku regulativu ukloniti nepotrebne administrativne, barijere na način koji bi doprinio eliminisanju anarhije i bezakonja u građevinarstvu, povećanju stepena legalnosti u gradnji i olakšao ulaganje investitorima.
- Stambena politika se mora definisati na sasvim novim osnovama uz primjenu novih politika, kao što su subvenciona gradnja, povoljni stambeni krediti, socijalni stanovi za iznajmljivanje, a ne tolerisanjem i ohrabrivanjem građana da krše zakone i ugrožavaju javni interes - kazao je Medojević.

Tito
13-03-08, 08:52
Ubistvo ih koštalo kao dva "ferarija"
Podgorica - Zaštićeni svjedok 001 izjavio je juče da su Saša Boreta i Ljubo Bigović naručili i platili likvidaciju policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, a da je zločin izveo Milan-Čila Šćekić.
- Dok sam jednog dana ležao na krevetu u karantinu zatvora u Spužu, mobilnim telefonom pozvala me sestra koja je udata kod Šćekića. Obrato sam se sestri: "Đe si Šćekićušo". Saša Boreta me pitao da li je u srodstvu sa ubijenim inspektorom Šćekićem, a zatim je rekao: "Oduvali smo smrada, zavukao je nos tamo gdje mu nije bilo mjesto - ispričao je svjedok 001 šta mu je optuženi povjerio prilikom zajedničkih dana u karantinu.
- Da ga nije Čila ubio - pitao sam Boretu.
- Da - odgovorio mi je, a ja sam uzvratio: "Ko će koga no Šćekić - Šćekića".
Tada je zaštićeni svjedok 001 čiji su se izmijenjeni lik i glas vidjeli i čuli sa dva ekrana u sudnici Višeg suda u Podgorici izjavio da mu je Boreta potvrdio da je ubistvo izvršio Milan-Čila Šćekić, a da mu je pomogao Ljubo Vujadinović.
- Boreta mi je rekao da je tu bio još jedan momak iz Crne Gore koji se nalazi u Beogradu. A ubistvo su platili on i Ljubo Bigović u vrijednosti dva "ferarija". Boretu je stalno zvao Bigović i bio je bijesan zbog toga. Pokajao se što se prijavio da odleži kaznu, jer nijesu stvari krenule kako je planirano. On je polovinom januara izašao iz karantina. Bio je izbezumljen, rekao je da ne vjeruje ni advokatu, da je sve pošlo po đavolu. Sa mobilnog telefona Radiše Vukovića, koji je izdržavao kaznu sa nama, zvao je nekog inspektora Tiha. Boreta je kazao da je "taj smrad sljedeći", te da im je i on stao na žulj - ispričao je svjedok 001 i objasnio da je iz ljudskih razloga pristao da svejdoči.
Svjedok 001 ispričao i kako je upoznao Boretu u zatvorskom karantinu polovinom decembra 2005.
- Bio je u mojoj sobi, pretposljednji krevet lijevo. Kako sam bio 30 godina u Njemačkoj, Boreta me pitao da li poznajem Berlin jer hoće tamo da kupi stan - naveo je svjedok 001.
On je kazao da mu je Boreta ispričao da je njegova grupa u Amsterdamu otela nekog holandskog državljanina, da je njemu od toga ostalo 950.000 guldena i da želi da kupi stan u Berlinu.
Svjedok je objasnio kako je sve što je saznao od Borete ispričao dvojici inspektora, koji su došli u Spuž i pitali ga da li nešto zna o ubistvu Šćekića.
- Nijesu tražili da potpišem izjavu. Narednog dana, došli ste vi tužioče i rekli mi da u istrazi pred istražnim sudijom ne pominjem da sam sa vama razgovarao, jer je to službena tajna i da kažem o našem razgovoru tek na suđenju - kazao je zaštićeni svjedok.
Ovaj podatak će kasnije odbrani biti argument da napadnu specijalnog tužioca da je pripremala svjedoka 001.
Zoran Šćekić, brat pokojnog Slavoljuba, ponovo je pitao svjedoka 001 ko je naručio ubistvo njegovog brata.
- Direktni izvršioci ubistva su Čila Šćekić i Vujadinović, a naručioci ubistva Boreta i Bigović - potvrdio je svjedok.
- Ko je Boreti u zatvor donio knjigu o forenzičarima - kako da se uklone tragovu ubistva - upitao je Šćekić.
- Advokat Zoran Vukčević - kazao je svjedok 001.
Na ova pitanja nadovezao se advokat Vukčević, koji je konstatovao da je svjedoka tužilac naučio da ovako govori.
- U istrazi je kazao: "Ne znam kako se zove advokat koji je donio knjigu Boreti". Zašto danas različito govorite - insistirao je Vukčević.
- To je greška prilikom kucanja zapisnika. Boreta mi je kazao da advokat Vukčević nije samo naš advokat, već i naš čovjek - tvrdi svjedok 001. On je objasnio da je tu knjigu vidio na kaseti pored Boretinog kreveta i u detalje opisao kako je izgledala i gdje je stajala.
- Mogu da se zakunem na troje djece da govorim istinu - odgovorio je svjedok 001 na pitanje advokata Vukčevića.
Advokat Dragoslav Ognjanović je pitao svjedoka koju je školu završio.
- Mašinbravar, isto kao i Tito.
- Imam dokumenat da ste na suđenju u Beogradu izjavili da ste policajac i da ste završili Višu kriminalističku školu. Imate li manir da lažete - pitao je advokat.
- Otkuda vam to. Bio sam vojni policajac. Nikada se ni-jesam potpisao na dokument koji vi pokazujete u sudu - od� ka5���

zoxy
04-04-08, 01:46
Marovićeva mreža vodi stvaranju kartela

MANS PODNIO KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV POTPREDSJEDNIKA DPS-A, NJEGOVOG BRATA I RUSKIH INVESTITORA, IZNESENE I TEŠKE OPTUŽBE:

Podgorica - Gradnjom turističkog kompleksa na rtu Zavala kod Budve, koju su rusko-crnogorski partneri pokrenili bez građevinske dozvole, pozabaviće se državno tužilaštvo.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je juče vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića zbog protivzakonitog posredovanja i lažnog predstavljanja sa ciljem da obezbijedi korist sebi i povezanim osobama.
MANS, koji je pripremio 44 dokaza, takođe, tuži Marovićevog brata Dragana, inače sekretara za investicije budvanske opštine, jer je omogućio nezakonitu gradnju i oštetio budžet, kao i ovlašćena lica i direktora kompanije Miraks Balkan, kćerke firme moskovske Miraks grupe, Vječeslava Lejbmana. Protiv njih podnose prijavu zbog neobaziranja na to što je komunalna policija zapečatila gradilište, a sve da bi ostvarili korist od nezakonite gradnje i prodaje kompleksa Astra Montenegro.
Miraks je počeo da gradi objekat na rtu Zavala, iako nije imao građevinsku dozvolu, na zemljišu koje je u vlasništvu preduzeća Zavala invest čiji je suvlasnik Moninvest Svetozara Marovića.
- Marović je preko članova najuže porodice i sa njima poveznih lica, odnosno kćerkama kompanija, povezan sa 22 privatne kompanije od kojih se čak deset bavi građevinarstvom i nekretninama, a dvije su of-šor firme sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, odnosno Kipra. Pri tom, pojedina lica imaju vlasnički udio u više građevinskih kompanija. Svetozar Marović direktno i preko rodbinskih, političkih veza i povezanih lica ima uticaj na sedam javnih preduzeća i institucija na teritoriji Opštine Budva od kojih šest u nadležnosti imaju poslove vezane za prostorno planiranje, izgradnju objekata i nekretnine - saopštila je direktorica MANS-a Vanja Ćalović na konferenciji za novinare, obrazlažući dokaze koji su prezentovani u krivičnoj prijavi.
Novinarima je uručena i skica, prema kojoj su sve firme budvanskih moćnika, njihovi osnivači i direktori u rodbinsko-prijateljsko-partijskim odnosima.
- Postoje direktne ili indirektne interesne veze između Marovića i javnih funkcionera Rajka Kuljače, Lazara Rađenovića, Aleksandra Tičića, Bora Lazovića, Rajka Barovića i Đorđa Pinjatića preko političke partije kojoj pripadaju, kroz ranije poslovne aranžmane i kroz istovremeno članstvo u više upravnih odbora povezanih kompanija. Dragan Marović, brat Svetozara Marovića, je sekretar za investicije Budve koji je nedavno javno saopštio da se oglušavao na pozive nadležnog ministartsva da zaustavi nezakonitu gradnju, dok je njegova strina Mirjana Marović, načelnik područne jedinice Uprave za nekretnine - naglasila je Ćalović.
Ćalović je saopštila da je Marović direktno i indirektno povezan i sa nekoliko ruskih državljana koji se u Crnoj Gori bave izgradnjom i prodajom nekretnina.
- To su Natalia Panina, Mihail Risakov, Andrej Dobrov, Vječeslav Lejbman i Sergej Polonski, sa kojima je povezan i Mileta Govedarica iz Budve, kao ovlašćeni zastupnik više ruskih firmi - tvrdi Ćalović.
Lejbman je istovremeno predsjednik, član odbora direktora i ovlašćeni zastupnik Zavala investa i zastupnik Slav-ina.
Ćalović je naglasila da je preko brata Dragana, Svetozar Marović povezan i sa Draganom Žinićem koji je u upravnim odborima dviju građevinskih kompanija. MANS navodi da je Marović preko sina Miloša povezan sa 12 privatnih kompanija, u kojima se kao osnivači, ovlašćeni zastupnici i direktori pojavljuju Petar Franeta, Božidar Pima, Nebojša Čolan, Marko Vujović, braća Predrag i Nenad Mićunović.
- Na ovaj način uspostavljene veze mogu biti iskorištene za eliminisanje konkurencije i stvaranje građevinskog kartela - smatra Ćalović.
U MANS-u navode da Svetozar Marović ima nesporni interes da se izgradnja kompleksa na rtu Zavala nastavi, jer njegova kompanija ima suvlasništvo nad zemljištem na kome se gradi, pa postoji sumnja da je iskoristio društveni položaj i politički uticaj da omogući nesmetanu nezakonitu izgradnju objekta.
- Organi lokalne samouprave nijesu reagovali pravovremeno i u skladu sa svojim nadležnostima i porušili sporne objekte. Budvanska komunalna policija tek nakon tri intervencije Republičke građevinske inspekcije donijela je prva rješenja o zabrani gradnje i rješenje o pečaćenju objekta. Nakon niza članaka u medijima kojima je ukazivano da je investitor nastavio nezkonitu izgradnju, Komunalna policija je ponovo donijela rješenje o pečaćenju, propustivši da u skladu sa svojim nadležnostima naredi rušenje. Umjesto uklanjanja bespravno započetih i podignutih objekata i podnošenja krivične prijave, investitor i dalje gradi - ukazala je Ćalović.
Ćalović se nada da će tužilac, pošto je nesporno da je niz povezanih osoba osnovao brojne kompanije, istovjetnih i komplementarnih djelatnosti, ispitati motive za uspostavljanje tako kompleksne strukture.
- Očekujem da utvrdi koje kompanije su fiktivne, a koje stvarno posluju, kao i da će ispitati finansijske transakcije između povezanih kompanija i utvrditi porijeklo tog kapitala - poručila je Ćalović.
MANS-ov koordinator za prostorno planiranje i izgradnju objekata Dejan Milovac istakao je da se dio krivične prijave odnosi na osnovanu sumnju da se Svetozar Marović u komunikaciji sa predstavnicima korporacije Miraks iz Moskve lažno izdavao za predstavnika Vlade Crne Gore i potpisao sporazum o strateškoj saradnji. Milovac je rekao da je u Kanu kvadratni metar neizgrađenih apartmana ponuđen na prodaju po oko šest hiljada eura po kvadratu, a planirana je izgradnja kompleksa od oko 94 hiljade kvadrata, što bi obezbijedilo prihod od više od 560 miliona eura.
- Najavljeno je da će ulaganja iznositi oko 200 miliona eura, pa bi čisti profit od ovog posla za Miraks grupu koja je investitor i Marovića koji je vlasnik zemljišta preko svoje kompanije iznosio oko 360 miliona - izračunao je Milovac.
On je, između ostalog, kazao da se Dragan Marović sumnjiči da je kršenjem zakona ili drugih propisa i ignorisanjem urgencija resornog ministarstva, odnosno propuštanjem dužnosti nadzora, omogućio nezakonitu izgradnju niza objekata.
- Uključujući i objekte koje gradi njegova građevinska kompanija, kao i objekte koji se grade na zemljištu njegovog rođenog brata, Svetozara Marovića, iako je bio svjestan da će usljed toga nastupiti imovinska šteta po budžet Opštine u iznosu nenaplaćenih komunalija za započete i završene objekte - kazao je Milovac.


ĆALOVIĆ: ODAKLE PARE ZA ZEMLJU

Ćalović očekuje da će vrhovni državni tužilac utvrditi i porijeklo kapitala zahvaljujući kome je kompanija Svetozara Marovića postala suvlasnik 44 hiljade kvadratnih metara zemljišta na rtu Zavala, koje je plaćeno 25 miliona eura.
- Prema posljednjim zvaničnim podacima o prihodima i imovini Marovića, on nije mogao sebi da priušti tako veliku investiciju - upozorila je Ćalović.


MAROVIĆ NAJAVIO TUŽBU PROTIV ŠAČICE FRUSTRIRANIH I NEZRELIH

Potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović smatra da se protiv njega vodi prljava kampanja, i najavio je krivičnu prijavu zbog kleveta, uvreda i iznijetih neistina protiv svih ljudi koji su umiješani u tu najmorbidnije organizovanu udruženu aktivnost šačice frustiranih i nezrelih ljudi.
- U pitanju je prljava kampanja koja se već mjesec dana vodi protiv mene, moje porodice, mojih prijatelja, partije kojoj pripadam i grada u kojem živim. To čine grupe i pojedinci koji neistinama i pokušajima diskvalifikacija drugih ljudi u Crnoj Gori nastoje da poprave male šanse svoje gubitničke politike i kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima - reagovao je Marović, nakon što je MANS saopštio da zbog Zavale podnosi krivičnu prijavu.
Marović je, prenosi agencija MINA, naglasio da nikome neće dozvoliti da se igra njegovim i imenom njegove porodice, poručujući da će se braniti svim zakonskim sredstvima.Iv.GUDOVIĆ
VIJESTI

zoxy
20-04-08, 12:58
Sumnjivi novac ubacuje se u firme kroz osnivački kapital

PREDRAG MITROVIĆ KAŽE DA SU OTKRILI NOVU MATRICU ZA PRANJE NOVCA U CRNOJ GORI, ALI NE OTKRIVA DETALJE

Podgorica - Karakteristika rada Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u 2008. tiče se prepoznavanja nove matrice koja se koristi za pranje novca u pojedinim firmama u Crnoj Gori. Riječ je o mogućoj novoj tipologiji, koja podrazumijeva povećanje osnivačkog kapitala firmi ubacivanjem keša za koji ne postoji dokument o jasnom porijeklu. Te predmete obrađujemo u saradnji sa drugim nadležnim državnim organima kazao je u razgovoru za Vijesti direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, mr Predrag Mitrović.
Mitrović nije želio da saopšti konkretne detalje u vezi sa mogućom pojavom pranja novca kroz povećanje osnivačkih kapitala crnogorskih firmi, kazavši da su predmeti u toku obrade i da zakon ne dozvoljava objavljivanje imena lica ili firmi koji se provjeravaju.
U javnosti preovladava mišljenje da je premalo optuženih i osuđenih za krivično djelo pranja novca. O čemu se radi?
- Pranje novca je izuzetno sofisticirano krivično djelo koje pripada krugu najteže dokazivih. Broj optužnica ili presuda nije najbolji pokazatelj kojim se može determinisati realna slika u bilo kojoj državi u vezi sa ovom problematikom. Na primjer, postoje države u kojima je mali broj presuda ali se one nigdje posebno ne apostrofiraju kao problematične s aspekta pranja novca. Jedna od njih je Slovenija u kojoj je od 2006. donijeta jedna osuđujuća i šest oslobađajućih presuda. U Makedoniji od 2006. donijeta tri osuđujuće presude, a u Hrvatskoj u periodu od 1997. do 2007. devet osuđujućih i dvije oslobađajuće presude. Ni one ne bodu oči kao rizične države za pranje novca. Sve tri navedene zemlje imaju administrativni tip finansijsko-obavještajnih službi(FOS), kakav je i u Crnoj Gori. Sa druge strane, BiH koja ima hibridni model FOS-e, koji za razliku od administrativnog tipa ima određenih istražnih kapaciteta, imala je za prvih devet mjeseci prošle godine sedam presuda. Dakle, ne može se sve posmatrati crno ili bijelo. Puno je kriterijuma koji se uzimaju u obzir kada se obavlja procjena da li je pranje novca problem u jednoj državi ili ne. Broj optužnica, odnosno presuda može da bude samo jedan od kriterijuma koji se ne može posmatrati izolovano već se mora kombinovati i analizirati zajedno s ostalim kriterijumima, kao što su model/tip finansijsko-obavještajne službe, iznos stranih investicija, veličina zemlje, zakonodavstvo, usaglašenost sa međunarodnim standardima i sl.
Imate li nekih konkretnih rezultata u radu?
- U Crnoj Gori je tokom 2006. i u prva četiri mjeseca 2007. na bazi naših predmeta dostavljenih nadležnim državnim organima, donijeta jedna pravosnažna presuda, kojom su obuhvaćena dva lica, dok je optuženo više od 40 lica, a u fazi istrage nalazi se šest predmeta, kojima je obuhvaćeno 19 lica.
U prva tri mjeseca 2008. Uprava je ukupno otvorila 40 predmeta kojima su obuhvaćena 62 fizička lica (24 rezidenta i 38 nerezidenata) i 22 pravna lica (8 rezidenata i 14 nerezidenata). U istom periodu prijavljeno je od strane obveznika i nadležnih državnih organa 11 sumnjivih transakcija, dok je privremeno blokirano 300.000 eura. Tokom prvog kvartala obrađeno je i proslijeđeno nadležnim državnim organima šest predmeta, ukupne vrijednosti oko 11 miliona eura, a kojima je obuhvaćeno 24 fizička i devet pravnih lica. Takođe, upućeno je 30 zahtjeva stranim finansijsko-obavještajnim službama(FOS) u kojima je izražen osnov sumnje da se radi o pranju novca, dok je istovremeno primljeno 12 zahtjeva stranih FOS.
Po novom zakonu imate mogućnost praćenja transakcija politički eksponiranih ličnosti. Da li ste imali neki takav slučaj?
- Članom 27 novog zakona definiše se pitanje politički eksponiranih ličnosti (PEPs). Da li imamo ili smo imali neki konkretan takav slučaj? Moram odgovoriti na vaše pitanje pozitivno. Prate se finansijske transakcije i domaćih i stranih PEPs ličnosti.
Koje ste političare provjeravali, ili je i taj podatak tajna?
- Ponoviću da što se tiče konkretnih imena, članom 80 Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ti podaci se tretiraju kao službena tajna, tako da bi njihovo objelodanjivanje posredstvom medija bilo u suprotnosti sa zakonom i međunarodnim standardima.
Ima li pritisaka na rad Uprave?
- Ako ste mislili na političke pritiske moram vam reći da ih u minule četiri godine, koliko sam na čelu Uprave, nije bilo. To je, čini mi se, očigledno, jer je Crna Gora za kratko vrijeme izgradila sistem za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i pokazala međunarodnoj zajednici da joj može biti pouzdan partner u borbi protiv ovih pošasti. U prilog tome ide i činjenica da smo za samo godinu ušli u Egmont grupu, čiji smo pouzdan partner i član. Sigurno je još nešto, a to je da oni koji su predmet naše obrade ne gledaju na Upravu i ljude koji rade u njoj prijateljski. Ljudi su osjetljivi kada kontrolišete njihove finansijske transakcije i eventualne predrasude moraju se odbaciti odmah na početku. Profesionalizam vas obavezuje da jednostavno ne razmišljate o tome.
Kad počinje da radi inspekcija pri Upravi, i čime će se ona baviti?
- Novim zakonom dobili smo, između ostalog, i ovlašćenje na osnovu kojeg će Uprava obavljati inspekcijske kontrole firmi, preduzetnika i fizičkih lica koji obavljaju poslove prometa nekretnina, prometa motornih vozila, organizovanja putovanja, prometa polovnih i vazduhoplovnih objekata, finansijskog lizinga, faktoringa, odnosno kontrole nevladinih organizacija. Nedavno smo kadrovski kompletirali Odjeljenje za kontrolu i očekujemo već početkom maja prve kontrole. Inspektori će na osnovu pažljive analize rizika koja će se praviti zajedno sa odjeljenjima analitike i sumnjivih transakcija, a na osnovu podataka i informacija kojima raspolaže Uprava u svojoj bazi, praviti planove kontrole. Gdje se bude utvrdilo da postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo pranja novca ili neka druga krivična radnja, Uprava će takve predmete prosljeđivati nadležnim organima koji preduzimaju dalje mjere i radnje. U slučajevima gdje se kontrolom utvrdi prekršajna odgovornost ovlašćenih lica, iniciraćemo pokretanje prvostepenog prekršajnog postupka koji će se shodno novom Zakonu voditi u Upravi. To je takođe još jedna bitna novina koju predviđa novi Zakon. Očekujem da rad novoformiranog Odjeljenja za kontrolu utiče na sređivanje situacije i zavođenje reda, naročito na tržištu nekretnina gdje do sada nije postojao nijedan organ državne uprave koji bi sprovodio nadzor nad agencijama koje se bave prometom nekretnina.


GLOBALNI PROBLEM

I na parlamentarnom odboru za bezbjednost prije neki dan, kada su predstavnici Agencije za nacionalnu bezbjednost podnosili izvještaj, posebno je pomenut problem pranja novca?
- Problem pranja novca je globalni problem. U svijetu se godišnje opere, prema podacima Interpola, između 300 i 550 milijardi dolara. Uprava, kao najvažnija i prva karika u lancu državnih organa koji se bave tom problematikom, ne spori da je Crna Gora u tom pogledu izuzetak, ali je više nego očigledno da je stvorena percepcija o toj pojavi i njenom prisustvu u Crnoj Gori veća nego što pokazuje realna slika. Zajedno sa ostalim državnim organima koji čine sistem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, činimo sve da Crna Gora postane nepoželjnija destinacija za sve one koji namjeravaju da operu svoj prljavi novac u njoj. U tom smislu, izdvojio bih saradnju s Agencijom za nacionalnu bezbjednost i Upravom policije s kojima kontinuirano razmjenjujemo finansijsko-obavještajne podatke. Odgovorno tvrdim da je Crna Gora zemlja u kojoj se primjenjuju standardi relevantnih međunarodnih organizacija i tijela koja se bave ovom problematikom.


RADILI SMO, ZATO NAS NEMA U AMERIČKOM IZVJEŠTAJU

Kako komentarišite činjenicu da u posljednjem izvještaju američkog Stejt dipartmenta Crna Gora nije pomenuta u dijelu koji tretira pranje novca? Prošle godine je crnogorsko tržište nekretnina u izvještaju označeno kao kao rizična oblast?
- Da, dobro ste primijetili da se u posljednjem izvještaju Stejt dipartmenta u kojem su označene ključne zemlje u kojima se pere novac, nema Crne Gore. To je jako dobro kako za Crnu Goru, odnosno njen međunarodni imidž, tako i za nas u Upravi, jer to potvrđuje našu kvalitetnu posvećenost poslu. U izvještaju za 2006. u Crnoj Gori je označeno tržište nekretnina kao rizično. Sagledavajući preporuke iz tog izvještaja uveli smo, kroz novi Zakon, inspekcijski nadzor nad tom rizičnom oblašću, revidiriali listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i usvojili novi Zakon. Tako da su, pretpostavljam, te okolnosti uticale da se Crna Gora u posljednjem izvještaju ne pominje kao država u kojoj je pranje novca izražen problem.
Z.VUČINIĆ

Homer
24-04-08, 08:47
Duplo jače po korupciji

PREDSJEDNIK EK ŽOZE MANUEL BAROSO U ČESTITKI VUJANOVIĆU:
Podgorica Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso poručio je da Crna Gora treba da udvostruči svoje napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
On je u čestitki Filipu Vujanoviću povodom ponovnog izbora za predsjednika Crne Gore, podsjetio je na važne izazove koji predstoje i naglasio ključnu ulogu predsjednika države u tom kontekstu.
Crna Gora treba da udvostruči svoje napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ona treba da nastavi da izgrađuje svoj učinak fokusirajući se na sprovođenje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, intenzivirajući svoje administrativne kapacitete i razvijajući efikasno i nezavisno pravosuđe, kazao je Baroso u čestitki koja nije objavljena na sajtu Predsjednika.
On je Vujanoviću poželio uspjeh u suočavanju sa izazovima koji ga očekuju i u radu na ispunjavanju evropske budućnosti Crne Gore.
Ovo je kritični trenutak za Zapadni Balkan i ja sam uvjeren da će Crna Gora nastaviti da igra značajnu ulogu u regionu... Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i stupanjem na snagu novog Ustava, Crna Gora je ostvarila značajan napredak i demonstrirala spremnost i volju da napreduje na putu evropskih integracija i preuzme odgovornosti jedne moderne i demokratske države u duhu konsenzusa, napisao je Baroso.
Iz Vujanovićevog kabineta juče je saopšteno da je čestitku posalo britanski premijer Gordon Braun, koji ocjenjuje da je Vujanovićev ponovni izbor došao u trenutku kada Crna Gora ima realnu mogućnost da dovede do kraja reforme i osigura ambiciozan razvoj koji je neophodan za modernu evropsku državu, koja stremi članstvu u EU i NATO".
"Ujedinjeno Kraljevstvo će i dalje nastaviti da pruža punu podršku aspiracijama Crne Gore ka članstvu u EU i NATO", rekao je Braun.
U saopštenju se dodaje da su reizbor za predsjednika Vujanoviću čestitali i predsjednici Rumunije, Austrije, Grčke, Slovačke, Latvije, Turske, Tunisa, Pakistana, predsjedavajući Predsjedništva BiH, predsjednik Evropskog parlamenta, generalni sekretar Savjeta Evrope i mnogi drugi zvaničnici iz međunarodne zajednice.

ČESTITAO I BUŠ

Čestitka je stigla i od predsjednika SAD Džordža Buša, koji je ocijenio da je Vujanović imao ključnu ulogu za uspostavljanje snažnog partnerstva između SAD i Crne Gore.
"Vaša pozicija na čelu države tokom proteklih pet godina bila je od ključne važnosti za uspostavljanje snažnog partnerstva između naše dvije države i u procesu integracije Crne Gore u evroatlantske strukture", stoji u čestitki.
Buš je dodao da je odluka NATO-a na samitu u Bukureštu o pozivu Crne Gore u program Intenziviranog dijaloga dokaz napretka koji je Crna Gora ostvarila pod rukovodstvom Vujanovića, saopšteno je iz Vujanovićevog kabineta.

Homer
06-05-08, 09:05
Građani rijetko prijavljuju korupciju
VESNA RATKOVIĆ TVRDI DA DRŽAVNA UPRAVA NE MOŽE DA SE SAMA IZBORI SA KRIMINALOM

Podgorica (MINA) – Borba protiv korupcije može biti djelotvorna samo ako su u nju, pored državnih organa i institucija, uključeni i građani i mediji, ocijenila je juče direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković.

- Koncepcija Akcionog plana za sprovođenje borbe protiv korupcije podrazumijeva takozvano “sveto trojstvo” djelovanja, što znači da borba protiv korupcije ne može biti uspješna ako su u nju uključeni samo državni organi, već tu moraju biti predstavnici civilnog drštva i medija - kazala je Ratković.

Ona je na prezentaciji istraživanja Instituta za medije Crne Gore (IMCG) “Stavovi i percepcija građana o izvještavanju medija o borbi protiv korupcije i problemu pranja novca”, kazala da je Institut “jedan od važnih subjekata koji izvještava nacionalnu Komisiju za sprovođenje borbe protiv korupcije o aktivnostima medija na tom polju”.

Prema njenim riječima, jedna od novih nadležnosti Uprave je da se bavi istraživanjem korupcije, odnosno njenih pojavnih oblika i štete nastale usljed nje, što je razlog više za saradnju sa Institutom i njegovim istraživačkim centrom.

- Uprava za antikorupcijsku inicijativu je posvećena isključivo preventivnom i propagandnom djelovanju u borbi protiv korupcije, koje podrazumijeva brojne aktivnosti, pogotovu podizanje nivoa javne svijesti o tome šta je korupcija, koje su štete i mehanizmi u borbi protiv nje - rekla je Ratković.

Istraživanje Instituta rađeno je prošlog ljeta, na fokus grupi od 12 osoba, a njegovi rezultati su sumirani još u septembru.

Ocijenjeno je da je korupcija primjetna u svim sferama društva i da nanosi ogromne ekonomske štete, zbog čega Crna Gora mora da omogući nezavisan rad sudstva, tužilaštva i policije, i da ih oslobodi pritiska.

- Primjetno je da je novinarima, ali i državnim institucijama otežan posao i zbog toga što građani rijetko prijavljuju korupciju - kaže se u izvještaju.

Ispitanici su ocijenili i da u Crnoj Gori nedostaje temeljitije istraživačko novinarstvo, kao i da je u tom poslu neophodna i hrabrost novinara.
-“Cilj medija bi trebalo da bude i podizanje svijesti građana o suzbijanju korupcije i pranja novca, pri čemu se insistira na saradnji novinara i državnih organa - kaže se u izvještaju.

Konstatovano je da je sve veći pritisak javnosti na organe uprave, da mediji treba da služe društvu, kao i da su korupcija i pranje novca sistemski problemi .

Ratković je kazala da je rezultati istraživanja nijesu iznenadili, i da su oni opštepoznati.
- Korupcije ima, prepoznaju je i anketirani u ovom istraživanju - kazala je ona i dodala da, bez obzira koliko je ljudi iznijelo takve zaključe i ocjene, Komisija ih uzima za ozbiljno.

Za razliku od nje, načelnik odjeljenja za pravne poslove u Upravi za sprečavanje pranja novca, Miroslav Radojević, smatra da rezultati Istraživanja nijesu relevantni, s obzirom na to da je rađeno prošlog ljeta, i da se od tada “mnogo toga promijenilo na bolje”.

On je kazao da je istraživanje rađeno na uzorku od 12 ispitanika, i da postoji dilema – da li ta fokus grupa može da odslika realno stanje u vezi sa problematikom pranja novca u Crnoj Gori.

- Da li se ono metodološki može prihvatiti kao realan pokazatelj stvarnog stanja? Mislim da ne - kazao je Radojević.

On je pojasnio da je pranje novca globalni problem, na koji ni Crna Gora nije imuna, kao ni mnogo razvijenije zemlje i članice EU.

- Međutim, često se čuju paušalne procjene vezane za pojavu pranja novca - tvrdi Radojević.

Prema njegovim riječima, američki Stej dipartment je u februaru objavio izvještaj čiji se prvi dio odnosi na pitanje droge i trgovine narkoticima, a drugi na pranje novca.

-U tom izvještaju, koji tretira problematiku pranja novca, nigdje se ne navodi Crna Gora kao rizična destinacija - naglasio je on.

Radojević je kazao da mu je “malo nezgodno” da komentariše Istraživanje IMCG, jer se od prošlog ljeta desilo “puno toga što je situaciju u Crnoj Gori učinilo kudikamo pozitivnijom”.

- Krajem prošle godine, Crna Gora je dobila moderan zakon koji tretira problematiku pranja novca i finansiranja terorizma, i koji je u potpunosti usaglašen sa Trećom direktivom EU i konvencijom Ujedinjenih nacija o korupciji - naveo je on.


- Kada se sve sumira, vidi se da je situacija u Crnoj Gori u vezi sa problematikom pranja novca daleko pozitivnija i bolja u odnosu na određena istraživanja i percepcije koje se iznose - rekao je on.

Pera Detlic
07-05-08, 09:20
RASPISANA POTJERNICA ZA BEOGRAĐANINOM ZBOG LIKVIDACIJE SRĐANA MIRANOVIĆA
Sin Vuka Bojovića organizovao ubistvo


Crnogorska policija u saradnji sa holandskim kolegama identifikovali su naručioca ubistva Podgoričanina Srđana Miranovića, koji je ubijen u Podgorici 12. januara prošle godine. Prema podacima iz Uprave policije, radi se o Luki Bojoviću, iz Beograda, za kojim je raspisana centralna međunarodna potjernica.
- Na osnovu neposredne i intenzivne saradnje sa policijom Kraljevine Holandije u dužem periodu, uz angažovanje holandskog oficira za vezu i na osnovu zamolnice te policijske organizacije za pružanje pravne pomoći, identifikovano je lice za koje se sumnja da je organizovalo ubistvo Srđana Miranovića. Zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo, Interpol Hag raspisao je međunarodnu potjernicu. Uprava policije, u saradnji sa holandskom policijom i kroz druge operativne aktivnosti, nastavlja djelovanje radi identifikovanja neposrednih izvršilaca i potpunog rasvjetljavanja ovog ubistva - kazala je Tamara Popović, portparol Uprave policije.
Holandska televizija (VN) objavila je vijest da policija traga za Beograđaninom Lukom Bojovićem, kako se navodi, bliskim saradnikom i prijateljom Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, koji se sumnjiči da je učestvovao u ubistvu Podgoričanina Srđana Miranovića.
Srđan Miranović ubijen je 12. januara 2006. godine u Podgorici za volanom "golfa", na parkingu iza zgrade u kojoj je imao stan. Ubica je prišao s leđa i iz pištolja sa prigušivačem u Miranovićevu glavu i grudi ispalio nekoliko hitaca.
- Holandska policija ima saznanja da je Miranovićevo ubistvo naručeno iz Holandije, a kao jedan od naručilaca, uz Bojovića, pominjan je i Vilijem-Vim Holeder (48), koji je svjetskoj javnosti poznat zbog otmice multimilionera Fredija Hajnekena 1983. godine. Holeder je u sukobu sa Jocom Amsterdamom, čiji je blizak prijatelj bio Miranović. Ubijeni Miranović je godinama bio u poslovnim odnosima sa Holederom. Kao dugogodišnji član ekipe koja je blisko sarađivala sa Holederom, Miranović je postao veoma nezgodan svjedok za Holedera. Bio je i jedan od posljednjih živih svjedoka koji su skoro do tančina znali mnoge Holederove poslove. Naime, poslije odlaska u zatvor i suđenja za otmicu Hajnekena, svjedoci Holederovih poslova nestajali su s lica zemlje jedan za drugim. U strahu da bi Miranović mogao da ga otkuca, Holeder je, navodno, iz zatvora naručio njegovu smrt - objavila je televizija "Vrij Nederland" (VN).
Dalje se navodi kako je Miranovićevo ubistvo 12. po redu, a koje je povezano sa Holederovom kriminalnom grupom.
Luka Bojović, inače sin upravnika beogradskog zoo-vrta Vuka Bojovića, krajem septembra prošle godine učestvovao je u pucnjavi u vili "Jelena" na Dedinju, u kojoj je ranjen šef "voždovačkog klana" Vladan Kontić, zvani Konta. On je u bjekstvu od 2006. godine, a holandske vlasti su u nekoliko navrata od MUP-a Srbije tražili njegovo hapšenje.
Miranović je ubijen u Podgorici kada je nepoznati napadač zapucao na njega dok je parkirao svoj automobil u Moskovskoj ulici. Prema nalazima istražnih organa, Miranović je stradao u klasičnoj sačekuši, u dvorištu "Simpove" zgrade, u kojoj je stanovao. Pogođen je sa više hitaca u glavu. Stanari ove zgrade izjavili su policiji da nijesu čuli pucnje, zbog čega se pretpostavlja da je napadač pucao iz oružja sa prigušivačem. Prema nezvaničnim saznanjima, Miranović je duže boravio u Holandiji i neposredno pred ubistvo se vratio u svoj rodni grad.
Uviđajem na licu mjesta, na osnovu položaja Miranovićevog tijela i oštećenja na zadnjim staklima njegovog vozila, utvrđeno je da su mu ubice prišle s leđa i iz pištolja, pretpostavlja se da se radi o "škorpionuĆ i drugim automatskim oružjem sa prigušivačem, ispalile nekoliko grupisanih hitaca u glavu i po tijelu. Sa lica mjesta su neopaženi pobjegli u nepoznatom pravcu. Policija je momentalno blokirala čitav grad i sve granične prelaze, ali činjenica da su ubice imale prednost oko sat vremena u odnosu na policiju i da pripadnici crnogorskog MUP-a nijesu znali ni koga traže rezultirala je da dosad nije bilo nikakvih pomaka u otkrivanju izvršilaca tog zločina.
M.V.R.-M.V.

Petrović: "Serđo je progovorio"

Holandska televizija BVN prenijela je i dio transkripta razgovora do kojih su došle bezbjednosne agencije te zemlje, a na osnovu praćenja osumnjičenih lica.
Navodi se da bezbjednosne službe pretpostavljaju da je iza svih 12 ubistava stajao lično Vilijem Holeder i njegovi saradnici Miloš Petrović, zvani Bato, Luka Bojović, izvjesni Paja i drugi.
- Ovo se može zaključiti na osnovu prisluškivanih telefonskih razgovora koje je vodio saradnik Holedera, Miloš Petrović, zvani Bato. On u jednom telefonskom razgovoru svom saradniku kaže: "Srđan Miranović, koga zovu Serđo, progovorio je i ne može da se radi ništa drugo. Progovorio je, on je moj neprijatelj..." - navodi BVN.
- Taj razgovor je vođen drugog decembra 2005. godine. Bato je ljut zato što postoji neko ko ga je otkucao policijskim službama, pa dalje kaže: "Pas je progovorio i pustili su ga vrlo lagano. Miranović je bio ovdje u zatvoru, imao je što je htio, ali je svejedno progovorio protiv mene..."
Bato ponovo pominje Miranovića i navodi: "On se zove Srđan Miranović, to možeš da zapišeš lagano". Saradnik mu odgovara "uredu" a ovaj ponavlja "Serđo je progovorio i ne može ništa drugo da se radi", stoji u transkriptu telefonskih razgovora između Bata i jednog od njegovih saradnika.
Dobar saradnik Holedera je bio i, kako se navodi, Bato Luka Bojović. Oni su često viđani zajedno proteklih godina. Često u društvu Marufa N., zvanog Paja. Kao i Holeder, i Paja je osumnjičen za reket od Vilijema Enstrana, holandskog biznismena.
- Srpski državljanin Miloš Petrović je regrutovao kriminalce sa područja Srbije i Crne Gore i ubacivao ih u holandsko podzemlje. Članovi kriminalnih grupa u Holandiji koja se dovode u vezu sa više ubistava imali su posebne nadimke kao Paja i Bodibilder. Kriminalci iz zemalja bivše Jugoslavije uključili su se u tokove u Holandiji, a najbolji dokaz za to bili su napadi u Amsterdamu 2002. godine i ubistva u Crnoj Gori 2006. godine. Pajini i Batovi telefonski razgovori pokazali su postojanje šifrovanog govora na međunarodnim linijama, kada se radilo o švercu droge. Petrović i Paja su često vodili razgovore sa srpskim kriminalcem Lukom Bojovićem.

Bonja the Zmaj
14-05-08, 15:19
POZIV ZA PRIJAVLJIVANJE


U sklopu svog Antikorupcijskog projekta, Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori nastavlja sa svojim programom za NVO u pravcu pružanja podrške uključivanju lokalnih NVO u inicijative iz oblasti transparentnosti i korupcije.

Cilj ovog programa je da, u sklopu primjene Akcionog plana za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, doprinese efektnoj primjeni antikorupcijskih inicijativa podizanjem svijesti javnosti i jačanjem kapaciteta civilnog društva za učestvovanje u razvoju i implementaciji nacionalnih strategija/akcionih planova. Aktivnosti NVO će biti podržane kroz dodjelu manjih grantova.

Shodno ovome, Kancelarija UNDP poziva zainteresovane lokalne NVO, registrovane u Republici Crnoj Gori i aktivne na polju transparentnosti i antikorupcije, da se prijave za učešće u ovom Programu. Ključne oblasti interesovanja, u sklopu kojih će UNDP podržati inicijative NVO su:

- Slobodan pristup informacijama, konflikt interesa, pranje novca i javne nabavke
- Primjena EU anti-korupcijskih standarda
- Prostorno planiranje
- Lokalna samouprava
- Obrazovanje
- Pravosudje
- Smanjenje siromastva, privatizacija i ekonomski razvoj
- Javne kampanje

Zainteresovane NVO treba da pošalju popunjeni projektni formular (koji se moze pronaći na adresi www.undp.org.yu/montenegro/files/tenders), najkasnije do 27. maja 2008, do 12:00h, na adresu: Kancelarija UNDP, Beogradska 24b, 81 000 Podgorica, ili poslati u PDF formatu na e-mail: boris.ristovic@undp.org

Shajo
26-05-08, 15:56
Auto-mafija uzela 130 hiljada eura
MIRKO VUČINIĆ ŽRTVA PREVARE
Mirko Vučinić je bio žrtva prevare u kojoj je izgubio 130 hiljada eura, a koju je, po svemu sudeći, organizovala italijanska auto-mafija, javljaju mediji na Apeninima.
Vučinić i njegov klupski drug Karlo Zoti, kao i još četvorica fudbalera Rome čija se imena ne pominju, nedavno su kupili automobile u neimenovanom auto-salonu, a sa njihovih bankovnih računa nestalo je mnogo više novca nego što je trebalo.
Vučinić je, kako navode mediji, kupio “porše kajman” za 70 hiljada, ali je njegov račun misteriozno olakšan za 200 hiljada eura.
Vučinić i Zoti sa svojim advokatima već su posjetili italijanske istražne organe, koji su im saopštili da već imaju nekoliko takvih slučajeva i da sumnjaju da je riječ o organizovanom kriminalu.
Kao dokaz o prevari Vučinićev advokat dostavio je nalog za isplatu sa računa u iznosu od 70 hiljada eura.

Bonja the Zmaj
29-05-08, 22:14
Greater stability in the Balkans is lowering crime, reports UNODC

The Balkan area is, surprisingly, one of the safest in Europe. The report Crime and its Impact on the Balkans by the United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) belies enduring stereotypes of the region as a hotbed of organized crime and violence. People are as safe, or safer, on the streets and in their homes as they are in most parts of the world.

Released today, the study concludes that the Balkans have become a low-crime region after the decade-long turmoil that followed the break-up of Yugoslavia. But italso warns that links between business, politics and organized crime continue to hamper the region's path to stability.

"The vicious circle of political instability leading to crime, and vice versa, that plagued the Balkans in the 1990s has been broken", said the Executive Director of UNODC Antonio Maria Costa at the launch of the report. Yet, he warned, "the region remains vulnerable to instability caused by enduring links between business, politics and organized crime". The report makes three main points.


A safer region
The UNODC report shows that, in general, levels of crime against people and property (like homicide, robbery, rape, burglary, and assault) are lower than in Western Europe, and the number of murders is falling throughout the region.

In fact, regional murder rates fell by almost a half from 2185 in 1998 to 1130 in 2006. Or consider these trends in violent crime: Albania's 2002 murder rate of six per 100,000 was about the same as the United States while Croatia had a lower murder rate than the United Kingdom. Romania was safer than Finland or Switzerland.

If we look at property crime, Western Europe has twice the rate of burglary and fifteen times as much robbery as South-East Europe

This positive trend has been particularly noticeable in the past few years. Even the number of Balkan nationals being held in Western European prisons has gone down.


Low vulnerability to crime
This progress is likely to continue since the region lacks the usual vulnerabilities that lead to crime elsewhere in the world: mass poverty, income inequality, run-away urbanisation and large-scale youth unemployment.


Other factors also come into play. Greater regional stability and democracy have put an end to war profiteering. Assistance from the international community, particularly the European Union, has helped place the region on the path to a fast recovery. Closer integration with the rest of Europe has opened borders and reduced the lure of illicit trans-frontier trade.


Organized crime is also receding as a major threat. The smuggling of drugs, guns and human beings through the region is in decline, although the Balkans remain the premier transit zone for heroin destined for Western Europe (about 100 tons each year).


Dangerous links between business, politics and crime
The UNODC report shows that serious challenges persist, particularly due to links between business, politics and crime. "The more that social and political conditions normalize, the more stability there will be within and between countries, and the more criminal groups will lose their grip", said Mr. Costa.


"Politics and business need to be better insulated from the corrosive influence of crime, especially economic crime", said Mr. Costa. Victim surveys indicate that, on average, South East Europeans are more likely to face demands for bribes than people in other regions of the world "Corruption should be treated as public enemy number one in order to strengthen integrity and justice, and increase political legitimacy and investor confidence".



He urged countries of the region to strengthen the rule of law, and called on the international community, particularly the European Union, to provide the support needed to further reduce vulnerability to crime and instability. He said that UNODC would increase its engagement in the region through technical assistance.


Yet, the study concludes: "Barring another major crisis, the trajectory is distinctly upwards".

Homer
31-05-08, 22:39
Dvjesta kila kokaina spalo na 213 grama

VUKSAN CEMOVIĆ I MOMČILO PECIĆ OSUĐENI, VUK VULEVIĆ I VESELIN PAVLIČIĆ OSLOBOĐENI OPTUŽBE ZA ŠVERC DROGE IZ VENECUELE

Podgorica - Beranac Vuksan M. Cemović (30) i Momčilo D. Pecić (54) iz Beograda, osuđeni su na po četiri godine zatvora zbog šverca kokaina iz Venecuele u Crnu Goru i Srbiju. Beranac Vuk R. Vulević (32) i Veselin V. Pavličić (56) zvani Paro iz Danilovgrada, oslobođeni optužbe da su učestvovali u švercu kokaina.
Vijeće sudije Seke Piletić produžilo je pritvor Peciću, jer je strani državljanin i donijelo rješenje kojim je ukinut pritvor Pavličiću, Peciću i Vuleviću.
- Usljed nedostatka dokaza, sud je oslobodio Vulevića i Pavličića jer ni iz jednog dokaza ne proizlazi da su imali bilo kakvo učešće u transportu kokaina. Sud je, takođe, oslobodio optužbe Cemovića i Pecića za zloupotrebu službenog položaja - kazala je juče sudija Piletić u obrazloženju presude.
Prema optužnici Stojanke Radović, specijalnog tužioca sa suzbijanje organizovanog kriminala, Cemović, Vulević, Pecić i Pavličić, optuženi su za zloupotrebu službenog položaja i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojne droge sa elementima organizovanog kriminala. Oni su optuženi da su u 50 tona asfaltne pokrivke sakrili i 202 kilograma kokaina. Od te količine, u Italiji je zaplijenjeno 190 kilograma, a ostatak je, preko luke Bar, dopremljen u Novi Sad, gdje ga je pronašla srpska policija.
Sud nije prihvatio navode optužnice. U obrazloženju presude, sudija Piletić je kazala da nije prihvaćen nalaz vještaka iz Italije, koji su naveli da se u asfaltnim tegolama nalazilo oko 190 kilograma kokaina. Nije prihvaćen ni nalaz mr Jasne Ćirić iz Beograda, koja je navela da se u dvije asfaltne tegole nalazi 12 kilograma kokaina, ocijenivši ga proizvoljnim. Sud je kao “objektivan i stručan” prihvatio nalaz vještaka iz Podgorice Tatjane Đoković i Nikole Božovića, koji su naveli da su u dvije tegole nalazi 213,51 gram kokaina, a ne 12 kilograma.
U obrazloženju presude, sudija Piletić je kazala da je nesumnjivo utvrđeno da su Cemović i Pecić iz Venecuele prošvercovali 213 grama kokaina.
- Sud nije prihvatio Cemovićevu odbranu da je roba greškom poslata njegovom preduzeću “Montplus Company”. Sud nije prihvatio Pecićevi i Cemovićevu odbranu da nijesu znali da se u koletama sa asfaltnim pokrivkama nalazi i droga. Sud nije prihvatio optužnicu koja se odnosi na količinu kokaina. Činjenica je da su nadležni organi Italije, nakon prispijeća dva kontejnera sa asfaltnom pokrivkom iz Venecuele u luku Đoja di Tauro, izvršili pretres 60 koleta. Vještaci hemijske laboratorije u Ređo Kalabriji naveli su da je u tri od 33 lista nađen kokain i predložili novu hemijsku analizu. Ponovnom analizom, od 18. februara 2005, procijenili su da se u 60 koleta, odnosno 1080 listova nalazilo 58,8 kilograma kokaina. Imajući ove analize, od iste hemijske laboratorije, koja jedna drugu isključuju i zasnivaju se na procjenama, sud nije mogao ovakve dokaze prihvatiti kao validne. Sud je, od nadležnih organa Italije, zatražio da nam dostavi zaplijenjeni materijal radi ponovnog vještačenja. Oni su nas obavijestili da su te kolete uništene. Vještaci hemijske struke Tatjana Đoković i Nikola Božović su izvršili vještačenje koleta i utvrdili da se u njima nalazi 213,51 gram kokaina. Njihov nalaz je objektivan, stručan i zasnovan na pravilima nauke, pa ga je sud prihvatio- kazala je sudija Piletić.
U presudi se navodi da su Cemović i Pecić u drugoj polovini 2004. godine, do 20. decembra, radi prodaje prenosili kokain. - Cemović je preko svog preduzeća “Montplus Company” iz Podgorice, iz Venecuele preko italijanske luke Đoja di Tauro do Luke Bar naručio prevoz koleta sa asfaltnom pokrivkom, ukupne težine 50 tona. Tovar je bio smješten u dva kontejnera, u kojima se nalazilo najmanje 213,51 gram kokaina i koji je istovaren u luci Bar. Cemović je po dogovoru sa optuženim Pecićem, preusmjerio kontejnere sa robom iz luke Bar, sa “Montplus Company” na preduzeće “Card Trade” u Beogradu, čiji je vlasnik Pecić. On je zatim iz Beograda, organizovao transport do novosadskog naselja Veternik. Prilikom istovara i smještanja robe u magacin, srpska policija je 20. decembra 2004. nakon pretresa kontejnera pronašla i od Pecića oduzela dvije kolete sa 213,51 gramom kokaina - piše u presudi.
Osim za kokain, Cemović je osuđen na po tri mjeseca zatvora zbog nedozvoljenog držanja pištolja i utaje poreza. Zbog toga, sud mu je izrekao jedinstveniu kaznu od četiri godine i pet mjeseci zatvora. Pavličić je osuđen na tri mjeseca zatvora zbog nedozvoljenog držanja revolvera, a Vuk Vulević na šest mjeseci zatvora zbog falsifikovanja lične karte.
Cemović je u periodu od 9. februara do 22. decembra 2004. na sivo tržište prodao 6.155,95 kilograma espreso kafe, i izbjegao da plati porez na dodatnu vrijednost od 4.008 eura. Prethodno je uvezao 15.003 kilograma espreso kafe “batista” na ime preduzeća “Montplus Company” - piše u presudi.
Stevan M. Armenko i Vulević oslobođeni su zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno da su kao izvršni direktori preduzeća “Montplus Copany”, za keš prodali kafu na sivom tržištu.
Jučerašnje izricanje presude pobudilo je veliko interesovanje novinara. Prilikom ulaska u sudnicu, Cemović je bio vidno raspoložen i nasmijan, rodbini je čak poslao poljubac. Jedini je bio obučen u elegantno odijelo.
Izricanju presude nije prisustvovala specijalni tužilac Stojanka Radović, a na njenom mjestu sjedjela je Sonja Bošković, zamjenik vrhovnog državnog tužioca.


Vulević ostao u Spužu

Najveću dilemu nakon presude izazvala je odluka da se ukine pritvor Vuku Vuleviću. Po odluci sudskog vijeća, Vulević je pušten kući, jer je oslobođen optužbe. Međutim, kako se Vuleviću sudi i pred krivičnim vijećem sudije Lazara Akovića u Višem sudu u Podgorici, za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, zajedno sa Sašom Boretom, Ljubom Bigovićem, Alanom Kožarom i Ljubom Vujadinovićem, on je, ipak, ostao u Istražnom zatvoru u Spužu. Sudija Aković je “Vijestima” kazao da postoji rješenje kojim je Vuleviću ranije određen pritvor.
- Rješenjem istražnog sudije Višeg suda u Podgorici, (kri. br. 515/05) od 19. februara 2006. godine, Vuleviću je određen pritvor, kao i Bigoviću, Boreti i Kožaru. Vuleviću će pritvor teći počev od dana i časa isteka pritvora koji mu je određen rješenjem Višeg suda (kri. br. 258/04) od 25. maja 2005. godine - kazao je sudija Aković.
K. RADEVIĆ
-------
Iako na politici postoji tekst o ovome koji je objavila Pobjeda, mislim da su cjelovitije i kvalitetnije o ovome izvjestile Vijesti, zato sam ovdje postavio taj tekst!

Tito
01-07-08, 01:09
OCJENA NORVEŠKOG MIČELSEN INSTITUTA O SITUACIJI U CRNOJ GORI


Porodica upravlja državom i kriminalom


~Upravljačka elita ima uticaj na sve aspekte društva, a to rezultira korupcijom u sudstvu, zdravstvu i obrazovanju, i vodi organizovanom kriminalu, koji izlazi van granica zemlje
Crna Gora još ne pronalazi rješenje da se izbori sa trgovinom ljudi i narkotika, švercom cigareta i oružja, što poprima internacionalni karakter, ocjena je norveškog Mičelsen instituta u Izvještaju o korupciji u Crnoj Gori za 2007. godinu. Eksperti konstatuju da se "porodične veze u Crnoj Gori na vrhovnim upravljačkim pozicijama, kakav je primjer rodbinske povezanosti ministra pravde Miraša Radovića i vrhovnog državnog tužioca Stojanke Radović, uobličavaju u vlastelinsku elitu, i po definiciji predstavljaju korupciju".
- Ta politička upravljačka elita ima uticaj na sve aspekte života u zemlji, što rezultira neadekvatnim policijskim i sudskim sistemom i korupcijom u zdravstvu i obrazovanju i vodi pojavi organizovanog kriminala koji izlazi van granica zemlje - navodi se u izvještaju.
Ocijenjeno je da "u malom društvu, kakvo je crnogorsko, naizgled su prihvatljive rodbinske veze na vrhovnim pozicijama, no one svakako rezultiraju malom zatvorenom elitnom grupom koja ima uticaja na ekonomski i politički život građana".
- Zbog ovakvog stanja, dešava se da funkcioner pokriva više od jedne javne funkcije, što je izuzetno problematično, jer nekoliko pojedinaca dijeli moć, a to dozvoljava da se politika miješa u sve oblasti društva i vodi u nepotističko društvo - kaže se u Izvještaju.
Crnogorsko tužilaštvo, kažu autori Izvještaja, trpi kritike na državnom i regionalnom nivou, jer se ne uspijeva izboriti sa nerasvijetljenim ubistvima, korupcijom i organizovanim kriminalom.
- Opšte je mišljenje da crnogorsko sudstvo nije nezavisno. U Crnoj Gori vlada nezadovoljstvo u vezi sa radom tužilaštva, i istragama o javnim funkcionerima koji su umiješani u skandale u vezi sa korupcijom. Osim toga, tužioci ne mogu da se izbore sa velikim brojem slučajeva nerazjašnjenih ubistava i organizovanog kriminala - kaže se u Izvještaju.
Iako su podaci o korupciji u oblasti zdravstva i obrazovanja nepotpuni i sakriveni, u Izvještaju tvrde, da je ovaj problem izraženiji nego što crnogorska javnost zna.
- Informcije o korupciji u zdravstvu i prosvjeti su nepotpune, iako građani tvrde da postoje. Zdravstvene zaštitu država obezbjeđuje o svom trošku, ali se operacije plaćaju "ispod ruke", a ponekad je potrebno dostaviti novac i da bi se dobio bolnički krevet. Slična situacija je i u sektoru obrazovanja. Bez obzira na činjenicu da se o korupciji u ovoj oblasti malo zna, međunarodni izvještaji za 2006. i 2007. godinu pokazuju da se ocjene u Crnoj Gori prodaju i kupuju - tvrde autori Izvještaja.
Primjetna je i korupcija u radu policije, a organ koji to treba da sankcioniše, odnosno Unutrašnja kontrola, postoji samo na papiru.
- Zabrinjavajuće je i to što se u rad policije miješa politika, a Unutrašnja kontrola, tijelo koje bi trebalo da nadgleda rad policijskih službenika postoji samo na papiru. Ne postoje zvanični ivještaji crnogorske Unutrašnje kontrole - kaže se u Izvještaju.


Jadan Zakon o sukobu interesa

- Zakon o konfliktu interesa je oskudan i jadan što se tiče najbitnijih elemenata za borbu u ovoj oblasti. Dosta odredbi Zakona je neprecizno, i dozvoljavaju da se pogrešno interpretiraju. Nepreciznost Zakona se u prvom redu ogleda u činjenici da javni funkcioneri sjede u brodovima direktora preduzeća ili državnih institucija i primaju velike nadoknade za to, bez ikakavih sankcija - ističe se u Izvještaju.

Ko je ubio Duška Jovanovića

Narveški eksperti ističu da je "najbolji primjer nemogućnosti crnogorskog tužilaštva da se izbori sa organizovanim kriminalom i velikim brojem nerasvijetljenih ubistava, činjenica da je nakon dvogodišnje istrage u vezi sa ubistvom urednika dnevne novine "Dan" Duška Jovanovića, jedini osumnjičeni oslobođen.
- Jedini osumnjičeni je oslobođen, jer tužilaštvo nije dalo nijedan valjani dokaz protiv njega. Ovo je razočaralo mnoge, i nakon što se prašina slegla, javnost se i dalje pita ko je pogriješio, sud, tužilaštvo ili policija - ističe se u Izvještaju.

Nacionalna komisija netransparentna

- Crna Gora ima Nacionalnu komisiju za implementaciju plana za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali ona prima mnogo kritika za svoj rad. Međutim, rezultati rada Komisije se ne mogu naći na njenom zvaničnom sajtu, i crnogorska javnost je gotovo neupoznata sa dometima ovog tijela u implementaciji Programa za borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - zaključuju u Izvještaju.

Homer
30-07-08, 07:45
Dajte Milu 40 miliona da zatvori radnju
MIŠA GLENI: “MEKMAFIJA - KRIMINAL BEZ GRANICA” - KRVAVA ZARADA (2)
"Vijesti" u nastavcima objavljuju poglavlje nove knjige britanskog novinara i istoričara Miše Glenija "MekMafija - Kriminal bez granica", sa akcentom na crnogorske i srpske niti globalne mreže organizovanog kriminala

“'Poslije njegovog sastanka s Klintonom, rekao sam Milu da je sada najbolje da obuče čistu, uštirkanu košulju i da više ne dozvoli da mu je loše društvo isfleka', objašnjava Dik Sklar. U oktobru 2001. godine, britanska obavještajna služba konačno dojavljuje da je Crna Gora zauzdala 'glisersku' trgovinu. Đukanović je shvatio preporuku i postupio po njoj”, piše Gleni
Upletenost Crne Gore u mafijaške poslove bilo je pravilo, a ne izuzetak. Više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, na prostoru bivše Jugoslavije politika i organizovani kriminal bili su gusto isprepleteni, dok je narod početkom devedesetih tonuo u stravičan bratoubilački građanski rat. Organizovani kriminal kontrolisao je diktatore, opozicione političare, liberale, nacionaliste i demokrate podjednako
“Novac je dijeljen među raznim crnogorskim funkcionerima uključenim u posao, koji su imali odobrenje da transportuju cigarete kroz Crnu Goru...MTT su osnovali pojedini pripadnici organizovanog kriminala u saradnji s funkcionerima Vlade Crne Gore. Kompaniju je zvanično odobrila crnogorska Agencija za strane investicije i radila je pod specijalnom zaštitom Mila Đukanovića“, tvrdi Evropska unija u sudskom postupku protiv dvije američke duvanske kompanije
Poslije osam godina istrage, u oktobru 2002. godine konačno je podignuta tužba protiv dvije američke firme, R. J. Reynolds i Philip Morris, za saučesništvo. Philip Morris je 2004. godine sklopio sporazum sa EU, oslobođen je odgovornosti i pristao je da sarađuje sa EU protiv upliva mafije u trgovinu duvanom. R. J. Reynolds negira bilo kakvu umiješanost. Optužbe iz 2002. godine imale su širok zahvat. Tvrdilo se i da je trgovina cigaretama na Balkanu povezana s pranjem novca od kolumbijske droge. Detaljno je naveden način na koji je država Crna Gora prisvojila stotine miliona dolara od šverca. Dvije crnogorske kompanije, obje pod kontrolom Đukanovića i tajne službe, naplaćivale su oko 50–60 dolara za svaki karton koji prođe kroz zemlju. „Novac je dijeljen među raznim crnogorskim funkcionerima uključenim u posao, koji su imali odobrenje da transportuju cigarete kroz Crnu Goru“, tvrdi se između ostalog u sudskom podnesku EU. Druga kompanija, simpatično iskrenog imena, Montenegrin tabak transit (MTT), bila je u suvlasništvu Italijana koji su kasnije bili pod istragom organa iz EU, Italije i Srbije. „MTT su osnovali pojedini pripadnici organizovanog kriminala u saradnji s funkcionerima Vlade Crne Gore. Kompaniju je zvanično odobrila crnogorska Agencija za strane investicije i radila je pod specijalnom zaštitom Mila Đukanovića“, tvrdi se u dokumentu EU.
Već 1994. godine, EU je otkrila da je šverceri cigareta sa kojima je Đukanović poslovao lišavaju između šest i devet milijardi eura godišnje samo na ime poreza na prihod, uglavnom u Italiji i Velikoj Britaniji. Italijanski tužioci su očajnički željeli da optuže Đukanovića za šverc. Ipak, u isto vrijeme Sjedinjene Države šalju diskretne poruke vladi u Rimu moleći je da ne dira Đukanovića. Crnogorski predsjednik bio je potreban Vašingtonu u borbi protiv Miloševića.
Đukanović je tvrdio da je godišnji prihod od trgovine duvanom oko 40 miliona dolara i da se time pokriva većina tekućih državnih troškova. Godine 1998, kad su Italijani namjeravali da optuže Đukanovića, Dik Sklar poslat je u Rim da pregovara u ime zapadnobalkanskog saveznika. Sklar je postavio logično pitanje: „Zašto mu jednostavno ne date 40 miliona i on će da zatvori radnju?“ Italijani su to odbili (prilično nelogično), ali u trenutku kada su se Klinton i Đukanović sreli u ljeto 1999. godine, rat na Kosovu već je bio dobijen i predsjednik Crne Gore više nije bio toliko vrijedan kao saveznik. Poruka Vašingtona sada je bila da je ukoliko želi bliže odnose sa NATO i EU, vrijeme da izađe iz posla s cigaretama. „Poslije njegovog sastanka s Klintonom, rekao sam Milu da je sada najbolje da obuče čistu, uštirkanu košulju i da više ne dozvoli da mu je loše društvo isfleka“, objašnjava Dik Sklar. U oktobru 2001. godine, britanska obavještajna služba konačno dojavljuje da je Crna Gora zauzdala „glisersku“ trgovinu. Đukanović je shvatio preporuku i postupio po njoj.
Tokom osamdesetih i devedesetih, nejednakost u bogatstvu Zapadne i Istočne Evrope poprimila je ogromne razmjere. Nikada ranije toliko mnogo zapadnih Evropljana (oko 75 odsto) nije živjelo ne samo iznad praga siromaštva, već u solidnoj udobnosti. U drugoj polovini devedesetih, dosta se debatovalo o tome da li imućne zapadnoevropske zemlje mogu i dalje da održavaju svoje skupe socijalne sisteme i državne subvencije uprkos ubrzanom starenju stanovništva i antipatijama prema dolasku radne snage iz inostranstva.
Pojavom dinamičnih mladih privreda u Istočnoj Evropi ovaj problem se još izoštrenije vidio, jer su Poljaci, Česi, Mađari i ostali bili spremni da rade duže, a budu manje plaćeni jer su željeli da nadoknade pola vijeka provedenog u potrošačkoj bijedi komunizma. Stope rasta u Istočnoj Evropi krenule su jasnom uzlaznom putanjom poslije pada Berlinskog zida. Njemačka je izmještala svoje industrijske pogone u Poljsku, Češku Republiku, Slovačku i Mađarsku, dok je pristupni program Evropske unije podrazumijevao dodjeljivanje ogromnih suma za fondove regionalnog razvoja kojima se suzbija siromaštvo i pomaže razvijanje demokratskih institucija u Istočnoj Evropi. Običan narod se i dalje žalio na ekonomske teškoće života u kapitalizmu, ali poslije početnog posrtanja, životni standard je počeo da raste.
Međutim, zbog rata, sankcija i loših planova obnove i razvoja, narodi na Balkanu doživjeli su razarajući, strmoglav kolaps prihoda i standarda života. Kulturološki, ne samo da su se osjećali kao Evropljani, već su bili i okruženi Evropljanima. Gledali su njihovu televiziju i filmove, slušali njihovu muziku i bili potpuno svjesni koliko su njihovi susjedi bogati. Štaviše, u rijetkim prilikama kad im je bilo dozvoljeno da putuju kod svojih zapadnih susjeda, često su bili izlagani ponižavajućoj proceduri koju prema njima sprovode imigracione službe tih zemalja. Konačno, bili su i žrtve stereotipa o Balkancima kao rođenim ubicama koje su srećne samo kad mogu da zakolju nekog susjeda. Ako postavimo takvu mizernu pustahiju koju karakterišu nezaposlenost, opšta stagnacija i nasilje pored nekog neizmjerno bogatog i plodnog raja, da li treba da se pitamo koliko je jako iskušenje za bavljenje organizovanim kriminalom?
Upletenost Crne Gore u mafijaške poslove bilo je pravilo, a ne izuzetak. Više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, na prostoru bivše Jugoslavije politika i organizovani kriminal bili su gusto isprepleteni, dok je narod početkom devedesetih tonuo u stravičan bratoubilački građanski rat. Organizovani kriminal kontrolisao je diktatore, opozicione političare, liberale, nacionaliste i demokrate podjednako.
Najšokantnije od svega je, međutim, kako su ti ljudi, koji su raspirivali rat među narodima, u tajnosti međusobno sarađivali kao prijatelji i poslovni partneri. Hrvatske, bosanske, albanske, makedonske i srpske „ekipe“ i mafijaši blisko su sarađivali. Kupovali su, prodavali i razmjenjivali sve vrste robe, znajući da je njihov visok nivo međusobnog povjerenja mnogo snažniji od prolaznih veza zasnovanih na histeričnom nacionalizmu. To su raspirivali samo kod običnog naroda, prije svega da bi zamaskirali sopstvenu dvoličnost. Jedan komentator je zapazio da novim republikama upravlja „kartel iznikao iz vladajuće komunističke partije, policije, vojske, mafije, s predsjednikom republike kao centrom te paukove mreže... Plemenski nacionalizam bio je nezamjenljivo sredstvo kartela u pacifikovanju svojih potčinjenih i pokriće za nesmetano privatizovanje državnog aparata. “
Kao posljedica rata, sankcija i korupcije na Balkanu u prvoj polovini devedesetih, države bivše Jugoslavije okrenule se se mafiji i svjesno je gajile da bi održavale logistiku za vojne poduhvate. Nije prošlo mnogo i kriminalci su preuzeli kontrolu nad ekonomijom, vlašću i ratom. Svako sa iole ozbiljnijim političkim ambicijama nije imao izbora osim da se uključi u to kolo.

Homer
01-08-08, 07:22
Nafta je ujedinila igrače krvavog kola
MIŠA GLENI:”MEKMAFIJA - KRIMINAL BEZ GRANICA” - KRVAVA ZARADA (4) - KAKO SU ZARAĆENE BIVŠE REPUBLIKE OBAVLJALE DRŽAVNE POSLOVE PREKO BALKANSKIH MAFIJA KOJE NIJESU MARILE ZA ETNIČKU PRIPADNOST

Glavna veza Bugarske s ostatkom Evrope išla je preko Srbije. Savjet bezbjednosti UN već je saopštio Sofiji da može da se oprosti od milijardu dolara koje joj duguje Sadamov Irak, jer su protiv Bagdada uvedene sankcije. Sada su dodali da bugarski kamioni ne smiju da idu kroz Srbiju. Bio je to strašan udarac, s obzirom na to da je izvoz u zapadnu Evropu bio ugrožen. „Bugarska zarađuje 10 milijardi dolara godišnje, od toga milijardu samo od izvoza voća i povrća“, objašnjava Bil Montgomeri. „Predložio sam da dozvolimo Bugarima da jednom nedjeljno šalju konvoj kroz Srbiju pod pratnjom vozila UN. Konvoj se ne bi zaustavljao, samo bi prošao. UN su pristale, Evropljani su pristali, ali Leon Fert, savjetnik potpredsjednika Ala Gora bio je protiv i blokirao je ideju. Nije htio da promijeni mišljenje, što je nas potpuno frustriralo“. To je bila frustracija, ali i žestok podsticaj za organizovani kriminal koji buja u ekonomskoj krizi dodatno produbljenoj takvom kratkovidom politikom. Susjedima Jugoslavije nije ponuđen nijedan dolar na ime kompenzacije – od njih se očekivalo da snose finansijske troškove moralne indignacije koju prema ratu osjeća međunarodna zajednica. Jedini način da te države isplaćuju penzije i plate, i da pune svoje zdravstvene fondove bio je da dopuste mafiji da preuzme kontrolu nad glavnim trgovačkim putevima i da se prave kako ne znaju šta se dešava, ili znaju, ali su bespomoćne. Kako se kriza produbljivala, rasla je i pogubna simbioza politike i kriminala.
U samoj Srbiji, dotadašnji trgovac odjećom i preduzetnik Vanja Bokan, brzo se preorijentisao na naftu i metale. Kriminalci i biznismeni u cijelom regionu grčevito su stvarali sve gušću mrežu prijateljstava, veza i kontakata da bi zaobišli embargo. Bukvalno preko noći, sankcije Savjeta bezbjednosti UN stvorile su panbalkansku mafiju ogromne moći, dometa, kreativnosti i koruptivnog kapaciteta.
Neki članovi američke administracije upozorili su predsjednika Klintona na ozbiljnost posljedica. Jedan visoki službenik ministarstva finansija u Vašingtonu rekao mi je: „Vrlo jasno smo to stavili do znanja kolegama u Bijeloj kući. Srbiju ne možete slomiti sankcijama. Srbija ima dovoljno hrane za svoje potrebe, a s obzirom na središnji položaj u privredi regiona, susjedi će sigurno nastaviti trgovinu s njom.“ Kao mnoga druga upozorenja o štetnim efektima sankcija, i ovo je bilo ignorisano.
Uskoro su svi krenuli putem Vanje Bokana i prodavali naftu Srbiji gdje god i kako god su mogli. Rumuni su do ivice potapanja tovarili dunavske barže buradima benzina zapanjujuće lošeg kvaliteta. U jednom američkom obavještajnom izvještaju navodi se da je „u Albaniji uvozna nafta transportovana cjevovodom preko sjeverne granice, čamcima preko Skadarskog jezera, konvojima automobila s dograđenim rezervoarima, na magarcima koji burad nose kroz brdske predjele... Procjenjuje se da je ukupan protok nafte Albaniji donosio prihod od milion dolara dnevno u periodu 1993/94“. Iako je jedan od najžešćih kritičara Beograda, Albanija je igrala ključnu ulogu u snabdijevanju Srbije naftom. „Naftni derivati su šlepovima dopremani iz Ukrajine“, kaže se u izvještaju. „Broj pošiljki i količina nafte poslate rijekom privlačili su srpske pirate koji su krstarili Dunavom u potrazi za tovarima koji se mogu preoteti... Rumunsko gorivo stizalo je drumom, čamcima i podzemnim naftovodom iz rafinerije u Temišvaru. Automobili su prepravljani i mogli su da utoče i po 1.000 litara benzina.“
Čitava fešta s kršenjem sankcija bila je unosan posao koji ni biznismeni iz Rusije nijesu smjeli da propuste. Ruske naftne kompanije dogovorile su barter aranžman sa Srbijom. Zahvaljujući viškovima žita na zalihama, Beograd je bio u stanju da ga razmjenjuje za naftu u vrijednosti između 100 i 200 miliona dolara godišnje.
Kad bi litar benzina stigao do krajnjeg potrošača u Beogradu, bio je četiri puta skuplji nego drugdje u Evropi. Ja sam ga obično kupovao pored puta u Zemunu. Sitni preprodavci sjedjeli su na kantama i gajbama punim benzina (cigareta u ustima se podrazumijevala). Vozila bi se jednostavno zaustavljala pored njih i vozač bi kupio nekoliko litara nečega što je tog trenutka bilo u ponudi. Ja sam bio razvio poslovni odnos sa izvjesnim Stevom iz Zemuna koji se brinuo da dobijam isključivo dobar, kvalitetan benzin iz Mađarske ili Bugarske, a nikako eksplozivnu mješavinu iz Rumunije za koju se pričalo da u roku od nekoliko sati motor vašeg auta dovodi do ivice kolapsa.
U Bosni, Srbi koji su držali Sarajevo u blokadi nijesu bili jedini lupeži u gradu. Bosanski Muslimani imali su svoje gospodare rata koji su kontrolisali ekonomiju čitavog grada, trgovali sa srpskim napadačima i cijedili posljednju paru iz džepova svojih sunarodnika time što su bezdušno dizali cijenu osnovnih životnih namirnica, uglavnom ukradenih iz pošiljki UN i humanitarnih organizacija. Ovakvo ratničko-ekonomsko orgijanje moralo je da se plati. Bivše jugoslovenske republike više nijesu mogle da pune budžet svojim tradicionalnim izvoznim poslovima i rat su počele da finansiraju iz drugih izvora. Pošto je kršenje sankcija brzo stvorilo široku panbalkansku organizovanu kriminalnu mrežu (čiji pripadnici nijesu osjećali lojalnost prema svojoj etničkoj grupi kad je riječ o trgovini), najlakše je bilo da se državni poslovi obavljaju preko mafijaških kombinacija: droge, oružja, nafte, prostitucije i krijumčarenja ljudi. Postavljeni su temelji za fabriku kriminala. Život prekršitelja sankcija, preduzetnika koji se snalaze i dovijaju, podrazumijevao je i veliki rizik, što je uvidio Vanja Bokan. Konkurencija na crnoj berzi bivše Jugoslavije bila je oštra, a spektakularna ubistva gangstera i biznismena postala su uobičajena pojava u životu prijestonica Hrvatske, Srbije, Bosne i Crne Gore. Bokanovo bogatstvo i udio na tržištu bili su dovoljni da i on bude meta. Uz to, bio je ranjiv i zbog još nečeg – nije volio Slobodana Miloševića, velikog gazdu Srbije. I ne samo da ga nije volio, već se nije ustručavao da to govori pred drugima. Bokanov bivši partner (zvaću ga gospodin X), sjeća se jednog ljetnjeg dana u Beogradu. „Vozili smo se Bulevarom revolucije kada nam se otpozadi primakao jedan crni džip i postavio se u susjednu traku pored nas. Suvozač je izvukao poluatomatski pištolj i zapucao na nas“. Od pet ispaljenih metaka, tri su završila u Bokanovom ramenu. Shvatio je da treba da se skloni na neko vrijeme i ubrzo se s porodicom preselio u Grčku. Ta zemlja se pokazala kao idealna baza – Grci gaje simpatije prema Srbima i sjeverna grčka luka Solun bila je jedna od najvažnijih punktova za sve brojnije poslove kojima se krše sankcije.

Zločinci trgovali preko nišana

Privrede izdijeljenih republika bivše Jugoslavije bile su opustošene – mnoge firme zavisile su od dobavljača iz država s kojima su sada bile u ratu; izvoz industrijskih proizvoda u Istočnu i Zapadnu Evropu je zamro. Ali i dalje su se mjesečno trošile milijarde dolara na oružje, naftu, hranu, robu široke potrošnje i luksuznu robu. Iako je većina stanovništva svakim danom bivala sve siromašnija, na ulicama svih balkanskih gradova vidjela se nova, izuzetno bogata klasa preduzetnika i gangstera. Ferariji, poršei, blindirani mercedesi i džipovi paradirali su Zagrebom, Beogradom i drugim gradovima. Povremeno bi iza zatamnjenih prozora izvirili likovi debelih vratova sa tamnim naočarima. Dobro se sjećam jednog prestravljenog vlasnika kafane u Skoplju, glavnom gradu Makedonije, koji me je zamolio da platim račun i brzo oslobodim sto jer mu dolaze neki posebni gosti koje ne bi htio da razočara. Dok sam izlazio, pored mene je umarširala čitava ergela lobotomizovanih bodi-bildera. Primijetio sam i da oni nisu bili Makedonci, već Bugari – koji strane države doživljavaju kao svoje. Ti ljudi su bez problema nosili pištolje i upadljiva nacionalna obilježja određenog plemena kome pripadaju – Srbi četiri S, Bosanci ljiljan, Albanci orla, Hrvati šahovnicu. Iako su vrlo rado trgovali sa svojim kolegama sa neprijateljske teritorije, većina je bila direktno povezana s opakim paravojskama koje su masakrirale civilno stanovništvo na ratištima u Bosni i Hrvatskoj.

Grčka - prvak u kršenju sankcija

„Grčke vlasti su činile sve da omoguće kršenje embarga“, priznao je Vanja Bokan kasnije. „Recimo, nikada nijesu tražili otpremnicu za robu... Smatrali su da je embargo nepravedan“. Bokan je, uz pomoć svojih kontakata u grčkim bezbjednosnim službama, za rekordno vrijeme dobio grčko državljanstvo i brzo postao istaknut lik na kosmopolitskoj sceni Atine naglo nastaloj poslije pada komunizma.
Grčka prijestonica je početkom devedesetih vrvjela od Gruzijaca, Mađara, Albanaca, Rusa, ljudi iz pribaltičkih zemalja i drugih. Svi su bili puni para i lako su komunicirali s podmitljivim grčkim birokratama. Mnogi su dokazivali da imaju grčko porijeklo, što im automatski daje pravo na pasoš članice EU.

Homer
02-08-08, 08:25
Bokana i Mila povezao je preduzetnički duh
MIŠA GLENI:”MEKMAFIJA - KRIMINAL BEZ GRANICA” - KRVAVA ZARADA (5)KAKO JE CRNA GORA POSTALA OGROMNA “PIJACA ŠVERCOVANIH CIGARETA”

Bokan se sada zainteresovao i za srbijansku sestrinsku republiku, Crnu Goru. Zanimljivo je, u kontekstu iskustva Bugarina Ilje Pavlova, da je tast Vanje Bokana bio jedan od tri glavna generala u KOS-u. Upoznao je Bokana s vodećim crnogorskim političarima i biznismenima, među kojima i sa ambicioznim mladim premijerom, Milom Đukanovićem. Povezani sličnim preduzetničkim duhom, njih dvojica su uskoro počeli da istražuju moguća polja saradnje. Crni gusar, kako su zvali Bokana, tek je bio nabavio dva transportna aviona tipa “iljušin 76”. Na prvi pogled činilo se da je investicija loša, jer je NATO uveo zonu zabranjenog leta iznad Srbije i Crne Gore. Ali Bokan je otkrio rupu u propisima, po kojima avion smije da sleti u Crnu Goru „zbog tehničkih razloga“. Uz pomoć svojih novih prijatelja iz Crne Gore, Bokan je došao na ideju vrijednu milijardu dolara – da se neoporezovane cigarete prodaju italijanskoj mafiji. Razradio je to ovako: napunio bi prostrane “iljušine” cigaretama koje su legalno uvezene u neku od evropskih zona slobodne trgovine (Roterdam u Holandiji i Cug u Švajcarskoj) direktno iz fabrika svih velikih proizvođača u Americi i Zapadnoj Evropi, mada su avioni ponekad robu preuzimali s aerodroma na Bliskom istoku ili u srednjoj Aziji, gdje bi se propratna dokumentacija lako izgubila.
Onda bi letjeli za Maltu ili neku drugo odredište u Evropi koje nije sumnjivo, ali bi im bilo odobreno „tehničko slijetanje“ u Crnu Goru. „Cigarete nabavljam u Americi i šaljem ih u Roterdam preko potpuno legalnih kanala“, objašnjavao je Bokan 2000. godine u jednom intervjuu. „Cigarete su formalno upućene za Rumuniju, ali ja ih preusmjeravam u Crnu Goru i odatle ih prodajem Italijanima“, iskreno je dodao. „Avioni ostaju na crnogorskom tlu najkraće moguće vrijeme. Slete, istovare se i odmah ponovo polete, a cigarete se prebacuju u skladište ili direktno u luku.“
U luci, pretovaruju se na glisere i svake večeri čitav roj malih plovila zuji preko Jadrana do italijanske pokrajine Apulja. U toj provinciji je sjedište jedne od najmlađih, pomalo haotičnih, ali nesumnjivo prodornih italijanskih organizovanih kriminalnih grupa, Sacra Corona Unita (SCU). „U početku, italijanska policija i carinici bili su bespomoćni“, kaže jedan srpski novinar koji je detaljno istraživao trgovinu cigaretama. „Od Ankone pa sve dole do Barija, to jest na 500 km obale imali su samo dva čamca dovoljno brza da uhvate crnogorske glisere koji su u desetinama svake noći prelazili preko mora!“
„Od 1992. godine Crna Gora se pretvorila u ogromnu pijacu švercovanih cigareta“, pisao je njemački državni tužilac koji je ispitivao čitavu trgovinu od 1994. godine. Naravno, razlog što se ova osiromašena država uključila u taj posao jeste to što ljudi u Evropskoj uniji ne vole da plaćaju visoke poreze na cigarete i spremni su da i sami prekrše zakon tako što će ih kupovati na ulici. U sjevernom Londonu, od Kurda i kosovskih Albanaca mogli ste da kupite boksove neoporezovanih cigareta, i to odmah preko puta supermarketa na Holovej Roudu, jednoj od prometnih ulica. Kutija je koštala 1,5 do 2 funte, što je oko 3 funte jeftinije od kutije zvaničnih, oporezovanih cigareta. I to uprkos mukotrpnom putu koji su te cigarete prevalile, od SAD preko Roterdama, do istočnog Mediterana, pa nazad kroz Balkan, sa desetak karika u krijumčarskom lancu od kojih se svaka ugrađivala i lijepo zarađivala jer je fabrička cijena kutije cigareta bila svega 0,3 funte. Po mišljenju mnogih na Balkanu, ova kriminalna djelatnost bila je bezgrešna i bez žrtava – pušenje kao navika na Balkanu ne smatra se manom, a jedini koju su na gubitku u cijeloj priči jesu ministri finansija evropskih zemalja. Prema tome, koga je briga.
Bokan je mogao da radi posao sa cigaretama samo uz odobrenje vlasti u Beogradu, što znači da je lično Slobodan Milošević morao da pristane na to. „On je sve dozvolio“, kasnije je priznao Vanjin tast, general KOS-a. Dozvolu su dale i moćne jugoslovenske tajne služne, UDBA (civilna) i KOS (vojna). Za razliku od ostalih istočnoevropskih zemalja, u bivšoj Jugoslaviji vlast su preuzele nacionalističke diktature, zemlja se raspala i počeo je rat, što znači da nije bilo kampanje da se tajne službe liše vlasti, što se recimo desilo u Bugarskoj. Organizovani kriminal i tajne službe su u većem dijelu bivše Jugoslavije funkcionisali kao sijamski blizanci i često je bilo teško razlikovati ko je ko i šta je šta. Kriminalizacija Jugoslavije daleko je nadmašila sve ostale zemlje Istočne Evrope. Posjledice su bile strašne. Hrvati, Albanci, Makedonci, Crnogorci i Srbi sjajno su sarađivali u trgovini raznom švercovanom robom, drogom i ženama između različitih teritorija. Sa „licencom“ vlasti i tajnih službi, efikasni horizontalni karteli operisali su na teritoriji nekoliko država. Jedan od najvećih sastojao se od turskog heroinskog ganga i grupa iz Bugarske, Srbije, Makedonije i albanske grupe s Kosova koji su do Zapadne Evrope zajedno prebacivali velike količine heroina porijeklom iz Avganistana. Kartel je glatko funkcionisao i za vrijeme rata na Kosovu i za vrijeme sukoba u Makedoniji, iako su linije fronta direktno sjekle putanje za šverc droge. Dok se saradnja s nacionalnim neprijateljima lako uspostavljala, kriminalci su se suočavali sa ozbiljnim prijetnjama konkurencije na domaćem terenu. Od stotina ubistava povezanih s mafijom između 1990. i 2007. godine na Balkanu, većinu su naručili i izvršili sunarodnici – Srbi protiv Srba, Hrvati protiv Hrvata, što je postala svakodnevna pojava.


Počinje duvanski rat

Jedna od najkrvavijih epizoda u Srbiji inicirana je „duvanskim ratom“ koji je izbio kad su dva nova igrača odlučila da preuzmu posao Vanje Bokana. Obojica su bila opasni ljudi. Prvi, Stanko Subotić Cane, počeo je kao običan krojač zaposlen u Bokanovoj firmi i izrastao je u najmoćnijeg krijumčara u Evropi, koji živi u Švajcarskoj, sa kancelarijom u Dubaiju. Cane je iskoristio dobro poznatu Bokanovu škrtost i ubacio se u duvanski posao u Crnoj Gori tako što je lokalnim saučesnicima ponudio veći dio profita nego Bokan. Drugi je bio amaterski vozač auto-trka koji je u svom rodnom gradu Požarevcu izgradio Bambilend, skromnu varijantu Diznilenda. Osim toga, on je slučajno bio Marko, sin Slobodana Miloševića, što je samo po sebi ulivalo određeni respekt. Jedinica za borbu protiv organizovanog kriminala u Srbiji detaljno je opisala kako je mlađi Milošević naredio da se buldožerima na granicama Srbije poruše fri-šopovi (glavni punktovi za maloprodaju cigareta) njegovih konkurenata. Takođe je otkriveno da je Miloševićeva supruga i Markova majka Mirjana Marković, tzv. balkanska lejdi Magbet, ubijedila šefa carinske službe da dozvoli njenom sinu da neometano švercuje robu preko granice u oba pravca.
Posle pojave ovih dviju rivalskih grupe, ubrzo je 1997. godine došlo i do političkog sukoba predsjednika SCG Slobodana Miloševića i Mila Đukanovića. Obojica su bila na vlasti u republikama u kojima je organizovani kriminal uzurpirao ključne položaje u političkom i ekonomskom životu, dok političari uz pomoć bezbjednosnih službi zastrašuju protivnike. Međutim, Đukanović je shvatio da Miloševićeva strategija neprekidnog začikavanja i izazivanja Zapada teško da dugoročno može da se isplati. Svojim energičnim, modernim pristupom, Đukanović je najavio da želi da krene putem ostalih bivših jugoslovenskih republika, da Crna Gora treba da se odvoji od Srbije i bude nezavisna.

Homer
02-08-08, 08:29
Đukanović nije tražio pare za sebe, već odštetu za državu
PREMIJEROV SAVJETNIK TVRDI DA GLENI PIŠE NAUČNU FANTASTIKU

“Od 'istaknutog britanskog novinara i istoričara', kako su 'Vijesti' predstavile Mišu Glenija, autora naučno-fantastične publikacije koju će uskoro štampati srpski B92, a iz koje u nastavcima ovih dana prenose izvode – očekivala se bar elementarna tačnost u saopštavanju nespornih činjenica o događajima iz ne tako daleke prošlosti.
Međutim, tekst u maniru špijunskih romana iz zemlje Džemsa Bonda vrvi od potpunih neistina, makar u dijelu koji se odnosi na tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Apsolutna neistina je da je prilikom susreta Đukanović-Klinton u Ljubljani, do kojeg je došlo na predlog američke strane, izgovorena makar jedna riječ o 'švercu cigareta', na čemu autor zapravo bazira svoju 'uzbudljivu priču'. Svi učesnici ovog razgovora su dostupni za provjeru tih činjenicaaa, ali je očito nedostajala korektna namjera autora knjige.
Pretenzija da nakon devet godina 'otkrije' javnosti šta su razgovarala dvojica predsjednika, pada međutim u vodu pred daleko jednostavnijim faktima koje je autor netačno saopštio. Đukanović i Klinton se u Ljubljani uopšte nijesu sreli u 'hotelu divnog imena SLON' (bilo je to u državnoj rezidenciji Slovenije na Brdu kod Kranja), niti se taj susret dogodio 'sredinom jula 1999.godine' (datum je 21.jun 1999.) .
Kada ni ove elementarne činjenice, do kojih se može doći jednostavnom provjerom, autor nije korektno prenio, kako mu se može vjerovati u čitavoj bujici fantastičnih konstrukcija o ljudima i događajima u Crnoj Gori s kraja prošlog vijeka, koje su publikovane već u prva dva-tri nastavka feljtona u 'Vijestima'?
Potpuno pogrešno je interpretirana i tendeciozno plasirana teza o tome da je, preko Amerikanaca, Đukanović tražio od Italijana 'da mu daju 40 miliona dolara' kako bi se obustavio posao sa tranzitom cigareta.
S obzirom da je riječ o legalnom poslu od koga je država imala znatnu korist, Đukanović je ponudu da se, ukoliko je drugačije nemoguće zaštiti italijanske interese, Luka Bar 'zatvori' za skladištenje cigareta, uz logično obeštećenje Crne Gore u visini tako izgubljenog profita (a ne on lično, kako imputira autor knjige) iznio u pismu visokom predstavniku EU Havijeru Solani (upućeno 7.juna 2001. godine) što je lako provjeriti uvidom u arhivu predsjednika Crne Gore.
No, ukoliko bi se baratalo činjenicama, ne bi ostalo ništa od 007-storije Miše Glenija. Jedino što ostaje neobjašnjivo je kako ideolozima i izvođačima radova ne ponestane snage, volje i ambicije da se istim, prežvakanim izmišljotinama o švercu cigareta bave uzaludno po stoti put...
Što bi u naslovu knjige rekao sam autor, upravo je to kriminal bez granica!”, kaže se u reagovanju Aleksandra Erakovića, savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore za odnose sa javnošću.


Mafijaši uglavnom ubijali sunarodnike

Sa „licencom“ vlasti i tajnih službi, efikasni horizontalni karteli operisali su na teritoriji nekoliko država. Jedan od najvećih sastojao se od turskog heroinskog ganga i grupa iz Bugarske, Srbije, Makedonije i albanske grupe s Kosova koji su do Zapadne Evrope zajedno prebacivali velike količine heroina porijeklom iz Avganistana. Kartel je glatko funkcionisao i za vrijeme rata na Kosovu i za vrijeme sukoba u Makedoniji, iako su linije fronta direktno sjekle putanje za šverc droge. Dok se saradnja s nacionalnim neprijateljima lako uspostavljala, kriminalci su se suočavali sa ozbiljnim prijetnjama konkurencije na domaćem terenu. Od stotina ubistava povezanih s mafijom između 1990. i 2007. godine na Balkanu, većinu su naručili i izvršili sunarodnici – Srbi protiv Srba, Hrvati protiv Hrvata, što je postala svakodnevna pojava.

zoxy
02-08-08, 15:53
Batko označen kao narko-bos

U NOVOM PAZARU UHAPŠEN KONTROVERZNI BIZNISMEN IZ ROŽAJA SUVAD MUSIĆ (39) I ČETIRI ČLANA NJEGOVE GRUPE

http://www.vijesti.cg.yu/_slike/1217634204.jpg Podgorica - Kontroverzni rožajski biznismen Suvad Musić zvani Batko (39) uhapšen je preksinoć u Novom Pazaru, jer je policija u njegovom automobilu pronašla oko tri kilograma heroina.
Musić, kojeg je srpska policija označila kao vođu kriminalnog klana, uhapšen je u kući u Novom Pazaru, nakon što je zasjeda u Bubanj potoku, u noći između četvrtka i petka, sa drogom pohapsila njegove kurire.
Srpski mediji objavili su juče popodne da su u koordiniranoj akciji uhapšeni članovi Musićeve grupe - Novopazarci Mirzet Lukić (28) i Senad Hoćanin (27) kao i Novosađani Tomislav Jokić (26) i Dalibor Grujić (29).
Policija je nakon višemjesečnog praćenja u Bubanj potoku opkolila Musićev “audi A-4” novopazarskih tablica. Kod “audija” su bili Novopazarci Lukić i Hoćanin, koji su namjeravali da iz automobila izvade kesu sa drogom i predaju je kuririma iz Novog Sada, Jokiću i Grujiću. Pretresom Musićevog “audija” u posebnim šupljinama nađena su tri kilograma heroina, za koji policija sumnja da je trebalo da završi u Beogradu.
U saopštenju srpskog MUP-a navodi se da se uhapšena petočlana kriminalna grupa “duže vrijeme bavila distrubucijom droge na području Srbije, BiH i Crne Gore, koja je nabavljana i dopremana sa Kosova i iz Makedonije“.
- Poslije višemjesečnog rada, u sinhronizovanoj akciji MUP-a i u saradnji i koordinaciji sa Specijalnim tužilaštvom u Beogradu, uhapšeni su organizator i vođa kriminalne grupe Suvad Musić i četvorica članova te grupe - navodi se u saopštenju MUP-a Srbije.
Policija je pretresom Musićevog porodičnog stana u Novom Pazaru pronašla tri pištolja, za koje on nije imao dozvolu, ali tu nije nađena droga. Musićevo hapšenje uslijedilo je nakon višemjesečnog praćenja i prisluškivanja, a policija je u akciju krenula kada su u februaru uhapšeni članovi njegove kriminalne grupe, Beograđani Zoran Branković (28) i Marko Puškić (26).
Policija dvojicu Beograđana sumnjiči da su, kao članovi Musićeve grupe, od njega kupili i preuzeli dva kilograma heroina, koji su namjeravali da prebace u Beograd. Protiv njih je u toku krivični postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, dok će uhapšena petorka biti privedena istražnom sudiji, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga”
Rožajac Suvad Musić zvani Batko, godinama važi za jednog od vodećih narko-bosova u regionu, a navodno, njegova grupa pokrivala je veliki dio tržišta Srbije, Crne Gore i BiH.
Musićeva grupa, prema izjavama sagovornika beogradskog “Blica” švercovala je heroin na veliko, navodno, samo od početka ove godine ta grupa uspjela je da sa Kosova u Srbiju i dalje prebaci više od sto kilograma heroina.
I pored toga što se godinama spekulisalo o njegovim mutnim poslovima sa drogom i bliskosti sa članovima podzemlja, Suvad Musić nikada nije hapšen zbog sumnje da je učesnik u nekom većem švercu droge.


Kalić ga otkupio iz tamnice Zemunaca

U žižu javnosti Musić je dospio tek početkom 2003. godine, kada su ga u Beogradu oteli članovi Zemunskog klana.
Prema jednoj verziji beogradskih medija, Musić je otet jer je sarađivao sa jednim od najkontroverznijih biznismena Balkana - Rožajcem Safetom-Sajom Kalićem. Navodno, Musić je trebalo Zemuncima da isporuči kokain, vrijedan oko milion maraka, ali je drogu pomiješao sa nekom smješom zbog čega je otet i maltretiran.
Obojica se pominju u izvještaju crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost o organizovanom kriminalu koja je prošle godine predstavljena parlamentarnom Odboru za bezbjednost.
Tada je, kako je kasnije objavljeno, u tamnici Zemunskog klana proveo petnaestak dana, a oslobođen je tek kada je Kalić, navodno, za njega iskeširao milion maraka. Navodno, Kalić je tada prekinuo svaki poslovni kontakt sa Batkom, koji je po povratku u Rožaje razradio svoju švercersku narko-mrežu.
Za Suvada Musića se zna da potiče iz veoma siromašne porodice, a do većeg novca je došao početkom devedestih, međutim, nikada se nije znalo na koji način je Batko stekao kapital.
Suvad-Batko Musić u Rožajama važi za opasnog i bahatog čovjeka, kojem se rijetko ko zamjera zbog izrazite sklonosti ka nasilničkom i agresivnom ponašanju. Prema pričama onih koji ga bolje poznaju naročito se promijenio nakon otmice od prije šest godina, kada je postao nervozniji i još bahatiji i agresivniji.
Pored četvorospratne kuće koja se nalazi u centru grada i koja je pod video nadzorom, navodno su njegovi i kafe-bar , sportska kladionica, te velelepni zamak na izlasku iz grada.
Na magistralnom putu iz Rožaja prema Srbiji i regionalnom prema Kosovu sinoć je bilo više patrola carinske policije iz Podgorice. Oni su pretresali gotovo sva vozila koja su se kretala u tim pravcima, pa su juče mnogi Rožajci to povezivali sa navodnom dojavom u vezi sa drogom koja je pronađena kod Musića.Bi.BATIZIĆ

zoxy
02-08-08, 15:55
Sokol pao sa pet kilograma heroina

U VELIKOJ AKCIJI CRNOGORSKE I SRPSKE POLICIJE PRESJEČEN MEĐUNARODNI LANAC ŠVERCA DROGE

http://www.vijesti.cg.yu/_slike/1217634226.jpg Podgorica - U zajedničkoj akciji crnogorske i srpske policije uhapšen je Sokol Prelić (34) iz Tutina, kod kojeg je nađeno više od pet kilograma heroina, kilogram i 100 grama paracetamola i sprave za miješanje droge.
Zbog sumnje da su bili u lancu prodaje droge sa uhapšenim Tutincem, crnogorska policija je uhapsila i Nikšićanina Milisava Malovića kao i Mojkovčanina Vladana Bijelića, koji se sumnjiči da je na prevoju Krstac od Prelića preuzeo pola kilograma heroina.
Sagovornik “Vijesti” iz policije rekao je da je akcija hapšenja i zapljene velike količine heroina uslijedila nakon podatka da će Prelić u četvrtak, 31. jula sa drogom doputovati u Crnu Goru.
Ne sumnjajući da je na oku inspektora dviju policija, Tutinac je pola kilograma heroina spakovao u tetrapak, a potom doputovao do prevoja Krstac kod Mojkovca, gdje je bila ugovorena primopredaja.
Tu ga je sačekao kurir iz Mojkovca Bijelić, koji je preuzeo drogu, a potom se zaputio ka autobuskoj stanici, gdje je namjeravao da sačeka autobus za Nikšić.
“Vijestima” je rečeno da su Mojkovčanina oko 11 časova, opkolili i sa drogom uhapsili pripadnici policije, a da je Prelić uhapšen na graničnom prelazu Dračenovac, kada je pokušao da napusti Crnu Goru.
Nakon zapljene droge i hapšenja Tutinca i Mojkovčanina, policija je kontaktirala kolege u Srbiji i kazala im da je akcija uspjela i da izvrše pretres Prelićeve kuće.
Službenici MUP-a Srbije su pretresli njegovu kuću u selu Ervenice blizu Tutina, gdje su pronašli oko četiri i po kilograma heroina, 45 grama kokaina, kilogram i 100 grama paracetamola, specijalnu presu, predmete za pakovanje i miješanje droge i 25.000 eura, za koje sumnja da su stečeni prodajom droge.
Za to vrijeme beranska i nikšićka policija nastavili su akciju praćenja pošiljke u kojoj se došlo do imena Nikšićanina Marinka Malovića, koji se sumnjiči da je naručilac pošiljke.
I pored potrage osumnjičenin Nikšićanin nije uhapšen, jer se nalazio na primorju, ali su zato lisice stavljene na ruke njegovog brata Milisava, kod kojeg je policija našla oko 13 grama kokaina.
- Postupajući na osnovu te informacije, službenici Područne jedinice Nikšić su oko 14,30 časova, uhapsili Milisava Malovića, brata osumnjičenog Marinka, zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” - saopštila je Uprava policije.
Kokain, koji je bio skriven u tri zamotuljka, pronađen je u džepu košulje osumnjičenog Milisava Malovića, koji je uhapšen kada je policija zaustavila i pretresla njegov “golf 5”.
Policija je bila primorana da uhapsi i oca osumnjičenih mladića, Miluna Malovića, koji je ometao policajce tokom pretresa porodične kuće u Nikšiću, u Ulici narodne omladine i prilikom hapšenja sina Milisava.
- Prilikom preduzimanja operativnih i drugih mjera i radnji, Milun Malović je ometao policijske službenike u vršenju službenih radnji, čime je počinio prekršaj iz člana 10. Zakona o javnom redu i miru i uz prekršajnu prijavu, priveden je sudiji Područnog organa za prekršaje u Nikšiću - saopštila je policija.
Načelnik novopazarske policijske uprave Dragan Terzić pojasnio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, da je heroin iz Turske transportovan u plastičnim crijevima za vodu, koja su kasnije sječena na kraće komade, a droga u presi ručne izrade pakovana za dalji transport.
Prema Terzićevim riječima, heroin je bio namijenjen tržištu Crne Gore, Novog Pazara i Beograda.
Sokol Prelić, Bijelić i braća Malović do juče su bili nepoznati policiji i nikada nijesu kažnjavani. Prelić i Bijelić će danas biti predati istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju, dok će Milisav Malović biti predat istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet droga”.Bi.BATIZIĆ

Homer
02-08-08, 19:49
DRUŠTVO – POLICIJA – SAOPŠTENJE
U cegeru pronađena dva kilograma heroina

– Beranska policija uhapsila je pet osoba i zaplijenila dva kilograma heroina, čime je prekinula međunarodni lanac krijumčarenja narkotika, saopštila je Uprava policije.

Policija je jutros, na magistralnom putu Rožaje – Bijelo Polje, zaustavila „Golf 4“, švajcarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao U.Š. iz Švajcarske, dok se na mjestu suvozača nalazila njegova supruga Lj.Š.

„Pregledom lica i vozila, u cegeru koji se nalazio ispred suvozača pronađena su i oduzeta tri paketa sa oko dva kilograma heroina“, kaže se u saopštenju.

Sumnja se da su njih dvoje drogu preuzeli u Rožajama, od Rožajaca A.M., E.M. i A.P. koji su, takođe, uhapšeni, a da su „naručioci“ heroina rođaci te tri osobe, S.M. i njegova žena Z.S., koji žive u Cirihu.

Policija sumnja da je postojao dogovor da U.Š. i Lj.Š. prenesu heroin u Švajcarsku i predaju ga S.M. i Z.S., a da za uzvrat dobiju osam hiljada švajcarskih franaka, i to tri hiljade prije, a ostatak nakon obavljenog „posla“.

Od U.Š i Lj.Š. oduzeto je i vozilo i oko 4,5 hiljada franaka, za koje se sumnja da je jedan njihov dio isplata nadoknade za „kuririski“ posao.

Za preostali dio novca takođe se sumnja da je stečen tim krivičnim djelom, s obzirom da su ta lica, u prethodnom periodu, više puta boravila u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji.

Svih petoro uhapšenih biće, uz krivičnu prijavu, predati istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju, zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena preoizvodnja, držanje i stvaljanje u promet opojnih droga.

Krivičnom prijavom obuhvaćeni su i S.M. i Z.S. iz Ciriha, o čijim će kriminalnim aktivnostima biti obaviještena švajcarska policija, kaže se u saopštenju.

Homer
03-08-08, 07:00
Ubistva su naručivana kao da se naručuje kafa
MIŠA GLENI: „MEKMAFIJA – KRIMINAL BEZ GRANICA“ – KRVAVA ZARADA (6) - KAKO SU U DUVANSKOM RATU GINULI MILOŠEVIĆEVI I ĐUKANOVIĆEVI BLISKI SARADNICI I VODEĆI LIKOVI U POSLU

„Vijesti“ u nastavcima objavljuju poglavlje nove knjige britanskog novinara i istoričara Miše Glenija ’’MekMafija - KriminaAl bez granica’’, sa akcentom na crnogorske i srpske niti globalne mreže organizovanog kriminala

Sljedeći je bio Đukanovićev šef bezbjednosti koji je do guše bio „u poslu“. Ubijen je u svojoj kući. Pošto mu pištolj nije bio ni vađen iz futrole (a kamoli spreman za pucanje) mnogi su zaključili da je bio žrtva nekoga kome je vjerovao


Kako je spisak leševa bivao sve duži, cigarete su bez prekida išle svojim putem i zarađivan je novac – čak i kad su Milošević i Đukanović postali otvoreni neprijatelji, njihovi predstavnici su uspijevali da iznađu modus vivendi u raspodjeli duvanskog profita, mada su se dogovoreni aranžmani povremeno komplikovali zbog neočekivanih sahrana


Arkan sklonio Đinđića u Crnu Goru

Arkan je imao brojne prijatelje, jer su ga mnogi Srbi uvažavali kao jednu od najglamuroznijih javnih ličnosti. Odmah poslije njegovog ubistva, Zoran Đinđić, tadašnji lider opozicije i ljubimac Zapada, a kasnije čovjek koji će svrgnuti Miloševića i postati prvi demokratski premijer Srbije, u prvoj reakciji Arkana je okarakterisao kao svog prijatelja. „Arkan je bio taj koji me je upozorio da se sklonim u Crnu Goru za vrijeme kosovskog rata, jer je Milošević namjeravao da me ubije“, objasnio je kasnije Đinđić. (Arkan je zaista, imajući u vidu demokratsku političku budućnost Srbije, organizovao i platio Đinđićevu evakuaciju.) Gangsteri, opozicionari, estradni umjetnici, Miloševićeve pristalice, fudbalski huligani i poslovno bratstvo žalili su za Arkanom. Stotine hiljada ljudi. Njegova reputacija dosezala je čak do Italije. On je ugovorio prodaju nekih od najboljih srpskih fudbalera Laciju i navijači u Italiji razvili su veliki transparent na kome je pisalo „Počast Arkanu i njegovim Tigrovima“.



Jugosloveni - mafijaški „krem“

Za razliku od ostalih istočnoevropskih zemalja koje su bile saveznice Sovjetskog Saveza u okviru Varšavskog pakta, Jugoslavija je zastupala neutralnost u Hladnom ratu i do izvjesne mjere dopuštala manje kapitalističko preduzetništvo unutar svog socijalističkog sistema. Štaviše, dok je većina žitelja sovjetskog bloka bila ograničena na teritoriju svojih država bez mogućnosti putovanja na Zapad, Jugosloveni su imali slobodan pristup Zapadnoj Evropi. Stotine hiljada ljudi putovale su u Njemačku, Švajcarsku i Skandinaviju da bi radile uglavnom radničke poslove i time su u inostranstvu stvorile društveni milje u kome su „manje ugledni“ likovi iz Jugoslavije mogli da pronađu utočište i, ako treba, nestanu iz vidokruga policije. Nakon što je pušten iz zatvora u Beogradu početkom osamdesetih, Ražnatović odlučuje da sreću potraži u bijelom svijetu. Do kraja te decenije, zao glas o njemu se širio jer se diljem Sjeverne Evrope bavio pljačkama, iznudama i ubistvima. Zbog tih zločina, bio je u zatvorima u Švedskoj, Holandiji, Belgiji i Njemačkoj. Najmanje tri puta je bježao iz zatvora, često pomoću lažnih pasoša.
„Kad su se devedesetih u Bugarskoj pojavile organizovane kriminalne grupe, s početkom rata u Jugoslaviji one su prvi put stupile u kontakt sa tamošnjom jugoslovenskom sabraćom. I bili su šokirani“, objašnjava general Bojko Borisov, šef Ministarstva unutrašnjih poslova Bugarske. „Ovi naši su bili tek počeli da izigravaju gangstere – a Jugosloveni su već decenijama ozbiljno krali i ubijali po Evropi. Bili su stvarno opasni i to važi do danas. Ako u Bugarskoj hoćete da ubijete nekoga, a želite da se posao obavi pouzdano i jeftino, onda unajmite Srbina. Oni su najbolji atentatori.“


U razmaku od nekoliko nedjelja, bliski saradnici obojice predsjednika i gotovo svih vodećih likova u duvanskom poslu likvidirani su maltene usred bijela dana. Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Srbije sjedio je u beogradskom nouveau restoranu „Mama Mia“, u neposrednoj blizini britanske ambasade, kada ga je nepoznati napadač zasuo mecima iz automatskog oružja. Inače, taj zamjenik ministra unutrašnjih poslova bio je nepopravljivi lupež posebno drag predsjedniku Miloševiću. U trenutku kad je ubijen, na čuvanju je imao torbu sa 700.000 njemačkih maraka u gotovini (za koje se vjeruje da su profit od cigareta). „Postao je mnogo pohlepan“, komentarisao je jedan njegov kolega iz srpskog DB-a. „Suviše je uzimao za sebe, a nije imao leđa.“ Sljedeći je bio Đukanovićev šef bezbjednosti koji je do guše bio „u poslu“. Ubijen je u svojoj kući. Pošto mu pištolj nije bio ni vađen iz futrole (a kamoli spreman za pucanje) mnogi su zaključili da je bio žrtva nekoga kome je vjerovao. „Ubistva su naručivana kao da se naručuje kafa“, prisjećao se jedan od ministara u vladi poslije pada Miloševića. Ali, iako je spisak leševa bivao sve duži, cigarete su bez prekida išle svojim putem i zarađivan je novac – čak i kad su Milošević i Đukanović postali otvoreni neprijatelji, njihovi predstavnici su uspijevali da iznađu modus vivendi u raspodjeli duvanskog profita, mada su se dogovoreni aranžmani povremeno komplikovali zbog neočekivanih sahrana. Mafijaška država kao što je bila Srbija po prirodi je nestabilna. Ogromne razlike između bogatih i siromašnih postale su sasvim očigledne: privreda je neefikasna; korupcija je normalna pojava; lidere poput Miloševića lako je ubijediti da otpočnu ratničke avanture koje se na kraju pretvore u poraze. Poraz u kosovskom ratu 1999. godine uznemirio je Miloševićeve pristalice u kriminalnim krugovima. Činilo se da je nekim krupnim bosovima iz podzemlja dojadila opšta neizvjesnost kojoj su doprinosile i njihove mafijaške grupe. Istovremeno, ustoličavanje Miloševićeve žene i sina kao gazdi u najvećim poslovima izazvalo je ogorčenje ne samo među konkurencijom, već i kod običnih ljudi. Onda je šest mjeseci poslije završetka kosovskog rata u Beogradu izvršeno jedno ubistvo koje će imati višestruke posljedice.
U januaru 2000. godine zabilježeni su rekordni mrazevi. U subotu 15. januara grad je veći dio dana bio obavijen ledenom maglom. Pao je mrak i temperatura je počela da se spušta znatno ispod nule. Kroz tminu se probijala jaka tamnozelena svjetlost hotela „Interkontinental“, usamljene pravougaone zgrade koja se uzdiže pored rijeke Save na Novom Beogradu. U zgradi, odmah pored ulaza, grupa ljudi opasnog izgleda sjedjela je zgurena u kožnim sofama ružnih separea iz sedamdesetih godina, diskutovala o fudbalu i popunjavala tikete iz sportske kladionice. U 17:04, bivši beogradski policajac Dobrosav Gavrić izašao je iz lifta i uputio se ka njima. Ali čim je stigao do recepcije, izvadio je pištolj i zapucao. Ljudi iz separea uzvratili su paljbu i gungula je trajala oko dva minuta. Gavrić je pogođen u leđa, ali ga je od sigurne smrti spasao saučesnik koji je banuo niotkuda, izvukao ga kroz rolo-vrata glavnog ulaza, ubacio u auto i s njim iščezao u gustoj magli, jureći ka drugom automobilu koji ih je čekao. A u „Interkontinentalu“, u lokvi krvi, jedan od ljudi bio je u smrtnom ropcu. Čovjek koga su mnogi poštovaoci jednostavno zvali Komandant, bio je na izdisaju. Pogođen je sa tri hica u glavu. Jedan od metaka prošao mu je kroz lijevo oko i mozak. Tako je, predvidljivo neslavno, završio Arkan, najozloglašeniji gazda beogradskog podzemlja, čovjek koji je u više evropskih zemalja bio tražen zbog ubistva i oružane pljačke. Interpolova potjernica opisivala ga je kao „agresivnog, naoružanog i veoma opasnog“. Haški tribunal je protiv njega pripremao optužnicu za genocid. Čak ga je i duboko nemoralni srpski diktator Slobodan Milošević godinu dana ranije nazvao „svojim najvećim neprijateljem“, uprkos činjenici da je tokom jugoslovenskih ratova devedesetih godina Arkan svoje ruke natapao krvlju u Miloševićevo ime.
Godine 1995. Arkan je oženio Cecu, prsatu pjevačicu koja je popularisala turbo-folk, autentični muzički žanr omiljen među raspusnom nacionalističkom omladinom. Na vjenčanju, Arkan je iskoračio iz hrama Svetog Save odjeven u srpsku generalsku ratnu uniformu iz Prvog svetskog rata. Ispostavilo se da je taj prizor kasnije bio gotovo jednako popularan među urednicima fotografije u novinama širom svijeta kao onaj na kom Arkan pozira ispred tenka svoje paravojne jedinice s mladunčetom tigra u rukama (Milica, pozajmljena iz beogradskog zoo vrta) i koljačkim saborcima iz Srpske dobrovoljačke garde, odnosno „Tigrova“. Ova druga fotografija pažljivo je kadrirana da bi izazvala divljenje i ratničku groznicu u srpskim masama i utjerala strah onima u Bosni i Hrvatskoj koje je namjeravao da pobije ili „očisti“.
Na početku rata u Bosni, sjećam se da sam se šćućurio u jednom hotelu u blizini sarajevskog aerodroma u toku upornog, mada relativno bezopasnog napada srpskih snaga. Za vrijeme te opsade, uočili smo da se muslimanski seljani pakuju i spremaju da bježe. „Priča se da stižu Arkan i Tigrovi“, objašnjavali su nam u žurbi. Ništa u čitavoj djelatnosti etničkog čišćenja nije bilo tako efikasno kao sam nagovještaj mogućeg dolaska Arkana.
Arkanovo pravo ime je Željko Ražnatović, rođen je 1952. godine kao sin pilota jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva. Imao je relativno privilegovano djetinjstvo, ali još kao mlad stekao je reputaciju izgrednika i u Beogradu je već sa 17 godina bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog krađe.

Homer
04-08-08, 06:52
Glave padaju dok mafija traga za novom državom
MIŠA GLENI: „MEKMAFIJA – KRIMINAL BEZ GRANICA“- KRVAVA ZARADA (7)KOGA JE SVE PROGUTAO PAD KRIMINALNE PIRAMIDE SLOBODANA MILOŠEVIĆA 2000. GODINE

Godine 1983. Arkan je optužen za pokušaj ubistva dvojice beogradskih policajaca. U normalnim okolnostima, zbog toga bi ostatak života proveo iza rešetaka. Međutim, na suđenju se saznalo da je on agent Udbe, jedne od tajnih službi Državne bezbednosti koje su na području Istočne Evrope ulivale najviše straha. Arkan je, reklo bi se, svoju odmetničku dušu prodao Mefistu. Optužnica za pokušaj ubistva je povučena i dvije strane su otpočele duboku i plodnu vezu koja će u narednih 17 godina Arkanu donijeti veliko bogatstvo, lijepe žene, moć i slavu. Sve dok, kao što biva, Mefisto nije došao po njegovu dušu one hladne zimske noći u „Interkontinentalu“.
Arkanove ubice su pronađene, osuđene i zatvorene, ali radi se samo o unajmljenim izvršiocima. Do danas niko nije otkrio ko je naručio njegovo ubistvo, niti zašto. Ali posljedice su bile dalekosežne, jer je događaj iz te januarske noći označio početak do tada neviđenih obračuna među srpskim gangovima u takozvano krvavo proljeće 2000. godine. Manje od mjesec dana posle Arkanove smrti, ministar odbrane SR Jugoslavije likvidiran je za stolom jednog beogradskog restorana. Atentati i egzekucije dešavali su se gotovo svake nedjelje u posljednjim mjesecima Miloševićeve vlasti koji su počinjali da liče na rasplet neke elizabetanske tragedije osvete.
Dok je u Atini izlazio iz svog “mercedesa 500”, ujutro 7. oktobra 2000. godine, u Vanju Bokana sasuto je 29 metaka iz najmanje dva oružja. Pao je kao žrtva neizvjesnih vremena. Dva dana ranije, trinaestogodišnja vladavina Slobodana Miloševića okončana je u plamenu jugoslovenskog parlamenta dok se pola miliona Srba tiskalo ulicama Beograda podržavajući opoziciju. Frustriran zbog načina na koji je izbačen iz poslova u Srbiji i Crnoj Gori, Bokan je progovorio preko grčke štampe. Počeo je da odaje tajne i iznosi detalje posla s cigaretama, nagoveštavajući da je spreman da ide do kraja i navede imena. Gangsteri iz razumljivih razloga izbjegavaju da svoj prljav veš peru javno – ali Bokan je odabrao loš trenutak da prekrši omertu.
Većina ubistava posle Arkanove smrti januara 2000. godine pa do pada Miloševića izvršena je kao dio iščekivanja da se desi ovo drugo. Vodeći mafijaši, oligarsi i operativci službe bezbjednosti pokušavali su da se osiguraju ukoliko dođe do promjene režima. Zoran Đinđić, budući prvi demokratski premijer, priznao je da je nekoliko glavnih šefova diskretno kontaktiralo sa njim i drugim liderima opozicije pred slom Miloševićeve vlasti. Kao svi uticajni političari, bili demokratski ili ne, i Đinđić je redovno zalazio u zone sive i crne ekonomije da bi finansirao svoje političke aktivnosti – mada je njegova deklarisana namjera bila da Srbiju izvede na svijetlo dana. Bio je svjestan da čiste ruke i dobre osobine nijesu dovoljni da bi se pobijedio Milošević i njegove kriminalne mreže. Zato je uoči Miloševićevog političkog kraha Đinđić sklopio pogodbe s nekoliko šefova kriminalnih grupa koji ne samo da su bili umiješani u prljave poslove, već su nosili i mrlju saučesništva u zločinima počinjenim u Bosni, na Kosovu i drugim mjestima. Novi premijer bio je sasvim iskren povodom tog pitanja. „Mafija je izgubila Miloševićevu državu i tragala je za novom“, objasnio je beogradski mafijaški gazda u usponu.
Bio je jedan krajnje nasilan kriminalac po imenu Dušan Spasojević, vođa Zemunskog klana, tako nazvanog po istoimenom predgrađu Beograda u kojem je sebi izgradio besmisleno zdanje u nouveau riche stilu. Spasojević je došao s juga Srbije, iz okoline Velikog Trnovca, mjesta u kojem većinu čine Albanci i koje je decenijama važilo za balkansko čvorište u švercu heroina. Tokom devedesetih, Spasojević je uspostavio monopol na tržištu heroina u Beogradu u toj mjeri da je, prema tvrdnjama lokalne policije, „rasturao oko 100 kilograma teške droge mjesečno, što mu je donosilo na desetine miliona dolara“.
Haos u Srbiji na početku novog milenijuma odražavao se i na nestabilnost u drugim djelovima bivše Jugoslavije
Osokoljen uspjehom u rasturanju heroina, Spasojević je htio da proširi posao na još jednu drogu: „Kokain je droga bogatih – bogate mušterije znače veću zaradu i Spasojević je želio svoj dio“, kaže Miloš Vasić, srpski stručnjak za pitanja organizovanog kriminala. Spasojević je uvidio da je naišao na zlatnu žicu. Potrošnja kokaina je rasla svuda u Evropi, uz otvaranje perspektivnih novih tržišta u bivšim komunističkim zemljama. Spasojeviću je ubrzo bilo jasno da on nije jedini koji je htio da iskoristi propalu infrastrukturu Balkana. Još jedna grupa ljudi počela je pažljivo da osmatra ovaj region. I to ljudi koji žive daleko, u Kolumbiji. Oko 500 km vožnje vozom sa zapada Brazila kroz gustu amazonsku džunglu istočne Bolivije naziva se El tren del muerte zbog čestih napada bandita kojima tuđi ljudski život malo znači. Kradljivici primenjuju sve vrste metoda – čak se i predstavljaju kao službenici Interpola i pokušavaju da opljačkaju neobazrive strance.


Umalo građanski rat zbog duvanske mafije

Poslije decenije brutalnih ratova koji su sada bili okončani, region je vrvio od mladih muškaraca bez zaposlenja, punih testosterona, često dobro naoružanih. Konflikti su stvorili stotine hiljada izbeglica, od kojih je većina otišla u zapadnu Evropu, čime je stvorena efikasna mreža za distribuciju.
Sa završetkom ratova, bivši pripadnici paravojski uključivali su se u tranzit heroina, cigareta, radne snage i žena u zemlje Zapadne Evrope. Vlasti UN-a i NATO-a na Kosovu nijesu imale dovoljno resursa za borbu protiv bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su konsolidovali Kosovo kao novi centar za distribuciju heroina iz Turske za EU. Istovremeno, Bosna i Hercegovina bila je u glibu skandala sa pripadnicima mirovnih snaga UN-a i trgovinom ženama, dok je zemlja sticala reputaciju regionalnog centra za pranje novca. Makedonija je bila na ivici raspada i građanskog rata umnogome zbog sporenja različitih mafijaških grupa oko kontrole nad tranzitom švercovanih cigareta kroz zemlju.
Posao cvjeta zbog poročnih Evropljana
Prirodno, cigarete nijesu bile jedina roba koja je sa Balkana ulazila u Evropsku uniju. Niti su Srbi i Crnogorci držali monopol u tim aktivnostima. Pošto se geografski nalazi tačno ispod „stomaka“ Evrope, Balkansko poluostrvo razvilo se u idealnu tranzitnu zonu za nelegalnu robu i usluge iz cijelog svijeta čiji cilj je da se ubace na najimućnije potrošačko tržište na svijetu – EU.
Evropljani su na raspolaganju imali izuzetno širok izbor robe namijenjene opuštanju, ispunjavanju slobodnog vremena i zabavi. Uprkos tome što im je bilo dostupno bezbroj zvaničnih, legalnih proizvoda, znatan dio populacije (i bogatih i siromašnih) svoje potrebe zadovoljavao je izvan legalnog tržišta. Organizovani kriminal je na Balkanu postao toliko unosan biznis upravo zbog navika nekih običnih zapadnih Evropljana – da spavaju s prostitutkama; da puše neoporezovane cigarete; da ušmrkavaju drogu kroz uvijene novčanice od 50 eura; da upošljavaju nelegalne imigrante kao neprijavljenu radnu snagu za minimalnu platu; da se dive slonovači i posjeduju namještaj od tikovine; da pazare jetru i bubrege od beznadežno jadne sirotinje iz zemalja u razvoju.

Homer
05-08-08, 07:25
Kolumbijci sele dio narko posla na Balkan
MIŠA GLENI: ’’MEKMAFIJA - KRIMINAL BEZ GRANICA’’ – KRVAVA ZARADA(8)KAKO JE MAFIJA ODLUČILA DA SE PRIBLIŽI NOVIM TRŽIŠTIMA U ISTOČNOJ EVROPI I RUSIJI

Olakšanje koje putnik osjeti po dolasku u Santa Kruz dopunjeno je šokantnim prizorom, jer kuće i ulice u ovom centru istočne Bolivije izgledaju kao uređeni kvartovi u kojima živi srednja klasa u Kaliforniji ili Teksasu. Zbog ogromnih nalazišta prirodnog gasa, počev od devedesetih ovamo su stizale mnoge multinacionalne kompanije. Ulickani Santa Kruz je druga planeta u odnosu na mizeriju većeg dijela Bolivije, inače najsiromašnije zemlje u Južnoj Americi. Osim na polju energetike, Santa Kruz je i bolivijski poljoprivredni centar iz kojeg se povrće i ulje izvozi u cio svijet. Krajem jula 2003. godine, uprava jedne uvozničko-izvozničke firme iz Santa Kruza pripremala je dva tovara. Jedan je bio namijenjen bolnici u Madridu i sastojao se od 78 kontejnera medicinske gline. Druga pošiljka išla je u Čile, sastojala se od 770 kutija krompir-pirea u prahu i utovarena je u kamione.
U 9.30 ujutro, nekoliko desetina specijalaca bolivijske policije iz jedinice za borbu protiv trgovine drogom okružilo je avion tipa „varig“ koji je trebalo da odleti prvo u Brazil, a onda dalje za Španiju. Nekoliko sati kasnije, zaustavljeni su kamioni. Dvije tone kokaina skrivenog među paketima medicinske gline bilo je relativno lako naći. Ali policijski hemičari su tek poslije dva-tri dana otkrili da je krompir-pire stručno umješan sa tri tone kokaina. Bolivijske vlasti otkrile su i nešto što ih je još više iznenadilo – bilo je predviđeno da pošiljka iz Čilea bude transportovana do luke Varna na Crnom moru, na obali Bugarske.
Akcija u Santa Kruzu bila je finale operacije „Mjesečina“ obavljene u saradnji britanske obaveštajne službe, američke službe za borbu protiv droge (DEA), španske, bugarske i bolivijske policije. Zanimljivo je da ministarstva unutrašnjih poslova Bugarske i Bolivije nijesu znala za međusobno učešće u operaciji sve dok akcija nije obavljena. „Ovo je najveća transnacionalna krijumčarska grupa koju smo do sada identifikovali u Boliviji“, izjavio je ministar Jerko Kukoč u vrijeme operacije, „i najveća količina zaplijenjenog kokaina“.
Čitava priča počela je nekih godinu dana ranije kada je britanska služba bugarskoj policiji dostavila broj jednog mobilnog telefona. „Zapravo, to samo za sebe nije mnogo značilo“, kaže policajac iz Sofije koji je radio na slučaju. Međutim, bugarski inspektori postepeno su sastavili kockice neobične priče. Jedan kolumbijski narko-kartel (vjerovatno onaj iz Medelina) prebacio je svog vrhunskog hemičara u Bugarsku gde je boravio nekoliko meseci. „Kolumbijac je doputovao u Grčku koristeći svoj, pravi pasoš, a onda ga je sačekao neko iz ekipe i ilegalno ga prebacio u Bugarsku. Njegov posao bio je da obuči bugarske hemičare“, dodaje policajac, „što je on dobro obavio.“ Kasnije se saznalo da su godinu dana prije akcije sa krompir-pireom, bugarski hemičari izdvojili 200 kg kokaina iz pošiljke sojinog ulja koja je stigla u Plovdiv istim kanalom Santa Kruz – Varna.
Od pada Frankovog režima, u Evropi postoje dva centra za uvoz kokaina: Španija i Holandija. Španiju su kao ulazna vrata izabrali krijumčari iz Južne Amerike koji su zarađivali na navikama evropskih japija stečenim osamdesetih godina kad se posao i razvio. Razlozi su očigledni – jezička i kulturuloška bliskost Latinske Amerike i Španije omogućavala je da se uspostavi jak evropski ogranak za prijem i dalje rasturanje droge. Uz to, Španija ima veoma dugu obalu koju je teško u potpunosti kontrolisati. Međutim, s poboljšanjem saradnje evropskih policija s američkom DEA i drastičnim porastom potrošnje kokaina u Evropi devedesetih, „španska veza“ više nije mogla da zadovolji tražnju na tržištu.
Amsterdam, sa svojom značajnom zajednicom kolumbijske dijaspore, ostao je ključno čvorište za distribuciju na sjever Evrope. U Holandiju droga uglavnom stiže iz Španije, Italije i zapadne Afrike. Otvarale su se i nove teritorije. Krajem devedesetih, tržište kokaina u SAD postalo je prezasićeno, iako je država kontinuirano ulagala milijarde dolara u suzbijanje kokainske industrije. Maloprodajna cijena droge u SAD padala je iz godine u godinu, nastupila je „depresija tržišnih uslova“. Kolumbijski proizvođači iznalazili su nove marketinške i dilerske strategije. Njihovo istraživanje pokazalo je ne samo da su tržišta u Evropi nerazvijena već su uočili da je, poslije pada Berlinskog zida, u Istočnoj Evropi i Rusiji stasavala nova srednja klasa, mladih, dinamičnih ljudi.
Htjeli su da poboljšaju pristup tim tržištima poboljšanjem distribucije, a za to su loše čuvane obale Hrvatske, Albanije i Bugarske pružale sjajnu priliku. Osim toga, Kolumbijci su mogli da iskoriste visok nivo obrazovanja naslijeđen iz komunizma da bi proizvodnju izmjestili na Balkan. Jugoslavija i Bugarska obilovale su stručnim hemičarima i kokain je sada mogao da se pravi znatno bliže svom krajnjem odredištu.
Od završetka kosovskog rata 1999. godine, uloga Balkana u ovom poslu se transformisala. „Španija je i dalje glavna ulazna država za polovinu količine kokaina koji se uvozi za Evropu“, objašnjava bugarski policajac, „ali u posljednje četiri godine Balkan je preuzeo veći deo ostatka prometa“. One tri tone kokaina u krompir-pireu namjenjenom Bugarskoj bile su velika količina i ukupna vrijednost zaplijenjene droge u operaciji „Mjesečina“ bila je veća od 300 miliona dolara.
Riječ je o pravoj transnacionalnoj operaciji. Britanska i italijanska policija otkrile su tri tone acetona na brodu ukotvljenom u Trstu na putu ka albanskoj luci Dureš. „Aceton se u tolikoj količini koristi samo za jednu svrhu“, kaže šef jedinice za Balkan pri Nacionalnoj obaveštajnoj službi u Londonu, „za obradu kaše od koke“.
Onda je 2003. godine jedan poznati gangster iz Bugarske dobio hitac u glavu u prepunom foajeu luksuznog hotela „Sonesta“ na karipskom ostrvu Aruba. Ubistvo su zabilježile hotelske sigurnosne kamere i otkrile da je ubica latinoameričog porekla, kako tvrdi lokalna policija u Oranjestadu. Bugarska policija je pretpostavljala da je taj gangster ubijen zato što je 1999. godine ukrao 600 kg kokaina koji je pripadao jednom od srpskih narko-bosova. Očigledno je to uznemirilo i neke Kolumbijce na Arubi.

Spasojevića spasili iz Beograda

Na samom Balkanu, vodeći gangsteri iz svih bivših republika bili su umiješani u posao. Ili su zarađivali veliki novac ili su gubili glave. U ljeto 2002. godine, francuska policija i DEA smatrale su da su na dobrom putu da provale glavni kanal između Kolumbije i Balkana i otpočele su složenu operaciju s ubačenim agentima. Međutim, francuski i američki operativci ostali su zapanjeni kada je Spasojević izvučen iz aviona koji samo što nije poletio iz Pariza za Bogotu, jer su srpske vlasti naložile da on bude izručen zbog optužbi za ubistvo. Do tada, generali hrvatskih paravojski, slovenački biznismeni i pola bugarskog podzemlja već su bili uključeni u novi, zahuktali posao koji je donosio zaradu veću nego krijumčarenje tradicionalnih balkanskih droga, heroina i amfetamina. Većina njih je u tom poslu zaradila znatne sume novca, ali isto tako većina njih više nije živa. A posao se, naravno, radi i dalje.
Prije samo 15 godina, krijumčarenje preko Balkana ograničavala je sveprisutna komunistička policija. Ali iako su rat i sankcije doveli do jedne od najbržih i najdubljih kriminalizacija društva zabilježenih u svijetu, pozadinski uzrok ležao je na drugom mestu – u Rusiji.

Pera Detlic
07-08-08, 08:19
MIŠA GLENI: ’’MEKMAFIJA - KRIMINAL BEZ GRANICA’’

Zna li neko, ima li ova knjiga da se kupi kod nas? (Pg)

Nabuko
06-09-08, 14:28
Veliki broj akcija milicije u posljednje vrijeme! Slicno u RS a ponesto se cini u Hrvatskoj plus hapsenja van CG. Ne bih rekao da je slucaj a posebno kada se uzmu u obzir pohvale pojedinih iz EU da citaju u novinama da se radi protiv kriminala. Ja bih rekao da je ova kampanja (nadam se da ce se produziti) uvod u podnosenje one odlozne aplikaciju za EU. Komentari?

Energizer
06-09-08, 14:44
definitivno je u regionu pojacano hvatanje velikih isporuka droge i oruzja ne znam koja je pozadina svega toga ali nekako u isto vrijeme u novinama a i na informativnom razgovoru se nasao i poznati regionalni mafiozo Kalic...navodno zbog izdavanja stana...zamislite "tamo nekim kriminalcima"...mislim da to nije slucajnost

Homer
02-10-08, 21:33
PRIVREDA – KRIMINAL - LUKA BAR
Uhapšen Gvozdenović i devet radnika Luke

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Službenici Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala uhapsili su deset osoba zaposlenih u Luci Bar, među kojima i bivšeg izvršnog direktora Miodraga Gvozdenovića, zbog, kako je saopšteno, sumnje da su oštetili preduzeće za oko 1,13 miliona EUR.

Iz Uprave policije su kazali da je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužiocem, uhapšen i finansijski direktor preduzeća Izabela Todorović zbog sumnje da je u periodu od 2002. do 2006. godine počinila krivična djela zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja u privredi i nesavjestan rad u službi.

Gvozdenović je uhapšen zbog sumnje da je, takođe, od 2002. do 2006. godine zloupotrijebio službeni položaj. On je i ranije hapšen, u septembru 2006. godine zbog sumnje da je sklapanjem ugovora sa tri firme nanio štetu kompaniji od oko 5,3 miliona EUR.

Među uhapšenima su i potpredsjednik Sindikalnog povjereništva Luke, A.L. iz Bara, obračunski radnik S.J. rođena u Pljevaljima i M.M. rođen u Peći.

Uhapšeni su i Z.V. rođena u Valjevu, R.P. rođena u Nikšiću, zatim Z.N. i D.P. iz Bara, kao i R.D. iz Podgorice.

Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Zoran Ostojić iz Bara, za kojim se traga zbog sumnje da je, u svojstvu predsjednika sindikalnog povjereništva Luke Bar počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Policija, na osnovu kriminalističke obrade i policijskih radnji, sumnja da Gvozdenović, Todorović i Ostojić, iskoristivši službeni položaj, bespravno, odnosno bez upoznavanja Borda direktora sa namjerom, nabavili i registrovali 14 putničkih vozila za potrebe fizičkih lica, vrijednosti od oko 254 hiljade EUR.

Gvozdenović i Todorović su, kako se sumnja, korišćenjem viza kartica, stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 100,5 hiljada EUR i napravili manjak u blagajni od 239,2 hiljade EUR retroaktivno knjižeći 11 naloga zaostalih ličnih primanja, u čemu su im pomagali M.M. i Z.N.

A.L. je, kako je navedeno, nabavljao, sačinjavao i upotrebljavao, kao prave gotovinske, račune više preduzeća koja se bave popravkom vozila i prevozom, na osnovu kojih je podigao 50,73 hiljade EUR.

Osumnjičeni će sjutra, uz krivičnu prijavu, biti predati istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, zbog osnovane sumnje da su počinili navedena krivična djela.

wawy
22-10-08, 20:11
Čarapić potvrdila da je razgovarala sa Medojevićem 22. Oct 2008

Državni tužilac Crne Gore Ranka Čarapić saopštila je danas da je razgovarala sa predsjednikom Pokreta za promjene (PzP) Nebojšom Medojevićem u vezi sa njegovom izjavom da čelnici crnogorske službe bezbijednosti učestvuju u trgovini drogom.

Ona nije saopštila detalje razgovora koji je obavila u prisustvu specijalnog tužioca za organizovani krimninal Stojanke Radović, kako je navela, zbog "profesionalnog odnosa prema razgovoru".

Medojević je u autorskom tekstu u listu "Politika" 10. oktobra (http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Ni-opravdanja-ni-pokrica.lt.html) ove godine napisao da "visoki čelnici crnogorske UDBE" imaju veze "sa narkokartelom koji preko Turske, Kosova i Crne Gore prebacuje mjesečno više od tonu čistog heroina iz Avganistana prema zemljama Zapadne Evrope".

Ranije danas, PzP je saopštio da je Medojević sa državnim tužiocem razgovarao u ponedjeljak.

Prema tvrdnjama PzP, razgovor sa Medojevićem tražio je crnogorski premijer Milo Đukanović, navodno pod pritiskom Zapada. Kako je PzP saopštio, crnogorsko državno tužilaštvo je razgovorom sa Medojevićem pokazalo namjeru da se ozbiljno posveti istrazi organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
PCNEN (http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=33316)

wawy
23-10-08, 02:25
evo opsirnija i potpunija verzija gornjeg teksta:

Medojević: Milioni od Udbe i kartela

LIDER POKRETA ZA PROMJENE RAZGOVARAO SA VRHOVNIM I SPECIJALNIM TUŽIOCEM O POVEZANOSTI KRIMINALACA SA ČELNICIMA BEZBJEDNOSNIH SLUŽBI
Podgorica - Lider PzP-a Nebojša Medojević sa vrhovnim državnim tužiocem i specijalnim tužiocem za organizovani kriminal razmatrao je indicije koje ukazuju na povezanost kriminalnih struktura i čelnika bezbjednosnih službi - saopšteno je juče iz pres službe te partije.
- Predsjednik PzP-a odazvao se pozivu vrhovnog državnog tužioca i specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Ranke Čarapić i Stojanke Radović sa kojima je u dvočasovnom razgovoru razmotrio indicije koje ukazuju na snažne veze organizovanih kriminalnih struktura sa čelnicima crnogorskih bezbjednosnih službi. Predsjednik Medojević je pohvalio odluku državnog tužilaštva da se ozbiljno posveti istrazi o zabrinjavajućem stanju u sektoru bezbjednosti i iskazao punu podršku PzP-a toj njihovoj akciji - kaže se u saopštenju.
Čarapić je, u saopštenju objavljenom na sajtu tužilaštava, potvrdila da je tema razgovora tekst objavljen u beogradskoj “Politici” o povezanosti "visokih čelnika crnogorske Udbe sa narkokartelom koji preko Turske, Kosova i Crne Gore prebacuje mjesečno više od tonu čistog heroina iz Avganistana prema zemljama Zapadne Evrope".
- Povodom autorskog teksta koji je dana 10. oktobra 2008. godine objavljen u dnevnom listu "Politika", pod naslovom "Ni opravdanja ni pokrića", razgovarala sam sa predsjednikom Pokreta za promjene, Nebojšom Medojevićem - saopštila je Čarapić.
Kako ocjenjuju iz PzP-a, “po svemu sudeći crnogorski premijer je, pod pritiskom Zapada, zahtijevao od Čarapićeve i Radovićeve, da po hitnom postupku razmotre povezanost organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na teritoriji naše države sa jednim brojem čelnih ljudi crnogorskih bezbjednosnih službi”.
- Milionska imovina nekih osoba iz samog vrha državnih bezbjednosnih struktura, i njIhove prijateljske i poslovne veze sa “bezbjednosno interesantnim osobama”, sami su po sebi jasni i zabrinjavajući indikatori koji zahtijevaju odlučnu akciju državnog tužilaštva - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je ova iznuđena akcija predsjednika Vlade CG potvrda osnovanosti brojnih upozorenja koje je PzP iznosio na različitim relevantnim adresama tokom dužeg perioda.
Borbu na obuzdavanju i suzbijanju moćnih organizovanih kriminalnih klanova, tvrde iz PzP-a, ne mogu obaviti bezbjednosne strukture čiji su čelni ljudi u prijateljskim i poslovnim vezama sa podzemljem i oni koji su stekli milionsku imovinu navodno se boreći protiv mafije.
- Suprotstavljanje veoma moćnim kriminalnim klanovima i obuzdavanje endemske korupcije ključni su ispiti koje crnogorska država mora položiti na svom putu ka punopravnom članstvu u EU. Crnogorska aktuelna stvarnost, koju karakterišu veze organizovanog kriminala, krupnog kapitala i dijela političko-bezbjednosnih struktura, mora se hitno i odlučno mijenjati. Crna Gora se mora što prije osloboditi iz ovog zatočeništva. U protivnom, naš boravak u čekaonici EU mogao bi se pretvoriti u dugogodišnje samozavaravanje- upozoravaju iz te partije.
Prošle sedmice Medojević je u Skupštini zatražio od premijera Mila Đukanovića da mu objasni koliko je urađeno na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Aludirajući na Rožajca Safeta Kalića i slučaj Lipci, Medojević je pitao Đukanovića može li poslati policiju u hotel u koji se "ne ulazi bez salonskih cipela ili tamo gdje bacaju saobraćajne inspektore u more".
- U teškoj je zabludi svako ko misli da može u lakovanim cipelama iz svog objekta ili na svom gradilištu da se suprotstavi državi. Ko god je pokušao da se suprotstavi državi, završio je na mjestu gdje je to predviđeno pravnim sistemom za one koji krše zakone - odgovorio je Đukanović.


Čarapić: Nijesam očekivala pohvale i insinuacije

Čarapić kaže da joj profesionalni odnos prema razgovoru koji je obavljen u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, u prisustvu specijalnog tužioca, ne dopušta da se osvrće na sadržinu saopštenja PzP-a.
- Razgovor sam obavila koristeći ovlašćenje iz člana 243 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku, zbog čega nijesam očekivala dobijenu pohvalu gospodina Medojevića, ali ni insinuacije koje sadrži saopštenje - zaključila je Čarapić.
Član, na koji se poziva vrhovni državni tužilac, propisuje da ako državni tužilac iz prijave ne može ocijeniti da li su vjerovatni navodi prijave ili ako podaci u njoj ne pružaju dovoljno osnova da može odlučiti da li će zahtijevati sprovođenje istrage ili ako je do državnog tužioca samo dopro glas da je izvršeno krivično djelo, a naročito ako je izvršilac nepoznat, državni tužilac će, sam ili posredstvom drugih organa, prikupiti potrebna obavještenja. U tu svrhu državni tužilac može pozvati podnosioca prijave, prijavljeno lice i druga lica, za koja ocijeni da mogu pružiti relevantne podatke od značaja za odluku po prijavi. Ako nije u mogućnosti da to preduzme sam, državni tužilac će zahtijevati od policije da prikupi potrebna obavještenja i da preduzme druge mjere radi otkrivanja krivčnog djela i učinioca.

D. B.

Vijesti (http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=284784)

wawy
23-10-08, 02:36
u prevodu:
milo preko db-a prenosi tonu koke mjesecno preko crne gore. znaci nekih pet milioncica.
medojevic, posto se isprica s nato-om u briselu, ovog puta ne proziva direktno mila nego, proziva direkne izvrsioce, sluzbu. carapicka reaguje zapeta ka puska, i poziva medojevica kako bi raskrinkali 'pojedince' iz db-a koji 'svercuju'.
misko perovic takodje simultano s ovim desavanjima (navodno) otkazuje medijsku podrsku medojevicu, (opet navodno) zbog kosova.
i sad, postoje 2 mogucnosti: ili je medojevic trenutni instrument pritiska od spolja na djukanovica, ili su mafiozi zamislili da u procesu eu integracija fiktivno ociste poneku mrlju, pa se posluzili medojevicem da 'neukaljani' organizovanim kriminalom natave 'casno i posteno'...
sve mi se cini da je ovo drugo u pitanju...

wawy
24-10-08, 23:11
Neka Medojević kaže imena

ANB ODBACILA OPTUŽBE LIDERA pOKRETA ZA PROMJENE

Podgorica - Agencija za nacionalnu bezbjednost reagovala je juče na navode lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, koje iznio na sastanku sa vrhovnim državnim tužiocem i specijalnim tužiocem za organizovani kriminal o navodnoj povezanosti kriminalnih struktura sa pojedincima na rukovodećim mjestima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
- Gospodin Medojević je napravio dobar izbor – da pred nadležnim organima iznese svoje tvrdnje i ponudi dokaze koji bi mogli učiniti zanimljivim saopštenje koje je nakon toga objavio. Apsolutno smo sigurni da su sve njegove tvrdnje najgnusnije insinuacije i politikantstvo, motivisano zlom namjerom i potrebom da se atacima na Crnu Goru, njenu državnost i institucije, dokaže nekome u čijem je kabinetu preuzeo tako nečasnu obavezu. U potpunosti podržavamo gospodina Medojevića u „naumu“ da se Crna Gora učini potpuno bezbjednom i da se izbori sa svim oblicima organizovanog kriminala, a pogotovu sa krijumčarenjem narkotika i terorizmom. Ne trebamo ga uvjeravati da smo spremni na apsolutno i bezrezervno provjeravanje svih njegovih navoda i potpunu kontrolu rada Agencije u tom postupku, kako bi se došlo do pune istine koja je jedino objektivno mjerilo ovakvih tvrdnji.
Agencija za nacionalnu bezbjednost ne samo da ne podstiče, već daje aktivan doprinos suzbijanju trgovine narkoticima i borbi protiv terorizma, kao savremenih bezbjednosnih izazova i ponosi se nespornim kredibilitetom koji uživa i na međunarodnom planu. To potvrđuje plodotvorna saradnja i postignuti rezultati koje ostvaruje sa brojnim partnerima na bilateralnom i multilateralnom nivou, kao i prijem u članstvo referentnih bezbjednosnih asocijacija.
Konačno, u namjeri da pomognemo gospodinu Medojeviću, pozivamo ga da svoje insinuacije konkretizuje i personalizuje, jer ne postoji ni jedan razlog da se štiti bilo koji pojedinac uopštenim kategorijama i pripadnošću ma kojoj instituciji. Nadamo se da će naša spremnost da se suočimo sa punom istinom o svim tvrdnjama gospodina Medojevića biti propraćena njegovom spremnošću da se izvini Agenciji i njenim pripadnicima ako istina bude drugačija – u šta ne sumnjamo- kaže se u saopštenju ANB-a.

D.P.
Vijesti (http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=284895)

wawy
24-10-08, 23:24
kakvi su ovo pamnetnjakovici db-ovski.
znaci njihov jedini zadatak bi trebao da bude nacionalna bezbjednost, tj drzave i naroda, a ne politicarsko prepucavanje s politicarima.
ovo saopstenje ka da je pisa rajko kovacevic iz dps-a, jednako je nepismeno. ovako oni potpuno otovreno dokazuju da nisu nacionalni servis, tj sluzba, nego slkuzba koja stiti i izvrsava naloge partije na vlasti, tj. njenog prvog cojeka.
mogu samo da se pokriju usima i da nastave da sluze milu u svercovanju droge, prebijanjima i ubistvima novinara i policajaca, kontrolisanju partija i medija, tj da nastave da sluze diktaturi ka i sto su cinjeli sve ove 20 godina. za cem ce naravno morat da odgovaraju svi do jednoga.
i nevjerovatno kako se otkriva u ovom saopstenju, ono boldovano, njihovo kvalifikovanje medojevica kao 'izdajnika za racun srbije', znaci nastavlja se ista suplja referendumska prica, i zelenaskobjelaska i patriotskoizdajnicka polarizacija. sad i otvoreno pokazuju da oni stoje iza toga, naravno u ime i za racun vrhovnog, a sve kao maska za diktaturu istoga, tj mafije, tj djukanovica...

wawy
28-10-08, 03:10
Vujadinović i Čila u džipu Veska Barovića

NA SUĐENJU ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA PROČITANE POLICIJSKE SLUŽBENE ZABILJEŠKE O KRETANJU OKRIVLJENIH

Podgorica – U nastavku suđenja za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, te napad na hotel u izgradnji „Splendid“ u Bečićima, predsjednik vijeća sudija Lazar Aković, pročitao je službene policijske zabilješke u kojima se navode kuda su se kretali Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan-Čila Šćekić, te koja auta su koristili. Odbrana je prigovarala da se ne čitaju dokazi, već da se izdvoje iz sudskih spisa, navodeći da se radi o policijskim dnevnim aktivnostima i ništa više.
Na policijskom punktu kod Petrovca 13. maja 2005. oko 21.15 časova zaustavljen je Ljubo Vujadinović, koji je upravljao „ML mercedesom“ vlasništvo biznismena Veselina Barovića. Na istom mjestu 25. juna 2005. oko 20 sati iz Budve je naišao džip „ML mercedes“ vlasništvo Barovića, kojim je, takođe, upravljao Ljubo Vujadinović, sa Milanom-Čilom Šćekićem, kao suvozačem. Pretresom nije nađeno ništa, nakon čega su otišli za Bar, a vratili se oko 22.30.
Budvanski policajci zaustavili su 22. maja 2005. oko 19.35 kod Zavale „maserati“ (BA 312-22), vlasništvo Dragutina Babovića, kojim je upravljao Alan Kožar. Nakon kontrole, otišao je prema Baru. Poslije tri dana, policija je zaustavila „audi A6“ kojim je upravljao Dejan R. Borović, dok su u autu bili Bigović i Kožar, koji su se nalazili pod pojačanim policijskim nadzorom. U kafe-baru „Palma“ u Budvi, policija je 27. maja 2005. zapazila da su od 21.15 do 23 sata zajedno sjedjeli Ljubo Bigović i Kožar, za koje je policija navela u službenoj zabilješci da su provalnici i razbojnici, te Saša i Đorđe Boreta. Saša Boreta je kasnije otišao crnim „ferarijem“ švajcarskih tablica. Kod Sajma u Budvi, 21. juna 2005. oko 22.55 časa, zaustavljen je „A6“ koji je vozio Jugoslav Lambulić, za koga u službenoj zabilješci piše da je više puta osuđivan zbog narušavanja javnog reda i mira, te Ljubo Vujadinović, kao suvozač, koga je policija vezala za razbojništvo i provale. Na zadnjem sjedištu nalazio se MIlan-Čila Šćekić, više puta privođen. Kod semafora u Budvi, 24. juna 2005. oko 19 sati, zaustavljen „audi A8“ koji je vozio Bigović, sa Vujadinovićem i Milanom Šćekićem. Pretresom nije nađeno ništa interesantno za službu. Nakon toga otišli su za Bar. Na policijskom punktu kod Petrovca, 29. maja 2005. oko 15.45 časova, iz Bara je naišao „audi A8“ (NK 276-36), kojim je upravljao Željko B. Kovačević, a u kojem su bili i Radomir D. Baćović, Petar V. Cerović i Ljubo Vujadinović. Policija prilikom pretresa kod njih nije ništa pronašla, nakon čega su otišli za Budvu. Kožar je 1. juna 2005. iz Bara naišao „maseratijem“ beranskih tablica i otišao za Budvu. Dejan Borović je 6. juna oko 21.20 sati, vozio „A8“ i zaustavljen je na autobuskoj stanici kod Petrovca, sa Kožarom kao suvozačem.
Advokat Branislav Durutović, jedan od branilaca okrivljenih, zapitao se zašto su ove službene zabilješke uvrštene u dokazni materijal.
- Evidentno je da se radi o operativnim radnjama MUP-a. Suštinski, samo je konstatovano da su se mladi ljudi u ljetnjim mjesecima kretali na Primorju. To ne znači ništa, i nije logično da se takve konstatacije nađu u dokaznom materijalu - smatra Durutović.
Advokat Zoran Vukčević prigovorio je što se čitaju službene zabilješke, odnosno kako ih je nazvao „policijski dnevnici“.
- Službena zabilješka nije javna isprava, već predstavlja izvještaj o radu policijske smjene. Ona stvara predubjeđenje o licima da su opasni. Za to može poslužiti samo izvod iz kartona o njihovoj osuđivanosti. Ne vidim zašto su interesantne ove službene zabilješke. Odbrana je prigovarala, ali ranije vijeće nije odlučilo o našem predlogu, što nije u redu. Vidimo da ni novo vijeće nije odlučilo o našem predlogu. Pozivam vijeće da odluči, jer odbrana osporava da je ovo dokaz, već se prije radi o izvještaju o dnevnim aktivnostima policije – kazao je Vukčević. On se protivio da se čitaju zapisnici o uviđaju i službene zabilješke vezane za podmetanje eksplozije na hotel „Splendid“, te o pronalasku „golfa 3“ i da se izdvoje iz spisa.
U policijskoj službenoj zabilješci od 12. jula 2005. navodi se da je „golf 3“ bez tablica, vlasništvo Dragoljuba Braunovića, ukraden 11. jula, pronađen kod crkve u Reževićima. Ove informacije policiji je javila prijateljska veza. Vukčević se tome usprotivio, navodeći da se radi o operativnim saznanjima, te da je u suprotnosti sa izjavama svjedoka.
- Operativna saznanja ne mogu predstavljati dokaz. Mogu i ja da ponudim službenu zabilješku da imam operativno saznanje da je komšinica moje majke iz Lješanske nahije rekla da je ovo podmetnuto – smatra Vukčević. On je dodao da nema dokaza da je „golf 3“ učestvovao u napadu na hotel „Splendid“, jer su svjedoci naveli da se radilo o „golfu 2“.
Advokat Branislav Lutovac je dodao da je „ovo anoniman izvor“.
- Prema Zakoniku o krivičnom postupku, ne mogu se dokazi zasnivati na anonimnom izvoru i treba ih izdvojiti iz spisa – zaključio je Lutovac.
Suđenje se nastavlja danas.
Prema optužnici Stojanke Radović, specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, Bigović i Boreta su umišljajno podstrekivali Ljuba Vujadinovića, Milana-Čilu Šćekića i nepoznate saučesnike da na podmukao način i iz niskih pobuda ubiju Šćekića. Vujadinović i Šćekić su 30. avgusta 2005. oko jedan sat poslije ponoći ubili inspektora Šćekića - navodi se u optužnici i dodaje da je Čila Šćekić nakon ubistva, trčećim korakom, noseći oružje u ruci stigao do džipa, gdje su ga čekali Vujadinović i još nekoliko nepoznatih saučesnika, nakon čega su pobjegli. Optužnica je podignuta protiv Borete, Bigovića, Alana Kožara, Ljuba B. Vujadinovića, Milana D. Šćekića zvanog Čila, Vuka R. Vulevića i njegovog oca Radoslava A. Vulevića, protiv Danice S. Vuković, Gorana M. Živkovića i Dušanke N. Vujović iz Herceg Novog.

K. RADEVIĆVijesti (http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=285273)

wawy
29-10-08, 03:13
Boreta tvrdi da se nije družio sa okrivljenima
U IZVJEŠTAJIMA POLICIJE DETALJNO OPISANO KUDA SE KRETAO LJUBO VUJADINOVIĆ, JEDAN OD OPTUŽENIH ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIćA
Podgorica – Daljim čitanjem službenih i operativnih policijskih zabilješki o osobama koji se nalaze pod stalnim nadzorom policije nastavljeno je suđenje optuženima za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.
Predsjednik vijeća podgoričkog suda, Lazar Aković kazao je da će o predlogu branilaca da se policijske službene zabilješke ne čitaju, već da se izdvoje iz sudskih spisa, odlučiti na kraju kada sve dokaze provede na glavnom pretresu. Zabilješke detaljno opisuju kretanje Ljuba Vujadinovića od 1998. do 2005. kao i aktivnosti Saše Borete i Ljuba Bigovića zanimljive za policiju.
U izvještaju Odjeljenja bezbjednosti Tivat upućenom Upravi policije 17. juna 2005. godine navodi se da su kontrolisane osobe koje se nalaze na spisku pod pojačanim policijskim nadzorom.
- Policija je 16. juna 2005. godine oko 15.30 časova navela da su Saša Boreta i Ljubo Bigović otputovali avionom za Beograd, sa tivatskog aerodroma. Vozilom „audi A8“ (PG: 696-24) dovezao ih je Nikšićanin Rade B. Nikolić zvani Bagi, nastanjen u Herceg Novom. Nikolić se ranije nalazio pod policijskim nadzorom zbog krvnih delikata. On je Boretu i Bigovića dovezao do pristanišne zgrade na aerodromu u Tivtu.
Advokat Branislav Durutović kazao je da su ovo operativni podaci koji ne mogu biti validni za sudski proces, i predložio da se izdvoje iz spisa. Iz publike je reagovala Slavica Šćekić, sestra pokojnog Slavoljuba, protiveći se izuzimanju ovih dokaza, jer je, kako je objasnila, jako važna veza okrivljenih sa Barovićem, nakon čega je sudija upozorio da niko iz publike ne može da govori.
U službenoj zabilješci beranskog Centra bezbjednosti navodi se da su na punktu Dračenovac 6. jula 2005. oko 21.10 časova zaustavili „audi A8“ (PG: 969-24), kojim je upravljao Bigović, dok je Ljubo Vujadinović bio suvozač. Kretali su se na relaciji Beograd - Podgorica. Prilikom pretresa, policija kod njih nije pronašla ništa važno za službu.
U operativnom izvještaju – telegramu OB Tivat od 6. septembra 2005. navodi se da je Vujadinović stavljen pod pojačan nadzor, ima kvalifikaciju kao razbojnik, i dopunsku, kao provalnik. Odjavio je prebivalište iz Tivta 3. jula 2003. godine i nastanio se u Podgorici, u Hercegovačkoj ulici br. 70, gdje po policijskim saznanjima, posjeduje stan kao i kuću u naselju Zagorič. Po operativnim saznanjima posjeduje staru porodičnu kuću u Lepetanima kod Tivta, koja se sastoji iz ugostiteljskog objekta, bivši restoran „Trajekt“ i sprata kuće u kojem već duže vrijeme niko ne živi. U jednom dijelu ove kuće nalazi se kafe-bar „RR“ koji je Vujadinović navodno platio 85.000 eura početkom 2005. godine. Za Vujadinovićem je, po naredbi Osnovnog suda u Kotoru raspisana centralna potjernica, zbog presude Višeg suda u Podgorici od 5. jula 1996. kada je zbog razbojništva osuđen na dvije i po godine zatvora. Od druge polovine 1997. nije se nalazio na području Tivta. Prema operativnim saznanjima krio se u Švajcarskoj.
Kotorska policija je 12. maja 2005. zaustavila „audi A8“ (NK 276-36) tamnozelene boje kojim je upravljao Vujadinović, a sa njim je bio Željko B. Kovačević iz Nikšića. Službenici Odjeljenja bezbjednosti iz Budve 13. maja 2005, na policijskom punktu u Petrovcu, oko 21.15 časova, kontrolisali su saobraćaj kada je iz pravca Bara naišao „ML mercedes“ Veselina Barovića, (PG: 882-60), kojim je upravljao Ljubo Vujadinović. 21. juna 2005. oko 21.50 časova, na benzinskoj pumpi „Vuk petrol“, u blizini raskrsnice Kotor-Tivat-Budva, primijećeni su Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović, Saša Boreta i Milan Šćekić zvani Čila. Sa njima su se u društvu nalazile još tri osobe, od kojih je jedna osoba upravljala „poršeom“ (PG: 814-17) sive boje. Bigović je vozio „audi A8“ (PG: 969-24), vlasništvo „Rokšpeda“, Boreta je upravljao „audijem A3“ (BD: 133-45), dok je Vujadinović vozio „audi A6“ (PG: 928-17). Vujadinović, prema policijskim podacima, od 2003. godine ne održava kontakte sa osobama sa područja Tivta, već da se druži sa barskom grupom, „kvartašima“ iz Nikšića i sa Boretom.
Advokat Dragoljub Đukanović je prigovorio ovom dokazu jer je pomenut informativni razgovor Vujadinovića sa policijom. Okrivljeni Boreta je kazao da nije tačno ono što je navedeno u operativnom izvještaju.
- Ne sjećam se da sam imao ovaj sastanak kod benzinske pumpe. Nijesam se družio sa Vujadinovićem, niti sa ostalim optuženim – tvrdi Boreta.
Suđenje se nastavlja 10. novembra, kada bi trebalo da svjedoče Miljan Perović, Ćazo Šabazović i Milorad Trkulja. Sudija je dodao da za svjedoka Bojanu Šaković treba izdati naredbu za prinudno dovođenje.

Listinzi za 14 brojeva

Sudija Aković je donio naredbu da vještak za telekomunikacije Predrag Boljević napravi izvještaj o listingu za 14 brojeva mobilnih telefona koji pripadaju mrežama 067 i 069 i jedan broj 064. Vještak u nalazu treba da navede da li su međusobno ostvarili komunikacije i gdje su se tada nalazili. Advokat Dragoljub Đukanović je predložio da se vještak izjasni čiji su to brojevi, te ko su bili korisnici. Sud je prihvatio predlog odbrane.

Vukčević sumnja u Akovića

Advokat Zoran Vukčević se usprotivio kada je sudija Aković pročitao zapisnik o uviđaju Osnovnog suda u Kotoru od 9. juna 2005. povodom podmetnute eksplozije na gradilište hotela „Splendid“ u Bečićima, te službenu policijsku zabilješku povodom istog događaja.
- Vi sprovodite ono što mi osporavamo. Ishod je jasan, i onemnogućavate odbranu da reagujemo. Takav način rukovođenja glavnog pretresa nije u redu, predsjedniče vijeća. Nijeste odlučili o našem predlogu da se izuzmu ovi dokazi iz sudskih spisa. Moguće je da nas to navodi da posumnjamo u vašu pristrasnost – kazao je Vukčević.
- Imate zakonsku mogućnost da tražite moje izuzeće. Ako bismo ih sada izdvojili, to bi bilo suprotno ZKP-u. Imam zakonsku mogućnost da provedem dokaze, ali da ih u presudi ne komentarišem – kazao je Aković.

K. RADEVIĆ
Vijesti (http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=285349)


kakva je ovo stoka kriminalna! najobicniji operativci db-a za smaknuca i dilerisanje, naravno povezani sa barovicem, tj djukanovicem. i fino se vidi iz aviona i na osnovu dzipa i na osnovu njihove divne proslosti tj dosijea da je nalogodavac djukanovic. alfa i omega svega u cg. ne smije se muva cut ako on to ne odredi a kamo li organizovat ovako nesto, naravno preko barovica, opet djukanovic ostaje cist, i pere ruke od svega.
a najinteresantnije u svemu je sto su ovi samo jedan mali dio citav price oko scekica, koje su odlucili da zrtvuju, ili po dogovoru da im smanje kazne, dok se ostatak ekipice shetka s kraja na kraj crne gore, potpuno slobodno.
totalno fingirano sudjenje, nesto slicno mandicevom.
nema, dok metla ne proradi i u policiji i tuzilastvu i sudstvu, a pogotovo vladi cg, nema ni trunke napretka...

Homer
30-10-08, 08:36
UPRAVA POLICIJE NAJAVLJUJE OFANZIVU PROTIV KORUPCIJE, ALI TRAŽI POMOĆ

Podgorica – Sudeći po tvrdnjama čelnih ljudi policije da su spremni, i njihovim obećanjima da će se snažnije obračunati sa korupcijom, ali i sve većim jačanjima tog segmenta službe, moglo bi se reći da postoje svi uslovi da sada građani otvore oči i da bilo koje saznanje o tom ozbiljnom oboljenju društva, bez straha od posljedica, saopšte policiji.
Rukovodilac Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Upravi policije Rajko Malović i njegov kolega rukovodilac Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Petko Spasojević tvrde za „Vijesti“ da policija ima dovoljno kapaciteta da „frontalno krene u napad“. Niko, kažu, za koga policija bude imala osnovanu sumnju da čini to krivično djelo neće biti pošteđen, na bilo kojoj funkciji da se nalazi. Malović i Spasojević kažu da dosadašnji napori i uspjeh policije nije zanemarljiv, ali stalnim unapređivanjem i „zbijanjem redova“, a sada i donošenjem Stručnog uputstva o procedurama za prijavu krivičnih djela sa elementima korupcije i zaštiti lica koja korupciju prijavljuju policiji, koje je prije tri dana prezentovao direktor Uprave policije Veselin Veljović, daje nadu da još bolji rezultati neće izostati.
- Tim dokumentom policija se obavezuje da će, između ostalog, građaninu koji prijavljuje korupciju dati zaštitu identiteta, sadržaja prijave, preduzeti hitnu bezbjednosnu procjenu prijetnje usmjerene na čovjeka koji prijavljuje korupciju, zaštititi ga od ugrožavanja i uticaja drugih. Policija će preduzeti, u skladu sa zakonom, mjere na zaštiti lica ukoliko utvrdi da je prijetnja osnovana i preduzeti mjere za zaštitu svjedoka u skladu sa posebnim zakonom koji reguliše tu oblast – kazao je Malović.
On je podsjetio na nedavno usvojen amandman na Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima koji reguliše zaštitu onih koji prijavljuju korupciju, a kojim je predviđeno da onaj koji prijavi krivično djelo koje ima obilježja korupcije ili je o tome da službenu izjavu, ne može ostati bez posla.
- Isto tako, njima se garantuje zaštita otkrivanja identiteta neovlašćenim licima, zaštita od zlostavljanja, uskraćivanja ili ogramničavanja njegovih prava. Kako se ta zaštita odnosi samo na državne službenike i namještenike, mi smo odlučili da istu zaštitu, pored te koju imaju oni, damo i svim građanima i zbog toga smo sačinili ovo Uputstvo – kazao je Malović.
On je objasnio da je, do sada, građanin, kada bi došao na prijavnicu policije s namjerom da podnese prijavu, davao nepoznatom policajcu koji je, možda, informaciju dijelio sa kolegama, ili o toj prijavi govorio nekom van policije što može da osujeti ili oslabi dalji tok istrage.
- Ubuduće to neće biti tako. Ovim Uputstvom skraćujemo proceduru, a i samo će jedan čovjek u stanicima policije, u svakom gradu, raditi sa građanima koji prijavljuju korupciju. To znači, kada čovjek uđe u prostorije policije i kaže da želi da prijavi korupciju, istog trena je završio svaki razgovor sa policajcem koji je dužan da ga odmah uputi na ovlašćenog službenika, koji će biti posebno obučen za taj dio posla. On će sa njim obaviti razgovor, primiti prijavu i o njoj obavijestiti jedinice kriminalističke službe koje su specijalizovane za borbu protiv ovog vida kriminala i nadležnog tužioca. O sadržaju prijave i identitetu onog ko je podnio, pored policajca koji je sa njim obavio prvi razgovor, informaciju ću imati ja, Spasojević, tužilac i niko više – objasio je Malović.
- Definisali smo proceduru i nadamo se da ćemo kroz planirane kampanje promovisati ovo Upustvo, sa namjerom da podignemo svijest kod građana da policija želi sa njima da sarađuje. Mi ne razdvajamo korupciju na sitnu i krupnu jer je svaki oblik štetan. Želimo obavještajni podatak u onom dijelu gdje građanin zna, ili je bio u prilici da zna, ili je sam bio u koruptivnim radnjama i želi da saopšti policiji. Policija, kroz svoj dio posla koji joj pripada obavijestiće tužioca koji će procijeniti kakva će se istraga voditi i uz koju upotrebu mjera. Ako se radi o istrazi koja ima elemenata organizovanog kriminala, mi ćemo tražiti mjere tajnog nadzora – objasnio je Spasojević.
On je posebno naglasio da su u toku pripreme za sprovođenje specijalističkih obuka određenih službenika kriminalističke službe koji će, između ostalog biti specijalizovani za prijem takozvane prijave za korupciju
- On mora imati specijalističko znanje o tome kako da obavi razgovor sa licem koje želi da prijavi korupciju, da procijeni sadržinu prijave i na neki način procijeni strukturu i same prijave i lica koje prijavljuje. U okviru svake područne jedinice na nivou Crne Gore biće obučen po jedan službenik. Na taj način policija hoće da u jednom licu identifikuje instituciju. U slučajevima korupcije najvažnija je tajnost. Ona se tajno odigrava, ali se tajno i otkriva – naglasio je Spasojević i dodao da će obuka tih službenika početi veoma brzo i da će specijalistička znanja odabrani policajci dobiti i od domaćih i od stranih eksperata.
Korupcija, kao krivično djelo, lako je prepoznatljiva i uočljiva. Nažalost, rijetki su oni koji nijesu sa njom imali dodira, na ovaj ili onaj način, od onog svakodnevnog „usluga za uslugu“ do onog, mnogo opasnijeg oblika, na koji ukazuje i domaća javnost, ali i strani eksperti.
Zakoni su tu, ali i solidni uslovi za njihovu primjenu. Fali samo volja. Ovog puta i građani su na potezu jer im je data mogućnost da možda „njihova bude posljednja“. Možda su baš građani karika koja nedostaje da bi se borba protiv korupcije zahuktala. Ili su, možda, stega koja bi trebalo samo da učvrsti već postojeće karike državnog sistema i pokrene ih. Broj prijava koje policija bude u narednom periodu dobijala od građana pokazaće da li smo se sa korupcijom jednostavno saživjeli kao sa normalnom pojavom, ili će se reći dosta plaćanju za preglede u državnim medicinskim ustanovama, za upis djece u škole i vrtiće, za položeni ispit ili zaposlenje, za dobijanje tendera i još nebrojeno mnogo stvari od kojih nam je muka, ali ih radimo zbog nedostatka snage i volje da im se odupremo, plašeći se da bi pobunom bili „slamka među vihorove“.

Prijave i e-mailom

Petko Spasojević kaže da je do sada potencijalna mogućnost da prijavu vidi više ljudi i da se o njoj govori i van službe obeshrabrivalo one koji su imali namjeru da prijave korupciju.
- Ovo upustvo jasno identifikuje jednog čovjeka koji će da primi prijavu i on je dužan da čuva integritet i prijave i čovjeka koji je podnosi i, naravno, da disciplinski odgovara ako povrijedi bilo od kojih pravila ovog uputstva – kazao je on.
Spasojević je kazao da će uskoro, osim lično, svaki građanin moći da podnese prijavu i telefonom na broj 020/241-333, faksom na broj 020/245-666, mejlom na policija.korupcija@t-com.me ili pismom na adresu Uprava policije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 22, Podgorica i da ga naslovi na rukovodioca Sektora kriminalističke policije.
- Policija će obezbijediti dežurstvo ovlašćenog policijskog službenika 24 sata. Mi ćemo, u skladu sa zakonom, preduzeti posebne mjere obezbjeđenja sredstava i načina komunikacije kako bi onemogućili bilo kakav neovlašćeni pristup podacima i licu koje je dalo podatke – istakao je Spasojević.

wawy
30-10-08, 21:52
"PUKANIĆ BIO KLJUČNI SVJEDOK U ISTRAZI PROTIV BALKANSKE MAFIJE"


TALIJANSKI tužitelj Giuseppe Scelsi za tršćanski list Il Picollo je izjavio kako je Ivo Pukanić bio njihov ključni svjedok u istrazi o švercu cigareta na Balkanu koju je sprovodilo tužiteljstvo u Bariju, a u kojoj je osumnjičeni bio i Milo Đukanović, bivši premijer i predsjednik Crne Gore.

http://www.index.hr/images2/IvoPukanic-press_atentat-SGF-540px.jpg

http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2008/02/milo-djukanovic.jpg


Scelsi je dodao kako su oni vrlo uznemireni Pukanićevim ubojstvom upravo zbog toga što je on bio jedan od njihovih najvažnijih svjedoka. Talijanski tužitelj potvrdio je kako je među svjedocima bio i glavni urednik crnogorskog Dana Duško Jovanović koji je likvidiran u svibnju 2004. godine.

Duško Jovanović bio je čelni čovjek ovog oporbenog dnevnika, bliskog Socijalističkoj narodnoj partiji, koji je često prenosio tekstove Nacionala o duhanskoj aferi u Crnoj Gori. Crnogorski premijer Milo Đukanović tužio je Jovanovića za klevetu, jer je Dan objavio da vlada sprječava istragu o slučaju krijumčarenja ljudi. Ranije je Đukanović dobio privatnu parnicu protiv Jovanovićevog lista, podignutu zbog izvješća o navodnom krijumčarenju cigareta.

R.I.

Index (http://www.index.hr/vijesti/clanak/pukanic-je-bio-kljucni-svjedok-u-istrazi-protiv-balkanske-mafije/407841.aspx)

Homer
07-11-08, 15:06
EK: Crna Gora nije dovoljno napredovala u borbi protiv pranja novca

Autor/izvor: Mina-business

PODGORICA - Crna Gora nije dovoljno napredovala u borbi protiv pranja novca, jer njene nadležne institucije nemaju puni kadrovski i tehnički kapacitet, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije (EK) o crnogorskom napretku.

U Izvještaju se navodi da je administracija za prevenciju pranja novca i finansiranja terorizma formirana kao obavještajna služba i da nema kapacitet za vođenje kriminalističkih istraga.

"Ta služba šalje izvještaje o sumnjivim transakcijama policiji i državnom tužiocu na dalju istragu, u čemu nema jasnih kriterijuma i standarnih procedura«, dodaje se u Izvještaju.

EK tvrdi da je sve veći broj transakcija u vanbankarskom sektoru Crne Gore, prije svega na berzama i preko Centralne depozirarne agencije (CDA). Iz Uprave za sprječavanje pranja novca, kako se navodi, tokom prošle i ove godine poslato je 95 prijava nadležnim policijskim i tužilačkim organima, od čega se 54 odnosi na sumnjive finansijske transakcije.

»Ne postoje mehanizmi praćenja tih izvještaja, kao ni informacije o ishodima istraga«, precizira se u Izvještaju.

U EK smatraju da se crnogorska administracija za borbu protiv pranja novca mora dalje raditi na jačanju kadra i unapređenju procedura.

»Ograničen je i kapacitet policije i tužilaštva za istraživanje slučajeva pranja novca. Uprava policije ima samo jednu osobu zaduženu za borbu protiv pranja novca, a zanemarljiv je i broj predmeta koji je iz policije procesuiran prema tužilaštvu«, konstatuje se u Izvještaju.

EK procjenjuje da i Tužilaštvo ima ozbiljnih problema u vođenju finansijskih istraga, zbog čega je potrebno jačanje ljudskih resursa i tehničkih kapaciteta.

Oni preporučuju da je neophodno unaprijediti saradnju između institucija, s obzirom na to da je pranje novca povezano i sa drugim ozbiljnim oblicima organizovanog kriminala.

»Jača kontrola trebalo bi da se sprovede nad fondovima koji se ulažu u građevinarstvo i tržište nekretnina. Crna Gora je počela da određuje svoje prioritete, ali je pranje novca i dalje ostalo ozbiljan problem i neophodno je jasno određenje za prevenciju i borbu protiv te pojave«, poručuje se u Izvještaju EK.

Crna Gora je, podsjeća EK, ratifikovala Konvenciju o pranju novca Savjeta Evrope (SE), i da je novi Zakon o prevenciji te pojave usvojen u novembru prošle godine.

U Izvještaju se zaključuje da je neophodno usvojiti i nedostajuću podzakonsku regulativu iz oblasti pranja novca.

Homer
17-11-08, 21:35
Skrivali narodni novac

PODGORICA - Izveštaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju ministarstava i trošenju sredstava iz budžeta, obelodanjen pre dve nedelje, pokazao je da su neki ministri i službe državnim, odnosno narodnim novcem, gazdovali kao svojim. I to - mimo zakona.
Međutim, mnogobrojne malverzacije i nezakonitosti zasada su samo tema novinskih tekstova, dok se nadležni organi i Vlada još nisu pozabavili skandalom koji, očito, vrvi od krivičnih dela.
U najkraćem: najmanje 18 miliona evra pojedina ministarstva su dala kao depozit (uglavnom oročenu "štednju") u banke, a da za to nisu znali ni premijer ni ministar finansija! Recimo, Ministarstvo zdravlja je otvorilo kod Crnogorske komercijalne banke depozit u iznosu od 305.500 evra, a u završnom računu prikazalo da je reč o "izdacima za tuđu negu i pomoć". Kod Prve banke ovo ministarstvo je imalo, pod pokrićem "izdržavanje štićenika u domovima" - 239.700 evra! Slično je radilo i Ministarstvo poljoprivrede koje je novac namenjen "subvencijama" i "ugovorenim uslugama", u ukupnom iznosu od 400.000 evra, držalo kao depozit kod Prve banke.
I drugi su koristili "mala vrata" da sakriju veliki novac. Ministarstvo turizma je iznos od 215.000 evra, iskazan u završnom računu za prošlu godinu kao "izdatak za materijal i usluge", držalo kao gotovinu u banci, kao i Uprava za zajedničke poslove koja je poslednjeg dana 2007. prenela na račun u Prvoj banci 1.696.395 evra...
Reč je o komercijalnim računima kod poslovnih banaka sa kojima, zvanično je rečeno, Ministarstvo finansija uopšte nije bilo upoznato. Oročenom štednjom su se bavili mnogi korisnici državnog budžeta, a neki su, kao recimo ministarstva kulture i odbrane, Uprava za nekretnine, Uprava pomorske sigurnosti i Hidrometeorološki zavod, na druge načine sakrili prihode. Najveće nepravilnosti otkrivene su u Ministarstvu odbrane, koje, jednostavno, nije evidentiralo 4,078 miliona evra zarade od prodaje vojne imovine!
Sve u svemu, ne znaju se putevi desetina miliona evra iz budžeta, a, jedino uopšte nije sporno da ovakav vid "čuvanja" državnog novca nije predviđen zakonom.
Ali ni to nije sve. DRI je kontrolom računa ministarstava i institucija utvrdila da su zaposlenima u državnoj upravi isplaćivane pogoleme sume novca za rešavanje stambenog pitanja ili otpremnine, opet mimo propisa. Lani je iz budžeta za stambene kredite isplaćeno oko 20 miliona evra! Ko su "korisnici" ne zna se. Ali, zna se da se radi o iznosima od 5.000 do 50.000 evra, koji se evidentiraju kao "bespovratna
pomoć" ili "krediti" pod smešno povoljnim uslovima. Na primer, kredit od 50.000 evra ima rok otplate od dve decenije, uz kamatu od dva odsto, a može biti i "diskontovan", ili uz popust od 15 odsto vraćen kada korisnik bude imao novca...
Revizija je otkrila i mnogobrojne druge, "sitnije" nepravilnosti u većini ministarstava.
Začudo, slučaj još nije poprimio razmere afere, niti su reagovala tužilaštva ili druge institucije koje se bave korupcijom, sprečavanjem pranja novca i slično. Javnost, ipak, očekuje da će ministar finansija na skupštinskom zasedanju koje će za temu imati budžet, dati širu informaciju o olakom trošenju, ali i skrivanju novca poreskih obveznika.

IZNENAĐENJE
OŠtre ocene i precizno nabrojane nepravilnosti u izveštaju revizorske institucije izazvale su iznenađenje u javnosti. Jer, na čelu DRI nalazi se Miroslav Ivanišević, dugogodišnji ministar finansija, koji je ranije često prozivan da kao predsednik senata Državne revizorske institucije kumuje "netransparentnosti" podataka o trošenju budžeta.

BROJKE
18 MILIONA EVRA SKLONJENO LANE NA RAZNE RAČUNE
19,5 MILIONA EVRA STAMBENIH KREDITA ISPLAĆENO ZAPOSLENIMA
5,56 MILIONA EVRA DATO ZA OTPREMNINE MIMO PROPISA

SKUPŠTINSKI ODBOR ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET
REVIZORI NISU SVEMOGUĆI

Miroslav Ivanišević, predsednik Senata Državne revizorske institucije, rekao je u ponedeljak na sednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da to telo - nije svemoguće. Ivanišević je to naglasio, odgovarajući na pitanja i kritike opozicionih članova odbora, da je DRI samo jedan segment društvene organizacije, te da probleme treba rešavati na relaciji Vlada - Skupština - DRI.
- Naši izveštaji služe da se stvari popravljaju, a to je proces. Ako se neke greške ponavljaju, i mi ćemo ih ponavljati u našim izveštajima. Naš zadatak je da ukazujemo na propuste sistemske prirode - rekao je Ivanišević.
On je naglasio da se stvari popravljaju. Srđan Milić (SNP) je konstatovao da se u izveštaju vidi "značajan stepen javašluka" i upitao da li će neko odgovarati, dok je Aleksandar Damjanović (SNP) podsetio da DRI po članu 32. zakona o Državnoj revizorskoj instituciji ima obavezu da podnosi krivične prijave ukoliko proceni da ima elemenata krivičnog dela.
Kako će troje sudija Ustavnog suda, koji su mimo zakona dobili stambene kredite od 50.000 evra, nezavisno odlučivati, zapitao je Damjanović.

Homer
19-11-08, 08:43
Veze i mito kao način života

GALUPOVO ISTRAŽIVANJE POKAZALO DA CRNOGORCI BLAGONAKLONO GLEDAJU NA KORUPCIJU

Podgorica - Više nego u drugim zemljama iz okruženja, u Crnoj Gori građani smatraju da je prihvatljivo davanje mita, korištenje veza ili uticaja da bi se završio posao - pokazalo je istraživanje Galupa i Evropskog fonda za Balkan.
Kada je riječ o korupciji, u gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana, oko 10 odsto kazalo je da je moralo da ponudi mito državnom zvaničniku ili javnom službeniku protekle. godine. Izuzetak je Albanija, gdje je to učinila trećina ispitanih Prema odgovorima ispitanika, službenici koji najčešće traže mito su policajci i medicinski radnici.

Na pitanje “da li vam je tokom prethodne godine neki vladin zvaničnik ili javni službenik zatražio ili očekivao od vas mito za njegove usluge”, 84 odsto ispitanika iz Crne Gore odgovorilo je negativno, a devet odsto pozitivno.
Galup prenosi ubjeđenje svih stanovnika regiona da njihove vlasti uglavnom nedovoljno ili slabo rade na suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala.
Većina ispitanika sa Zapadnog Balkana smatra da je korupcija neprihvatljiv fenomen. Samo manjina intervjuisanih je izjavila da im je prihvatljiva upotreba uticaja i veza, davanje manjih poklona ili nuđenje novca da bi dobili bolju njegu u bolnici, osigurali djetetu upis u dobru školu, izbjegli plaćanje kazne za saobraćajni prekršaj ili da bi dobili profitabilan poslovni ugovor sa državom.

U Crnoj Gori, međutim, više nego u ostalim državama Zapadnog Balkana, toleriše se koruptivno ponašanje da bi se završili poslovi. Za sve situacije iz postavljenih pitanja, više ispitanika iz Crne Gore smatra da je korupcija prihvatljiva, korištenje uticaja ili veza posebno se smatra normalnim, dok većina misli da je to prihvatljivo da bi se dobila bolja njega u bolnici.
Tako je 53 odsto anketiranih odgovorilo da je prihvatljivo upotrijebiti vezu za bolji tretman u bolnici, 39 procenata dalo bi manji poklon, a 31 odsto novac.
Da bi upisali dijete u dobru školu, 48 odsto anketiranih spremno je da upotrijebi vezu, 33 procenta da da poklon, a 27 odsto novac.
U pokušaju da se dobije profitabilan ugovor sa državom, 46 odsto ispitanih upotrijebilo bi vezu, 29 odsto pokušalo bi sa poklonom, a 25 procenata dalo bi novac.

Kada je riječ o izbjegavanju kazni za saobraćajne prekršaje, najveći dio, 43 odsto, bi pokušalo da izvrda pomoću veze, 28 procenata ponudilo bi poklon, a 26 odsto novac.
Međutim, gotovo 80 odsto ispitanika u Crnoj Gori reklo je da je zaustavljanje korupcije neophodno za razvoj regiona i očuvanje mira.
Samo manjina ispitanika u zemljama Zapadnog Balkana osjeća da njihova vlada čini dovoljno u borbi protiv organizovanog kriminala.

Jedini izuzetak je Makedonija, gdje je odnos 49 odsto prema 35 odsto. U Crnoj Gori 45 odsto ispitanika nije bilo impresionirano naporima vlade da se efikasno obračuna sa organizovanim kriminalom, samo je manjina, od otprilike troje od 10 u Albaniji (29odsto), a trećina na Kosovu (32 odsto) i jedan od četvoro (38 odsto) u Crnoj Gori vjeruje u akcije koje preduzima vlada.
Značajan broj ispitanika nije znao da odgovori na pitanje da procijeni državnu borbu protiv organizovanog kriminala.

Na pitanje “da li se slažete sa ocjenom da vlada čini sve u svojoj moći da se bori sa organizovanim kriminalom”, 45 odsto ispitanika iz Crne Gore odgovorilo je negativno, a 38 odsto pozitivno.
Komentarišući rezultate Galupovog istraživanja i upoređujući ih sa prošlogodišnjim i ovogodišnjim istraživanjima CEDEM-a dr Miloš Bešić je kazao da je nevjerovatan toliki pad korupcije i porast zadovoljstva radom Vlade (63 odsto).

- Na naše pitanje, u istraživanju iz juna, “ da li ste zadovoljni dosadašnjim učinkom vlade Mila Đukanovića” 26,6 odsto građana je odgovorilo da je veoma nezadovoljno, 16,4 odsto ispitanih je bilo uglavnom nezadovoljno, a 28,8 procenata nije bilo ni zadovoljno ni nezadovoljno, njih je svakako nemoguće staviti u krug zadovoljnih. Na drugoj strani, “uglavnom sam zadovoljan” odgovorilo je 18,7 odsto ispitanih, a veoma zadovoljnih bilo je 9,5 odsto anketiranih. Kumulativno zadvoljstvo vladom može da izađe do 28 procenata - kazao je Bešić “Vijestima”.
Ogromna razlika u podacima, između oko 70 procenata nezadovoljnih vladom u junu do sadašnjih više od polovine zadovoljnih, za Bešića predstavlja "strašnu razliku u procentima".

- Za mene koji se bavim kvantitativnim istraživanjima u društvenim naukama to je van pameti. U normalnim okolnostima tolika promjena je nemoguća, pa će biti da neko nije dobro brojao. Problem je vjerovatno u metodologiji, načinu istraživanja - smatra Bešić.
Slična je i situacija sa neslaganjem procenata kada se govori o korupciji u zdravstvu, policiji, prosvjeti.
- Na našem prošlogodišnjem istraživanju na pitanje da li se novac mora ponuditi ljekarima, pozitivno je odgovorilo 71,6 odsto anketiranih a policajcima 60 odsto. Za mene, kao nekoga ko se bavi statistikom, kada se nešto razlikuje za 40 procenata tu nema prostora za komentar. Tolika promjena za godinu dana, da bi se desila, trebalo bi da se dogodi revolucija - kaže Bešić.
On je naglasio da podaci iz istraživanja Galupa, koliko god bili čudni, makar kada se porede sa Cedemovim su svakako zabrinjavajući.

- U svakom slučaju kada se nešto odnosi na koruptivna ponašanja, a prelazi broj 10 riječ je o visokim procentima - objašnjava Bešić.
Kada je riječ o veoma čestom korišćenju poznanstava i veza za završavanje nekih poslova ili rješavanje problema, Bešić kaže da je tu "presudna kultura i jezik brojki".
- Ovdje je u kulturi integrisano korišćenje veza, čak i kada nema potrebe. Vjerovatno većina ljudi to i ne doživljava kao koruptivno ponašanje. Drugi problem jeste jezik brojeva, u ovako malom društvu svi znaju sve ili makar znaju nekoga preko koga mogu doći do potrebnoga. Kada se spoje taj kulturološki faktor i jezik brojeva imamo ovu situaciju. Tu su i sve slabosti sistema da to spriječi - kazao je Bešić.

Podatak da je 84 odsto ispitanih reklo da im niko nije tražio mito, za Bešića je "najvjerovatnije tačan".
- To nikako ne znači da neko, iako mu nije traženo, nije sam procijenio da treba da ponese flašu viskija, da novac, poklon ili neki drugi oblik podmićivanja - ocijenio je Bešić.


Porez ne plaća devet odsto građana

Najviše anketiranih, 36,2 odsto, tokom prošle godine dalo je mito policajcu, 12,5 odsto vladinom zvaničniku, 9,8 odsto inspektoru, 9,7 odsto ljekaru ili medicinskoj sestri, 4,2 cariniku, 1,6 porezniku, a 3,7 ostalima. Kada je riječ o ispunjavanju obaveze zbog koje je mito dato, 65,1 odsto anketiranih je uspjelo da završi posao, 10,7 procenata nije, dok 12,1 odsto objasnilo da je još rano reći.
Mogućnost da se koriste veze, mali pokloni ili koverte da bi se nešto postiglo, prema ocjeni 27,8 odsto više koristi nego što šteti, dok 56,6 odsto misli suprotno.

Nakon prijema Crne Gore u Evropsku uniju, nivo korupcije, prema mišljenju 3,7 odsto ispitanika veoma će se pogoršati, 12,2 odsto smatra da će se uglavnom pogoršati, prema mišljenju 31 procenta stanje će se uglavnom popraviti, dok 24,9 odsto smatra da će se stanje veoma popraviti.
Kada je riječ o izbjegavanju plaćanja poreza, 40,4 odsto smatra da je to veoma raširena pojava, dok 46, 7 misli da tu obavezu ispunava mali broj ljudi. Da gubi novac kad plaća porez ima osjećaj 27,3 odsto anketiranih, 47,8 ima osjećaj da doprinosi nečem potrebnom dok 9,4 odsto ne plaća porez.
Sedamdeset odsto anketiranih smatra da je od suštinskog značaja poštovanje zakona, 15,6 procenata smatra suprotno, a 9,4 da nije bitno.


Šta bi tek rekli da znaju šta rade ministry

Komentarišući rezultate istraživanja, izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović, rekla je da je nimalo ne iznenađuju.
- Nikakvo čudo nije što toliki broj građana, 84 odsto, tvrdi da im niko do sada nije tražio mito. Ko je lud da kaže da je napravio krivično djelo. Taj podatak svakako može da govori sve samo da tog krivičnog djela nema nipošto - kazala je Ćalović “Vijestima”.
Ni drugi dio istraživanja koji odgovara na pitanja kako Crnogorci najčešće dolaze do ljekara, kako upisuju svoju djecu u školu, šta su spremni da urade da im policajac ne napiše prijavu za prestup u saobraćaju i kako rado sklapaju poslove sa državom, za Ćalovićevu nije iznenađenje.

- Ti podaci govore sa kime se građani najčešće susreću i ako pokušavaju da riješe problem. Jasno je da će, naizgled građanin mnogo češće biti u poziciji da da mito saobraćajcu ili ljekaru sa kojima je zbog različitih problema svaki dan u kontaktu. Da nekoliko saobraćajaca ili doktora ostane bez posla, zbog mita, to se više ne bi dešavalo ili bi bilo svedeno na najnižu moguću mjeru. Na drugoj strani obični građani nemaju kontakta sa višim istancama države, kakva su ministarstva ili recimo Savjet za privatizaciju. Šta bi tek rekli da znaju šta oni rade. Tu svakako treba postaviti i etičko pitanje da li je pošteno poslati kući policajca zato što je uzeo pet eura vozaču i oprostio mu sitan prekršaj, a o ministru koji je zakačio pet miliona ni riječ. Na taj način se nikako neće riješiti ovaj ozbiljan problem - kaže Ćalović.

Homer
19-11-08, 08:56
Kada sam vidio da u KBC-u ne mogu da završim "posao" koji sam trebao da obavim i da se vjerovatno očekuje da platim za te usluge (niko mi nije tražio, ali je bilo opstrukcije) ja sam lijepo pošao u privatnu bolnicu "Kodra" i obavio sve što sam imao namjeru da odradim u KBC-u. I nijesam pogriješio.
Ako treba da platim, platiću najbolje! Ljekar kod kojeg sam bio ne radi u KBC-u, mada sam po raznim ordinacijama vidio jako puno ljekara iz KBC-a. Zato vjerovatno nijesu ni zainteresovani da ljudski obavljaju posao u bolnici, čast izuzecima.

Homer
19-11-08, 09:03
Radi se, ali ima puno načina za zloupotrebe kod nabavki

SEKRETAR KOMISIJE ZA KONTROLU JAVNIH NABAVKI KATARINA RADOVIĆ ZA “VIJESTI”

Podgorica – U velikom broju slučajeva propusti u postupcima javnih nabavki nijesu napravljeni sa namjerom da se favorizuje željeni ponuđač, već se radi o nedovoljnom poznavanju procedura, naročito kada se radi o netipičnim nabavkama. Crna Gora u ovom dijelu nije izuzetak, jer propusti i pogrešna primjena postoje i u najrazvijenijim zemljama Evropske unije - kazala je u intervjuu za “Vijesti” Katarina Radović, sekretar Komisije za kontrolu postupka nabavki.
• Iz dijela NVO sektora stižu optužbe da ste jedna od najzatvorenijih institucija u Crnoj Gori. Da li ćete nešto mijenjati u narednom periodu?
Želim da naglasim da mi imamo odličnu saradnju sa nevladinim sektorom u Crnoj Gori i posebno uvažavamo i cijenimo njihove napore da doprinesu efikasnijem sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori. Smatramo da ispunjavamo sve kriterijume kada je u pitanju otvorenost jedne institucije. Naime, sve odluke Komisije po izjavljenim žalbama objavljuju se na veb sajtu www.nabavka.vlada.cg.yu i to na dan donošenja. Takođe, na sajtu objavljujemo i načelne stavove koje ova komisija zauzima. Ovdje želim reći da smo mi, u tom smislu, izuzetak u regionu, jer nije praksa komisija u svim zemljama regiona da objavljuju svoje odluke na sajtu, a pogotovo ne sve odluke i to na dan donošenja, kako to čini naša komisija. Takođe, po zahtjevima za slobodan pristup informcijama odgovaramo u najkraćem mogućem roku.

• Ipak, u posljednjih šest mjeseci ne šaljete saopštenja medijima o svojim odlukama nakon sjednica. Zašto?
Upravo iz razloga što sve odluke donijete na sjednicama objavljujemo na našem sajtu. Smatramo da šira javnost na ovaj način ima potpunije i preciznije informacije o našem radu i da smo objavljivanjem odluka na sajtu povećali transparentnost našeg rada…
• Koliko se često građani (a da nijesu ponuđači na nadmetanjima), žale na postupke javnih nabavki?
Mali je broj predmeta u kojima se građani, koji nisu bili ponuđači u postupcima javnih nabavki, javljaju kao žalioci pred Komisijom. Ovi predmeti su se, uglavnom, odnosili na neriješene svojinsko-pravne odnose između tih fizičkih lica i naručilaca.

• Na koji način se danas najočiglednije namještaju tenderi?
Načina za zloupotrebe i favorizovanja željenog ponuđača ima mnogo. Mi smo pokušali da spriječimo ove zloupotrebe i na način što smo u Komentaru Zakona o javnim nabavkama jasno ukazali kako pravilno sprovesti postupke javnih nabavki, kao i koje su najčešće greške… Do njih može doći u pripremnoj fazi, kada se vrši procjena vrijednosti javne nabvke, pa se ona određuje nerealno nisko ili visoko da bi se favorizovao određeni ponuđač, zatim prilikom skraćivanja roka trajanja poziva na nadmetanje, kada realno drugi ponuđači nemaju dovoljno vremena da pripreme ponudu, pretjeranim brojem zahtjeva u pogledu dokaza o podobnosti i uslova koje treba da ispuni svaki ponuđač, čime se postupak nepotrebno komplikuje i formalizuje, pa ponuđači ne znaju tačno koje dokaze treba da dostave uz svoju ponudu, na koji način naručilac može sve ponude, osim željene, da odbaci kao nespravne iz formalnih razloga. Tu su, takođe, i tehničke specifikacije koje su izrađene na takav način da odgovaraju proizvodima samo jednog određenog proizvođača, potkriterijumi koji nijesu u dovoljnoj mjeri objektivizirani (najčešće kvalitet i estetske i funkcionalne karakteristike) i koji daju mogućnost za paušalno dodjeljivanje bodova u postupku vrednovanja…

• Šta Komisija konkretno čini da ne bi dolazilo do tih konkretnih zloupotreba?
Kada se takve povrede utvrde u žalbenom postupku, Komisija takve tendere poništava. Ako Komisija utvrdi postojanje prekršaja podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka. Za sada je takva mjera primijenjena u dva slučaja. Inače, upoznajemo stručnu javnost o tome kako pravilno da se primijeni Zakon o javnim nabavkama i koje su to najčešće greške u njegovoj primjeni.

• Šta mislite zašto čak i pojedini Vladini resori krše Zakon o javnim nabavkama, koriste šoping ili povjerljive metode nabavki više nego što je to dozvoljeno itd. Da li je to posljedica nedovoljne obučenosti?
Nije u našoj nadležnosti da vršimo evidencije o broju šopinga koji se sprovode naručioci, kao i o povjerljivim nabavkama. Međutim, smatramo da je sistem javnih nabavki postigao izvjestan napredak, a što je i ocjena Evropske komisije.
Mi smo, u cilju podizanja stepena znanja učesnika u postupcima javnih nabavki, preduzeli niz aktivnosti i to: u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju u 2006. i 2007. i, a počevši od 2007. i u saradnji sa Upravom za kadrove, organizovali smo niz kurseva obuke o javnim nabavkama, izrađena je komparativna analiza “Zaštita prava ponuđača”, priručnik “Javne nabavke”, kao i Komentar Zakona o javnim nabavkama. Međutim, ovaj sistem treba dalje unapređivati i usavršavati, a posebno u dijelu pravilnije i efikasnije implementacije. To prevashodno podrazumijeva nastavak edukacije svih učesnika u postupcima javnih nabavki, a ovdje mislim ne samo na naručioce, već i na ponuđače, predstavnike civilnog sektora, medije i širu javnost.


Sporni bodovi

Jedan od poznatih načina za “namještanje” tendera je “određivanje potkriterijuma koji nijesu u direktnoj vezi sa predmetom javne nabavke, kao i potkriterijuma kojima se neopravdano daje veliki broj bodova (rok isporuke ili rok izvođenja radova), a na osnovu kojih rokova se kasnije tim željenim ponuđačima i dodjeljuje posao”.
- Želim da istaknem da naša Komisija nema ingerencije da vrši provjeru da li se ugovori izvršavaju pod uslovima datim u ponudama, i da li se kasnije ponuđeni rokovi prekoračuju, kao i da li se zaključuju anakesi ugovora- navela je Radović.

Homer
14-12-08, 09:51
Znate s kim treba da se obračunate
VIŠE NVO OŠTRO KRITIKOVALo REKTORA PREDRAGA MIRANOVIĆA ZBOG ISTUPA O KORUPCIJI NA UNIVERZITETU
Podgorica – Više nevladinih organizacija osudilo je rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića zbog javnog istupa u kojem je pozvao direktora Centra za monitoring (CEMI) Zlatka Vujovića da saopšti koliko je korumpiranih profesora na Fakultetu političkih nauka (FPN).
Izražavajući zaprepašćenje zbog Miranovićeve reakcije na istraživanje o percepciji građana o korupciji na univerzitetu, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ističe da su očekivali da će rektor i nadležni na univerzitetu iskoristiti istraživanje “kao koristan presjek stanja” i, “u okviru svojih nadležnosti,
preduzeti određene mjere kako bi se identifikovani problemi riješili”.
“Na žalost, kao i mnogo puta do sada, pokazuje se da institut odgovornosti ne postoji u Crnoj Gori. Zato ne treba da nas iznenađuje kada naši diplomci budu izbjegavali i sopstvenu odgovornost u svojim budućim poslovima, jer takav primjer im daje lično rektor UCG”, navodi izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Ona podsjeća da su CGO i CEMI, uz podršku njemačke vlade, sproveli projekat kako bi doprinijeli rješavanju jedne od glavnih prepreka demokratizaciji Crne Gore i njenog puta ka EU – “sveprisutne korupcije koja razjeda naše društvo”.
Uljarević poziva rektora i dekane da “preuzmu svoj teret” i da krenu u obračun sa korupcijom u visokom obrazovanju, umjesto što se “obračunavaju sa onima koji ukazuju na problem”.
“Oni su odgovorni da uspostave sistem po kojem samo znanje donosi zvanje”, ističe Uljarević.
Miranović je u petak zatražio od Vujovića, koji je ujedno i zaposlen na FPN, da saopšti koliko njegovih kolega je korumpirano, i da je percepcija građana o korupciji u visokom obrazovanju „u potpunom neskladu, makar sa situacijom na FPN“.
Miranović je reagovao dva dana nakon što je Vujović saopštio rezultate istraživanja prema kojem čak 70 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u školama i na fakultetima. Vujović je tada saopštio da čak 32 odsto od ukupno 1.295 ispitanika zna predavača koji je primio mito, 54 odsto profesora koji poklanja ocjene, da gotovo polovina ispitanika smatra da je moguće kupiti validnu diplomu u Crnoj Gori, a čak trećina i zna nekoga ko je to i učinio...
Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković, predsjednik Upravnog odbora Instituta „Alternativa“ Stevo Muk i izvršni direktor CRNVO Goran Đurović osudili su “javni pritisak” rektora na univerzitetskog radnika da se “ne bavi… pitanjima korupcije”.
U zajedničkom saopštenju, njih trojica su ocijenili da Miranovićeva reakcija nije “adekvatna poziciji rektora, te mjestu i ulozi akademske zajednice u tranzicionom društvu koje teži da konsoliduje demokratiju, vladavinu prava i institucije”.
Oni su ocijenili da je riječ o javnoj prozivci univerzitetskog radnika, koji je, “poštujući norme i metodologiju nauke”, saopštio stav javnosti o korupciji, i tako “upao u kontekst onih koji se usuđuju da ruše idiličnu sliku o Univerzitetu i prilikama i dogođajima na njemu”.
“Istup rektora Miranovića može se doživjeti i kao pokretanje odgovornosti što je tipično za neka druga vremena Univerziteta i autoritarne sisteme. Umjesto podsticanja javne debate i dijaloga o svim društvenim izazovima i problemima, uključujući i temu korupcije, stiče se utisak da rektor traži nečiju odgovornost zbog, slobodno i anonimno iznijetih, stajališta učesnika istraživanja”, stoji u saopštenju.
Zeković, Muk i Đurović od rektora očekuju da ozbiljno analizira rezultate i preduzme korake kako bi “rad Univerziteta funkcionisao odgovornije i transparentnije, mogućnosti za korupciju bile manje, a povjerenje javnosti snažnije”.

CGO podnosi žalbu

Uljarević je najavila da će CGO sjutra podnijeti žalbu jer je Miranović, “suprotno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama”, odbio da im dostavi informacije o finansijskom poslovanju fakulteta.
“Paralelno sa istraživanjem o korupciji, u okviru istog projekta, CGO već mjesecima pokušava prikupiti podatke o finansijskom poslovanju fakulteta, ugovorima između fakulteta i trećih lica čiji iznos prelazi 10 hiljada eura, javnim konkursima za izbor saradnika u nastavi i istraživanju, spiskovima saradnika, zaradama zaposlenih… U tom procesu CGO se susreo sa značajnim naporima koji su dekani uložili kako bi u međusobnim konsultacijama, ali i u konsultacijama sa rektorom, izbjegli da učine dostupnom traženu dokumentaciju. Pošto je CGO na kraju, i u najvećem broju slučajeva nakon isteka zakonskog roka, dobio manje – više tipske odgovore od svih fakulteta da su oni samo organizacione jedinice UCG i da se za sve obratimo direktno Univerzitetu to smo i učinili dopisom od 27. novembra ove godine. Suprotno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama rektor se oglušio o sve naše zahtjeve i CGO će u ponedjeljak podnijeti žalbu drugostepenom organu”, navodi Uljarević.

Homer
15-12-08, 22:34
Osumnjičen da je gradio protivno zakonu, a građevinski inspektori da su zloupotrijebili službeni položaj

Službenici Područne jedinice Bar lišili su slobode i zadržali G.P. iz Berana, sa prebivalištem u Baru, zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez građevinske dozvole u sticaju sa krivičnim djelom protivpravno zauzimanje zemljišta, i S.Č. iz Priboja, sa prebivalištem u Baru, i T.Č. iz Kosovske Mitrovice, sa prebivalištem u Baru, zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Na osnovu kriminalističke obrade i drugih policijskih radnji, sumnja se da je G.P, suprotno Rješenju o dozvoli za gradnju, izdatom od strane SO Bar - Sekretarijat za građevinarstvo i komunalno stambene poslove, tokom 2007. i 2008. godine, zaključno sa danom lišenja slobode, izvršio gradnju građevinskog objekta na katastarskoj parceli u Sutomoru.

Naime, G.P. kako se sumnja, nije pristupio rekonstrukciji navedenog objekta po projektnom rješenju, već je na parceli izgradio u potpunosti novi građevinski objekat, premašivši u značajnoj mjeri, u horizontali i vertikali, gabarite prvobitnog - nekadašnjeg objekta.

Sumnja se da je G.P. bespravno zaposjeo zemljište koje je vlasništvo države Crne Gore, vršeći gradnju objekta koji u osnovi ima 216 m˛, pri čemu G.P. na osnovu validne dokumentacije ima evidentirano u Upravi za nekretnine, po listu nepokretnosti, 112 m˛, čime je protivpravno prisvojio 104 m˛ na štetu države Crne Gore i počino krivična djela koja mu se stavljaju na teret.

Takođe se sumnja da je S.Č, građevinski inspektor SO Bar - Služba građevinske i urbanističke inspekcije, Zapisnikom o inspekcijskoj kontroli, konstatovao da je građevinski objekat na katastarskoj parceli u Sutomoru, vlasništvo G.P, kompletno srušen, a što je vidljivo iz slike koju je priložio G.P. (kako je konstatovano u zapisniku), iako rekonstrukcija objekta na pomenutoj parceli ne podrazumjeva potpuno rušenje starog objekta i započinjanje novog građevinskog objekta, čime je imenovani zloupotrebio službeni položaj i omogućio da G.P. protivpravno, mimo odredaba navedenog rješenja i projektne dokumentacije, pristupi izgradnji objekta. S.Č. pritom, kao službeno lice u dijelu svojih nadležnosti, nije naložio rušenje ovog objekta. On je, naime, kao službeno lice, mogao da izvrši neposredni uvid u postojeće stanje projekta koji je inače sastavni dio rješenja kojem je odobrena rekonstrukcija .

Sumnja se da je T.Č, takođe građevinski inspektor SO Bar - Služba građevinske i urbanističke inspekcije, Zapisnikom o inspekcijskoj kontroli konstatovala povredu pečata kod izgradnje građevinskog objekta na ovoj katastarskoj parceli, a da pri tome kao službeno lice nije postupila u dijelu svojih nadležnosti i podnjela krivičnu prijavu niti naložila rušenje nelegalno izgrađenog objekta.

Osumnjičeni su, uz krivičnu prijavu, predati istražnom sudiji Osnovnog suda u Baru.

Shajo
20-12-08, 23:47
DANAŠNJA POBJEDA Pronađen mrtav na obali Lima
Podgorica, 20. decembra - Beranac M. Š, za kojim su službenici Područne jedinice Berane tragali, danas je pronađen mrtav. Lim je izbacio njegovo tijelo na obalu, na području Bijelog Polja.

Službenici Područne jedinice Berane tragali su za M.Š, nakon što je sinoć pobjegao, pošto je u vozilu kojim je upravljao pronađeno oko gram i po heroina. Naime, policijski službenici su, postupajući na osnovu operativnih saznanja, zaustavili vozilo, u kojem se sa M.Š nalazio i B.V. iz Berana, i pregledom vozila, ispod zadnjeg sjedišta, pronašli i oduzeli heroin. M.Š. se tada, dok je još uvijek trajala službena radnja, dao u bjekstvo, u pravcu buvlje pijace i rijeke Lim. Polcijski službenici su trčali za njim, govoreći mu više puta da stane, što on nije uradio, već je nastavio da bježi, tako da se, nakon nekog vremena, izgubio iz njihovog vidokruga.

Policijski službenici su, odmah potom, pretraživali teren, u potrazi za M.Š, i u blizini Lima pronašli njegovu jaknu.

Unutrašnja kontrola će sprovesti mjere i radnje na utvrđivanju svih relevantnih okolnosti i činjenica u konkretnom slučaju, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena, saopšteno je iz Uprave policije

DANAŠNJE VIJESTI Nakon policijske potjere izgubio mu se svaki trag
NESTAO BERANAC MIROSLAV V. ŠOŠKIĆ (22)
Berane – Beranac Miroslav V. Šoškić (22), nestao je u srijedu ujutro oko 4 časa, od kada njegova porodica uzaludno pokušava da dođe do bilo kakvih preciznijih informacija šta je prethodilo nestanku.

Kako je za “Vijesti” rekao njegov otac Vladimir, Miroslava i njegovog druga Boža Vukadinovića su tog jutra uhapsili policajci iz Berana i priveli ih u stanicu zbog sumnje da posjeduju narkotike.

- Dok smo stajali pored policijske prijavnice, Miroslav je rekao da mora da uzme nešto iz auta, koje je takođe bilo predmet interesovanja policijskih inspektora, a nakon što se nije vratio nakon par minuta, inspektori Željko Bojić i Dado Kožar, dali su se u potragu za njime - ispričao je Vukadinović, dodajući da se od tada Miroslavu gubi svaki trag.
Otac Vladimir je rekao da je u saznanju da su njegovog Miroslava inspektori jurili ulicama koje vode u pravcu Lima, a da su se iz te akcije vratili sa njegovom pocijepanom jaknom, koja se i sada nalazi u policiji.

– U izjavama, inspektori su davali oprečne izjave od kojih je jedna da su ga vidjeli da je skočio u Lim gdje mu se gubi svaki trag, dok njihove druge izjave da im se izgubio u mraku i da ne mogu da kažu u kojem pravcu se udaljio, te da pretpostavljaju da se negdje krije, daju mi za pravo da sumnjam da se dogodilo ono najgore - kazao je Vladimir Šoškić.
On je apelovao na javnost da “u teškim trenucima za njega i njegovu porodicu, pomognu na bilo koji način”, kako bi se nešto moglo saznati u vezi sa sudbinom njegovog sina.

Shajo
20-12-08, 23:49
BERANE
Pobjegao iz pritvora
Podgorica, 20. decembra - Službenici Područne jedinice Berane tragaju za M. G. iz Berana, koji je juče pobjegao iz prostorija ove Područne jedinice, gdje je bio zadržan, jer je prethodno bio lišen slobode, zbog sumnje da je počinio razbojništvo. Osumnjičeni M.G. je uspio da se oslobodi sredstava za vezivanje i da, iskoristivši trenutak kada je ostao sam, pobjegne kroz prozor.

Unutrašnja kontrola ispituje da li je u postupcima policijskih službenika, koji su bili zaduženi za kontrolu i obezbjeđenje M.G, bilo propusta, o čemu ćemo obavijestiti javnost.

NSX
21-12-08, 19:26
Ovi momci imaju cudnu potrebu da izvrse samoubistvo (bjese jedan i u HN) kad ih juri policija, cudno zar ne...

Brat od tetke
23-12-08, 09:10
Novac izvlačili kupovinom nekretnina od povezanih firmi


AFERA U LOVĆEN OSIGURANJU: SLOVENCI VRATILI RADENKA PURIĆA ZA DIREKTORA JER JE NJEGOV PRETHODNIK MITROVIĆ OTKRIO MAHINACIJE


Podgorica – Članovi Odbora direktora Lovćen osiguranja koji zastupaju državni kapital, tražiće od Privrednog suda da poništi odluke sa posljednje sjednice Odbora, za koju smatraju da je u režiji većinskog vlasnika, slovenačkog Triglava, organizovana mimo propisa i na kojoj su donijete navodno nezakonite odluke – saznaju “Vijesti”.

Odbor direktora je na toj sjednici, održanoj u Ljubljani, donio odluku da vrati Radenka Purića na mjesto izvršnog direktora, tri mjeseca nakon što je sa njim potpisan sporazumni raskid radnog odnosa. Na toj sjednici je bilo i drugih kadrovskih promjena.
Triglav posjeduje nešto iznad 50 odsto akcija Lovćen osiguranja, dok crnogorski državni fondovi imaju 41 odsto.

Predstavnici državnog kapitala Dragan Lajović, Radoje Žugić i Bratislav Vukčević upozorili su pismeno ostala četiri člana borda koji zastupaju Triglav, da se posljednja sjednica organizuje uz kršenje propisa i namjerno pokušava održati bez prisustva članova borda iz Crne Gore.

“Vijesti” saznaju da je do sukoba državnih predstavnika sa Slovencima došlo nakon upozorenja dosadašnjeg v.d. direktora Ljuba Mitrovića da je u kompaniji, prije nego što je imenovan, doneseno nekoliko sumnjivih odluka koje se tiču ulaganja. Mitrović je, kako tvrde izvori “Vijesti” upućeni u dešavanja, otkrio da je Lovćen osiguranje novcem prikupljenim od polisa u značajnoj mjeri kupovalo nepokretnosti od povezanih firmi i lica. Vjeruje se da su ove transakcije poslužile za iznošenje novca iz Lovćena. Jedna od firmi čije se ime provlači kroz papire je Tilmont, koju su osnovali Triglav, Lovćen i podgorička firma Internorma.

Predstavnici državnog kapitala u Odboru direktora upoznati su sa svim dešavanjima, zbog čegu su namjeravali da se usprotive vraćanju Purića za direktora. Slovenci su namjeru da smijene Mitrovića i vrate bivšeg direktora, kome su prije toga isplatili i otpremninu, ostvarili na sjednici bez prisustva crnogorskih članova uprave.

Purić je godinama na čelu Lovćena, kao kadar Triglava. Triglav u upravi Lovćena zastupaju Andrej Kocič, Damjan Mihevc, Borut Eržen i Mišo Dubljević. Spekuliše se da u Triglavu predstoje velike promjene zbog dolaska novih ljudi u slovenačku Vladu, zbog čega se i njihovim kadrovima u Lovćenu trese fotelja.
Lajović, Žugić i Vukčević, prema informacijama “Vijesti”, posljednjih dana najavljuju da će o problemima u Lovćenu upoznati i nadležne državne organe.
Sa situacijom je donekle upoznata Agencija za nadzor tržišta osiguranja, koja u domenu svojih nadležnosti provjerava šta se dešava u najvećoj osiguravajućoj kući.

Agencija je, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, kao regulator skretala pažnju i dala preporuke Lovćenu da uskladi poslovanje sa zakonom. Agencija, ipak, nema široka ovlašćenja, naročito ako su u pitanju krivična djela, osim da ih prijavi.

I ranije je bilo afera u Lovćenu, koje su zataškavane. Manjinski akcionari, prije svih HLT fond, javno su upozoravali na malverzacije u poslovanju i na neprihvatljivo malu dobit koju kompanija ostvaruje, s obzirom na to da je tada kontrolisala preko 90 odsto tržišta.
Sada je Lovćenu tržišni udio smanjen, jer u Crmoj Gori posluje 11 osiguravajućih kuća, i to: Lovćen, Montenegro, Svis, Delta(dvije), Unika(dvije), Grave, Atlas lajf, Magnat, Merkur…

Triglav: Nema malverzacija, sa Purićem smo jači

Služba za odnose s javnoću Triglava, većinskog vlasnika Lovćena, saopštila je juče da je Odbor direktora Lovćena na posljednjoj sjednici zaključio da “nema nikakvih osnova za glasine o mogućim malverzacijama u kompaniji, jer na to ne ukazuje nijedna sprovedena kontrola, počev od one koju su sproveli organi države Crne Gore, do raznih revizorskih i internih izvještaja”.

Saopšteno je i da se Odbor zahvalio dosadašnjem v.d. direktoru Ljubu Mitroviću, koji će nastaviti da radi u Lovćenu.
Kako se navodi, Purić je vraćen na mjesto direktora zbog potrebe jačanja menadžmenta i ostvarivanja planiranih pozirivnih trendova poslovanja.

- Purić je i ranije bio izvršni direktor, do sporazumnog raskida radnog odnosa. Za svoj angažman u tom periodu primio je i finansijsku nagradu i otpremninu. S obzirom na to da se sada obnavlja njegov angažman, Odbor je donio odluku da se ta otpremnina vrati, sa čime se saglasio i Purić - stoji u saoštenju Triglava, dostavljenom posredstvom agencije Prisma.

Slovence ne zanima što je Crna Gora značajan akcionar

“Vijesti” su juče imale uvid u pismo koje su članovi Odbora direktora Lovćen osiguranja Lajović, Žugić i Vukčević, uputili slovenačkim kolegama Kociču, Mihevcu, Erženu i Dubljeviću, u kojem ih upozoravaju na nezakonito sazivanje sjednice Odbora, i da će u tom slučaju sve donesene odluke biti pravno ništavne i neobavezujuće.
U pismu piše da je “ranije Odbor direktora jednoglasno konstatovao ozbiljne probleme u firmi i neodložnu potrebu da, kako je dogovoreno, u punom sastavu pristupi njihovom rješavanju”. U pismu, koje je nejasno za sve one koji nijesu upućeni u dešavanja, navode se i konstatacije poput, - “problemi sa kojima se firma suočava”, “rješavanje problema koje je započeto na prošloj sjednici”.
Crnogorski predstavnici u Odboru direktora, takođe su upozorili Slovence da su “pokazali da hoće samostalno da odlučuju u Lovćenu, bez obzira što firma još nije privatizovana i što država sa 41,14 odsto učešća u akcionarskom kapitalu, ima interes”.

Homer
23-12-08, 22:26
Milo i Sveto za desetku

PODGORICA - Čistom desetkom ocenjen je diplomski rad koji je Vanja Ćalović, direktorka MANS, u ponedeljak branila na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, na temu “Ekonomski razvoj zarobljene države - studije slučajeva iz Crne Gore”, pred komisijom na čelu sa profesorom Božidarom Mihailovićem. Komisija u kojoj su bili i dr Mirjana Kuljak i mr Boban Melović, bila je - jednoglasna.
Odbrana jednog diplomskog rada ne bi, inače, privlačila veću pažnju da “slučajevi iz Crne Gore” nisu, između ostalih, premijer Milo Đukanović, Svetozar Marović, biznismen blizak vlastima Veselin Barović... A kuloarski komentari uglavnom su se doticali “hrabrosti” studenta, ali i - profesora.
Dr Kuljak, profesor na Ekonomskom fakultetu, koja je Ćalovićevoj bila mentor, kaže da jedan ovakav diplomski rad treba da služi na ponos svima, a naročito Ekonomskom fakultetu.
- Naša svest je, nažalost, još takva da jedan diplomski rad koji, kao retko koji, ispunjava kriterijume da bude kritičan i aktuelan, kvalifikujemo kao hrabrost. Akademska i laička javnost u Crnoj Gori mora naučiti da su odbrane diplomskih, magistarskih i doktorskih radova javna stvar i prilika za kritički osvrt - kaže Kuljakova.
Ona objašnjava da je Ćalovićevoj, koja se inače, kroz aktivnosti MANS “bavi tim temama”, pomogla oko tehnologije izrade rada, što je i uloga mentora. O temi diplomskog su prethodno razgovarale, i obema je “legla” jer se i Kuljakova bavila temama razvoja i siromaštva, i u tom kontekstu korupcijom. Kuljakova dodaje da je “smešno što je to događaj”.
- Ovde seku krila svakome ko slobodno misli. To je svakodnevna predstava uživo, i da nije tužno bilo bi smešno - kaže Kuljakova.
Ćalovićeva se u svojoj studiji bavi analizama i šematskim prikazima “slučajeva” poput pojave “unakrsnog članstva
u odborima direktora i vlasništvu koja može biti u funkciji zarobljavanja države”. Tako je u središtu jedne takve “mreže” u Budvi potpredsednik DPS Svetozar Marović, za koga Ćalovićeva konstatuje da “pokazuje formiranje oligarhične političko - ekonomske strukture koju čini sedam javnih preduzeća i 22 privatne kompanije od kojih većina deluje u oblasti građevinarstva”.
Šema za potpredsednika DPS obrađena je u okviru afere gradnje na rtu Zavala u Budvi, u kojoj je učestvovao Marović kao suvlasnik kompanije “Moninvest”. Druga šema odnosi se na Veselina Barovića, koji je većinski vlasnik, suvlasnik, osnivač ili član organa upravljanja velikog broja crnogorskih preduzeća. Ćalovićeva se u opširnoj studiji, potkrepljenoj zvaničnim izveštajima, bavi i duvanskom aferom u Crnoj Gori, ali i Prvom bankom, čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera, koji je i sam akcionar iste banke. Ona konstatuje da u slučaju istraživanja na temu Prve banke nije bila u mogućnosti da dobije zvanične podatke.
- Osim izjava za medije drugih informacija nema, uključujući i odluku odbora direktora Elektroprivrede o ulaganjima u Prvu banku, uslove pod kojima je od države dobila kredit, procene likvidnosti koju je Vladi dostavila Centralna banka... - navodi Ćalovićeva.

KO KOGA KONTROLIŠE
ĆALOVIĆEVA navodi da je nakon usvajanja Zakona o konfliktu interesa i zabrane za članove Vlade, oligarhična struktura uspostavljena kroz učešće zakonodavne vlasti u upravnim odborima. Na taj način ne samo da je omogućeno da nekoliko pojedinaca kontroliše poslovnu politiku, već i kontrola tih pojedinaca iz zakonodavne od strane izvršne vlasti, jer ih upravo izvršna vlast imenuje na pozicije u upravnim odborima koji im donose velike mesečne nadoknade i beneficije.

NSX
24-12-08, 00:48
Bas me zanima kako bi na udg prosla :D

Homer
24-12-08, 07:34
Stečajna mafija nam prijeti vezama u Poreskoj upravi

DIREKTOR ADVOKATSKOG DRUŠTVA „JUSTICIJA“ VLADAN BOJIĆ PISAO DIREKTORICI MIRJANI PEŠALJ

Podgorica - Izvršni direktor ortačkog društva „Justicia“ Vladan Bojić obratio se direktorici Poreske uprave Mirjani Pešalj od koje traži da spriječi zloupotrebu koju čine njeni službenici kako bi pomogli prijateljima da iskompromituju i otjeraju klijente te advokatske kancelarije.

Bojić u dopisu tvrdi kako je pozadina kontrole koju Poreska uprava usmjerila na klijente „Justicije“ u stvari ostvarena prijetnja stečajnog upravnika Đorđija Brajovića i vlasnika „Biroelektronike“ Vladimira Grgića protiv kojih se vodi istraga u Osnovnom sudu u Baru zbog sumnje da su fingirali stečaj te firme kako bi izbjegli da plate milionski dug „Promonteu“, kojeg je u tom postupku zastupala „Justicia“ .

Tokom prošlog mjeseca, kako kaže, prijetnje su nastavljene, pa su o tome obavijestili Upravu policije, Agenciju za nacionalnu bezbjednost i Odjeljenje za suzbijanje privrednog kriminala.
„Vijesti“ su juče pokušale da stupe u kontakt sa Mirjanom Pešalj, ali je njena sekretarica saopštila da je na sastanku i da će tokom dana obavijsetiti da li će dati komentar. To se juče nije desilo.

Bojić pojašnjava da „su u slučaju VG Biroelektronika uočili niz kardinalnih nezakonitosti”, zbog čega je stavljen zahtjev za sprovođenje istrage protiv Vlada Grgića, Đorđija Brajovića i drugih
- Vjerovatno vam je poznato da su ova lica provela više mjeseci u pritvoru i da slijedi jedinstvena optužnica i veliki proces, koji će pokazati sve kriminalne dimenzije ove organizovane grupe - ističe Bojić.
Tvrdi da su, nakon što su pušteni iz pritvora, od Brajovića i Grgića dobijali posredne prijetnje.

- Prvenstveno da će nam nauditi tako što će nas iskompromitovati posredstvom Finansijke policije i Poreske uprave. Naime, Grgić se poziva na to da je sa vašim pomoćnikom (i kako tvrdi njegovim prijateljem) Srđanom Kalezićem, bio saradnik Poreske uprave i član tima za implementaciju projekta fiskalnih kasa u Crnoj Gori i da ima zapažen uticaj i ugled u Poreskoj upravi, koji može, kada mu ustreba, valorizovati - obavještava Bojić direktoricu Poreske uprave.
U dopisu se dodaje kako je okrivljeni Brajović prošlog mjeseca posjetio poslovnicu Vojvođanske banke u Podgorici i direktora Vladimira Šoća, i njemu izrekao novu prijetnju da će zajedno sa Grgićem, pokrenuti svoju „mašineriju“ protiv Bojića kao izvršnog direktora preduzeća “Justicia”.

Iz Vojvođanske banke „Vijestima“ je juče saopšteno da je “istina sve što je Bojić naveo u dopisu“.
Advokat Bojić smatra da je neprihvatljivo da Grgić i Brajović mogu prijetiti advokatima, koji u okviru svoje profesionalne dužnosti štite interese klijenata. Ocjenjuje da je pređen svaki prag tolerancije i prihvatljivosti nakon što su obaviješteni od klijenta „Montenegro osiguranje“ a.d. da je po nalogu, moguće pomoćnika u toj poreskoj upravi – Kalezića, zatraženo da se pregleda poslovna dokumentacije, ali samo u vezi sa zastupanjem „Justicije“.
Rukovodilac u „Montenegroosiguranju“ Nebojša Šćekić juče je kazao „Vijestima“ da nema komentar na te konstatacije.

Izvršni direktor „Justicie“ u obraćanju direktorici Poreske uprave ne spori kompentenciju i nadležnost Uprave da ispituje poslovanje poreskih obveznika.
- Međutim, to bi bilo tako da nijesmo svjesni i upoznati sa pozadinom koju smo vam prethodno opisali i koja upućuje na de facto ostvarenje prijetnji okrivljenih Grgića i njegove grupe oko “VG Biroelektronike“ - kaže Bojić.
On podsjeća da je uobičajeno da se kontrola izvrši kod poreskog obveznika, pa ako se u njegovim poreskim evidencijama pokažu određene nepravilnosti, onda izvrše i dodatne kontrole kod komitenata, u ovom slučaju klijenata.

- Međutim, više je nego uobičajeno (pod ovim okolnostima vanredno sumnjivo) da se vrše neindikovane kontrole kod naših klijenata. Zato smatramo da postoji očigledan direktan umišljaj da se želi naškoditi našim interesima. To je i bila suština prijetnji Vlada Grgića, Đorđija Brojavića i njihove organizovane grupe - tvrdi izvršni direktor „Justicije“ .
On traži od Mirjane Pešalj da „izvidi stvarne razloge osnovanih sumnji, da se ovdje pokušava instrumentalizovati rad državnih institucija“, kako bi se njihov advokatski rad u zaštiti interesa klijenata iskompromitovao, a on zaplašio, da i dalje obavlja profesionalnu i zakonsku dužnost.

- Materijalna šteta i narušavanje ugleda ovog preduzeća aktivnostima okrivljenog Grgića i drugih je ne samo započela, već poprima neslućene razmjere - ocjenjuje Bojić.
Dodaje da bi Poreska uprava trebalo da ima u vidu da se suština pružanja advokatskih usluga tiče povjerenja i pravne sigurnosti, koje su dužni da obezbijede klijentima.

- Skandalozno je da se našim klijentima ukazuje i implicira na sumnjivo i nelegalno poslovanje njihovih punomoćnika, koji su upravo zaduženi za legalnost - upozorava Bojić.
Ističe da je sada „Justicia“ suočena sa realnom prijetnjom da klijenti sa njima raskinu ugovore o zastupanju.

U dopisu se podsjeća da je ortačko advokatsko društvo “Justicija” uredni poreski obveznik Crne Gore i u odnosu na njega nikada nije vođen bilo kakav postupak, niti je isto osuđivano po bilo kom osnovu, kao ni njegovi osnivači i drugi zaposleni u njemu.

Bojić ističe da je u međuvremenu procesuirao krivične prijave protiv Brajovića, sudije Nikole Tomića iz Bara i još nekoliko osoba zbog niza nezakonitosti oko poslova gdje zastupaju interese Vojvođanske banke, National bank of Greece i drugih.

- Naglasili bismo da su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić veoma zainteresovane i do tančina upoznate o procesima protivu ovih grupa inidikovanih kao „stečajna mafija“ da nadgledaju postupke. Čak je ova grupa indikovana i od strane Poreske uprave PJ Podgorica - navodi Bojić u dopisu direktorici Pešalj.


Brajović uzvratio prijavom

Stečajni upravnik Đorđije Brajović je nakon proširenja istrage u slučaju „Biroelektronika“ podnio krivičnu prijavu protiv Bojića i NN izvršilaca - odgovornih u „Promonteu“, za koje navodi da su propuštanjem dužnosti nesavjesno postupali, jer su nastavili da isporučuju robu „Biroelektronici“ i pored duga od 869 hiljada eura. Ništa, kako navodi, nijesu preduzeli da spriječe nastupanje štete velikih razmjera...
Advokata Bojića je okrivio za zloupotrebu pravosuđa i za lažno prijavljivanje i „ostala krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti“.

Homer
26-12-08, 14:27
DRUŠTVO – GLAVNI GRAD – KORUPCIJA
Osnovana Radna grupa

Podgorica - Radna grupa za izradu i praćenje sprovođenja Programa borbe protiv korupcije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije u lokalnoj samoupravi osnovana je danas na nivou Glavnog grada.

Na osnivačkoj sjednici usvojen je Poslovnik o radu koji, između ostalog, Radnu grupu zadužuje da izradi ključna dokumenta za svoj rad - Program borbe protiv korupcije i Akcioni plan za borbu protiv korupcije u lokalnoj samoupravi.

Dogovorene su sve potrebne aktivnosti koje treba da rezultiraju pripremom što kvalitetnijih dokumenata, saopštio je podgorički Biro za odnose sa javnošću.

“Uloga Radne grupe koja će pripremiti Program i Akcioni plan borbe protiv korupcije i pratiti njihovu primjenu veoma je važna s obzirom na činjenicu da je Podgorica glavni grad Crne Gore i da predstvalja trećinu ukupne populacije države”, navodi se u saopštenju.

Radnom grupom predsjedava Nada Stanišić, koja je rukovodilac službe gradonačelnika Glavnog grada.

Osim nje, Radnu grupu čini još 14 članova, među kojima su predstavnici više sekretarijata lokalne uprave, područnih jedinica državnih organa, medija, civilnog sektora i određeni broj odbornika Skupstine Glavnog grada.

Radna grupa Glavnog grada, kako je najavljeno, sarađivaće sa radnim grupama osnovanim i u ostalim opštinama, sa Zajednicom opština, i Ministarstvom unutrašnjih poslova i javne uprave.

Radna grupa osnovana je u skladu sa odlukom crnogorske Vlade, donesenom 10. jula ove godine.

Homer
04-01-09, 21:23
SAVJET EVROPE U IZVJEŠTAJU ČIJI JE AUTOR PROFESOR VAN DAJN UKAZAO NA PREPREKE U BORBI PROTIV KRIMINALA

Državu zarobili "krupni igrači"

~Ako služba otkrije kriminalni lanac u kom su državni zvaničnici, neće htjeti da ga procesuira
~Od 40 kriminalnih grupa u Crnoj Gori i Hrvatskoj, šest ima preko deset članova, a svaka transnacionalni karakter

Procesuiranje i analiza slučajeva krupnog finansijskog kriminala i organizovane mafijaške djelatnosti u Crnoj Gori su veoma otežani jer ako je u pitanju lanac u kom su umiješani visoki državni zvaničnici, službe bezbjednosti ih neće prijavljivati. To je zaključak analize profesora dr Petrusa Van Dajna, koji je za Savjet Evrope uradio izvještaj o kriminalu u Crnoj Gori i Hrvatskoj, a u kom se navodi da su nezakonite djelatnosti posebno zanimljive zbog "efekta male države".
- U pitanju je takozvani "rizik od prepoznatljivosti". Ukoliko službe bezbjednosti, primjera radi otkriju slučaj velikog finansijskog kriminala u kojem su umiješani državni funkcioneri, vrlo je teško da šira javnost sazna ko su ti "krupni igrači", koji stoje iza toga. Zbog tih okolnosti, službenici će se uzdržati od prijavljivanja - ukazao je profesor Van Dajn u analizi.
Ona tretira drugu polovinu 2008. godine i navodi da Crna Gora tek treba da zaokruži institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Van Dajn, čiji je dokument objavljen na zvaničnom sajtu Savjeta Evrope, ističe da su svi regionalni centri organizovane kriminalne djelatnosti povezani, pa samim tim i crnogorski i hrvatski.
Tako je za Hrvatsku, zemlju koja je pred vratima EU, ocijenjeno da je suočena sa švercom raznih vrsta droge, a autori smatraju da u njoj trenutno postoji pet mafijaških grupa koje kontrolišu narko-tržište. Prema navodima van Dajna, dio njih je povezan, između ostalih, i sa crnogorskim kriminalcima što, tvrdi on, upotpunjuje sliku o "Balkanskoj ruti", putu droge iz Azije ka Evropi.
- Od grupa u Crnoj Gori i Hrvatskoj koje su posmatrane, karakteriše ih takozvana horizontalna organizacija, i samo je šest od 40 imalo više od 10 članova. Što se tiče transnacionalnog karakterta tih struktura, on je logična posljedica prekogranične aktivnosti, u šta su uključeni prodavci ili kupci narkotika iz inostranstva - ocjenjuje se u izvještaju.
Van Dajn smatra da Crna Gora kao mala zemlja (650 hiljada stanovnika) nije značajno pogođena formiranjem velikog i opasnog unutrašnjeg tržišta koje bi snabdijevali članovi organizovane kriminalne mreže.
- Bez obzira na to, postoji unutrašnje narko-tržište, dakle droge nijesu nepoznate. Ali zarada koju ostvaruje mafija, nije približna "kriminalnoj ekonomiji" tržišta zemalja zapadne i sjeverne Evrope - ocjenjuje van Dajn, koji je doktor nauka iz oblasti kriminologije i profesor na Univerzitetu u holandskom gradu Tilburgu.
"S obzirom na geografsku poziciju Crne Gore, jer su Albanija, Kosovo i Italija njeni susjedi, ona je prevashodno tranzitna lokacija za trgovinu drogom", napominje se u izvještaju.
Profesor Van Dajn, koji je ranije radio analize stanja na zapadnom Balkanu, upozorava na nedostatak analitičke jedinice u policijskoj organizaciji Crne Gore navodeći da službe bezbjednosti zato raspolažu različitim informacijama, vrlo često od nepovezanih izvora.
- Odjeljenje za organizovani kriminal po svoj prilici, djeluje na određenoj distanci od policajaca koji se svakodnevno bave raznim kriminalnim djelatnostima. U Hrvatskoj koja ima dva odjeljenja za analitiku i Crnoj Gori, čini se da ta oblast policijskog rada još nije zaživjela - zaključuje se u analizi.
Dokument je, inače namijenjen jačanju pravne saradnje između članica Savjeta Evrope, koja je najveća panevropska organizacija i čini je 47 zemalja.

M.VEŠOVIĆ

Bez analiza nema detalja

Zbog nedostataka analitičke jedinice, teško je izraditi preciznu sliku kako organizovani kriminal funkcioniše, upozorava Petrus Van Dajn.
- Rješenje se, u osnovi, svodi na sljedeće principe. Dopustiti svim nacionalnim službama da se saglase o formatu prijema podataka, zato sve varijable moraju biti identične. Odrediti polja za analizu, način analize, dizajnirati upravljanje bazom podataka, a strategijsko analitičko odjeljenje mora da prati razvoj slučaja od prijema podataka do zaključenja - predlaže profesor Van Dajn.
On je konstatovao da kategorizacije da je "određeni slučaj organizovani ili finansijski kriminal ne smiju biti formirane odmah već na kraju istrage". Van Dajn napominje da je toj eventualnoj strukturi potreban i modifikovani kompjuterski program za statistiku.

Duvan se i dalje švercuje

Osvrćući se na finansijski kriminal, autor izvještaja SE navodi da se Crna Gora suočava sa švercom i neregularnostima u vezi visokotarifnih roba. Van Dajn smatra da su to, u prvom redu, duvan i mineralno ulje.
- Nije sasvim jasno do koje mjere se te aktivnosti mogu okvalifikovati kao organizovana kriminalna djelatnost, ali ako se ne posmatra prekogranični šverc, fiktivne ili "isturene" kompanije su uključene, što opet zahtijeva organizaciju i princip podjele rada - konstatuje se u izvještaju.
Van Dajn zaključuje da su nelegalne radnje iz oblasti poreza i carina veoma teške za otkrivanje, dok nadležnim službama fali obučenosti.

Homer
16-01-09, 23:54
UŠLI U TRAG MAFIJI SA BALKANA

Mafijaši iz balkanskih država su izuzetno dobro uvezani i u tijesnoj su vezi s političkim strukturama.
Ovo je ocjena međunarodnih policijskih eksperata i tajnih službi koje već dugo prate djelovanje mafijaških grupa i ...

... njihovih bosova sa Balkana. Kako „San“ saznaje iz svojih izvora, ušlo im se u tragove i tajnim službama mnogih zapadnoevropskih zemalja poznata su i imena bosova iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Makedonije koji su na stalnoj vezi.

Kurirska služba

Pojedini političari iz balkanskih zemalja nikako ne mogu da se odupru mirisu novca koji obrću mafijaške grupe, a koji uglavnom potiče od krijumčarenja i trgovine heroina i kokaina – kažu upućeni.

Inače, prema procjeni Ujedinjenih nacija, čak 70 odsto ukupnog kapitala organizovanog kriminala potiče od šverca narkotika. Naravno, nije mali prihod ni od trgovine ljudima, krađe automobila, reketa, prostitucije...

Zanimljive su procjene pojedinih inostranih ekspreta koji kažu, a na osnovu obavještajnih informacija kojima raspolažu, da se može očekivati da Bosna i Hercegovina i Crna Gora budu sljedeće poprište međusobne saradnje i međusobnog obračuna države, policije i mafije!

Kako saznajemo, u posljednje vrijeme posebno dobro sarađuju mafijaški bosovi iz BiH i Crne Gore, a njihovi poslovi uglavnom su vezani za šverc kokaina, heroina i skanka. Navodno, njihove međusobne veze su svakodnevne, a imaju i kurirsku službu u kojoj su njihovi ljudi od posebnog povjerenja. Naime, ne treba zaboraviti da droga iz Afganistana i Turske preko Kosova odlazi u Crnu Goru, a zatim se posebnim kanalima prebacuje u BiH gdje ostaje jedan dio, a ostatak se prebacuje u zapadnoevropske zemlje.

Svi su uvezani

Također, mafijaški bosovi iz BiH i Crne Gore imaju i dobro razrađene poslove sa albanskom mafijom preko koje organiziraju preuzimanje droge. U te poslove koji se sklapaju na relaciji Sarajevo-Podgorica, sve više se uključuje i mafija iz Srbije, a smatra se da je glavni bos u toj susjednoj državi Sreten Jocić, poznat pod nadimkom Joca Amsterdam. On ima svoje ljude i u Sarajevu i u Podgorici. Evropskoj policiji je poznat po teškim krivičnim djelima u Belgiji, Njemačkoj, Austriji, Holandiji, Grčkoj, Kanadi, Tajlandu, Južnoafričkoj Republici... Robijao je u Bugarskoj i Holandiji, a trenutno je na slobodi i živi u Beogradu u vili ratnog zločinca Slobodana Miloševića koju je kupio prošle godine. Beogradska policija ima informacije da je Jocić u direktnoj vezi s Naserom Keljmendijem, Ekremom Lukom i Redžepom Selimijem koji se smatraju glavnim bosovima na Kosovu. Keljmendi, inače, živi u Sarajevu.

Prema nekim izvorima, Sreten Jocić – Joca Amsterdam je viđan i u Sarajevu u razgovorima s nekim ljudima za koje se zna da rade s njim. Navodno, u pitanju su bili dogovori o pranju novca stečenog švercom kokaina i heroina.

zoxy
19-01-09, 01:40
Policajac uhapšen sa 20 kilograma skanka

POLICIJA U NIKŠIĆU, PODGORICI I NA CETINJU ZAPLIJENILA NARKOTIKE

http://www.vijesti.cg.yu/_slike/1232325945.jpg Podgorica - Policijski službenik Miloje M. Đedović iz Nikšića uhapšen je kasno preksinoć u zasjedi nikšićke policije sa 20 kilograma skanka. Pored njega policija je uhapsila i Trebinjca Rista M. Kovača, koji se nalazio na mjestu suvozača, u automobilu “golf III”, u kojem je nađena i zaplijenjena švercovana droga, a za čijim upravljačem je bio Đedović.
Postupajući na osnovu operativnih saznanja, nikšićki inspektori kriminalističke policije su napravili plan hapšenja i zasjedu svom kolegi, koja je izvedena kasno preksinoć na Bulevaru 13. jula u Nikšiću.

Policija je zaustavila automobil, u čijem prtljažniku je bila sakrivena jutana torba sa 20 paketa, u kojima se nalazilo oko 20 kilograma skanka, koji je iz Albanije, preko Podgorice i Nikšića, trebalo da bude prevezen u BiH.
- Tačna količina skanka znaće se nakon vještačenja u Forenzičkom centu. Sumnja se da je ova opojna droga bila namijenjena stavljanju u promet - navedeno je u sinoćnjem saopštenju Uprave policije, u kojem se dodaje da će njih dvojica, uz krivičnu prijavu, biti predati istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici.

U preteklih šest dana ovo je druga velika akcija nikšićkih inspektora za narkotike na zapljeni skanka - policija je prije nekoliko dana u blizini sela Vitasojevići, zaplijenila oko 60 kilograma skanka. Međutim, do sada još nijesu uspjeli da pronađu i uhapse jednu ili više osoba, koje su pokušale da prokrijumčare ovu drogu.
- Policijski službenici su, oko 4.30 časova u blizini tunela Budoš, pokušali da, u saradnji sa inspektorima Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja Uprave policije, zaustave automobil „škoda oktavija". Kako se automobil nije zaustavio, policija je krenula za njim i poslije izvjesnog vremena ga pronašla na jednom sporednom putu, u blizini Vitaseojevića. Vozilo je bilo napušteno, a u njemu su pronađena dva džaka u kojima su se nalazili paketići sa skankom. Pregledom terena, na oko 150 metara od vozila pronađene su i dvije jutane vreće sa paketićima skanka. Ukupno je pronađeno i zaplijenjeno oko 60 kilograma skanka - saopšeno je prije nekoliko dana iz policije.

U proteklih mjesec i po, ovo je i drugo hapšenje službenika policije, koji se bavio švercom skanka. Početkom decembra u Tuzima je uhapšen policajac graničke policije Boris Radoičić (34) iz Nikšića. U gepeku automobila “pasat”, kojim je upravljao, pretresom je nađeno 50 kilograma skanka - koncentovanog cvata marihune, koji do nekoliko stotina puta ima jače psihoaktivno dejstvo od običnog lista marihuane.
Skank se uzgaja u Albaniji, najčešće u njihovom sjevernom dijelu, a potom je krijumčari utabanim stazama prebacuju ka Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji ....

Značajan dio šverca skanka ide i preko Crne Gore, gdje se preko granice prenosi do Tuzi, Skadarskoj jezera ili sjevernije u dijelu granice gdje su Plav i Rožaje. Njegova cijena na crnogorskom narkotržištu, kreće se od 800 do 1.300 eura.
Džakove skanka u Crnoj Gori preuzimaju dileri, koji je najvčešće dalje transportuju ka Nikšiću, a potom u BiH ili do granice sa Srbijom, a potom dalje do Beograda.
Zbog dobre zarade, u krijumčarenje skanka su se uključili mnogi jači ili sitniji dileri iz Crne Gore, tako da je policija lani imala pune ruke posla da zaustavi mnoge puteve prenosa te droge. Stoga, bilans zaplijenjenog skanka u 2008. godini iznosi oko 450 kilograma.

U Podgorici presječeni heroinski lanci

U akciji podgoričkih inspektora za narkotike, u protekla dva dana, presječen je lanac prodaje većih količina heroina u glavnom gradu, a iza prave su se našle tri osobe.
Iz Uprave policije saopšteno je da je prvo uhapšen Dalibor Nikezić iz Podgorice, kod koga je pronađeno oko dva grama heroina. Narednog dana, nakon kriminalističke obrade, uhapšeni su i Nebojša Vujković i Bogoljub Knežević iz Podgorice.
- Pretresom kuće Vujkoivća, pronađeno je oko 25 grama heroina, za koji se sumnja da je bio namijenjen stavljanju u promet. U kući Kneževića su pronađeni predmeti koji služe za pakovanje ove opojne droge - navodi se u saopštenju.

Na osnovu policijskih radnji i kriminaslitičke obrade, sumnja se da je Vujković, duži vremenski period, nabavljao po 100 grama heroina, koji je u svojoj kući prepakivao i dalje prodavao većem broju osoba, od kojih je jedan broj policiji poznat.
- Te osobe su, kako se sumnja, od Vujkovića kupovale od jedne do dvije takozvane „polutke" po cijeni od 10, odnosno, 20 eura - navode u policiji.
Takođe, sumnja se da je Vujković, posljednjih godinu dana, prodavao heroin Kneževiću, koji mu je drogu plaćao novcem od prodatog imanja. Kada je potrošio 4.000 eura, koliko je prodajom dobio, Knežević je ponudio Vujkoviću da za heroin na njegovoj kući izvodi, u decembru prošle i januaru ove godine, zidarsko - molerske radove, kao i da za njega vrši prodaju heroina.
- Tako je Knežević, kako se sumnja, svaki drugi dan heroin, u količinama od dva do tri grama, prodavao Nikeziću, koji ga je, takođe, dalje prodavao izvjesnim osobama, po cijeni od 10 eura za polutku.

Oni su, uz krivičnu prijavu, predati istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, zbog osnovane sumnje da su počini krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.
Službenici podgoričke Područne jedinice uhapsili su i zadržali i Sima Vukosavljevića iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krvično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.
- Pretresom stana, koji je koristio osumnjičeni, pronađeno je i oduzeto 36 takozvanih polutki sa oko 20 grama heroina koji je, kako se sumnja, bio namijenjen prodaji - saopšteno je iz Uprave policije.

Na osnovu kriminalističke obrade, sumnja se da je Vukosavljević, duže vremena, od za sada nepoznatog lica, nabavljao veće količine heroina, koji je u stanu mjerio, miješao, prepakivao, a potom prodavao izvjesnom broju osoba sa područja Podgorice.
On je juče, uz krivičnu prijavu, predat istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici.


Na Cetinju “palo” kilo

Službenici cetinjske policije uhapsili su Novljane Zorana I. Mrvaljevića i Zorana M. Bulatovića, kod kojih je pronađeno i zaplijenjeno kilogram skanka.
Iz Uprave policije saopšteno je da su cetinjski policijski službenici, na raskrsnici puteva Podgorice-Cetinje, zaustavili i pretresli automobil BMW 320, gdje je nađena droga.
- Vozilo se kretalo iz pravca Podgorice, a na osnovu policijskih radnji, sumnja se da su Mrvaljević i Bulatović drogu kupili od za sada nepoznate osobe, radi dalje prodaje na primorju, gdje su se bili zaputili. Osumnjičeni su, uz krivičnu prijavu, predati istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici.
J.M.

zoxy
19-01-09, 01:43
Kkao bi bilo dobro da ne ostane sve na jakim rijecima i da se uradi nesto konkretno! Cekamo i nadamo se...

Pod istragom ministri gradonačelnici, direktori

DRŽAVNO TUŽILAŠTVO I POLICIJA PROVJERAVAJU BROJNE KRIVIČNE PRIJAVE O KORUPCIJI I ZLOUPOTREBI POLOŽAJA NA VAŽNIM ADRESAMA

Podgorica – Istražni organi počeli su provjere o načinu na koji su ministarstva odbrane i kulture raspolagala novcem iz državnog bužeta tokom 2007. godine i u dijelu 2008.godine, a toga najvjerovatnije neće biti pošteđene ni druge državne institucije, saznaju „Vijesti“.
Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ provjere neće zaobići starješine tih organa a ni osobe koje su imale ovlašćenja da gazduju budžetskim parama.
Na aktuelne postupke ukazao je pomoćnik direktora Uprave policije Milan Tomić koji je nedavno za „Vijesti“ izjavio da se vode istrage protiv pojedinih političara i javnih ličnosti, ne želeći da saopšti o kome je riječ.
Na spisku odjeljenja za suzbijanje korupcije, policije i tužilaštva je i Ministarstvo za ekonomski razvoj, te njegov starješina Branimir Gvozdenović, protiv koga je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela desetine prijava zbog nelegalne gradnje.

U posljednjoj fazi provjera su i prošlogodišnje krupne investicije u opštini Budva, kojima su kumovali pojedini političari, te najvjerovatnije formalni rasplet afere „Zavala“ koja je obilovala podacima o kršenju zakona.
Revizorski izvještaj bio je povod da se provjeri poslovanje kompanije “Lovćen osiguranje”, nakon što je na adrese istražnih organa stigla obimna dokumentacija, koja bi trebalo da pomogne da se razjasni da li je bilo finansijskih mahinacija u tom osiguravajućem društvu prilikom kupoprodaje nekretnina. Na takav zaključak upućivao je interni izvještaj revizora te kuće, koji je zatim postao povod sukoba između predstavnika slovenačkog “Triglava” u “Lovćen osiguranju” i završilo na novinskim stupcima. Slovenci su u međuvremenu angažovali nezavisnog eksperta finansijske struke koji bi, paralelno sa odjeljenom tužilaštva za korupciju, trebalo da provjeri sporne konstatacije iz internog izvještaja.

I dok su provjere u vladinom resorima na početku, policija je, saznaju “Vijesti”, završila posao u slučaju “Zavala” i prikupljenu dokumentaciju proslijedila tužilaštvu. Ono sada treba da procijeni kvalitet višemjesečnog rada inspektora za privredni kriminal, koji su provjeravali kako je kompanija “Zavala invest” započela i uporno gradila na istoimenom rtu bez građevinske dozvole, iako je pečaćeno gradilište…..
Tokom prikupljanja podataka inspektori su, po nalogu specijalnog tužioca za organizovani kriminal Stojanke Radović, saslušali veliki broj aktera tog projekta, među kojima i gradonačelnika Budve Rajka Kuljaču u svojstvu osumnjičenog. Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, iz izvora bliskih istražnim organima, za njega postoje indicije da je prekršio zakon. Sprecijalni tužilac trebalo bi da ocijeni da li je postoje i dokazi za eventualnu krivičnu odgovornost, jer navodno nije pokrenuo inspekcijski nadzor niti se bavio odgovornoću činovnika na čelu komunalne policije i građevinske inspekcije.
Potpredsjednik DPS Svetozar Marović i jedan od investitora tog projekta, koji se ranije formalno povukao iz posla, u policijskoj istrazi dobio je status svjedoka. Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ samo je on pošteđen sumnje da se na bilo koji način u tom poslu ogriješio o zakon.

MANS je postupak inicirao u aprilu prošle godine podnoseći vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić krivičnu prijavu protiv Marovića zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela protivzakonitog posredovanja i lažnog predstavljanja, a u namjeri da sebi i povezanim licima obezbijedi korist.
Drugi dio prijave se odnosi na Dragana Marovića, sekretara za investicije Opštine Budva, zbog sumnje da je kršenjem zakona i ignorisanjem urgencija resornog ministarstva, omogućio nezakonitu izgradnju niza objekata, uključujući i objekte koje gradi njegova građevinska kompanija, kao i objekte koji se grade na zemljištu njegovog brata, Svetozara Marovića. Zastupnik i izvršni direktor DOO Mirax Balkan Vjačeslav Lejbman je takođe u prijavi, jer je navodno počinio povredu službenog pečata Komunalne policije Opštine Budva.
Državno tužilaštvo je u maju proše godine saopštilo da će naložiti provjeru navoda MANS-a, ali se u međuvremenu nije oglašavalo tim povodom. Zahtjev „Vijesti“ da saopšti da li su donijeli odluku o daljoj sudbini slučaja „Zavala“, vrhovni tužilac je ignorisala, kao i nekoliko puta ranije.

Istražni organi provjeravaju i investiranje u odbranu zemlje i kulturnu baštinu a na to su se odlučili kada je svjetlost dana ugledao izvještaj Državne revizorske institucije krajem prošle godine, kada su obznanjene brojne nepravilnosti u njihovom radu.
Tako se Ministarstvu odbrane spočitava nedosljedna primjena propisa o računovodstvu, neevidentiranje dijela prihoda, nezakonite nabavke, nenamjensko trošenje sredstava, kao i nepostojanje popisa cjelokupne imovine.
U izvještaju Ministarstva kulture, kako su konstatovali revizori, nijesu iskazani prihodi od sopstvene djelatnosti i strane donacije za 2007. godinu od oko 800.000 eura. Analiza je obuhvatala period od 2006. do sredine 2008.godine,kada su ministri kulture bili Vesna Kilibarda, Predrag Sekulić, a njega je naslijedio aktuelni starješina resora Branislav Mićunović.
Da li će te istrage doživjeti sudski epilog ili će sudbina potencijalno „sumnjivih lica“ zavisiti od toga, kada će tužioci otvoriti fioke, kao što se dešava u slučajevima desetina krivičnih prijava za korupciju koje stoje kod njih.

Prema saznanjima „Vijesti“ radi se o oko 60-ak prijava, uglavnom za korupciju. Među njima su i prijave protiv predsjednika kompanije „Montenegro erlajnz“ Zorana Đurišića, za koga se navodno već dvije godine čeka informacija iz Holandije, kao i tri krivične prijave protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše. Spisi prijava iz ranijih godina, među kojima i protiv Đurišića, uglavnom se još šetaju od tužilaštva do suda, ponavljaju se vještačenja, njihove dopune i dopune... kao u slučaju bivšeg ministra zdravlja Miodraga Pavličića. Istraga, u kojoj se takođe licitiralo sa milionskom štetom koju je navodno načinio direktor Pošte Milan Martinović, tužilaštvo je završilo odbacivanjem prijave, navodno zbog nedostatka dokaza. Nijesu komentarisali činjenicu da je prijava podnijeta u koordinaciji sa tadašnjim osnovnim tužiocem, koji je i odobrio.

Spasojević: Bojimo se da će kriza ojačati korupciju

- Na osnovu pokazatelja uticaja globalne ekonomske krize na manifestovanje privrednog kriminala kod nas, za sada, ne registruju se nikakve strukturne promjene, kako u pogledu načina ispoljavanja ovog vida kriminala, tako i u pogledu obima kriminalnih aktivnosti u pojedinim segmentima ekonomskog sistema. Sadašnji podaci i prvi udari krize koju su prvo osjetile ekonomski visokorazvijene zemlje su upozoravajući indikatori, pa Sektor kriminalističke policije Uprave policije kontinuirano analizira i prati dešavanja u regionu i moguće reperkusije krize na pojavu nekih novih oblika ekonomskog kriminala. Eventualna kriza može da generiše korupciju, i to cijenimo najopasnijom mogućom posljedicom, posebno u oblasti izvozno-uvoznih poslova, javnih nabavki i nadležnosti inspekcijskih organa, kao i u domenu praćenja prometa roba i usluga. Iskustva koja smo stekli u borbi protiv ovog vida kriminala, tokom 90-ih godina u vrijeme ratnih dejstava u regionu i uticaj međunarodnih sankcija koji su stvorili pogodno područje za sivu ekonomiju i nelegalne tokove kako roba tako i novca, drže nas pripravnim, jer pojedinci u takvim uslovima vide svoju šansu za kriminalnu djelatnost radi brzog i nezakonitog bogaćenja, kao i započinjanja „novih“ biznisa putem prevarnih radnji, falsikovanja isprava i poslovne dokumentacije, fiktivnih poslovnih odnosa, posebno krijumčarenja deficitarnih roba. U odnosu na prethodni period, sada su zaštitni mehanizmi države prepoznati, kroz djelovanje određenog broja nadležnih organa i institucija, odgovornih za sprovođenje definisanih politika, posebno u domenu zaštite ekonomskog integriteta države – izjavio je „Vijestima“ rukovodilac odjeljenja za subijanje privrednog kriminala Uprave policije Petko Spasojević, obrazlažući raniju ocijenu pomoćnika direktora policije Milana Tomića da globalna kriza može povećati privredni kriminal u Crnoj Gori.
D. B. – M. R.

Homer
21-01-09, 08:37
Tužilaštvo zaboravilo Marovića
MANS NEZADOVOLJAN ISHODOM SVOJIH PRIJAVA ZA KORUPCIJU

Podgorica – Mreža za afirmaciju nevladinog sektora negodovala je juče što potpredsjednika Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića nema na spisku osumnjičenih u istrazi o nelegalnoj gradnji na rtu Zavala, kao i što ta istraga nije proširena na „građevinski kartel“.
- Marović je imao nesporan ekonomski interes u cjelokupnom poslu oko nelegalne izgradnje objekta na Zavali, vrijednog više stotina miliona eura, kao i brojne direktne i indirektne veze sa republičkim i lokalnim institucijama i pojedincima od čije odluke je zavisilo da li će se u slučaju Zavale poštovati zakoni i propisi - ocijenio je za „Vijesti“ zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac.

Neprihvatljivo je, smatra Milovac, da „specijalni državni tužilac istragu o slučaju Zavala ograniči samo na taj projekat, tim prije što je MANS uz krivičnu prijavu dostavio i šemu mogućeg kartelskog udruživanja u oblasti urbanizma u opštini Budva“.
„Kičmu“ građevinskog kartela, kako je kazao Milovac, „čine veze upravo gospodina Marovića i njegove porodice sa budvanskim institucijama i kompanijama u oblasti građevinarstva i prometa nekretnina“.

- U slučaju da se istraga ograniči samo na slučaj Zavale i ne ispitaju relacije, tokovi novca i usluga između povezanih kompanija, državnih institucija i pojedinaca u njima, moguća osnovna struktura, novo kršenje zakona i kreiranje novih „zavala“ će i dalje ostati netaknuta i u funkciji za nove investitore poput ruskog „Miraxa“ – izjavio je Milovac.
Marović je ranije, kako saznaju „Vijesti“, tokom istrage o „Zavali“ saslušan, ali za njega istražni organi nijesu našli osnov sumnje da je počinio krivično djelo.

Ta istraga je okončana i do sada bi tužilaštvo trebalo da utvrdi da li postoji osnov sumnje da se pokrene pretkrivični postupak.
„Vijesti“ su ranije objavile podatke MANS-a, koji se poziva na Centralni registar Privrednog suda, da je Marović direktno i preko rodbinskih i političkih veza prošle godine bio povezan sa sedam javnih preduzeća i institucija na teritoriji opštine Budva, od kojih šest u nadležnosti imaju poslove vezane za prostorno planiranje, izgradnju objekata i nekretnine. Preko članova najuže porodice i sa njima povezanih lica, odnosno preko „ćerki kompanija“, on je, navodi MANS, bio povezan i sa 22 privatne kompanije od kojih se čak 10 bavi građevinarstvom i nekretninama, a dvije su of šor kompanije sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, odnosno Kipra.

U jučerašnjem saopštenju, dostavljenom „Vijestima“, MANS je podsjetio da je prethodnih nekoliko godina podnio veliki broj krivičnih prijava u oblatsi urbanizma, koje se odnose na slučajeve zloupotrebe službenog položaja sa elementima korupcije.

- Većina njih nema sudski epilog, dok je neke prijave, kao na primjer protiv Mirka Nilevića, bivšeg potpredsjednika oOpštine Podgorica i gradonačelnika Miomira Mugoše, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u postupku prodaje građevinskog zemljišta i sklapanja štetnih ugovora, tužilaštvo odbacilo bez valjanog obrazloženja – naveo je MANS.

- Najčešća informacija koju dobijamo od policije i tužilaštva jeste da je istraga u toku, te da ćemo po njenom okončanju biti obaviješteni. Sve krivične prijave koje podnosimo, pogotovo one iz oblasti korupcije u urbanizmu, prati obimna dokazna dokumentacija - navodi Milovac.
On je ocijenio čudnim što „za neke krivične prijave koje su podnijete još 2007. godine, tužilaštvo i policija još uvijek prikupljaju dokaze, a nikad od MANS-a nijesu zatražili dodatne konsultacije o ozbiljnim optužbama protiv visokih funkcionera i sumnji da je državni budžet oštećen u milionskim iznosima“.

- Na konačnu odluku još čeka krivična prijava protiv gradonačelnika Cetinja Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju prodaja zemljišta na Karuču, zatim protiv bivšeg podgoričkog sekretara za urbanizam Vasilija Đukanovića zbog sumnje da je takođe zlouptrijebio službeni položaj i trecim licima omogućio sticanje nezakonite dobiti. Konačna odluka nije donijeta ni po krivičnim prijavama protiv građevnskih inspektora Zorana Jokića i bivše republičke inspektorke Suzane Lačković koja se sumnjiči da je kompanijama „Čelebić“, „Kroling“, „SI-ING“, te investitorima Tomislavu Boričiću i gradonačelniku Budve Rajku Kuljači, omogućila izbjegavanje plaćanja kazni zbog nelegalne gradnje - dodao je Milovac.

On smatra čudnim što nijedan od funkcionera ili državnih službenika, za koje postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela, nije kažnjen zbog toga.
- Dio njih uvijek obavlja funkcije za čiju se zloupotrebu sumnjiče, drugi dio je prešao na druge državne funkcije, a dio u privatni biznis. Ono što je zajedničko za sve njih je da još nijesu snosili nikakve posljedice zbog kršenja zakona, niti je razmatrana mogućnost da budu smijenjeni sa svojih funkcija. Sa druge strane, privatne kompanije i pojedinci koji su takođe bili dio kompletne šeme i dalje redovno dobijaju poslove na državnim tenderima i promovišu se kao strateški partneri države – smatra Milovac.


Istraga o Adi Bojani

Tužilac za organizovani kriminal Stojanka Radović nadležna je i za kriviču prijavu MANS-a protiv policijskih funkcionera u Ulcinju, Vladana Lakovića i Sabra Buzukovića, koja je podnijeta zbog sumnje da su nesavjesno vršili dužnost službenog nadzora nad državnim zemljištem na Adi Bojani i time navodno omogućili nepoznatim investitorima da uzurpacijom i daljom prodajom zemlje steknu enormnu protivzakonitu korist.
To je “Vijestima” potvrdio Dejan Milovac, koji je proslijedio dopis iz tužilaštva kojim se potvrđuje da je specijalni tužilac 4. novembra 2008. godine zahtijevala od Uprave policije “prikupljanje potrebnih obavještenja i sprovođenje određenih provjera“.

Lakovića i Buzukovića, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, kolege iz ulcinjske policije još nijesu saslušavale u okviru istrage.

Homer
21-01-09, 08:40
Ne zna se ko je koristio kartice
NA SUĐENJU ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA VJEŠTAK PREDRAG BOLJEVIĆ OBJASNIO SVOJ NALAZ

Podgorica – U nastavku suđenja za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića i bombaške napade na hotel “Splendid” u Bečićima, juče je vještak za telekomunikaciju Predrag Boljević, objašnjavao svoj nalaz o listinzima za 11 mobilnih telefona.

Boljević je pojasnio da li su međusobno ostvarili komunikaciju i gdje su se tada nalazili. Nalaz se odnosi na dolazne i odlazne pozive, te SMS poruke, ostvarene između bojeva 067/504-593, 067/821-836, 067/540-994, 067/600-999, 067/824-767, 067/590-886, 067/566-191, 067/609-999, 067/488-979, 067/491-287 i 069/484-876, za period od 1. januara 2005. do 31. septembra 2005. godine. Međutim, na osnovu telefonskog listinga, vještak nije utvrdio ko su korisnici ovih kartica.
Kako je listing telefonskih poziva sa nalazom vještaka zauzeo skoro hiljadu strana, te sadrži neke nejasnoće, predsjednik specijalnog vijeća Višeg suda u Podgorici, sudija Lazar Aković dao je odbrani rok do 23. januara, kada se nastavlja suđenje, da ga detaljno pročita i analizira.

U nalazu vještaka Boljevića navodi se da je od 1. januara do 31. septembra 2005. između ovih kartica ostvareno ukupno 1918 telefonskih razgovora i 902 SMS poruke. “Vijesti” nezvanično saznaju da su ovi brojevi ostvarili ukupno oko 64.000 telefonskih razgovora, ali je za sud bilo najznačajnije da se nalaz uradi samo za 11 brojeva.

Boljević je pojasnio da može doći do preklapanja baznih stanica tokom razgovora.
- Svaka telefonska veza može imati neograničen broj baznih stanica, ali u jednom trenutku veza može da “ide” samo preko jedne. Prilikom razgovora u gradskim sredinama može doći do promjene bazne stanice pomjeranjem od samo nekoliko metara. Zbog prostiranja elektromagnetnog talasa, to je karakteristično u gradskim sredinama. I visina zgrade može da utiče da dođe do promjene bazne stanice. Za mobilni telefon koji je u mreži, a nije ostvario komunikaciju, ne može se dobiti nikakav podatak od operatera.

- Na osnovu listinga telefonskih poziva, ne mogu da se izjasnim ko je koristio koji telefonski aparat. Operateri mi nijesu dali podatke ko su korisnici ovih 11 brojeva – kazao je Boljević. Odgovarajući na pitanja advokata Branislava Durutovića i Dragoslava Ognjanovića, vještak je kazao da svaki mobilni telefon ima 15 cifara, koji predstavlja e-mei, odnosno identifikacioni broj telefona, ali da je u listingu posljednja cifra označena sa “nulom” ili “peticom”. Boljević je objasnio da ni njemu nije jasno zbog čega to mobilni operateri tako rade, ali je u praksi nailazio da posljednja cifra može biti od “jedan” do “devet” a da će u listingu biti prikazane kao “0” ili “5”.

- Ako posjedujemo mobilni telefon lako možemo da utvrdimo koja je stvarno ta zadnja, odnosno 15. cifra, a ako nemamo mobilni telefon, to ne možemo da utvrdimo - kazao je Boljević.

Advokat Durutović smatra da se i najpovršnijom analizom dolazi do zaključka da u listinzima ima puno grešaka i nepravilnosti, i naveo primjer da se isti broj navodi i kao dolazni i kao odlazni.
- Nijedan mobilni telefon ili kartica nijesu oduzeti od okrivljenih, niti pronađeni kod njih – kazao je Durutović.


Vukčević više ne brani Boretu Kožara i Vujadinovića

Advokat Zoran Vukčević, branilac okrivljenih Saše Borete, Alana Kožara i Ljuba Vujadinovića, nije juče došao na glavni pretres zbog smrtnog slučaja u porodici. Njegov kolega, advokat Dragoljub Đukanović predao je sudiji Akoviću podnesak u kojem Vukčević objašnjava razloge nedolaska.
- Iz porodičnih razloga, sporazumno sam raskinuo da branim okrivljene, ali je njihova odbrana zastupljena. Kako je ranije postojao predlog da budem saslušan kao svjedok, sud mi poziv može uručiti na adresu Šteke bb u Podgorici.

Homer
07-02-09, 08:47
Za godinu samo četiri pravosnažne presude
NACIONALNA KOMISIJA ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE USKORO O UČINKU SUDOVA, POLICIJE I TUŽILAŠTVA

Podgorica – Od 231 krivične prijave, koliko je prošle godine podnijeto za krivična djela korupcije, samo četiri su okončane pravosnažno - pokazuju podaci Nacionalne komisije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.
Od 630 zaostalih predmeta iz prethodnih godina, takođe za krivična djela korupcije, koja su sudovi lane riješavali, pravosnažna odluka donijeta je za 243 postupka.

Do takvih podataka je došla Tripartitna komisija, u kojoj su predstavnici sudova, tužilaštva i policije. Ona je najnoviji izvještaj dostavila Nacionalnoj komisiji, koja će ga razmatrati na sjednici najavljenoj za ovaj mjesec.
Statistika pokazuje da su sudovi lani, radeći na zaostalim predmetima, donijeli 226 osuđujućih presude, 135 oslobađajućih, dok ostatak otpada pod odbijajuće odluke, obustavljene postupke i odbačaje.

Sem šturih podataka, u izvještaju nema informacija o tome koji su predmeti u pitanju i ko su bili osumnjičeni i optuženi.
Iako je ranijih godina u javnosti bilo prepucavanja o tome ko je najslabija karika u tom istražno-pravosudnom lancu, jedinstveni podaci Tripartitne komisije, to donekle razjašnjavaju.

Prošle godine je podnijeta 231 prijava za koruptivna krivična djela, od čega je Uprava policije podnijela 50 i to najviše zbog zloupotrebe službenog položaja.
Tužilaštvo je procesuiralo nešto manje od trećine - 68 prijava, od čega su tri optužnice i 65 zahtjeva za sprovođenje istrage.
Nakon pretkrivičnog postupka, ono je odbacilo 86 prijava, a 77 predmeta je nezavršeno i prenijeto u ovu godinu, jer su, kako se navodi, u fazi prikupljanja obavještenja.
Sudovi su od 65 zahtjeva za sporovođenje istrage, otvorili postupke u 58 slučajeva, završili 26 i vratili tužilaštvu da odluči da li će podići optužnicu ili arhivirati spise.

U sudovima su bila 24 postupka po optužnicama, 10 je završeno na kraju godine osuđujućim presudama u devet slučajeva, a 14 je prenijeto u ovu godinu.
Prema podacima komisije, u 10 tih predmeta donijeto je devet osuđujućih i jedna oslobađajuća presuda.

- Na presude sudova tužioci su izjavili četiri žalbe, od čega je postupak po žalbi okončan u tri predmeta, dok je postupak po žalbi u toku u jednom predmetu. Odlučujući po žalbama, drugostepeni sudovi su uvažili jednu žalbu protiv jednog lica, dok su odbili dvije žalbe. U četiri predmeta presude su pravosnažne - navodi se u izvještaju.

Specijalni tužilac za organizovani kriminal Stojanka Radović, čija je nadležnost od jula 2008. godine proširena i na koruptivna krivična djela, do kraja godine radila je na devet predmeta gdje je procijenjena šteta više miliona eura.

Jedan od njih je zahtjev za sprovođenje istrage zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, kojim je stečena imovinska korist od milion eura. Po predlogu tužioca, sud je odredio privremenu zabranu otuđenja i opterećenja nepokretnosti, ali je u toku postupak po žalbi tužioca na odluku istražnog sudije da je nenadležan za vođenje istrage.

Takođe, u Višem sudu je u toku istraga protiv 11 osoba zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja i pronevjera, čime je stečena imovinska korist u iznosu od 1.300.000 eura. I u tom postupku sud je izdao privremenu mjeru zabrane otudjenja i opterećenje nepokretnosti, opterećenja akcija i udjela u privrednim društvima i privatizacionim fondovima, vlasništvo okrivljenih.

Postupci zamrli od policije do sudova

- U 2007. godini podnijete su 274 krivične prijave za krivična djela korupcije, a u 24 predmeta presude su pravosnažne. Godinu dana ranije podnijeta je 271 prijava, a presude su pravosnažne u 41 predmetu- podaci su Tripartitne komisije.
Prema podacima Uprave policije, koje su “Vijesti” ranije objavile, šteta od krivičnih djela korupcije rasla je iz godine u godinu skoro duplo, kao i sam broj tih krivičnih dijela, što se ne može vidjeti iz ovih cifara.
U 2005. godine šteta od privrednog kriminala je bila 30,5 miliona eura, u 2006. godini 60 miliona eura, isti trend nastavljen je i 2007. godine.
Izuzetak je prošla godina, za koju Uprava još nije objavila zvanične podatke, ali je pomoćnik direktora Milan Tomić izjavio da je stopa privrednog kriminaliteta zabilježila pad od više od 20 odsto u odnosu na 2007.

Homer
07-02-09, 08:49
Orlandić: Stradao je zbog istrage slučaja “Splendid”
SVJEDOČENJEM BIVŠEG POMOĆNIKA MINISTRA POLICIJE NASTAVLJENO SUĐENJE ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA

Podgorica - Bivši pomoćnik ministra policije Mićo Orlandić izjavio je juče da smatra da je uzrok ubistva visokog fukcionera MUP-a Slavoljuba Šćekića rasvjetljavanje napada na gradilište htela “Splendid”, ali da za to nema dovoljno dokaza.

- Služba nije raspolagala nijednim jedinim saznanjem da se u Crnoj Gori priprema bilo kakvo teško ubistvo ili likvidacija, tokom 2005. godine. Jedino značajno što se dogodilo jeste da je početkom avgusta 2005. u Baru grupa mladića napala policijskog službenika Orhana Džankovića i Vladana Vukovića, pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, i tada su im izrečene veoma teške prijetnje. Služba je ta lica privela, zadržala, podnijeta je krivična prijava i istražni sudija je prihvatio. Ovo su sve prijetnje kojim je služba raspolagala – izjavio je Orlandić u nastavku suđenja za ubistvo Šćekića.

Zoran Šćekić, brat pokojnog Slavoljuba, pitao je Orlandića da li je rasvjetljavanje napada na hotel „Splendid“ razlog ubistva njegovog brata. Nakon kraćeg razmišljanja, Orlanidić je odgovorio:
- Slučaj „Splendid“ ne može se sagledati izdvojeno od ubistva Šćekića, ali moguće je da je bio odlučujući motiv i njegove aktivnosti na otkrivanju počinilaca. Ne mogu se parcijalno u policijskom poslu gledati poslovi. U najvećem procentu, na osnovu podataka koje sam imao do 20. oktobra 2005. do kada sam ostao u MUP-u Crne Gore, to jeste razlog za ubistvo Šćekića. On je decenijama radio na najtežim predmetima.

Nakon ovog odgovora, Zoran Šćekić je ponovio pitanje, na koje je uslijedio konkretniji odgovor.
- Po mojoj procjeni uzrok ubistva je Šćekićeva aktivnost na otkrivanju počinioca podmetanja eksploziva na hotel „Splendid“. Ali, to je samo moja procjena koju ne mogu potkrijepiti dokazima – odgovorio je Orlandić.
Specijalni tužilac za suzbijanje organizovanog kriminala Stojanka Radović prigovorila je njegovom svjedočenju.

Orlandić je juče naveo da u MUP-u Crne Gore nije bio formiran tim za rasvjetljavanje napada na gradilište „Splendida“, jer je služba sistemski radila ovaj posao, ali da je u koordinaciji radio, kako je kazao, njegov prijatelj i drug Slavoljub Šćekić, koji je tada bio načelnik za suzbijanje opšteg kriminaliteta. Kada je policija prikupila dovoljno dokaza protiv Alana Kožara, među kojima i nalaz DNK iz Beograda, podnijeta je krivična prijava, što je istražni sudija prihvatio i odredio mu pritvor. Orlandić je kazao da ga je Šćekić informisao da je u Kolašinu došlo do incidenta i da on tome nije pridavao nekakav značaj, jer to nije bila prijetnja već verbalni konflikt. U optužnici specijalnog tužioca navodi se da je okrivljeni Ljubo Bigović znao da Šćekić rukovodi istragom o "Splendidu" i da će u okviru te istrage Kožar biti saslušan 28. jula 2005. godine u policiji u Kolašinu.

- Bigović je sve vrijeme boravio ispred policijske stanice, pa kada je zapazio Šćekića obratio mu se riječima: "Što izbiste ovog momka ovako, Šćeka? Mislim da su ta vremena za nama, a za razliku od tebe mi igramo pošteno. Uživaj Šćeka”, što je Šćekić shvatio kao prijetnju ubistvom – navodi se u optužnici.

- Velika je istina, kada je u pitanju Šćekić, radilo se o izuzetnom čovjeku, velikom profesionalcu, koji mi je bio prijatelj. Bio je omiljen u službi i rješavao je najteža krivična djela i pokazao izuzetne rezultate –uzvratio je je Orlandić.
- Da li vam je rekao da je zabrinut i da mu neko prijeti – pitao je predsjednik vijeća, sudija Lazar Aković.

- On je bio izuzetno hrabar čovjek, koji je i u najteže istrage ulazio sa pameću i srcem. U to vrijeme kretali smo se slobodno po Crnoj Gori bez obezbjeđenja i pomisli da nam treba. Na osnovu njegovog ponašanja nijesam mogao zaključiti da može biti ubijen, jer služba nije pojedinac, već ukupan sistem, koji iz dana u dan, iz sata u sat radi svoj posao. Nijesmo raspolagali ni jednim jedinim podatkom da se tako nešto priprema u Crnoj Gori od bilo koga. Osim toga, danonoćno smo radili na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. Šćekić je bio jedan od najboljih ljudi kojim je služba raspolagala, nadasve dobar policajac, moj i prijatelj mnogih drugih. Radilo se o čovjeku koji je danonoćno i temeljito radio policijski posao. Srećan sam što sam ga upoznao i radio sa njim, a bio nesrećan što sam otišao iz službe polovinom oktobra 2005. godine, da sav taj trud i prikupljanje dokaza ne podnesemo prijavu. Koliko se sjećam dokazi su prikupljeni u februaru 2006. godine – rekao je Orlandić.
Odgovarajući na pitanja specijalnog tužioca, on je kazao da je Šćekić bio u obavezi da sve operativne informacije, službene zabilješke i patrolne listove, sa ostalim segmentima službe analizira i uključi u rasvjetljavanje krivičnih djela.

Svjedok Dušan Bijelić, bivši načelnik Istražnog zatvora, izjavio je da nema saznanja da je optuženi Ljubo Bigović u avgustu 2005. bez odobrenja, napustio prostorije u Spužu.
On tvrdi da je nemoguće da neki od pritvorenika napusti Istražni zatvor, a da on o tome ne zna.

Nema dokaza da je kuća Boreta u vezi sa napadima

Tokom svjedočenja Orlandića, polemika između njega, sudije Akovića i specijalnog tužioca dugo se vodila oko prodaje kuće Nikole Borete, rođaka optuženog Saše Borete.
- Slučaj „Splendid“ je bilo takvo krivično djelo koje je mogla da rješava samo ukupan sistem, a ne pojedinac. Bili su razni motivi za to, a osnovni je da se išlo prema investitorima hotela „Splendid“, ali i prema izvođačima radova. Dobili smo informaciju da je Nikola Boreta prodavao kuću. Žarko Radulović je razgovarao sa Boretom, ali ta informacija nije nam bila od posebne koristi. Služba je uputila Radulovića da razgovara sa Boretom. Postoji mogućnost da smo ja i Šćekić poslali Radulovića kod Borete. Sjećanja blijede, datumi blijede, ali nikada neće izblijediti moj odnos sa Šćekićem - kazao je Orlandić.
Sudiju Akovića zanimalo je i da li mu je Šćekić prenio razgovor sa Žarkom Radulovićem.
- Šćekić mi nije konkretno pričao šta mu je Radulović rekao o razgovoru sa Boretom. Kazao je da taj razgovor nije od posebnog značaja sada, ali da ćemo posvetiti posebnu pažnju njegovoj analizi. Do mog odlaska iz MUP-a nijesmo uspjeli da rasvjetlimo i dođemo do motiva koji je razlog eksplozija. Da smo došli do motiva, uslijedila bi i krivična prijava - naveo je Orlandić.
Sudija Aković upoznao ga je sa izjavom Žarka Radulovića u kojoj se, između ostalog, navodi da su mu Šćekić i Orlandić predložili da pođe i razgovara sa Boretom i pita da li prodaje kuću i za koju cijenu. Stojanka Radović je pitala Orlandića kako se došlo do toga da on Radulovića pošalje na razgovor.
On je odgovorio da su on i Šćekić smatrali da treba provjeriti informaciju o prodaji kuće i da je najpovoljnije da Radulović to uradi.
- Pojasnite mi detalje – pitao je sudija Aković
- Ako budem pojašnjavao detalje, otkriću službenu tajnu.
- Ovdje u ovom predmetu nema službenih tajni – uzvratio je Aković.
- Imali smo informaciju da je moguća prodaja kuće, čak i investitorima hotela „Splendid“ i nekim drugim licima. Bilo je najprirodnije da taj razgovor obavi Radulović. Nadam se da je jasno - kazao je Orlandić.
Sudiji je sve opet ostalo nejasno.
- „Splendid“ je tik uz kuću Borete. Ta velika građevina zaklanja njegovu kuću i bio je stiješnjen. Nije mu ugrožen plac, ali je značajno umanjena vrijednost kuće - objasnio je Orlandić.
Sudija Aković je upitao i kako Orlandić dovodi u vezu sa prodajom kuće i eksplozije.
- Sve smo nastojali da provjerimo. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je iz neposredne blizine kuće, nakon treće eksplozije, pucano na hotel „Splendid“ i ljude koji su radili na izgradnji - izjavio je Orlandić.
- Vi uporno nećete da se izjasnite kako dovodite u vezu prodaju kuće i eksploziju na hotelu „Splendid“. Za koju cijenu se kuća prodavala? To što Boreta prodaje kuću to je njegovo pravo –insistirao je Aković.
- Nijesmo imali informaciju za koju cijenu Boreta prodaje kuću i koja je njena realna cijena. Nijesmo saznali šta se htjelo postići sa tom prodajom. Mi nijesmo mogli doći do uzročne veze oko podmetanja eksplozija i prodaje kuće –kazao je Orlandić.

Homer
17-02-09, 17:13
Tri službenika SO Ulcinj lišena slobode zbog sumnje da su počinila više krivičnih djela sa koruptivnim elementima

Službenici Ispostave policije Ulcinj su, u sadejstvu sa Područnom jedinicom Bar i Sektorom kriminalističke policije, nakon višemjesečnih aktivnosti, danas lišili slobode tri službenika lokalne uprave opštine Ulcinj - Sekretarijata za inspekcijske poslove.

Policija sumnja da su ova lica počinila više krivičnih djela sa koruptivnim elementima.

Na osnovu naloga Specijalnog državnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, slobode su lišeni R.G. iz Bara, komunalni policajac - inspektor za građevinarstvo, P.B. iz Bara, takođe inspektor, i R.T. iz Ulcinja, nadzornik za građevinarstvo.

Do sada sprovedene policijske radnje upućuju na sumnju da su R.G, P.B. i R.T, na području Ulcinja, tokom 2008. godine, kao službena lica u ovom organu, omogućavali izgradnju stambenih objekata bez odobrenja nadležne službe, te da su tražili i uzimali novac u najmanje 32 slučaja od investitora ili izvodača radova, u iznosima koji se mjere hiljadama eura, zavisno od veličine objekta i atraktivnosti lokacije, čime su, sumnja se, počinili više krivičnih djela primanje mita.

Takođe se sumnja da su ova lica počinila i krivičnih djela zloupotreba službenog položaja na način što su, u najmanje 131. predmetu, nepreduzimanjem radnji, na koje su bili obavezni, omogućili investitorima protivpravnu izgradnju stambenih objekata, odnosno svojim nezakonitim djelovanjem su, kako se sumnja, izbjegli zakonito okončanje prvostepenog upravnog postupka, pokrenutog po zabrani građenja objekta bez dozvole nadležnog organa.

U toku je kriminalistička obrada i druge policijske mjere i radnje, u okviru kojih će, radi daljeg procesuiranja, biti precizirane i dokumentovane činjenice u vezi sa ovim krivičnim djelima sa obilježjima korupcije.

Osumnjičeni R.G, P.B. i R.T. su zadržani i oni će, uz krivičnu prijavu, nakon kriminalističke obrade, biti predati istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici.

Pored ovih, Uprava policije intenzivira operativne i druge mjere i radnje na otkrivanju i procesuiranju još jednog broja krivičnih djela sa koruptivnim elementima.

Derek_Trotter
27-02-09, 11:13
Profesor Popović pozvan u tužilaštvo

Crnogorska Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić je pozvala profesora Pravnog fakulteta Milana Popovića da danas u tužilaštvu obrazloži navode iz autorskog teksta Revolucionari, objavljenog u Vijestima 26. januara.

Popović je u tom tekstu, objavljenom u rubrici Forum, između ostalog, napisao kako su glavni problemi Crne Gore korupcija, konflikt interesa i organizovani kriminal i ukazao na "indicije" o povezanosti premijera Mila Đukanovića sa tim "(ne)djelima".

U pozivu, u čijem zaglavlju stoji Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, profesor se poziva da dođe u prostorije tužilaštva "radi pružanja relevantnih podataka značajnih za dalje postupanje državnog tužilaštva" povodom teksta "Revolucionari". Poziv je, umjesto specijalnog tužioca Stojanke Radović, potpisala vrhovni tužilac Ranka Čarapić, prenose Vijesti.

Popović je juče rekao za Vijesti da će se odazvati pozivu tužilaštva, koji smatra "simptomatičnim".

On je rekao da sumnja da je to vid pritiska na njega, ilustrujući to urgentnošću tužilaštva. Poziv je datiran 25. februara, a istog dana oko 15.30 časova kurir DHL-a prekinuo je njegovo predavanje na fakultetu kako bi mu uručio dokument.

LadyDaytona
27-02-09, 15:42
Dakle, pricha o organizovanom kriminalu i korupciji.....
Dokazi ili klevete?
Ja sam za dokaze.;)

milovan jankovic
27-02-09, 16:05
DA BOGda se ambisali,
shto veli ZVEK ZIVI,
kad PROFESORI treba da donose dokaze za kradju koja je OCHIGLEDANA,
za SVAKU BUDALU SA DVA GRAMA ZDRAVOGA MOZGA,
shto tu kradju OVJERI ZAKONODAVNA VLAST,
to LOPOVLUK I BEZOBRAZLUK NE UMANJUJE,
niti ODGOVORNOST SUDIJA & TUZIOCA.

Ako USTAV GARANTUJE RAVNOPRAVNE USLOVE ZA SVE IGRACHE NA TRZISHTU,
i drzava tutne mene u dzep 44 meLJEona,
a drugima goli q.rac,
zar to nije DRZAVNI ZLOCHIN,
podrzan od ZAKONODAVNE VLASTI,
onda je josh VECI ZLOCHIN i narushavanje RAVNOPRAVNOSTI,
i gushenje SPOSOBNIH BANAKA,
da bi NESPOSOBNI ISPLIVALI IZ GOVANA U KOJA SU SAMI UGAZILI.
ILI SVIMA PODRSHKA POD ISTIM USLOVIMA,
ILI NI JEDNOJ BANCI,
jer dok su dijelili devidente i iznosili PROFIT po 50 meLJEona iz CGe, nijesu prolijevali krokodilske suze, kao danas, kad gaze u govna, koja su sami pokakili, jer je shupak bio zinuo.

milovan jankovic
27-02-09, 16:10
Nashe SUDIJE I TUZIOCI su sticali pozitivne poene i dokazivali svoju struchnost, na onima koji se nijesu odazvali na poziv JNA, da koljemo komshije po kucama, do juche su ti zakonodavci ucerivali STRAH U KOSTI ljudima koji su prezirali takvu uniformu i te ZLOCHINCE koje osudishe u HAG, cipan cijelo rukovodstvo, gemerale policije , vojske i civilne vlasti, OVE NASHE TUZIOCE U SUDIJE koji su radili AZURNO, za te zlochince i mobilizaciju crnogorske mladosti, niko nije pozvao i prozvao i objavio njihov uchinak na tom planu, da uporedimo njihov uchinak u presudama kad se radi o dilerima i shvercu i proizvodnji droge i drugih kriminalnih radnji.

Pozivanje PROFESORA da oni dokazu svoje tvrdnje o KRIMINALU U CGi, je nastavak njihovog nechasnog rada u odbrani LIKA&DJELA, Ljevorechkog kasapina i njegovog pohoda na balkanske narode, i DPSovskog monopola, na shverc, drzavnu pokretnu i nepokretnu imovinu, i na nashe pravo,da izneseno i opishemo stanje u nashoj drzavi, koji veoma jasno vide i oni iz Jamerike i ovi iz Jevrope.

SUDSTVO I TUZILASHTVO,
ne shtite GRADJANE, nego REZIM ZLOBOV i sad MILOV&Co.
Da ne pominjem POLICIJU,
koja samo chita bijelu knjigu i cheka da PROFESORI DONESU DOKAZE, a potroshe 150 mELJEona svake godine, na plate i reziju,
i fataju sitne ribe da bi zaposlili kolege tuzioce i sudije, da bi lichili na normalnu drzavu.

Djudja
27-02-09, 16:34
...A to o DPS-u, znam da imaju trenutno najbolji kadar u CG....

Ovo je bezobrazluk. Ljudi kojima je najčešće (jedina) vrlina da su poslušni. Čast rijetkim izuzecima.

milovan jankovic
27-02-09, 17:26
Shto nijesu ponudili i DRUGIM BANKAMA ISTE USLOVE ZA ZAJAM,
nego samo PRVOJ,
i to pokrili u SKUPSHTINI ZAKONOM O PRVOJ BANCI,
to je SRAMOTA ZA PRAVNU DRZAVU,
I NERAVNOPRAVNI USLOVI NA TRZISHTU,
I PROTIV USTAVNO I PROTIV ZDRAVOG RAZUMA,
tako su komunisti odrzavali fabrike koje su pojele supstancu,
i prostro se KOMUNIZAM PRED KAPITALIZMOM KAO KANAVACA ILI OTIRACH ZA NOGE.

SIDA I KOMUNIZAM,
ZIVE I UMIRU SA PACIJENTOM.

OVI SU BOLESNI.

Milos111111
27-02-09, 19:07
Brkash sve a pjevash o svemu.
Koja je josh to banka u CG trazila pozajmicu od drzave? Sta prichash i pomamljujesh ovu djecu?

Nije nijedna,
jer je Ministar KLuksic javno rekao da drzava CG u ovom momentu ima 30 miliona Evra u zlatu novca.
Naravno ne smeta im pruicati da sa toliko novca mogu garantovati sve uloge deponenanta u bankama
i naravno pomoci ostalim zainteresovanim bankama.
ali cinjenice su da je drzava svorc,

LadyDaytona
27-02-09, 19:26
Dr Milan Popović, profesor na Pravnom i Fakultetu političkih nauka u Podgorici, izjavio je, nakon što je oko dva sata razgovarao sa Vrhovnom državnom tužiteljkom Rankom Čarapić, da nije mogao da ponudi ništa više o organizovanom kriminalu od onoga što je navodio u svojim tekstovima.

Popović je rekao da on nije insajder - pokajnik, niti pripadnik kriminalnog klana, pa ne može ponutiti ništa više od osnova sumnje koje je iznosio u svojim javno publikovanim tekstovima.

Ma dajte..... ovo je...... Trla vrla. Iznio je sumnju bez dokaza? Sumnjam ja da je ovaj ovo, onaj ono. Tracharenje.
Nije insajder- pokajnik jer insajder iznosi chinjenice i dokaze. Ali gospodin nije pokazao nazalost ni ulogu chasnog gradjanina koji ima dokaze za ono sto pricha.

Ako su ovo hrabrost i vrline, svaka chast.
Nemam vise sta da komentarishem, a ovakve pompezne vriske s "perom" cu ubuduce da preskochim.

Zalosno.

u prolazu
27-02-09, 20:43
Lady,

divno je vidjeti sa kojom voljom pokusavas da nama neznavenima objasnis da zivimo u zemlji iz snova ali ti nesto ne ide. Molim te ako ikako mozes da mi das neki razlog zasto to radis, nema potrebe da pises da smo zalosni to smo vec apsolvirali.

Milos111111
28-02-09, 17:25
LadyDaytona,

U CG danas 2009 vlada isti covjek kao i 1989.
Zemlja je iz jednog pristojnog mjesta zivljenja,dospjela u stanje u kojem je danas.
Bankrotirala ,
sa imovinom potpuno prodatoj strancima ili ljudima iz najblizeg okruzenja Vladara,
sa dnevnom zaplenom od 50 kila trava i pola kila teskoh droga ,
sa satnicom od 1.5E za one koji rade,

I koja kao vizije svog kratkorocnog i dugorocnog razvoja ima
prodaju elektroenergetskog sistema,
prodaju tudje imovine u Ulcinju
i tu prica staje.

Od 1989 do 2009 je 20 godina ,
pa je 1991 Milova policija hapsila ljude da idu na ratiste
dok je on po saucescima niksickih rezervista drzao nacionalistcke govore
i pravio granice sa beckim konjusarima ,
pa Gazda Jezda ,Milo i 600 miliona za sveti stefan dajuci kredibilitet jednom crnotravskom ciganu
da izvuce i poslednju paru iz slamarica za ratne i privatne projekte
pa Strpci,
pa inflacija,
pa deka Avram i bogacenje na kursu iz primarne emisije, montenegrobanka,
pa bosanske izbjeglice na klanje
pa podrska milosevicu,
kradja izbora,
sverc duvana
bogacenje svih koji su bar u petom krugu od gospodara prstenova,
prelivanje EPCG i KAPA u vektru,standard banke
Period od 10 goina u kojem su prosjecne plate radnika bile 1 DM na sat,
pa ...


I kad neko sve ovo okarakterise kao sto si ti ovdje ,
dobije odredjene odgovore koji nemaju nikakve veze ni sa rodom ni sa brojem .

Homer
04-03-09, 16:36
Moram javno da kažem ono što vidi cijela Crna Gora
PROFESOR MILAN POPOVIĆ DOSTAVIO TUŽILAŠTVU PISANO OBRAZLOŽENJE INDICIJA O PREMIJEROVOJ VEZI SA KRIMINALOM

Podgorica - Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović dostavio je državnom tužilaštvu i pismeno obrazloženje o indicijama koje ukazuju na povezanost premijera Mila Đukanovića sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kako je napisao u autorskom tekstu objavljenom u “Vijestima”.

Profesor Popović je u petak razgovarao sa Rankom Čarapić i Stojankom Radović, koje su ga pozvale da objasni ocjene iz teksta “Revolucionari”. Tužilaštvo tada sadržaj razgovora nije unijelo u zapisnik, a Popović je zamoljen da im naknadno, u pisanoj formi, dostavi rezime stavova koje je iznio na sastanku sa vrhovnom državnom tužiteljkom i specijalnom tužeteljkom za organizovani kriminal.
- Nijesam ni insajder, ni pokajnik, ni pripadnik Đukanovićevog klana, pa zbog toga ne raspolažem ni odgovarajućim dokazima, ali vidim, a kao intelektualac, naučnik i profesor univerziteta, imam i obavezu, da javno saopštim ono što vidi cijela Crna Gora- naveo je Popović u izjavi, koju je juče dostavio vrhovnom tužiocu.

Indicije o povezanosti Mila Đukanovića i organizovanog kriminala, kako je on naveo , su “zaista brojne i ozbiljne”.
- Slijedi samo kratko podsjećanje, i to samo na neke od najtežih među njima: deportacije izbjeglica 1992.godine... povezanost sa međunarodnim organizovanim kriminalom... slučaj Prve banke..., Zavala... i Lipci, ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, i tjelohranitelja Jevrema Brkovića - Srđana Vojičića i vlasnika “Nacionala” Iva Pukanića - napisao je profesor.
Popović je podsjetio da je Đukanović i u vrijeme deportacija bio premijer, da je to i sada i da je krivični postupak u tom predmetu pokrenut poslije šesnaest godina. On je naveo da su tu “ indicije saučesništva, opstrukcije pravde, izjava da mu „nije bilo poznato“, te optužnica protiv “neposrednih izvršilaca, policijskih službenika nižeg i srednjeg ranga”.
Za povezanost sa međunarodno organizovanim kriminalom profesor je pomenuo “postupak u Italiji”.

Za slučaj Prve banke - “grupu povezanih lica, cjelokupnu vladu zaraženu konfliktom interesa svoga prvog ministra i Gospodara, posebno ministra finansija, te funkcionere Centralne banke - osim časnog izuzetka Gorana Kneževića koji je upravo zbog toga bio prinuđen na ostavku”. Takođe je u istom kontekstu dodao “poslušnu parlamentarnu većinu, zarobljavanje zakona”.
O kršenju zakona tokom gradnje na rtu Zavala profesor je ukazao na “involviranost (Đukanovićevog) najbližeg saradnika, drugog čovjeka DPS-a”, dok je pod tačkom privatizacije hotela Avala” podsjetio na “involviranu sestru, kuma i prijatelja”. Istim tonom “involviran “dobrotvor DPS”, on je podsjetio na “slučaj Lipci”.

Obrazlažući indicije o premijerovoj navodnoj povezanosti sa kriminalnim miljeom, Popović dalje navodi “ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, gdje je prema navodima službene policijske bilješke, involviran prijatelj, od čijeg se prijateljstva premijer nikada nije htio čak ni da distancira”.
- Ubistvo Srđana Vojičića (prema prvoj izjavi neposrednog svjedoka, napad došao od strane istog prijatelja) i ubistvo Iva Pukanića (prema pisanju štampe iz Hrvatske, sumnja u involviranost jednog drugog prijatelja našeg premijera, onog sa međunarodne policijske potjernice, sa kojim se ovaj, kao i drugi čovjek DPS-a, prije samo par godina, onako javno, demonstrativno, glamurozno fotografisao)- naveo je profesor Pravnog fakulteta, pitajući na kraju “treba li još?”

Čak i samo stoti dio mnogo blažih indicija,smatra Milan Popović, u normalnim zemljama dovodi do automatskog pada vlade i pokretanja odgovarajućih postupaka.
- Ne i u Crnoj Gori. Samo po sebi, i ovo je jedna velika i teška indicija. Ona o zarobljenosti cjelokupne države od strane premijera i njegovog moćnog klana. Ova činjenica morala bi da izazove najveću zabrinutost, ali i otpor, protest i pobunu, svakog pravog crnogorskog rodoljuba i građanina - smatra on.
Popović je dodao kako “spada među građane Crne Gore koji već dvadeset godina trpe najrazličitije oblike političkog i svakog drugog terora vlasti, na čelu sa petostrukim premijerom”.

On je napisao da “kao obrazovani pravnik zna da, prije nego što utvrdi i pravosnažna sudska presuda, sve ima samo karakter osnova sumnje ili indicija”, zbog čega u autorskim tekstovima i upotrebljava, kako je naveo, “upravo takav precizan pravni izraz”.
Popovićev “rezime” počinje rečenicom “u cara Trojana kozje uši”.


Nakon prijetnji slijede nerasvijetljeni napadi

- Svojevrsnu indiciju o povezanosti našeg premijera sa organizovanim kriminalom, predstavlja i neprimjeren, zapravo uličarski, čak kriminalni sleng, na koji komentariše stavove neistomišljenika. U kontekstu nekontrolisane moći našeg premijera, „muke“ potpisnika ovog teksta, ne mogu da se shvate nikako drugačije nego kao najdirektnije i najozbiljnije prijetnje, kao što su najdirektnije i najozbiljnije bile i one iz 2007.godine „sramotnim ljudima“. Nakon njih je uslijedila čitava serija nerasvijetljenih delikata, verbalnog, političkog, telefonskog ali bogami i fizičkog nasilja- najzad kao što je bila i ona skandalozna „deratizacija“ medijskog pula DPS-a od pre samo nekoliko dana, kada se na udaru našla Mirjana Kuljak - naveo je Popović.

Crna Gora neće zauvijek ostati “besudna zemlja”

- Imam razloga da vjerujem da je ugrožena i moja lična bezbjednost. I to ne samo zbog prijetnji kojima sam nebrojeno puta bio izložen, nego i zbog najnovijeg razvoja događaja, sve brojnijih indicija, veće nervoze i agresivnosti našeg premijera. Ja se režima Mila Đukanovića nijesam plašio ni kada je bio zajedno sa Slobodanom Miloševićem, pa se njega ne plašim ni danas, kada je zajedno sa Havijerom Solanom. Za zaštitu lične bezbjednosti ne obraćam se prvom čovjeku MUP-a zato što se u ovakvim situacijama redovno, a pogrešno oglašava nenadležnim, ni prvom čovjeku policije, zato što postoje ozbiljne indicije da je jedan od njegovih najbližih saradnika bio umiješan u najbrutalnije telefonske pretnje Aleksandru Zekoviću. O zabrinutosti za ličnu bezbjednost obavještavam vrhovnog i specijalnog tužioca, kao i javnost, zbog toga što „ničija nije dovijeka“ pa neće ni ova, pa neće ni Crna Gora zauvijek ostati „besudna zemlja“. A „junačke“ komentare našeg, sa bezbroj prstenova obezbjeđenja doživotno zaštićenog premijera i dalje ću ignorisati, sa osjećanjem najdubljeg građanskog prezira - napisao je Popović u dokumentu, koji je juče predao u tužilaštvu.

kliko
04-03-09, 16:43
Dakle, pricha o organizovanom kriminalu i korupciji.....
Dokazi ili klevete?
Ja sam za dokaze.;)

Al Kaponeu su uspjeli da dokazu samo utaju poreza. Mislis da je stvarno bio nevin?

Derek_Trotter
05-03-09, 09:24
Akcija "Golub"


Iz prezentacije UPRAVE POLICIJE CRNE GORE - Akcija "Golub"





2 Faze akcije:

-Prikupljanje operativnih podataka u toku 2007 i 2008 (saradnja sa ANB i medjunarodna razmjena)

Identifikovano 10 kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem “skanka” i to 3 na Albanskoj i 7 na nasoj strani

-12 Novembra 2008. započeli prikupljanje i obezbjedjivanje dokaza zajedno sa SDT, po naredbi IS Višeg Suda u Podgorici


- Obezbjedjivanje dokaza:

U 13 navrata izvršili zaplijene značajnih kolicina “skanka” i to od 5 do 187 kilograma, ukupno 588 kg
Lišili slobode 19 lica, obično angazovanih u svojstvu ”kurira”
Zaplijenili 16 vozila korišćenih za krijumčarenje (veći broj falsifikovanih)





Akcija “Golub”

26 Februara završna akcija lišenja slobode organizatora i pomagača na području Podgorice, Bara i Nikšića, kojom prilikom je lišeno slobode 25 lica
U isto vrijeme policija Republike Albanije lišila slobode 5 lica i pretresla 6 objekata
U akciji učestvovalo 260 sluzbenika UP
Krivična prijava protiv 36 lica od kojih 5 iz Republike Albanije koji su izvršili krijumčarenje 2,5 tona “skanka”
3 sluzbenika UP i 1 sluzbenik ZIKS-a



Akcija “Golub” zavrsna faza

Pronadjeno:
35 kg “skanka”
80 000e i 6 000 $
2 automatske puske
8 pušaka raznih kalibara
5 pištolja
Oko 1 kg eksploziva
2 500 komada municije

















Medjunarodna saradnja
Albanija
BiH
Hrvatska
Srbija
Angažovanje svih segmenata Uprave policije: SKP,PJ,SGP,SAJ,PJP

sekaneno
08-03-09, 08:19
Dakle, pricha o organizovanom kriminalu i korupciji.....
Dokazi ili klevete?
Ja sam za dokaze.;)

Vanja Ćalović:Prijekor profesoru

Pitam se profesore Popoviću, kako ste samo mogli izreći sve one optužbe na račun našeg Premijera i zaboraviti da živite u slobodnoj i demokratskoj državi koju nam je On darovao.

Zar poslije svih ovih godina ne možete da zaboravite da je On zamrzio šah zbog šahovnice i da nas je pozivao u rat protiv ustaša koji su htjeli da otmu naš Dubrovnik. Zar nijeste spremni da uvažite Njegovo izvinjenje porodicama onih koji su poginuli zahvaljujući Njegovoj ratnohuškačkoj politici. Zar ste zaboravili da su njegovi najbliži saradnici izrazili spremnost da plate ratnu odštetu za stočni fond koji je stradao u akcijama oko Dubrovnika, u kojima mi nismo čak ni učestvovali, i da smo ponudili da poklonimo vrtić Konavlima.

Kako ste onda mogli i pomisliti da On treba da snosi odgovornost za deportaciju izbjeglica koju su u Njegovo ime izvršili neki drugi ljudi, za šesnaestogodišnje prikrivanje i uništavanje dokaza stravičnog zločina koje je sproveo Njegov režim, za sramotno suđenje šačici egzekutora koje su vodile Njegove sudije.

Kako ste mogli da Njega optužite za povezanost sa organizovanim kriminalom, kada je opšte poznato da je u pitanju međunarodna zavjera protiv nezavisnosti Crne Gore, koju nam je On tako velikodušno poklonio.
Kako ste se usudili da povjerujete u tužbu deset zemalja Evropske unije u kojoj se navodi da je “na hiljade paketa cigareta transportovano kroz Crnu Goru u toku 90-ih, kao dio sheme pranja novca, a ukupan rezultat se može mjeriti milionskim isplatama državnim funkcionerima” od kojih je jedan Premijer lično. Kako ste mogli, kada je novac od šverca išao za plate i penzije, za pomoć crnogorskoj socijali, a Njega i dan danas izdržavaju sin i supruga dok živi u skromnom stanu koji mu je poklonio brat.

Pitam se zašto pominjete slučaj Prve banke kao primjer Njegove umiješanosti u organizovani kriminal i školski primjer konflikta interesa, kada je očigledno riječ o spašavanju finansijskog sistema, a ne biznisa mlađeg brata. Kao da ne znate da On to radi zbog poštenih djelatnika koji preko te banke primaju plate i penzije, a ne tajkuna koji su preko nje prali novac zarađen na ratu, krvi i pljački.

Ne mogu da shvatim ni da pominjete slučajeve Zavale i Avale kao primjere organizovanog kriminala u koje su uključeni njegov najbliži saradnik, sestra, kumovi i prijatelji, kada se ti projekti sprovode zarad razvoja Budve i Države, a ne njihovog sopstvenog bogaćenja. Zar ne znate, profesore, da se tričavi millioni koje je zaradio Marović i njemu slični ne mogu uporediti sa njihovim doprinosom stvaranju Države. Ili ste bili tako naivni da mislite da smo Državu dobili zahvaljujući glasovima građana? Zar ste zaboravili, profesore, da su kod nas svaki izbori farsa čiji kraj je unaprijed poznat?!

Kako ste samo mogli da pomislite da će On, prvi čovjek zemlje čojstva i junaštva da pogazi kumstvo i prijateljstvo, najveće crnogorske svetinje, i dozvoli da njemu bliski snose posljedice zbog nekih tamo ubistava koje policija već godinama uspješno zataškava. Kako se usuđujete da pomislite da zakon treba primijeniti prema Njemu i njegovim prijateljima, umjesto zahvalnosti za sve što nam je dao. Ne mogu da shvatim zašto ga optužujete da je zarobio državu zarad sopstvenih interesa, kada je i u kolijevki demokratije, još od Votergejta opšte poznata činjenica da lideri prilagođavaju zakone sopstvenim potrebama, umjesto da im se pokoravaju.

Zar poslije dvadeset godina i dalje možete biti tako naivni da očekujete pobunu, kada znate da je opozicija pojela samu sebe, da državna bezbjednost i dalje koristi iste, komunističke metode ispiranja mozga i zastrašivanja, kada se Crnom Gorom više ne može čiti ni šapat, a kamoli glas otpora. Kako ste mogli da zaboravite da je jedina kritika na koju imate pravo, ona koja ne predstavlja prijetnju sistemu, već služi kao ukras na drvetu demokratije ili kojom podižete cijenu za koju će vas kasnije kupiti. Zar niste ništa naučili od opozicije koja to tako uspješno radi skoro dvije decenije?

Kako ste se samo mogli usuditi da vjerujete sopstvenim očima, da se suprostavite teroru i strahu, kao najjačem oružju sistema i kažete caru da je go, kada Crna Gora nije besudna zemlja, već država u kojoj pravosuđe efikasno rješava najveće zločine – uvrede i duševne boli nanijete Premijeru.

Zaboravili ste da sistem postoji zbog Njega i zahvaljujući Njemu i da ni jedna njegova pora, ni jedan točkić, pa ni Vi i ja, ne smiju ostati slobodni. I zato ućutite već jednom ili će vas ućutkati Njegovi kerberi u liku tužioca ili maskiranih napadača sa bezbolkama i pištoljima.

LadyDaytona
08-03-09, 23:07
Politikanstvo i lichni materijalni interesi kako onih koji su par godina sebi dali pozicije u raznim NVO, tako i onih o beneficijama u sluzbi od cc 20 godina u politici, meni nista ne znache. Koliko to nema veze sa dokazima nego sa pravdanjem posla koji je izabran i plate koja se za takav rad dobija toliko mi je totalno irelevantna ta prichica. Biznis je biznis.;)
Nije nista novo, i moja komsinica koja ne zna da postoje kontinenti na ovoj planeti identichno zna izdeklamovati, a ja uvijek veoma pazljivo i sa uvazavanjem saslusam.:)

Milos111111
08-03-09, 23:22
Koliko to nema veze sa dokazima nego sa pravdanjem posla koji je izabran i plate koja se za takav rad dobija toliko mi je totalno irelevantna ta prichica

A sta bi to bilo relevantno za Vas postovana Lady?
Vise je prijava krivicnih i svakakvih drugih podnio MANS protiv drzave i njenih korumpiranih sluzbenika nego sto si ti sipisala postova do sada .
I tu se stane,
ne daju dalje sakupljaci patika ,nezavisne sudije i tuzioci,

LadyDaytona
08-03-09, 23:28
Za mene su relevantni konkretni dokazi oni koji su prihvatljivi svuda u svijetu, a nikako chula-rekla-kazala uz marketinshki otrcani fazon "to svi znaju" - nauchili napamet propagandni materijal.;) Gospoda iz te NVO rade za novac - platu i funkcije, a mi pisemo samo iz zadovoljstva tako da ni to nije za uporedjivanje. :)

Milos111111
09-03-09, 00:08
Za mene su relevantni konkretni dokazi oni koji su prihvatljivi svuda u svijetu,

A koji su to dokazi prihvatljivi svuda u svijetu Lady?
Nije na NVO da donese sve dokaze vec na sudskom sistemu i na policiji.

Citali smo da je u tvojoj americi neko imao indiciju da je guverner jedne drzave (NY) potrosio nekoliko hiljada dolara drzavnih para da prevede odredjenu gospodjicu iz drzave u drzavu.
Pa policija lijepo telefon na slusanje ,pa kreditnu karticu na provjeravanje,pa ..
i za mjesec dana guvernera pred TV i pred sudiju.
Sta mislis da nije mozda neka NVO tipa MANSA koja kazes prima platu za to sto radi,
trebala da prati guvernera do hotelske sobe?
MANS je podnio more prijava i sumnji ,ali sistem koji treba da provjerava te sumnje i postupa po tim prijavama ne radi.

LadyDaytona
09-03-09, 00:26
Znash.... ushla sam u ovu temu iz razloga jer podrzavam uredjeno drustvo a time i rad tuzilastva CG, i bilo gdje pa bilo to Italije, Swiss, US itd. Ali, reakcije onih koji primaju platu za prozivanje, trazenje indicija itd..toboznjih "boraca" za pravdu, a u sustini samo boraca za svoju platu i funkciju......Nije mi se dopalo ni kao gradjaninu ni kao osobi koja voli red i postuje zakone.
Razumijesh i ti sta je to dokaz, razumije i taj jadni profesor, a razumiju i svi ostali. To sto neko voli da se pravi nemust to je drugo.
Optuziti na osnovu chula-rekla-kazala priche, i recitovanja politichkih frustracija koje slusamo od raznih politichkih vodja decenijama mozda jeste normalno i dovoljno za one koji pravedno sudjenje smatraju kao ono sto otkrise u rudnicima Slovenije, ili sudjenja nakon kojih mnogi zavrshise na Pasjem groblju itd itd.
Kako rece Kliko, primjer Al Kapone......zalud ko je sta mislio.
Civilizacija je - DOKAZ, a ne politikanstvo, zavist, ljubomora, pakost, populizam,ili ne dajboze da je dokaz odradjivanje nechijeg radnog plana za platu. Kad bi se tako osudjivali u CG, ne znam bi li iko prezivio. Inace, kako se narod Uskrsnjih ostrva na kraju trijebio jer su jeli jedni druge, e mislim da bi u CG najprije bili "pojedeni" oni najcivilizovaniji, za platu, ili od cistog bijesa....svejedno.;)

Milos111111
09-03-09, 01:01
Razumijesh i ti sta je to dokaz, razumije i taj jadni profesor, a razumiju i svi ostali. To sto neko voli da se pravi nemust to je drugo.

Slazem se potpuno sa ovom konstatacijom.
E sad ko se pravi nemust ,
ja mislim ti,
i ljudi koji pricaju pricu kao ti.
Nije to ni nemustost nego mnogo vise bezobrazluk.

Otkud ovi pridjevi za profesora Popovica. Zasto je on jadan .
Mozda jeste sluzio rezimu jedno kratko vrijeme i duguje izvinjenje gradjanima zbog toga,ali su mnogo jadniji oni
sto danas zatvore oci i jeli traze dokaze od gradjana za ono sto je placeno tuzilastvo,policija i istrazni organi.

Ako neko napravi jedan mali grad a da to nije zacrtano nidje u prostornom planu opstine ,
da li je to dovoljni dokaz da je to nezakonito?
Ko je zaduzen da obezbjedjuje dokaze.
Americka serija Red i Zakon se prikazuje na satelitskim kanalima u CG .
Kad nekom ubiju na sred ulice ,potragu za dokazima ne vrse NVO postovana Lady
vec aparat koji postoji da bi stitio gradjane.

T

LadyDaytona
09-03-09, 01:44
Milose, ja imam utisak da ti mene posmatrash kao osobu koja je neki faktor u CG i to kao nekog ko je pupcanom ili kakvom god povezanoscu sa vasim CG dugogodishnjim izborom vlasti. Prvo tu grijesish, jer nisam ni jedno ni drugo, vec obichan posmatrach koji se nikad nije petljao u vase interne politichke izbore. Drugo, to je vash izbor vecine i ko gubi ima pravo da se ljuti, ali do kulturne granice, jer kao sto rekoh mnoge kulture i civilizacije iz proshlosti se ne bi mogle podichiti sa fanatizmom kakav postoji u danashnjoj CG. Ovo je moje vidjenje i kulturoloshki veoma plasi.
Ja ne znam te pikanterije jadnog profesora za koje ti znash, za mene je jadan jer nije dao ni jedan konkretan dokaz. Znash onaj vic o majmunu i papagaju.....e pa za let treba imati krila a to je chinjenica. Papagaja ne zalim on prima platu za to, a ovaj drugi, eto samo sazaljenje i 300 potpisa na FB....
NVO rade svoj posao, to su obichno prvi poslovi kojim se bave, veoma euforichni, metode su prepoznatljive i treba da postoje. Logicno da NVO koje se bave zastitom "Durmitora" ne istrazuju sto je neko "posadio" zgradu u PG i koje spratnosti. Svaka NVO za sebe bira svoj teren, a zna se koje teme i oblasti su najgrlatije i najbolje za opstanak. Svaki dan se radjaju izuzetne NVO, ali se nazalost i gase, mada su od ogromne vaznosti za drzavu CG. Opstaju one koje su populistichke, a one koje su od sustinske vaznosti za duzi period, od ekoloshkih, socijalnih, zdravstvenih, humanitarnih, nauchnih itd, te teshko da mogu naci sponzore pa tako teshko da mogu opstati.
Dakle, ja vjerujem profesionalcima, ljudima chija je profesija pravo, sa dugogodishnjim iskustvom, i vjerujem institucijama drzave CG. Ovo ne znaci da ne vjerujem i NVO, vjerujem, ali onim NVO koje u svojim timovima imaju zrele osobe sa dovoljnim radnim iskustvom u materiji koju zastupa ta NVO i djelima koje su unijeli u NVO. Ipak, zna se da za bilo koji posao se dobro naznachi potrebna kvalifikacija za radno mjesto, struchna sprema, radno iskustvo, rezultati itd. To za NVO nije potrebno, ali ne znachi da se ne pravi razlika ko je ko u tim NVO. Bar neko malo drugachije procjenjuje kredibilitet, eto medju takvima sam i ja.
Meni US serije nijesu potrebne da bih znala da je u USA sve sto nije zabranjeno - dozvoljeno je, ili u Evropi sve sto je dozvoljeno nije zabranjeno.;)
Ako neko proziva tuzilastvo da ne radi svoj posao, iskleveta bilo koga, tuzilastvo pozove da dobije dokaze i svjedoka, a toboznji "branioci" demokratije i zastupnici reda i zakona naprave harangu i optuze tuzilastvo za poziv..... Treba li tu zakljuchiti nesto?
Da li se ti ljudi u stvari plase da drzavne institucije zaista rade svoj posao? Da li njima vise odgovara da konstantno optuzuju tuzilastvo da tuzilastvo ni sa dokazima ne bi moglo njih da uhapsi? Niko nije idealan a sumnjam da je bilo ko od onih koji ponizavaju institucije drzave bez pepela na nosu, ili mozda jesu?
Meni je chudno da isti ljudi isti mediji konstantno za bilo koje hapsenje koje izvrshi drzava, bilo za mito, ubistvo, terorizam, pljachku.. Uvijek isti brane te optuzene i privedene sa dokazima. Ja ne znam sta ti ljudi misle sa takvim reakcijama konstantnog ponizavanja drzavnih institucija i njihovih djelovanja, ali ako su toliko naivni i smatraju da su te sve njihove reakcije proshle bez biljezenja i da ne sluze za opravdanje onih koje napadaju upravo zapadnim diplomatama koji nisu u BG vec su prisutni u PG i vide sami te kontradiktornosti......Onda nemam sta da kazem.

kliko
09-03-09, 09:02
Kako rece Kliko, primjer Al Kapone......zalud ko je sta mislio.



:clapping:

a kako se postupa u nekorumpiranoj zemlji:

http://www.madeinmontenegro.com/vbforum/showthread.php?t=3629&title=Ostavka%20irskog%20premijera%20zbog%20istrag e%20o%20korupciji

Tito
26-03-09, 10:26
Boreti mirišu na Zavalu
MANS TVRDI DA SU MAROVIĆI I MIĆUNOVIĆI POVEZANI U POSLU

http://www.vijesti.cg.yu/_slike/1238024922.jpg

Podgorica – Budvanska kompanija “Old taun invest grup”, kako je saopšteno “Vijestima”, planira da u maju počne gradnju luksuznih apartmana u bečićkom naselju Boreti.
Sagovornik “Vijesti” blizak investitorima kazao je da su “stvoreni urbanističko-tehnički uslovi, te da je zatražena građevinska dozvola, čije izdavanje se očekuje do maja”. Nakon toga trebalo bi da počnu radovi na gradnji objekta sa tipskim apartmanima, u koje treba uložiti 25 miliona eura”.
Prema podacima Centralnog registra Privrednog suda, osnivači „Old taun invest grupe“ su of šor kompanija “MS invest INC.“, registrovana u državi Belize, poreskom raju u Srednjoj Americi, zatim Danilo Mićović, Andrea Mićunović, kćerka biznismena Brana Mućinovića, te Milan Zindović i Goran Boljanović, koji je i izvršni direktor „Old tauna“.

- Obrazac ponašanja tokom projekta Zavala nije usamljen primjer. To potvrđuje nova investicija u Budvi, u koju su uključene kompanije i pojedinci povezani sa Svetozarom Marovićem i njegovom porodicom - ocijenjeno je juče iz MANS-a.
Pomoćnik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac rekao je za “Vijesti” da u najavljenom projektu za sada ništa nije nelegalno, ali da je simptomatično što se u njemu pojavljuju imena istih ljudi i kompanija kao u šemi navodne građevinske mafije koju istražuje policija i tužilaštvo.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora utvrdila je da je potpredsjednik DPS-a, za koga je više puta objavljivala da je povezan sa građevinskim kartelom, najvjerovatnije uključen i u taj posao.
Ta nevladina organizacija juče je za “Vijesti” saopštila da je i “Old taun“ povezan sa partnerima porodice Marović.
MANS je juče naveo da „lista uključenih domaćih i of šor kompanija i pojedinaca u novom poslu veoma podsjeća na scenario koji je bio na djelu prilikom početka nelegalne gradnje na Zavali“.

Prema analizi te NVO, direktor i jedan od osnivača “Old tauna” Goran Boljanović je ujedno osnivač i ovlašćeni zastupnik budvanske građevinske kompanije „Magic Star“, te ovlašćeni zastupnik kompanije za prevoz putnika „Olimpia“ iz Budve.
Andrea Mićunović je i član odbora direktora budvanske kompanije „Zetafilm“, čiji je izvršni direktor bratanić Brana Mućunovića, Predrag Mićunović. Mlađi Mićunović je i osnivač kompanije MC „Marina“, koja se preko Nebojše Čolana povezuje sa Milošem Marovićem, sinom potpredsjednika DPS.
Jedan od osnivača kompanije koja ima namjeru da u narednom periodu gradi u Bečićima je „MS invest INC“, registrovana kao of šor kompanija u državi Belize u Centralnoj Americi. Prema zakonima države Belize, kako je naveo MANS, registrovanje of šor kompanije se obavlja u roku od nekoliko časova, uz nadoknadu od 600 do 2.000 dolara, dok zakonski minimum osnivačkog kapitala ne postoji, već ga određuje sam osnivač kompanije.

- Zakonski okvir vlasnicima of šor kompanija obezbjeđuje potpunu anonimnost u pogledu strukture vlasništva nad kapitalom, registrovanih članova kompanije i njenog menadžmenta. Pored toga, zakon ne obavezuje kompaniju na bilo kakvo finansijsko izvještavanje. U slučaju da kompanija registrovana u ovoj državi postane predmet istrage ili konfiskacije imovine od neke druge vlade, vlasnici kompanije mogu zahtijevati od suda u Belizeu da odbaci taj zahtjev, u skladu sa lokalnim zakonima - izjavio je „Vijestima“ Milovac.
On je objasnio da u „kontekstu Crne Gore, gotovo da ne postoji mehanizam putem kojeg bi Uprava za sprečavanje pranja novca mogla da provjeri porijeklo novca koji bi se uložio u izgradnju pomenutih apartmana, ukoliko bi investicije išle preko of šor kompanije“.
U izvještaju o pranju novca za 2009. godinu, američka vlada ocjenjuje državu Belize kao jednu od ključnih destinacija za pranje novca, podsjeća MANS.

Homer
29-03-09, 11:53
Dijelili otpremnine i unazad i unaprijed

INSPEKTORI ZA SUZBIJANJE PRIVREDNOG KRIMINALA PROVJERAVAJU SUMNJIVE ISPLATE U EPCG

Podgorica - Crnogorski inspektori za suzbijanje privrednog kriminala otkrili su neregularnosti u upravljanju Elektroprivredom i vrlo je moguće pokretanje krivičnih prijava protiv odgovornih lica, saznaju “Vijesti”.
Zvaničnu potvrdu informacije nije bilo moguće dobiti, jer “posao još nije završen”.
Provjeravane su razne odluke o otpremninama, nagradama, poslovni ugovori o kojima su odlučivali svi prethodni i sadašnji Odbor direktora državne EPCG.
Prvi čovjek Elektropriverde bio je i Branimir Gvozdenović, ministar za ekonomski razvoj u Đukanovićevoj vladi.

To nije jedino preduzeće kojim su se nadležni inspektori pozabavili, ali ih je posebno zainteresovalo nakon januarske raspodjele 200 hiljada eura nagrada za smanjenje gubitaka 2007. godine.
Stimulanse za gubitak od 7,9 miliona eura, mnogo manji od minusa u prethodnom periodu poslovanja, dobili su uglavnom direktori i šefovi sektora.
“Vijesti” su došle do podataka o otpremninama za bivšeg direktora Snabdijevanja Milenka Vujičića, prethodnog prvog čovjeka energetske kompanije Radomira Milovića, povoljnostima za nekadašnjeg menadžera Slobodana Dakovića, a oni nijesu jedini koji su dobro ispraćeni iz EPCG.

Bivši predsjednik Odbora direktora EPCG Radomir Milović zatražio je sporazumni raskid radnog odnosa prije devet mjeseci i dobio oko 80 hiljada eura, kao i stan u Podgorici, iako je stambeno obezbijeđen. Nije jasno po kojem je osnovu zaključen ugovor sa bivšim direktorom Snabdijevanja Milenkom Vujičićem, koji je u EPCG radio nešto više od dvije godine i za to dobio oko 40 hiljada eura, nakon čega se vratio u nikšićku Željezaru. Očekuje se da neko objasni po kojem osnovu je retroaktivno formalno zasnovan radni odnos sa bivšim direktorom EP Slobodanom Dakovićem i bez dana rada isplaćivana mu zarada sa svim doprinosima skoro godinu, a odmah nakon toga sa njim je zaključen sporazum o prestanku radnog odnosa na osnovu čega je dobio 24 plate?! Osim sto je za vrijeme prethodnog Borda donesena odluka o dodjeli stimulansa za poboljšanje poslovanja, nejasno je koji su još bili “ekstra” kriterijumi mimo Kolektivnog ugovora i ko su \\\"privilegovani\\\" u Elektroprivredi sa enormno visokim zaradama?

“Vijesti” su tražile od uprave Elektroprivrede da odgovori na ova pitanja , kao i da eventualne tvrdnje da saznanja nijesu tačna potkrijepe odlukama i ugovorima, odnosno da, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, radi objektivnog informisanja građana dozvole uvid u ugovore o kojima se interesujemo.
- Ne možemo o tome da se izjašnjavamo dok nadležni i Vladina radna grupa za ispitivanje politike otpremnina, zarada i nadoknada u državnim kompanijama ne završe posao, a sve podatke smo dostavili na uvid – saopšteno je u upravi EPCG.
Bivši direktor Snabdijevanja EP Milenko Vujičić na pitanje je li za samo dvije godine rada u Elektroprivredi dobio otpremninu od 40 hiljada eura, odgovorio: “Što vas to interesuje”.

Na konstataciju da novinari moraju štititi javni interes i znati šta rade u državnoj kompaniji, Vujičić je preporučio: “Te informacije ćete dobiti od EPCG”.
Radomir Milović je potvrdio “Vijestima” da je dobio otpemninu od oko 80 hiljada eura i da mu je dodijeljen stan, jer ima neuslovan “stančić u Nikšiću”, ocjenjujući da je to i zaslužio osamnaestogodišnjim radom u EPCG, a uglavnom je bio na najodgovornijim rukovodećim mjestima.
- Nisam ja bio u Elektroprivredi mjesec ili pola godine pa da sam uzeo velike pare. Podnio sam zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa i sljedovale su me 24 plate koje mi je novi bord dodijelio – rekao je Milović, jedini koji ne krije šta je dobio.

Milović je naglasio da je sada nezaposlen, a do penzije ima pet godina, kao i da nije dobio novo radno mjesto kada je otišao iz energetske kompanije.
- Devet mjeseci od odlaska iz EPCG centa zarade nemam. Odluke o dodjeli otpremnine i stana su dostupne nadležnima. Pošteno sam radio, a ako je neko griješio utvrdiće državni organi – poručio je Milović.

Međuresorska radna grupa koju predstavlja vicepremijer Vujica Lazović formirana je nakon informacije da je 11 bivših članova uprave Željeznice dobilo preko milion eura za otpremnine, među kojima je i rekorder Savo Parača sa 180.000 za samo pola godine radnog staža u kompaniji. Ta grupa nedavno je saopštila da je većina ispoštova pravila za isplatu, ali nijesu obavijestili javnost gdje su otkrivene neregularnosti, ko je nezakonito dobio otpremninu ili nadoknadu i ko od funkcionera vladajuće koalicije, koji su u odborima preduzeća u državnom vlasništvu, treba da vrati novac.

Vlada je u julu prošle godine zamijenila državne predstavnike u Odboru direktora EPCG i jedino Srđana Kovačevića zadržala i unaprijedila za predsjednika borda.
Bez obrazloženja smijenili su Milovića, članove Radivoja Brajovića, koji je sada u Bordu direktora novoosnovanog Prenosa, Vojina Đukanovića, Slobodana Krivokapića i Gojka Kneževića. Aktuelni predstavnici državnog kapitala su pomoćnici ministrara ekonomije i finansija Miodrag Čanović i Milorad Katnić, dosadašnji direktor Prenosa, koji od aprila neće funkcionisati u okviru EP, Zoran Đukanović, bivši direktor Distribucije Dragutin Martinović i advokat Nikola Martinović u ime SDP-a. Privatizacione fondove zastupa biznismen Veselin Barović.

Nabuko
29-03-09, 12:02
Odlično plasirana aktivnost i tekst:
1. Ubjeđuje plebs da je dokapitalizacija nužna jer se svew pokrade (btw vrše je oni koji pokradoše)
2. Ako dokap ne uspije neki će Pedro morati da visi (dok cjepamo lakše uši dok se dupe krpi). Ovdje je dat ja mislim uži spisak.

zoxy
01-04-09, 12:40
Sa srecom vise...

Podignuta optužnica protiv odgovornih u Luci Bar


Vrhovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Miodraga Gvozdenovića, bivšeg direktora Luke Bar, i još deset odgovornih lica iz te kompanije zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja u privredi, kao i nesavjesnog rada u službi, prenosi RTCG.

Osim Gvozdenovića, optužnica je podignuta i protiv Izabele Todorović, Zorana Ostojića, Aleksandra Lukića, Slavice Jović, Miomira Miloševića, Zorice Vitić, Zore Nenadić, Rajke Papić, Dragana Perajkovića i Radmile Dabanović.

Tužilaštvo je predložilo produženje pritvora za Miodraga Gvozdenoviću, Izabelu Todorović, Zorana Ostojića, Aleksandra Lukića i Slavicu Jović, koji su u pritvoru od oktobra lani.


Osumnjičeni su od početka 2002. do kraja 2006. godine, zloupotrebom službenog ovlašćenja pribavili sebi i drugima imovinsku korist od 1. 290.000 eura, te tako uskratili budžetu porez u iznosu od oko 313.529,11 eura.

Optuženi se terete i da su nesavjesnim radom u službi nanijeli imovinsku štetu Luci Bar u iznosu višem od 168,1 hiljada eura.

kliko
03-04-09, 12:13
Tvining projekat “Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije“, koji se realizuje pod pokroviteljstvom Evropske komisije, predstavljen je juče u Podgorici.

O projektu koji će trajati 18 mjeseci govorili su direktor Uprave policije Veselin Veljović, šef Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Maurer, ambasador Velike Britanije Kevin Lajn i visoki predstavnik iz Kancelarije Prvog ministra Skupštine Sjeverne Irske Moris Dauling.

Cilj projekta “Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije“ je jačanje kapaciteta crnogorskih institucija uključenih u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanje međuagencijske saradnje.

Projekat obuhvata četiri komponente i to jačanje obavještajne i istražne službe Sektora kriminalističke policije i unapređenje tajnih operacija, unapređenje operativnih kapaciteta Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, jačanje operativnih kapaciteta Uprave za antikorupcijsku inicijativu, posebno u vezi sa njenom pravno-savjetničkom funkcijom i funkcijom podizanja svijesti javnosti, te unapređenje objekata Policijske akademije i obezbjeđenje odgovarajuće opreme za jedinice koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala.

Direktor delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Maurer rekao je da "dobra borba protiv korupcije uključuje kvalitetne istrage i sudske presude na visokom nivou."

“Izuzetno je važna i uloga medija i civilnog sektora, kako bi se stvorio ambijent netolerancije prema korupciji jer se korupcija mora shvatiti kao krađa para od građana,” rekao je šef delegcije EK.

Maurer je pojasnio da tvining projekat predstavlja vid saradnje koji omogućava administraciji zemlje korisnika - Crne Gore, da radi zajedno sa visokokvalifikovanim iskusnim stručnjacima iz administracije države članice EU.

Budžet za Tvining program iznosi 1,2 miliona eura, što predstavlja doprinos EU (100 odsto), dok se učešće Crne Gore odnosi na obezbjeđenje odgovarajuće opreme za jedinice koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala

Prema riječima direktora policije Veselina Veljovića projekat je dopunjen Ugovorom o nabavci, vrijednim 400 hiljada eura, od kojih 300 hiljada finansira EU, a ostatak nacionalno kofinansiranje.

On je kazao da je tvinig projekat dopunjen i Ugovorom o izvođenju radova za Policijsku akademiju u vrijednosti od milion i po eura, kroz zajedničko finansiranje EU i nacionalnih organizacija uključenih u projekat.

Britanski ambasador u Podgorici, Kevin Lajn, ocijenio je da je riječ o, do sada, najkrunijem projektu na planu borbe protiv korupcije i organitovanog kriminala u Crnoj Gori.

"Uz dodatne ugovore i nabavku opreme, vrijednost edukacije i tehničkog osposobljavanja u suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala biće oko pet miliona eura“, najavio je Kevin Lajn.

izvor=Cdm (http://www.cafemontenegro.cg.yu/index.php?group=22&news=69861)

Cekaj, pa na sto oni misle? Zar ima korupcije u Crnoj Gori, a Lady?

Pera Detlic
07-04-09, 08:54
Strah zvanja od znanja
GRAĐANSKI
Piše: Daliborka Uljarević

Korupcija je široko rasprostranjena pojava kod nas. Priznali su to i oni koji su se dugo opirali, više pod pritiskom spoljnih argumenata, a manje zbog sluha za mišljenje građana i građanki Crne Gore. I to je jedan od pokazatelja odgovornosti donosilaca odluka prema onima koje zastupaju.

A što je korupcija?
Etimološki korijen je u latinskoj riječi corrumpo što znači pokvarenost, izopačenost, podmićivanje. Platon, Aristotel, Polibije i Montesquieu su korupciju shvatali kao kvarenje vlasti, vladanje koje nije u interesu političke zajednice tj. države. Machiavelli i Rousseau su korupciju vidjeli kao moralno kvarenje ljudi, urušavanje vrijednosti društva i vrlina građana. Danas se te definicije dijele na: administrativne (devijantno ponašanje pojedinca u odnosu na formalnu ulogu), ekonomske (maksimizacija profita kršenjem zakona i morala) i javno-interesne (korišćenje javnih sredstava za lične interese).
Korupcija u obrazovanju je ona crvena linija koju ne smijemo preći. Presudno nam je važan kvalitet obrazovnog procesa, jer će to odrediti sudbinu države. Loši đaci i oni koji su se kroz sistem provukli, prije ili kasnije nas dovedu u ćorsokak, a cijenu tog učenja kroz iskustvo tragično plaćamo i kao pojedinci i kao društvo.
Nije i ne treba da nam bude svejedno što zna ljekar koji nas liječi, advokat koji nas zastupa ili sudija koji nam sudi, građevinski inžinjer koji je radio na zgradi ili kući u kojoj živimo, i tako bi mogli za svako zanimanje pojedinačno, pa i do političara koji treba da određuju strateške pravce našeg razvoja.

Jesmo li mi stigli do te crvene linije u Crnoj Gori?
Ako je suditi po percepciji i iskustvu naših građana i građanki, ali i ponašanju Univerziteta Crne Gore (UCG), nažalost, jesmo. Evo i par ilustracija.
CGO mjesecima ne može da dobije od UCG kopije 23 ugovora koje su UCG i njegove organizacione jedinice (fakulteti) sklopili sa trećim licima, a čija vrijednost prelazi 10.000 odnosno 100.000 eura pod opravdanjem da bi „njihovim objavljivanjem nastala šteta za ekonomske interese UCG značajnije od javnog interesa za objavljivanje te informacije“,
iako je drugostepeni organ (Ministarstvo prosvjete i nauke), odlučio da ta dokumenta, kao i druga koja smo tražili moraju biti dostupna. I laiku je jasno da UCG od javnosti skriva podatke o finansijskim transakcijama i neprihvatljivo da ta obrazovna institucija, koja se finansira iz Budžeta, demonstrira netransparentnost i nepoštovanje zakona. Nameće se pitanje: koji su to i čiji ekonomski interesi koji mogu biti ugroženi ako naši građani i građanke saznaju na što je potrošen njihov novac? Ako je sve u skladu sa zakonom, što je sporno da se to i pokaže?
Dalje, rektor Predrag Miranović, koji odbija da javnosti položi račune, naslovnicu u nekim medijima je zaslužio i otvaranjem pitanja zakonitosti sopstvenog izbora. To nijesu pokrenule „zlonamjerne“ NVO, već njegove kolege i to zbog povrede pravila postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako stoji u Tužbi podnešenoj

Upravnom sudu koji je odlučujući po istoj poništio odluku Upravnog odbora UCG o izboru rektora.
Rektora zakon ne opterećuje. Nastavlja da se oglušava i o pravni okvir u kojem djeluje UCG. Tako umjesto prorektora, kako to propisuje Statut UCG, ukoliko je sam spriječen, na konferenciju o korupciji u obrazovanju „Da samo znanje donosi zvanje“ šalje „specijalnog izaslanika“ Miloša Bešića koji nema kapacitet da govori ispred Rektorata, iako je univerzitetski radnik. Ima drugu preporuku: strast kojom pokušava diskreditovati nalaze istraživanja jer oni ukazuju na zabrinjavajuću raširenost korupcije u obrazovanju. No, univerzitetski radnik Bešić ne poriče postojanje korupcije u obrazovanju, samo dovodi u pitanje metodologiju istraživanja.
Ovih dana je napisao i dužu elaboraciju na istu temu, koja je slata sa e-mail naloga rektora, tražeći pri tom ultimativno da CGO i CEMI postupaju po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, koji ih za razliku od UCG ne obavezuje, i dostave mu obimnu dokumentaciju koji on treba još dodatno da provjeri kao neko čije je mišljenje valjda jedino mjerodavno i najavljujući novu konferenciju UCG i FPN „Da zvanje bude garant znanja“?!

Nije problem učiniti ovo istraživanje javnim. Ono se odavno nalazi na sajtu CEMI-ja u mnogo obimnijem okviru nego ijedno istraživanje na kojem je Bešić radio u Crnoj Gori, a koja su nerijetko izazivala brojne kontraverze.
Valjda bi bilo pošteno da prvo isti UCG i rektor konačno postupe po zakonu koji ih obavezuje i da javnosti kažu sa kim i pod kojima uslovima posluju, na što troše novce iz Budžeta, da objave „sporne“ ugovore, da univerzitetsko osoblje i rukovodioci administrativnih organa objave svoje imovinske kartone, da UCG obezbijedi uslove da studenti mogu polagati ispit kod najmanje dva profesora, kako bi se postojeći monopoli i mogućnost zloupotrebe ukinuli, da urede normu za sprečavanje konflikta interesa, ali i zabranu i prateću sankciju za profesore koji vrše pritisak na studente kako bi platili za dodatne časove njima ili njihovim kolegama, itd.

Univerzitetski radnik Bešić možda i u tome može pomoći. Ali, tek kada sam bude na braniku odbrane svakog zakonskog teksta u Crnoj Gori, što nije bio slučaj sa njegovim nastupom na pomenutoj konferenciji. Takođe, javnosti bi bio interesantan podatak o procentu magistarskih i drugih komisija na FPN u kojima je aktivan. Promovisanje poštovanja zakona i pojašnjenja oko obima i oblika angažmana na UCG bi demantovale utisak o njegovom privilegovanom statusu i monopolskom položaju, a on sam bi onda u punom kapacitetu mogao doprinijeti zbilja važnom poslu obračuna sa korupcijom u visokom obrazovanju.
Održivi antikorupcijski mehanizmi treba da dovedu do toga da je zvanje rezultat znanja kojim neko raspolaže, a ne da se zvanje, kako nam to životni primjeri pokazuju, plaši znanja.
Ako podmazuješ, okliznućeš se. Ako tražiš prečice, zalutaćeš. Ako varaš, prevarićeš se. Ako misliš da sve možeš kupiti, onda ti ništa ne vrijedi. Ako nemaš obraz, džaba ti obrazovanje. Ako nemaš znanje, džaba ti zvanje. Neka ti bude škola. Da samo znanje donosi zvanje.

Autorka je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO)

Homer
14-04-09, 22:47
Znate li na koji način ljekari KBC Podgorica traže novac od pacijenata?

Počnu da kukaju kako su dužni!!? (Ovo da znate, za ne daj Bože, ako počnu sa ovakvom pričom šta se od vas očekuje)

Znaju li mrčenici - Bogu će ga vrtat!!!

Yosemite Sam
15-04-09, 00:03
Počnu da kukaju kako su dužni!!?
to je nešto kao otkup dugova - sa ljekara dugovanje predje na pacijenta :weight_lift:

Homer
03-06-09, 18:30
Građani svaki peti posao završavaju preko veze
ISTRAŽIVANJE O KORUPCIJI U OPŠTINAMA POKAZALO DA SE ZAKONI NE PRIMJENJUJU

Podgorica – Loša primjena zakona, nepostojanje efikasne unutrašnje i spoljašnje kontrole i niska primanja službenika najvažniji su uzroci pojave korupcije, dok je svaki peti građanin bio u situaciji da neki posao završi uz pomoć rođaka ili prijatelja, rezultati su istraživanja “Ocjena integriteta i kapaciteta lokalnih uprava u Crnoj Gori” koje je za potrebe Uprave za antikorupcijsku inicijativu i UNDP-a iz Podgorice realizovao Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj.
Istraživanje je rađeno tokom februara i marta ove godine na uzorku od 2.759 punoljetnih građana, 331 preduzeća i 381 službenika organa lokalne uprave direktnim anketiranjem, dok je sa predstavnicima nevladinih organizacija realizovano devet dubinskih istraživanja. Ono je pokazalo da je većina ispitanika potvrdila da je u slučaju zahtjeva za mitom pristala na takav čin. Na jučerašnjem predstavljanju izvještaja, međutim, nije saopšten konkretan procenat takvih odgovora.
“Postojanje zahtjeva za korupciju/mito od službenika u lokalnim samoupravama prijavljuje 8,9 odsto građana i 8,3 odsto preduzeća. Građani najčešće ne prijavljuju slučajeve korupcije, zbog nepovjerenja u nadležne institucije i straha od nezavršavanja posla, pa se kao uzrok pojave korupcije može podvesti i nepotizam, odnosno završavanje poslova preko veze” kazala je koordinatorka projekta Slavica Nikolić.
Na mišljenje ispitanika o postojanju korupcije u organima lokalne samouprave u velikoj mjeri, kako je rekla, utiču priče drugih, iskustva prijatelja, rođaka, mediji, kao i sve češća hapšenja.
Percepcija ispitanika o postojanju korupcije, dodala je Nikolić, veća je nego što pokazuju podaci koji proizlaze iz njihovog direktnog iskustva.
”Kvalitet rada organa lokalne uprave, na skali od 1 do 10, građani su ocijenili sa 5.71, predstavnici preduzeća 6.13, a zaposleni u tim organima 7.17. Komplikovanost procedura i propisa i visoke cijene usluga najzastupljenije su pojave u radu organa lokalne uprave. Prema ocjeni ispitanika, procedure su najsloženije u dijelu koji se odnosi na izgradnju objekata i izdavanje građevinskih dozvola, urbanizam, te građevinskih inspekcija i izdavanja dozvola za rad”, kazala je Nikolić.
Prema ocjeni direktorke Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesne Ratković rezultati istraživanja su prilično realni.
”Integritet i kapacitet lokalnih uprava ocijenjeni su u vrijeme kada određene opštine dovršavaju rad na svojim Akcionim planovima, zbog čega će im rezultati ovog istraživanja biti vrlo korisni”, kazala je Ratković.
Prema mišljenju zamjenika stalnog predstavnika Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori Fransiska Roketa dobijeni podaci su ključni za procjenu problema, formulisanje sistemskih intervencija i evaluaciju njihovog uticaja.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za lokalnu samoupravu Dragan Pejanović rekao je da ovakve aktivnosti imaju za cilj jačanje lokalne samouprave, ali i jačanje administrativnih kapaciteta i bržeg donošenja regulacionih planova, kako bi preduzeća i građani mogli dobiti kvalitetnije javne usluge na lokalnom nivou.