http://img34.picoodle.com/img/img34/8/6/28/f_fishm_6f71e93.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?srv=img34&img=/8/6/28/f_fishm_6f71e93.jpg)

Visoko nezasićne masne kiseline najčešće su zastupljene u ribama hladnih mora, kao i u plavoj ribi, koja se može naći i u našim predelima. Što je riba masnija, sadrži više omega-3 masnih kiselina i obratno. U severnim morima najdominantnija je haringa, koja ima najviše omega-3 masnih kiselina (3,4-3,6 g/145 g), ali u našim uslovima sardina predstavlja najbogatiji izvor omega-3 masnih kiselina (sardina u ulju 2-3,4 g/145 g). Takodje, losos, koji je kod nas manje dostupan, dosta joj je sličan po sadržaju (2,2-3,67 g/145 g). Tuna sadrži prosečne vrednosti, pa je samim tim potrebno konzumirati je u većim količinama da bi se osigurala dovoljna količina omega-3 kiselina. Kad je reč o školjkama, atlantska ostriga ima najviše omega-3 kiselina (2,3 g/145 g). Što više morske hrane jedete i što manje crvenog mesa, to bolje!
Izvor L&Z

Uz to što su dobar izvor energije, nezasićene masti i ulja imaju dodatne pozitivne učinke na zdravlje, a jedan od njih je zaštita od krvožilnih bolesti

Važan sastojak zdrave prehrane, uz bjelančevine i ugljikohidrate, su i masnoće kao osnovni izvor energije. Uobičajeno ih dijelimo na dvije vrste, ovisno o njihovu stanju na sobnoj temperaturi, i to na masti u krutom i ulja u tekućem obliku. Obje skupine možemo podijeliti na zasićene i nezasićene spojeve.
Vrlo često čujemo savjete o važnosti smanjenja unosa zasićenih masti, no nikako ih nije uputno potpuno izbaciti iz prehrane jer su one, među ostalim, potrebne za stvaranje vitamina D i pojedinih antistresnih hormona u tijelu. Potrebnu dnevnu količinu masnoća preporučuje se unositi većinom putem nezasićenih masti i ulja jer, osim što su dobar izvor energije, imaju i dodatne pozitivne učinke na zdravlje (npr. zaštita od krvožilnih bolesti).
Dobar primjer za to su omega-3 masne kiseline, koje pripadaju grupi esencijalnih, polinezasićenih masnih kiselina. Pojam "esencijalne" znači da ih tijelo ne može samo proizvesti, nego se moraju unositi hranom. Prirodni izvor omega-3 masnih kiselina je riba, a među najbogatijima su losos, tuna, haringa i pastrva. Zbog velika značenja omega-3 masnih kiselina u očuvanju zdravlja, preporučuju se najmanje dva riblja obroka tjedno. No, neki ljudi ne vole ili ne podnose ribu, a često treba znatno više vremena za pripremu takvih jela ili namirnice nisu dostupne.
Značenje i vrijednost omega-3 masnih kiselina prvotno su zapaženi promatranjem stanovništva na Grenlandu. Iako prehrana Eskima i ostalog lokalnog stanovništva nije optimalna (jednolična je i sadrži puno masnoća), njihov krvotok do duboke starosti ostaje zdrav i sposoban za podnošenje napora. Razlog tome je što se velik dio njihove prehrane sastoji od ribe iz hladnih voda, osobito bogate omega-3 masnim kiselinama, koje povoljno utječu na zdravlje srca i krvnih žila.

Esencijalne masne kiseline, u koje uz omega-3 ubrajamo i omega-6 masne kiseline, važan su sastojak prehrane. Znanstvenici neprestano otkrivaju nove dobrobiti redovite opskrbe omega-3 masnim kiselinama, bilo putem hrane ili dodataka prehrani. Naime, poznato je da esencijalne masne kiseline sudjeluju u proizvodnji energije u tijelu, prijenosu kisika do stanica, proizvodnji hemoglobina, prijenosu živčanih impulsa i regulaciji propusnosti staničnih membrana. Potrebne su i za proizvodnju prostaglandina, koji, među ostalim, reguliraju bol i upalne procese. Zato se vjeruje kako omega-3 masne kiseline, uz to što povoljno utječu na zdravlje srca i krvnih žila te sniženje razine kolesterola, mogu poboljšati koncentraciju, pamćenje i raspoloženje, smanjiti upale vezane uz artritis, održati hormonsku ravnotežu, ojačati imunitet, ublažiti alergijski dermatitis te podržati zdravlje kose, kože i noktiju.