View Full Version : Novosti u ekonomiji RS
Republika Srpska: Mobi postao m:tel
Banjaluka -- Mobilna telefonija Srpske "Mobis" ima novo ime "m:tel", što će biti zaštitni znak za celu Bosnu i Hercegovinu.
Generalni direktor "Telekoma Srpske" Predrag Ćulibrk istako je u obraćanju novinarima da je "Telekom Srbije" lider u oblasti komunikacija u regionu i da žele da budu uz korisnike u RS i BiH. Ćulibrk je na konferenciji za novinare, održanoj u Banja Luci, saopštio da mobilna Srpske "Mobis" ima novo ime "m:tel", što će biti zaštitni znak za celu BiH.
On je objasnio da je cilj da se postigne što bolji kvalitet u pružanju usluga korisnicima, kao i edukacija zaposlenih.
Ćulibrk je rekao da "Telekom Srbije", koji je većinski vlasnik "Telekoma Srpske", nema nameru da učestvuje u privatizaciji ostala dva operatera u BiH, nego da žele fer i korektnu tržišnu utakmicu.
Govoreći o kvalitetu usluga, Ćulibrk je podsetio da će se voditi računa i o tome da cene za usluge ove kompanije budu prihvatljive za korisnike, imajući u vidu ekonomske mogućnosti građana u RS i BiH.
"Telekom Srbije" je u ponedeljak preuzeo rukovođenje "Telekomom Srpske", nakon što je postao vlasnik 65 odsto akcija te kompanije, koje su kupljene za ukupno 646 miliona evra.
Ćulibrk je saopštio da više neće biti rominga za korisnike "m:tel-a", kada se nađu u Srbiji i Crnoj Gori i obrnuto, a najvio je i jeftinije slanje poruka, kao i razne pogodnosti za korisnike mobilne telefonije ove komapnije.
Tanjug
(Ne)svrhovitost prodaje Mercatorovih dionica
Predstavnici Računskog suda RS će danas na novinskoj konferenciji iznijeti revizijska izvješća o pravilnosti i svrhovitosti prodaje dionica Mercatora od strane fondova KAD i SOD koji su 2005. prodali svoj udio Istrabenzu i Pivovarni Laško za više od 35,4 milijarde tolara.
Oporba je reagirala kritikom protiv netranasparentnosti te prodaje kojom je država bila oštećena za više desetaka milijardi tolara. Utemeljena je i komisija koja će preispitati prodaju dionica od strane fondova KAD i SOD.
(Delo)
Tenzije na Berzi zbog „Ugljevika“
Akcije pale 32 odsto, investitori pišu tužbe
BANJALUKA - Nakon što je na skupštini akcionara Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“ 12. juna prihvaćena informacija o sporazumu o nameravanom razvoju energetskog sektora u RiTE sa britanskim „AES elektrikom“, za samo četiri dana trgovanja na Banjalučkoj berzi, akcije RiTE „Ugljevik“ pale su za 32,3 odsto.
Tako je, kao i u slučaju sa potpisivanjem ugovora sa ČEZ o privatizaciji RiTE „Gacko“, ova informacija na Berzi izazvala reakciju investitora i pad akcija RiTE „Ugljevik“. Sporazumom se, inače, izražava namera u mogućem učestvovanju AES u sanaciji postojeće i gradnji nove TE „Ugljevik“ i razvoju postrojenja za eksploataciju uglja. Potpisan je 1. marta, a skupština akcionara ga je razmatrala tek 12. juna.
Ekonomista i bivši ministar finansija RS Svetlana Cenić kaže da se, nakon pada akcija RiTE „Gacko“ posle potpisivanja ugovora sa ČEZ, zbog netransparentnosti celog procesa, sada isto dešava i RiTE „Ugljevik“.
„Sporazum sa AES potpisan je bez saglasnosti, uslovno rečeno malih akcionara, zbog čega je posejan strah koji se odrazio i na reakcije na Berzi“, ističe Cenićeva.
Akcionari su se, kaže ona, uplašili da će preko noći praktično ostati bez akcija, s obzirom na to da bi se ulaskom u projekat sa AES menjao oblik poslovanja preduzeća. Cenićeva navodi da se ne može akcionarima reći „da će u tom slučaju biti obeštećeni“ jer oni možda žele da zadrže akcije.
„Ne može se pravni oblik menjati preko noći. To je unelo nesigurnost i nepoverenje kod investitora na Berzi i zato su akcije pale. Osim toga, zbog slučajeva ‘Gacko’ i ‘Ugljevik’ strani investitori koji su na Berzi uložili i više od 20 miliona evra najavili su i tužbe i žalbe“, kaže Cenićeva. Ona ističe da Vlada RS sada mora pokušati da popravi ovo stanje jer ima mnogo nezadovoljnih koji sada ne znaju šta će sa akcijama koje su kupili.
Direktor RiTE“ Ugljevik“ Zoran Mićanović kaže da razume akcionare, ali smatra da su se nepotrebno digle tenzije oko potpisivanja sporazuma sa AES jer se radi o poslovnom kontaktu koji ni na šta ne obavezuje ni RiTE ni AES.
„Sporazumom su samo otvorena vrata saradnje, a kada se izrade studije izvodljivosti opredelićemo se da li ćemo nastaviti taj projekat. Sporazum ne stvara obaveze bilo koje vrste za AES ili ERS u slučaju da u bilo kom trenutku postane očigledno da projekti nisu opravdani ili ekonomski održivi“, kaže Mićanović.
Inače, sporazum predviđa da jednu studiju izvodljivosti radi RiTE „Ugljevik“, a drugu AES i svako snosi svoje troškove.
Mićanović navodi da ne razume reakciju investitora na Banjalučkoj berzi.
„Nije mi jasno šta se dešava jer je RiTE ‘Ugljevik’ nakon gubitka od 14,1 milion u 2005. ostvario dobit od 529.000 KM u 2006. a plan proizvodnje u prvih pet meseci ispunjen je sa 108,5 odsto“, ističe Mićanović.
Ukoliko RiTE „Ugljevik“ nastavi istim tempom biće ispunjen plan proizvodnje struje od 1.395 gigavat-sati za ovu godinu. Mićanović ističe i da je RiTE „Ugljevik“ jedini energetski objekat u RS koji u ovom trenutku ispunjava plan proizvodnje.
Sporazum (ne)obavezujući
Iako direktor RiTE „Ugljevik“ Zoran Mićanović kaže da sporazum sa AES ne obavezuje RiTE ni na šta, bivša ministarka finansija Svetlana Cenić ne smatra tako.
„Sporazumom se predviđa i mogućnost da se oformi zajedničko preduzeće u kojem bi učešće AES bilo 51 odsto, znači oni se već sada pominju kao mogući titulari imovine. Postavlja se pitanje ko i u ime koga može sklapati čak i takve načelne sporazume zanemarujući postojanje malih akcionara“, kaže Cenićeva.
Blic
Padaju cene akcija i indeksa na Banjalučkoj berzi
Najveća investicija oterala investitore
BANJALUKA - Optimizam zvaničnika Vlade RS i Elektroprivrede RS nakon potpisanog ugovora između ČEZ i EP RS o zajedničkoj gradnji Termoelektrane „Gacko 2“ i najavi ulaganja 1,5 milijardi evra, nisu delili i investitori na Banjalučkoj berzi. Samo mesec dana kasnije, akcije RiTE „Gacko“ pale su za oko 50 odsto.
Milijarda gore-dole
„Akcije ČEZ nakon potpisivanja ugovora sa RiTE ‘Gacko’ na Češkoj berzi porasle su za milijardu evra, a istovremeno akcije svih preduzeća na Banjalučkoj berzi pale su za milijardu maraka. Jednostavno je poljuljano poverenje investitora na Banjalučkoj berzi“, kaže Damir Miljević.
Sudbinu akcija RiTE „Gacko“ sistemom spojenih posuda podelila su i ostala preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS, pa je indeks ERS10 pao takođe za oko 50 odsto. Pesimizam investitora se odrazio i na berzanski indeks (BIRS) i indeks fondova (FIRS) koji su pali za oko 30 odsto.
Portparol Banjalučke berze Darko Lakić objašnjava kako su, praktično, investitori poslali signal da nisu zadovoljni načinom na koji se planira privatizacija rudnika i Termoelektrane „Gacko“, ali i RiTE „Ugljevik“.
- Niko nije protiv investicija i gradnje novih kapaciteta, naprotiv, bez toga nema ni rasta cena akcija na berzi. Dakle, u pitanju je samo transparentnost nameravanog procesa privatizacije. Investitori su reagovali i tako sada imamo pad prometa i cena akcija - kaže Lakić.
Kao što se optimizam na Berzi do aprila širio sa akcija jednog preduzeća iz istog sektora na drugo, tako se sada širi i pesimizam, pa je pad cena akcija RiTE „Gacko“ i „Ugljevik“ povukao nadole i cene akcija hidroelektrana i elektrodistributivnih preduzeća.
- Iako privatizacija „Gacka“ i „Ugljevika“ ne bi smela da se odrazi na akcije HE i elektrodistrubicija jer nema veze sa njihovim poslovanjem, investitori su to shvatili kao poruku da bi se isti model privatizacije mogao primeniti i na ostale. Oni su to shvatili i na način da, kao mali akcionari, neće imati koristi od takvih investicija i privatizacije, zbog čega su prestali da kupuju akcije - kaže Lakić.
Ekonomski analitičar Damir Miljević tvrdi da je pesimizam na berzi i izvlačenje investitora posledica odnosa Vlade RS i netransparentnog načina ulaska u projekat sa ČEZ. On ističe da vlasti u RS ne mogu da shvate da se, i kada rade u najboljoj nameri, a kada su u pitanju akcionarska društva na berzi, sve mora raditi transparentno - u protivnom, tržišna reakcija biće pad cena akcija na berzi.
- Investitori su na taj način iskazali nepoverenje u ono što će se raditi i ubuduće - rekao je Miljević. Očito, kaže on, projekat sa RiTE „Gacko“ bio je katalizator na osnovu kojeg su investitori počeli da se ubrzano izvlače sa Berze i svoj kapital prebacuju na druge berze u regionu.
Privatizacija RiTE „Gacko“, ističu analitičari, pokazala je koliko je mehanizam finansijskog tržišta osetljiv i koliko se moralo paziti prilikom zatvaranja takvih aranžmana.
- Očito je da je finansijsko tržište poslalo poruku Vladi RS kako ne treba raditi, posebno i zbog najava da će i naredni aranžmani biti zatvarani netransparentno, bez pitanja sitnih akcionara - smatra Miljević.
Blic
REVIZIJA UTVRDILA: HADŽIPAŠIĆEVA VLADA PREKRŠILA SVAKI ZAKON KOJI SE MOŽE PREKRŠITI
Kršeći gotovo svaki zakon koji se može prekršiti bivša Vlada Federacije BiH premijera Ahmeta Hadžipašića, u toku 2006. godine nezakonito je potrošila sedam miliona maraka za povećanje plaća ...
... budžetskim korisnicima, dok je na „ostale troškove“ otišlo dodatnih 5,6 miliona KM.
Igre sa rezervom
Famozno povećanje plaća i ostalih troškova omogućeno je enormnim i isto tako nezakonitim povećanjem tekuće rezerve Vlade i to za nevjerovatnih 27,4 miliona maraka.
Naime budžetom FBiH za 2006. godinu tekuće rezerve odobrene od Parlamenta iznosile su 7,8 miliona maraka. Tokom 2006. godine, međutim, odlukama Vlade Federacije izvršeno je plaćanje je povećanje tekuće rezerve za dodatnih 27,4 miliona, tako da je rezerva na kraju 2006. godine iznosila čak 35,3 miliona maraka.
Na ovaj način tekuća rezerva premašila je iznos od tri odsto ukupnih prihoda, što je, navode revizori, u suprotnosti sa članom 17. Zakona o izvršenju budžeta. Da stvar bude još i gore ovaj novac prebačen je u rezervu iz sredstva planiranih za Ministarstvo finansija FBiH, nakon čega je odlukom Vlade 14,3 miliona KM ponovno vraćeno ovom Ministarstvu, ali ovaj put na druge pozicije, čime je ovaj novac preraspoređen.
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13107&Itemid=2
Lobi cestovnih prijevoznika protiv Luke Brčko
Luka Brčko ima 14 hektara zemljišta od čega je polovica natkriveni prostor za skladištenje robe
BRČKO Direktor Luke Brčko Mustafa Nuković optužio je entitetske vlade u Sarajevu i Banjoj Luci kako ne žele pomoći obnovi rada luke jer su pod utjecajem lobija cestovnih prijevoznika i riječnih prijevoznika Hrvatske i Srbije. Nuković je rekao kako obnovu Luke pomžu samo Ured visokog predstavnika u Distriktu i Vlada Brčkog. Luka Brčko ima 14 hektara zemljišta od čega je polovica natkriveni prostor za skladištenje robe. Prije rata pretovar u Luci Brčko bio je oko 700 tisuća tona godišnje. Sa sadašnjim strojevima Luk može pretovariti čak milijun tona robe. Vlada Distrikta Brčko u njenu je obnovu uložila milijun eura, a Vlada Italije nešto više od 600 tisuća eura. Sama Luka je u obnovu izdvojila nešto više od 200 tisuća eura. Iz državnih institucija opstruiraju obilježavanje vodotoka Save kako bi bila sigurna za plovidbu, tvrdi Nuković. Najveći korisnik Luke Brčko je Rudnik Ljubija koji je prošle godine preko prevezao 750 tisuća tona tereta, a od toga samo 30 tona preko Brčkog kada nije radila luka u Vukovaru. Korisnici Luke Brčko još su Global Ispat iz Lukavca, zenički Mittal Steel, Natron Hayat iz Maglaja, Bimal iz Brčkog, Tvornica cementa u Lukavcu i drugi. Direktor Luke Brčko tvrdi kako je riječni prijevoz deset puta jeftiniji od cestovnog pa će, kako smatra, do 2012. godine preko luke ići oko 15 milijuna tona rasutih tereta. Luka Brčko trebala bi se osposobiti za pretovar brodova nosivosti do 1700 tona tereta.
http://www.poslovni.hr/46260.aspx
Monte Cristo Capital tužit će Vladu RS i CEZ zbog RiTE Gacko
Napisao Investitor.ba
Četvrtak, 14 Juni 2007
Adam Cleary, izvršni direktor Investicionog fonda Monte Cristo Capital nedavno je najavio mogućnost podizanja tužbe protiv Vlade RS zbog prevare malih akcionara RiTE Gacko. Povod za podizanje tužbe je ulaganje CEZ-a u RiTE Gacko. Tužbe su najavljene i protiv Elektroprivrede RS i Češke elektroprivrede CEZ.
U medijima u RS postavljeno je pitanje da li se radi o privatizaciji prije privatizacije dijela elektroenergetskog sektora ili o klasičnoj kolonizaciji kad je u pitanju investicija CEZ-a u Gacku? Vrijednost CEZ-a na Varšavskoj i Praškoj berzi u samo tri dana nakon potpisivanja ugovora o njihovom ulasku u Gacko, skočila je za nevjerovatnih milijardu eura, dok je vrijednost preduzeća elektroenergetskog sektora koja kotiraju na domaćem tržištu kapitala pala za milijardu maraka, pišu mediji u RS.
Pored toga, pojedini ekonomisti postavili su pitanje šta iz čitavog posla ima Republika Srpska, odnosno Elektroprivreda RS. Dio njih je mišljenja da je riječ o privatizaciji prije privatizacije dijela elektroenergetskog sektora, ali ima i onih koji smatraju da je riječ o klasičnoj kolonizaciji.
Najviše pažnje izaziva pitanje zašto se išlo u na osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću, a ne na akcionarsko društvo ili zašto se nije išlo na dokapitalizaciju Rudnika i TE Gacko.
Vlada RS je, smatra se, izigrala male ulagače i pokazala da ne postoji nikakva zaštita istih kad su u pitanje kompanije gdje je država vlasnik. Činjenica je da su cijene akcija RiTE Gacko na Banjalučkoj berzi pale odmah nako sporazuma sa CEZ-om.
Kaznili brokere
Komisija za vrijednosne papire RS, oduzela je suglasnost u imenovanju Bojana Blagojevića za direktora Zepter brokera jer je utvrdila da je ta kuća na svojim prostorima vidno istakla obavijest da ne prima naloge za trgovanje, a utvrđen je i jedan broj nepravilnosti sa primljenim nalozima. Custody banci Hypo Alpe Adria izrečena je javna opomena zbog toga što se u izvješćima koje je dostavila nisu poklopili podaci o dionicama Kristal Invest fonda. Posredniku na burzi Monet brokeru izrečena je javna opomena jer je početkom svibnja u jednim dnevnim novinama objavljivao oglas u kojem je stajalo „sigurna investicija“, a Srđanu Praštalu, brokeru zaposlenom u Eurobrokeru, privremeno je zabranjen rad s vrijednosnim papirima jer je obavljao poslove za koje nije imao dozvolu Komisije.
(Biznis.ba)
IGH-u idejni projekt ceste Banja Luka - Doboj
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH dodijelio je posao izrade idejnog plana šezdesetak kilometara autoceste Banja Luka - Doboj Institutu građevinarstva Hrvatske. IGH je posao u Republici Srpskoj dobio u konkurenciji 21 tvrtke iz Japana, Malezije, Kanade, Njemačke, Italije, Grčke, Španjolske i Nizozemske.
Vrijednost izrade projekata je oko 2 milijuna eura, a vrijednost izgradnje autoceste oko pola milijarde eura.
više www.poslovni.hr
Žele izgraditi 13 hidroelektrana na Drini
Elektroprivreda Srbije i Crne Gore te Elektroprivreda Republike Srpske, namjeravaju izgraditi čak 13 hidroelektrana na rijeci Drini i njenim pritocima. Na samoj Drini planiraju podići osam, na Ćehotini četiri i na Limu jednu hidroelektranu. Također, Srbija i Republika Srpska zajednički namjeravaju izgraditi hidroelektranu Buk Bijela snage 550 megavata.
Iz tog projekta izašla je Crna Gora i to pod pritiskom javnosti koja želi da kanjon Tare ostane netaknut. Najavljuje se da će prvo početi gradnja elektrana Mrsovo na Limu kod Rudog i Vikoč na Ćehotini, uz objašnjenje da one ne ugrožavaju prometnice i ne poplavljuju veće površine plodnog zemljišta. Stručnjaci procjenjuju da će izgradnja svih 13 hidroelektrana trajati oko 50 godina.
(Biznis.ba)
SDP BiH održava okrugli stol sa temom "Energetska strategija Bosne i Hercegovine"
Socijaldemokratska partija BIH i Klub izaslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH za, danas je najavila Okrugli stol povodom sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH zakazane za 3. srpnja 2007. na kojoj je planirano razmatranje točke dnevnog reda pod nazivom "Stanje i perspektive razvoja elektroenergetskog sektora u FBiH", s ciljem omogućavanja iznošenja stavova akademske i stručne zajednice te javnosti.
Tema okruglog stola je: "Energetska strategija Bosne i Hercegovine", a temu će predstaviti će prof. dr. Alija Behmen, prof. dr. Mirza Kušljugić, prof. dr. Sulejman Redžić i mr. Vinko Bošnjak.
(Biznis.ba)
Samo jedna brokerska kuća uvela e-trading
Samo je jedna brokerska kuća u RS investitorima omogućila elektronski unos naloga za trgovinu dionicama na Banjalučkoj burzi, takozvani e-trading iako su od jučer svi imali obvezu da to urede u skladu s novom zakonskom regulativom.
Nekoliko većih investitora na tržištu kapitala izjavilo je da je samo banjalučki Senzal, od ukupno 14 brokerskih kuća u RS, omogućio e-trading. U Komisiji za vrijednosne papire RS (KHOV) kažu da su brokerskim kućama jučer uputili zahtjev da im dostave dokaze da su uvele e-trading, a protiv brokerskih kuća koje nisu ispoštovale obveze, poduzet će propisane mjere.
RS je prvo tržište kapitala u regiji na kojem su burzovni posrednici dužni primijenjivati e-trading, dok je na ostalim tržištima to prepušteno konkurencijskoj utakmici. Kako saznajemo, brokerske kuće u RS tražile su da se primjena novih pravila odgodi do rujna, ali KHOV to nije prihvatila.
(Nezavisne novine)
Zbog posla s Česima izgubljene milijarde konvertibilnih maraka
Vlada Republike Srpske neodgovorno se ponašala kad je sklapala posao s češkim ČEZ-om o Rudniku i Termoelektrani (RiTE) Gacko, čime su oštećeni svi građani koji su ulagali u PIF-ove i mali dioničari u tom poduzeću, a tržište kapitala zabilježilo je ogromne gubitke, zaključak je većine sudionika okruglog stola koji su u Banja Luci organizirali Transparency International BiH uz podršku Banjalučke burze i ogranka Svjetske banke International Finance Corporation.
Vlada se ponaša kao vlasnik, a ne upravitelj kapitala koji je državno vlasništvo. Posljedice su izgubljene milijarde konvertibilnih maraka na tržištu kapitala. Sudionici okruglog stola smatraju kako još postoji način da se Vlada RS "popravi" i otkrije sve elemente ugovora koji je potpisala sa ČEZ-om u slučaju RiTE Gacko.
(Dnevni avaz)
Održana sjednica Vijeća za privatizaciju RS
Vijeće za privatizaciju Republike Srpske usvojilo je Prijedlog posebnog privatizacijskog programa za Tvornicu kompresora i pneumatskih alata Trudbenik AD Doboj. Tim je programom predviđeno da se 57,4 posto državnog kapitala u ovom poduzeću privatizira putem javnog tendera, u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji državnog kapitala u poduzećima.
Na sjednici Vijeća usvojen je i Prijedlog posebnog privatizacijskog programa za Poljoprivredni zavod Doboj, kojim je, putem javog tendera, predviđena prodaja 154.414 dionica Vlade RS-a (65 posto od ukupnog kapitala Zavoda).
Usvojen je i Prijedlog posebnog privatizacijskog programa za Dioničko društvo za informativnu, izdavačku i grafičku djelatnost Glas Srpske Banja Luka, Dioničko društvo za grafičku i izdavačku djelatnost Glas Srpski - Grafika Banja Luka i Dioničko društvo za trgovinu i usluge Glas Srpski - Trgovina Banja Luka.
(Biznis.ba)
Rekordan promet na bosanskohercegovačkim burzama u prvom polugodištu
Prvo polugodište 2007. godine na burzama u BiH može se ocijeniti kao najbolje u njihovoj povijesti. Banjalučka i Sarajevska burza ostvarile su ukupan promet od oko 1,4 milijarde KM, što je znatno više nego u cijeloj prethodnoj godini, kada je promet iznosio 1,042 milijarde KM. Prema preliminarnim rezultatima, Sarajevska burza ostvarila je promet od 928 milijuna KM, što čini gotovo 70 posto ukupnog prometa u BiH. Promet je već nadmašio ukupni prošlogodišnji, koji je iznosio 654 milijuna KM.
vise na http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/rekordan-promet-na-bh-burzama-u-prvom-polugodistu
Jeftiniji razgovori s inozemstvom
Banjalučka poslovnica američke kompanije IDT Phone omogućila je građanima RS jeftinije telefonske razgovore s inozemstvom i do 50 posto preko svog proizvoda Zovi zovi, rečeno je na prezentaciji te kompanije. Uslugu za sada mogu koristiti pretplatnici Telekoma Srpske, dok bi u sljedećem razdoblju i BH Telecom i HT Mostar trebali omogućiti pristup svojim korisnicima.
Cilj je potpuna liberalizacija telekomunikacijskog tržišta u BiH, a u korist potrošača koji bi imali mogućnost jeftinijih razgovora. Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je da će korist od ulaska te kompanije imati čitava RS, jer će to predstavljati signal i drugim investitorima da ulažu u ovo područje.
(Nezavisne novine)
Ponude za Aluminij do 24. rujna?
Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva ne može do 5. rujna Glencoru, En + Groupu, Vedanti i Mytilineosu dati informacije o opskrbi električnom energijom, cijenama i mogućnostima gradnje energetskih objekata u FBiH.
Rok za donošenje konačnih ponuda bit će produžen do 24. rujna zato jer Ministarstvo neće biti u mogućnosti pripremiti odgovore na dodatna pitanja predstavnika četiri kompanije.
U sporazumu između Aluminija i Vlade FBiH postoji članak u kojem se Vlada obavezuje da će kupcu prije potpisivanja ugovora o prodaji izdati pismo namjere, no nitko od predstavnika Ministarstva nije obećao ništa u vezi s cijenom struje, a cijenu utvrđuje FERK kao nezavisni regulator.
(Biznis ba)
Nešković broker počinje s radom
Na tržištu kapitala RS počinje raditi burzovni posrednik Nešković broker iz Bijeljine, koji je dobio dozvolu Komisije za vrijednosne papire RS.
U Nešković osiguranju, koje je s firmom Nešković osnivač te brokerske kuće, kažu da su se u skladu s trendovima opredijelili za ulazak u područje tržišta kapitala, čime su proširili lepezu djelatnosti.
Navode da su za sada otvorili ured samo u Bijeljini u kojoj su zaposlili dva brokera, smatrajući da na tom području imaju relativno dobre izglede za uspjeh. Mogućnost otvaranja poslovnica Nešković brokera u drugim gradovima u RS će zavisiti prvenstveno od rezultata rada u Bijeljini.
(Nezavisne novine)
Intenzivni razvoj poslovnih zona i inkubatora u RS (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=14140&meni=5)
Nezavisne novine
U periodu koji je obuhvaćen strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća, do 2010. godine, u oblasti preduzetništva težište će biti na razvoju preduzetničke infrastrukture.
"U posljednjim godinama ozbiljno se pristupilo pitanju preduzetničke infrastrukture i radi se intenzivno, RS je napravila više značajnih koraka nego FBiH, posebno u institucionalnom dijelu preduzetničke infrastrukture, a zahvaljujući razvojnom programu Vlade RS mnogo će se napraviti na području prostorno-tehničko-tehnološke infrastrukture. Uporedo s izgradnjom preduzetničke infrastrukture, u toku je i izgradnja druge infrastrukture značajne za ovu oblast, kao što je saobraćajna", izjavio je Nikola Vukmirović, direktor Republičke agencije za razvoja malih i srednjih preduzeća RS.
Površinski kop u Ljubiji: Ruda gvožđa na visokoj cijeni
Rudnici Ljubija, vanjskotrgovinski lider u RS
Od izvoza željezne rude zaradili 65 miliona maraka
Britansko-indijska korporacija "Mittal" rudu iz BiH prodaje Rumuniji, Poljskoj, Češkoj, Alžiru i Srbiji
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vanjskotrgovinski lider u RS koji sve što proizvede izvozi, a osim mehanizacije ništa drugo ne uvozi, jeste kompanija Novi rudnici Ljubija u vlasništvu britansko-indijske korporacije "Mittal", kao i "Željezara" Zenica.
Samo u sedam mjeseci 2007. godine, Novi rudnici su izvezli količinu rude gvožđa za 65 miliona KM, plasiravši rudu u Rumuniju, Poljsku, Češku, Alžir i Srbiju.
U BiH nije bilo plasmana, jer postojeća elektrolučna visoka peć u "Mittal Steelu" Zenica kao sirovinu može isključivo koristiti staro željezo koje je, također, na visokoj cijeni u našoj zemlji i u susjednim državama. Sve što se nađe, pa i ukradeni šahtovi, stubovi i čelične ograde (!), lako nađe kupca. Željezo je, pored aluminija, najtraženiji metal.
U Novim rudnicima Ljubija planiraju da do kraja godine ostvare izvoz u vrijednosti iznad 100 miliona KM, a od 2009. plasmane i u Zenici, ukoliko se završi visoka peć na koks, koja će kao sirovinu koristiti željeznu rudaču.
Za sada se o tome ne razmišlja. Svi trljaju ruke izvanrednim izvozom koji se plaća u gotovini, čekajući u redu da se utovare vagoni u Omarskoj i Ljubiji.
E. P.
Dnevni avaz (http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=4238&z=49&isasp=)
U trci pet kompanija
D. Risojević
16.09.2007 20:37
BANJALUKA - Pet kompanija, među njima i jedna domaća, u trci su za dobijanje konsultantskog posla vezanog za dvije milijarde vrijedan ugovor o izgradnji mreže autoputeva kroz Republiku Srpsku, potvrđeno je "Nezavisnim" u Vladi RS.
Tender za konsultanta, koji bi pomogao Vladi kod sklapanja ugovora sa budućim koncesionarom, zatvara se danas u podne, a do sada je stiglo pet ponuda.
Prema riječima Mile Bajalice, šefa Vladine radne grupe za pregovore sa zaintersovanim kompanijama, tendersku dokumenaciju su otkupile četiri inostrane i jedna domaća kompanija.
"Od inostranih kompanija, prijavili su se 'Dilojt end Tuš', 'Luis Berger', 'Citadel' i 'Rajfajzen investment', a od domaćih Ekonomski institut iz Banjaluke", rekao je Bajalica.
Konsultant bi, kako su zamislili u Vladi, pomogao kod pregovora i sklapanja ugovora sa koncesionarom, kako ne bi došlo do propusta koji bi ih, u slučaju loše izvedenog ugovora, mogao koštati milione.
U Vladi računaju da bi Komisija, nakon pregledanih ponuda, već narednog ponedjeljka mogla donijeti odluku o tome koji konsultant će im pomogati u ovom poslu.
Konsultant bi, odmah nakon izbora, bio uključen u pregovore s austrijskim "Strabagom", koji slovi za najozbiljnijeg interesenta za izgradanju mreže autoputeva i brzih puteva u ukupnoj dužini od 432 kilometra.
Vlada je, inače, u petak Komisiji za koncesije RS predala nacrt ugovora sa "Strabagom", kojim su definisani detalji cijelog posla. Nakon što Komisija pregleda dostavljni materijal, pregovori sa "Strabagom" bi bili nastavljeni, a u Vladi vjeruju da bi ugovor, s obzirom na dosadašnje aktivnosti, mogao biti potpisan već sredinom novembra.
NEZAVISNE NOVINE (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=14501&meni=2)
Giljotina propisa
Zorica Dragović
16.09.2007 20:47
U RS je završena "Giljotina propisa", pilot projekat na području Balkana, koji je imao za cilj uklanjanje suvišnih birokratskih prepreka poslovnom ambijentu, na čemu su zajedno radile entitetske vlasti i privrednici uz podršku međunarodne zajednice.
Rezultati, koje je prezentovalo Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju RS, svjedoče o velikim rezovima koji su sprovedeni u oblasti inspekcijsko-kontrolnih postupaka. Naime, uklonjeno je ili će uskoro biti 60 odsto inspekcijskih radnji, sa 2.474 na 1.040.
Do velikog reza je došlo kada je poslije detaljne analize utvrđen veliki broj "preklapanja" inspekcijskih propisa, što je, ako se uzme u obzir njihov obim, predstavljalo veliku birokratsku džunglu. Prognoze za budućnost su ohrabrujuće, a domaći privrednici bi, ukoliko prijedlog bude prihvaćen, mogli odahnuti. Nepotrebnoj birokratiji, koja je godinama ubijala jedva probuđeni preduzetnički duh, bliži se kraj, barem u onom njenom najgorem obliku.
Od sada svi privrednici u RS koji budu željeli da budu informisani o svojim pravima i obavezama mogu na jednom mjestu na Internetu pronaći registar inspekcijskih postupaka, odobrenja i predmeta kontrole. Privrednim subjektima je na taj način dostupna lista propisa uz pomoć koje će tačno znati koju vrstu kontrole inspektori mogu obavljati. Možda najveća dobit je i to što se ubuduće nijedan novi propis neće moći uvesti, a da ga predlagač dobro ne obrazloži, a onda za njega i dobije zeleno svjetlo privredne zajednice.
NEZAVISNE NOVINE (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=14508&meni=5)
Izašao RI RNAF-a za 2006. godinu.
predlažem da ga pročitate, saznaćete gomilu pametnih stvari...
Hvala Guardian, pročitao sam ga danas, pokušao sam da ga podignem na RNAF, pa ne ide.
Baciću sad link na RNAF!!!
Uskoro tenderi za pet strateških firmi (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=14661&meni=5)
ŽRS kupuju vozove koji idu 200 km/h (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=14603&meni=5)
BANJALUKA - "Željeznice RS" pregovaraju sa španskom kompanijom "Talgo" o kupovini pet modernih nagibnih vozova, koji dostižu brzine do 200 kilometara na čas, saopštili su juče zvaničnici "Bh. željezničke korporacije".
Vrijednost posla iznosi 40 miliona evra, a vozovi bi, kao i ranije u slučaju Federacije, bili plaćeni dugoročnim kreditom španske vlade sa minimalnim kamatama.
"Vozovi bi bili otplaćivani na period od 20 godina, s tim da bi 10 godina bio grejs period", rekao je Marinko Kondić, zamjenik direktora te korporacije, nakon razgovora poslovodstva korporacije s Nedeljkom Čurbilovićem, ministrom saobraćaja i veza RS.
Federalna željeznica prošle godine je za 67 miliona evra dogovorila nabavku devet "Talgovih" vozova, koji bi na boljim dijelovima naših pruga mogli da razviju brzinu do 160 kilometara na čas. Ovi vozovi na našim prugama treba da se pojave do 2010. godine.
Prema riječima Hamdije Šaljića, direktora "Bh. željezničke korporacije", najveću brzinu će ostvarivati na pružnom pravcu koridor 5C, dok bi se zbog stanja pruge na relaciji Doboj - Banjaluka kretao brzinom od 100 do 120 kilometara na čas. Novi vozovi bi, kako tvrde, putovanje od Sarajeva do Banjaluke skratili na svega tri časa.
Zbog loših pruga vozovi se kreću prosječnom brzinom od 60 kilometara na čas, a na remontovanim i do 90. Kako bi se naše pruge bar približile onim u okruženju, planirano je ulaganje od oko 156 miliona evra, koje obuhvata rekonstrukciju pruga, signalizacije i kontaktne mreže. Do kraja 2008. godine bi, kreditom EBRD-a i Evropske investicione banke, u potpunosti trebalo da bude rekonstruisana pruga Banjaluka - Doboj, a predviđena je i rekonstrukcija pružnog pravca od Konjica do Čapljine.
Nezavisne Novine
Vlada RS idućeg tjedna o promjenama zakona
Vlada će vjerojatno već idućeg tjedna odlučivati o promjenama zakona o pravnim nasljednicima pidova. Ministarstvo financija ovog tjedna je u Vladinu proceduru uložilo prijedlog promjena po kojem za vlasnike Triglava ne bi više vrijedilo da moraju objaviti ponudu preuzimanja ako je njihov udio veći od 15 posto. To znači da će država preko Kad-a i Sod-a zadržati 25 posto Triglava. Zbog najavljenih promjena i referenduma državljana, mogao bi se smanjiti interes za preuzimanje najvećeg slovenskog osiguranja, za koje se navodno zanimao njemački Allianz. U Triglavu će uskoro odlučivati o novom nadzorniku, budući da je dosadašnji član Nadzornog odbora Radovan Žerjav preselio u Ministarstvo prometa.
(www.finance.si)
Evo jedan zanimljiv komentar Glas Trebinja (http://www.glastb.com/arhiva/961/komentar.htm)
Direktor Banjalučke pivare: ''Frustriran sam sporim napretkom''
Banjalučka pivara i poslije niza pokušaja nije uspjela da vrati tržište. Iako imaju izuzetnu tehnologiju i pogonske kapacitete, a možemo reći i kvalitet, ova firma isključivo (po mom mišljenju) zbog niskih cijena uvoznih i manje kvalitetnih piva nije uspjela povratiti tržište.
Siguran sam da je pivopijama u RS važniji kvantitet od kvaliteta... Nadam se da će se sa povećanjem standarda povećati i kupovina veoma dobtog Banjalučkog.
Slijede pokušaji izlaska na Evropsko i Američko tržište.... Kako situaciju vidi direktora BL Pivare pročitajte na stranicama Capital-a (http://www.capital.ba/direktor-banjalucke-pivare-frustriran-sam-sporim-napretkom/)
http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/46986.jpg
U Bosni i Hercegovini još više od 50 posto poduzeća čeka privatizaciju
BiH je privatizacijom ostvarila prihod od oko 5,42 milijarde eura, od čega u gotovini oko milijardu eura
U BiH je, izuzimajući Brčko distrikt, ostalo neprivatizirano 889 poduzeća, odnosno 42 posto. Njihova se vrijednost procjenjuje na više od 5 milijardi eura prema podatcima entitetskih agencija za privatizaciju u Sarajevu i Banjoj Luci. U Republici Srpskoj privatizacija je završena u 448 poduzeća ili njih 39 posto, a u Federaciji BiH u 441 poduzeću ili 44 posto. Od neprivatiziranih poduzeća u Republici Srpskoj 141 je s popisa strateških tvrtki, 189 s kapitalom većim od 150 tisuća eura, a 121 s kapitalom manjim od 150 tisuća eura. Slabe rezultate u prodaji strateških poduzeća u Agenciji za privatizaciju Republike Srpske u prodaji strateških poduzeća objašnjavaju uvrštavanjem u tu skupinu 61 komunalnog poduzeće za koje još nije utvrđena ni strategija privatizacije. U Agenciji za privatizaciju Federacije BiH ističu kako su u tom entitetu uglavnom ostala neprodana strateška poduzeća s velikim kapitalom, u komunalnoj, elektroenergetskoj i telekomunikacijskoj djelatnosti. Način prodaje tih poduzeća, kako tvrde u Agenciji, odredit će dokument Politika privatizacije koji je izradila Vlada F BiH, a koji treba odobriti entitetska skupština. Jedan dio poduzeća, prema zamisli Vlade F BiH, trebao bi se izuzeti iz privatizacije kako bi se stabiliziralo njihovo poslovanje, nakon čega bi se mogla prodati po znatno višoj cijeni od one koja bi se postigla kada bi se sada privatizirala. Za neka od tih poduzeća federalni premijer Nedžad Branković je ustvrdio da bi privatizacija bila nepovoljnja jer bi izgubila ugled u islamskih zemljama gdje imaju znatno tržište. "Telekomunikacijska poduzeća su prioritet privatizacije u F BiH. Vlada F BiH smatra kako iz privatizacije za sada trebaju biti izuzeti Hidrogradnja, Energoinvest, Tvornica duhana Sarajevo i Bosnalijek", rekao je direktor Agencije za privatizaciju F BiH Enes Ganić.
Dodao je kako se u F BiH ne planira privatizacija elektroenergetskih poduzeća. Pojedini dužnosnici u Sarajevu izrazili su čuđenje stavom premijera Brankovića o izuzimanju tih poduzeća iz privatizacije. Stručnjaci, kao i menadžment poduzeća koje je Branković izuzeo iz privatizacije, smatraju kako je tim poduzećima nužan svježi kapital kako bi uopće mogla biti konkurentna na tržištu. Upozorili su kako bi u suprotnom mogla otići u stečaj i biti izgurana s tržišta, što je u suprotnosti s Brankovićevim najavama o njihovoj stabilizaciji i jačanju. U Republici Srpskoj pripremaju se natječaji za skoru privatizaciju pet strateških poduzeća - Trudbenik i Poljoprivredni zavod iz Doboja, te Glas Srpske, Glas srpski - Grafika i Glas srpski - Trgovina iz Banje Luke. Njihovu skoru privatizaciju najavili su iz Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske. Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske od nekadašnje Agencije za privatizaciju u Banjoj Luci prije nekoliko mjeseci preuzela je posao privatizacije u entitetu. U pripremi je izrada programa za privatizaciju poduzeća namjenske industrije, a uskoro počinje i priprema programa za privatizaciju banjolučkog Jelšingrada, Tvornice alatnih strojeva. Izrada strategije daljnje privatizacije strateških poduzeća u Republici Srpskoj ovisi o planiranoj provjeri popisa poduzeća jer će o njihovoj privatizaciji odlučivati Vlada u Banjoj Luci. Privatizacija takozvanih nestrateških poduzeća prodavat će se planiranom dinamikom natječajima, na Banjolučkoj burzi, prodavat će se i radnicima pod povoljnim uvjetima metode ESOP, prihvaćanjem ponuda o preuzimanju te neposrednom prodajom za koju je također mjerodavna Vlada RS. BiH je u procesu privatizacije do sada ostvarila prihod od oko 5,42 milijarde eura, od čega u gotovini oko milijardu eura ili 19 posto. Većina državnog kapitala plaćena u privatizacijskim certifikatima u F BiH, odnosno starom deviznom štednjom u RS. U Federaciji BiH je od privatizacije ostvaren ukupan prihod od 4,55 milijardi eura, od čega tek 245 milijuna eura u gotovini. U Republici Srpskoj dosadašnji je prihod od privatizacije 870 milijuna eura, a od toga 790 milijuna plaćeno je gotovinom najviše zahvaljujući prodaji državnog vlasništva u Telekomu Srpske.
Za mjesec dana prvi IPO u BiH (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=15349&meni=5)
Predrag Klincov
05.10.2007 19:10
BANJALUKA - Na Banjalučku berzu uskoro će, možda već za mjesec dana, prvi put izaći jedna privatna kompanija koja će emitovati javnu ponudu akcija (IPO) u cilju finansiranja svog razvoja, izjavio je juče Milan Božić, direktor Banjalučke berze.
Božić je u pauzi seminara "Izlazak preduzeća na berzu - kako emisijom akcija do kapitala", koju su organizovali Banjalučka berza i Privredna komora RS, kazao da ne može reći koja će privatna firma prva obaviti IPO, jer je to najavilo više preduzeća. Ukoliko se ostvare te najave, berzanski analitičari ukazuju da će to biti prvi IPO na tržištu kapitala u BiH.
Direktor Banjalučke berze ocijenio je da RS ima potencijal za najmanje jedan IPO godišnje, ističući da se među 100 najvećih preduzeća po prihodima nalazi 60 društava s ograničenom odgovornošću.
Stručnjaci sa tržišta kapitala RS, Slovenije, Srbije i Hrvatske učesnicima seminara, među kojima je bio veliki broj vlasnika privatnih preduzeća, objasnili su da je finansiranje preko berze alternativa podizanja bankarskih kredita ili traženja strateškog partnera. Ukazano je da je optimalni trenutak izlaska na berzu poslije dostizanja određenog stepena razvoja preduzeća i prisutne povoljne situacije na tržištu kapitala.
Najveće prednosti IPO-a su, prema riječima Božića, što se od preduzeća ne zahtijeva otplata kamata, već se kapital stiče ponudom akcija investitorima za koje oni zauzvrat ulaze u njegovu vlasničku strukturu očekujući da će u dogledno vrijeme ostvariti dividendu ili kapitalnu dobit.
"Postojanje više akcionara u preduzeću stvara preduslove za njegov razvoj, jer će oni od menadžmenta, koji je do tada mogao imati fleksibilniji pristup poslu, zahtijevati realizaciju samo onih projekata koji su isplativi i imaju perspektivu", istakao je Božić.
Veljko Jarić, vlasnik i direktor Građevinskog preduzeća "Aragosta invest" iz Banjaluke, potvrdio je da s predstavnicima Banjalučke berze već duže vrijeme razgovara o izlasku na berzu u cilju dolaska do svježeg kapitala.
"Za početak sam investitorima spreman ponuditi trećinu vlasništva u preduzeću, a poslije bi svoj udio smanjio na 51 odsto kako bi zadržao kontrolni paket akcija", kazao je Jarić.
Simon Mastnak, direktor Sektora za razvoj Ljubljanske berze, kazao je da se IPO u svijetu pokazao kao veoma važan faktor razvoja ekonomije. Razlog manjka IPO-a u regionu, Mastnak obrazlaže nedostatkom ambicioznosti i vizije vlasnika privatnih preduzeća koji se zadovoljavaju relativno malim zaradama, iako njihovo preduzeće ima šansu za daleko bolje rezultate.
Iskustvo Poljske
Milan Božić je ukazao na pozitivni primjer Poljske u kojoj je u posljednje tri godine čak 109 preduzeća izašlo na berzu radi IPO-a, od čega je većina emisija akcija bila u iznosima do deset miliona evra.
Samo prošlogodišnja vrijednost 38 IPO-a u Poljskoj iznosila je 1,1 milijardu evra, po čemu su bili među najuspješnijim tržištima u Evropi.
http://www.blic.co.yu/_customfiles/Image/slike/2007/oktobar/11/rs/zakon.jpg
Zbog rupa u zakonu profitiraju kriminalci
BANJALUKA - Zakon o javnim nabavkama BiH je u službi kriminalaca i korupcije. Zahvaljujući rupama i kontradiktornosti zakona, u praksi smo svedoci raznih malverzacija zbog kojih budžeti u BiH gube milionske iznose. Zbog toga zakon hitno treba menjati, tvrdi predsedavajući komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Bahtić.
On kaže da su članovi komisije posle serije javnih rasprava o primedbama na Zakon o javnim nabavkama BiH većim delom približili stavove o promeni zakona. „Međutim, predstavnici SNSD predložili su 50 članova, odnosno amandmana na zakon. U takvim situacijama, predlaže se novi zakon, ali pokušaćemo na sednici 15. oktobra da taj broj amandmana smanjimo i predložimo Parlamentu BiH izmene i dopune Zakona o javnim nabavkama“, objašnjava Bahtić.
Planirano je da poslanici Predstavničkog doma BiH raspravljaju o izmenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem oktobra.
Bahtić kaže kako je neophodno da Agencija za javne nabavke BiH dobije veće nadležnosti jer je ona po aktuelnom zakonu samo savetodavno telo i njene preporuke nisu obavezujuće.
„Agencija bi trebalo da preventivno upozorava na kršenje zakona, odnosno da njene odluke budu obavezujuće. Nadležni iz agencije trenutno mogu samo da savetuju, dok ugovorni organi vešto izbegavaju primenu Zakona o javnim nabavkama upravo zbog niza kontradiktornosti“, dodaje Bahtić.
On ističe da su u praksi uočeni brojni primeri sklapanja aneksa ugovora čija je vrednost veća od 50 odsto iz osnovnog ugovora, što je zakonom strogo zabranjeno. S druge strane, kako kaže, ugovorni organi i za tu varijantu pronađu mogućnost u zakonu.
Član komisije Momčilo Novaković predložio je formiranje agencija za javne nabavke i na nivoima entiteta, kao i komisije za žalbe.
„To je potrebno kako bi se ubrzao celi postupak javnih nabavki. Takođe, agencijama bi trebalo dati veće nadležnosti kako bi odmah mogle reagovati u slučaju da neko krši Zakon o javnim nabavkama“, dodaje Novaković.
Lazar Prodanović, takođe član komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH, veruje da će članovi komisije postići u što kraćem roku saglasnost, a sve zbog sprečavanja neracionalnog trošenja javnih finansija.
„Vlasti drastično krše zakon“
U NVO „Transparensi internešenel“ tvrde da vlasti drastično krše Zakon o javnim nabavkama i da na taj način neracionalno troše novac iz budžeta. Poslednji primer je, kako smatraju, gradnja zgrade Vlade, gde je ugovor...
http://www.blic.co.yu/repsrpska.php?id=15739
Evo je pozitivna vjest iz Semberije..:character38542:
Sava Bijeljina pocela proizvodnju (http://www.capital.ba/sava-bijeljina-pocela-proizvodnju/)
BIJELJINA - Prehrambena industrija “Sava” iz Bijeljine, nakon sedmodnevnog prekida proizvodnje, danas ponovo počinje s radom, najavljeno je iz najveće fabrike za preradu voća i povrća u Semberiji.
Prema riječima Vladimira Mitrovića, direktora “Save”, za koju je nedavno pokrenut stečajni postupak pred bijeljinskim Osnovnim sudom, fabrika nije radila zbog problema u vezi s nabavkom ambalaže.
“Zbog problema da nabavimo ambalažu nismo mogli završiti proces prerade paradajza i paprika koji su trenutno u poluproizvodu. Nadam se da ćemo ovaj problem uspijeti da riješimo tokom narednih dana”, rekao je on, dodajući da trenutna dugovanja “Save” prema semberskim poljoprivrednicima oko 150.000 KM.
Džaba, kad je firma u stečaju i kad su ovi sa berze zaustavili trgovanje...
Zar ne misliš da će se iz stečajnog postupka izaći sa boljom startnom pozicijom... Ne vjerujem da će lokalne vlasti dozvoliti da ovo preduzeće propadne.., a ja ipak gledam ovo preduzeće kao strateško u semberiji...
Po meni je bolje da se preduzeće postavi na čvrste temelje, nego da ga gledamo kako se muči na berzi..:)
Raspisan natječaj za poduzeća Glasa
Investicijsko-razvojna banka RS raspisala je natječaj za privatizaciju banjalučkih poduzeća Glas Srpske, Glas srpski-Trgovina i Glas srpski-Grafika. U okviru jedinstvenog natječajnog postupka prodaje se 49 posto državnog kapitala poduzeća Glas Srpske, te po 62,03 posto kapitala Glasa- srpskog Trgovine i Glasa srpskog-Grafike. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje imaju ostvaren ukupan godišnji prihod od najmanje 5 milijuna KM u svakoj od posljednje dvije poslovne godine, te posjeduje iskustvo u izdavačkoj djelatnosti. Ne mogu sudjelovati državni organi, organizacije i poduzeća iz BiH koja imaju više od 25 posto državnog kapitala, zatim, domaća lica koja nisu izmirila porezne obveze.
(Nezavisne novine)
Branković priprema prodaju BH telekoma za 1,5 mlrd eura
Premijer Federacije BIH Nedžad Branković strategiju rada svoje Vlade u slijedeće tri godine temelji na prodaji najdohodovnijeg poduzeća u BiH BH telekoma. Braković smatra kako to poduzeće može prodati za 1,5 milijardu eura. Branković je formirao mali tim od trojice svojih suradnika od povjerenja za prodaju BH telekoma. Za sada je, kako navode sarajevski mediji, skloniji prodaji državnog udjela u sarajevskom telekomu na natječaju a ne, kako predlažu neki ekonomski stručnjaci, na burzi.
Prvi otvoreni fondovi u RS (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=15819&meni=5)
P. Klincov
BANJALUKA - Komisija za hartije od vrijednosti RS odobrila je osnivanje prvih otvorenih investicionih fondova u RS - "Nimako trend" sa javnom ponudom i "Advantis Qualified 1" sa privatnom ponudom.
Inicijatori osnivanja tih fondova su društva "Nimako", odnosno "Advantis Capital Management" iz Banjaluke.
U društvu "Nimako" kazali su da će u roku od sedam dana od prijema rješenja Komisije objaviti javni poziv za upis i uplatu udjela fonda "Nimako trend", kao i njegov prospekt.
"Upis je omogućen svim fizičkim i pravnim licima uz minimalnu uplatu od 500 KM", kazala je Verica Krajnović, direktor tog društva.
Ona je istakla da će inicijalna ponuda trajati 15 dana, očekujući da će prikupiti najmanje milion KM neophodnih za osnivanje fonda. Fond "Nimako trend" je, kaže Krajnovićeva, namijenjen investitorima koji imaju dugoročne ciljeve, sa preporučenim rokom ulaganja od najmanje dvije godine. Fond će uglavnom ulagati u akcije, zatim, obveznice i depozite, prvenstveno na tržišta RS, BiH, a potom zemljama članicama EU, OECD i CEFTA.
U društvu "Advantis" navode da je otvoreni fond "Advantis Qualified 1" namijenjen kvalifikovanim investitorima, odnosno ulagačima čija imovina prelazi 300.000 KM uz minimalni ulog od 100.000 KM.
Specifičnost tog fonda je u tome što društvo ne smije javno objavljivati prospekt, već ga dostavlja zainteresovanim ulagačima koji ispunjavaju uslove za ulaganje u fond. Društvo "Advantis", kako saznajemo, planira da do kraja godine osnuje i otvoreni fond sa javnom ponudom.
U FBiH nedavno su osnovani otvoreni fondovi sa javnom ponudom "MF Global.ba" iz Sarajeva i "Hypo BH Equity" iz Mostara.
Ekonomija BiH na uzlaznoj putanji
Srna
20.10.2007 19:28
VAŠINGTON - Upravni direktor Svjetske banke Grem Viler ocijenio je na sastanku s predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Nikolom Špirićem u Vašingtonu da je ekonomija BiH na uzlaznoj putanji, ali da treba još raditi na privlačenju stranih investicija, okončanju privatizacije i povećanju stope zaposlenosti.
U saopštenju iz Savjeta ministara BiH navodi se da je Viler naglasio da Svjetska banka stavlja poseban akcenat na aktivnosti iz platforme za akciju, koja je potpisana u utorak, 16. oktobra, u Sarajevu.
"Treba nam kvalitetan pristup sa Svjetskom bankom da bi bila unaprijeđena ekonomija u BiH", rekao je Špirić i naglasio da je u kreditnom programu za naredni period potreban takozvani reformski scenario, koji pretpostavlja veći zamah u sprovođenju preostalih strukturalnih reformi.
Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da bi ovaj scenario predstavljao veliki podsticaj za inostrane investicije.
Potencijali u turizmu i proizvodnji struje (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16028&meni=5)
SARAJEVO - BiH može mnogo ponuditi u proizvodnji struje, šumarstvu i turizmu, ali zemlja još nije počela istraživati i razvijati svoje potencijale.
Ovo je juče izjavio Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, na radnom ručku koji je u Sarajevu organizovala Američka trgovačka komora u BiH. Gregorijan je, govoreći u ime visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, o kreiranju brenda BiH kroz reforme i partnerstvo, rekao da se još većina svijeta BiH sjeća po slikama iz rata.
"Poslovne ličnosti i političari moraju učiniti sve da promijene tu sliku. Mnogo je nerealiziranih mogućnosti. Pravi put je fokusiranje na platformu za akciju koju su prošle sedmice potpisali lideri entiteta, Brčko distrikta i Vijeća ministara BiH", istakao je Gregorijan.
Dodao je da je suštinsko pitanje da li političari žele stvarati novo bogatstvo, što podrazumijeva podizanje standarda i otvaranje radnih mjesta, ili ga podijeliti između sebe. Gregorijan smatra da se refrome koje se pominju u platformi mogu početi provoditi ove godine, te da bi bilo idealno da u idućoj godini građanima počnu donositi korist.
"Brendiranje uključuje identifikaciju strateških prednosti. Odsustvo imidža zemlje je stvarni problem i zato je registruju kao mrlju na radaru međunarodnih ulaganja", kazao je Gregorijan.
Gregorijan je rekao da je BiH morala prevazići prepreke koje nisu imale druge zemlje u tranziciji, te da je rat odužio proces tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, a rezultat je bio stavljanje nacionalne politike ispred ekonomije.
"Postoji potreba za uspostavom sistema poreznih prihoda, većom sigurnosti malih štediša, ohrabrenjem banaka da daju veće kredite, uspostavom ekonomsko-socijalnog vijeća BiH i poboljšanjem infrastrukture. Ispunjenje ovih obaveza može promijeniti sliku o BiH, što će dovesti do ulaganja i novih radnih mjesta", rekao je Gregorijan.
Na jučerašnjem sastanku je promovisano šest novih članova Američke trgovačke komore. Iako je bilo najavljeno, radnom ručku nisu prisustvovali visoki predstavnik Miroslav Lajčak i ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš.
Gubitak Željeznica RS 2,89 milijuna eura
DOBOJ Dioničko društvo Željeznice Republike Srpske, sa sjedištem u Doboju, u prvom polugodištu 2007. godine ostvarilo je gubitak od 2,89 milijuna eura. Ukupni polugodišnji prihodi Željeznica RS poduzeća je 16 milijuna eura, a kapital 134 milijuna.
Konverzija ili stečaj (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16271&meni=5)
Jasminko Jotić
28.10.2007 19:52
Investiciono-razvojna banka RS je prvi program finansijskog restrukturiranja putem konverzije duga u akcije dobila od "Hidrogradnje" iz Istočnog Sarajeva i mi smo svoje mišljenje u vezi s tim uputili Vladi RS.
Mi smatramo da ima smisla da se ide u konverziju duga prema državi, ali da se poslije toga ide u proces privatizacije, jer preduzeće vjerovatno neće imati nikada bolju finansijsku poziciju nego sad.
Sve se to radi da bi se preduprijedio stečaj, odnosno da bi se stvar pokušala spasiti, jer se u RS taj postupak neminovno završava likvidacijom preduzeća. Htjeli smo omogućiti postojećoj strukturi akcionara pojedinih preduzeća da sami odrede šta će biti s preduzećem i oni o tome odlučuju na skupštinama akcionara.
Konverzija je jedina alternativa stečaju, jer su preduzeća nagomilala obaveze, uglavnom prema porezima i javnim fondovima. Obaveze uveliko opterećuju preduzeća zbog čega ona ne mogu normalno da funkcionišu, ne mogu da se zadužuju, ne mogu da ispoštuju neke zakonske uslove, tendere, imaju višak radne snage, pa im je finansijska ravnoteža jako narušena.
Akcionari će se odrediti prema tome da li žele da spase to preduzeće ili ne. Ako ne žele, onda ćemo imati poplavu stečaja i onda trebaju znati šta će dobiti u tom procesu u kojem su zadnji u redu namirenja iz stečajne mase, a ako se odluče na konverziju, onda će preduzeće ići u privatizaciju.
Kamatna stopa u BiH treba da bude viša od EURIBOR-a (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16329&meni=4)
Domaće banke pripadaju međunarodnim finansijskim organizacijama koje u potpunosti pružaju sigurnost za štedne uloge. To je dodatna snaga koja ulijeva povjerenje stanovništvu. I standard dijela građana raste tako da im ostaje više novca nego što se troši, što utiče na porast štednje iz godine u godinu.
Sasvim je sigurno da i stabilnost valute utiče na povećanje štednje. Stanovništvo se opredjeljuje za rast štednje i u KM i u evrima i logično je da mi podržavamo stabilnost valute. Pošto je ona zakonski fiksirana niko sigurno ne gubi ako štedi u KM i obratno i to je odnos koji svima pruža dodatnu sigurnost u odnosu na evro. Takođe, inflacija koja se još drži na nivou koji je niži od kamata na štednju, u svakom slučaju može biti jedan od pozitivnih razloga zašto je štednja povećana.
Priliv novca u domaće banke je višestruko značajan zato što domaći izvori rastu, a istovremeno oni rastu zato što strane banke na neki način privlače kapital iz drugih zemalja na domaće tržište, gdje se generiše domaći kapital, što rezultira otvaranjem novih pogona i radnih mjesta i većim zaradama radnika, a na taj način se stvara i domaća štednja.
Što se tiče kamatnih stopa, one su plod cijene koja se formira u Evropi. Nelogično bi bilo da domaće banke plaćaju štednju više nego što mogu i treba da plate za novac na evropskom tršištu. Pobornik sam da se ta stopa formira na nešto višem nivou nego što je EURIBOR iz prostog razloga što mislim da ljudima treba dati mogućnost da štede u domaćim bankama i da na taj način pokažu svoju ekonomsku i finansijsku moć. To je plus za državu, privredu i stanovništvo. Zato smatram da bi kamatna stopa na štednju u BiH trebalo da bude EURIBOR plus jedan odsto.
Integral i Nezavisne zajedno u trci za Glas
Laktaški Integral inženjering i NIGD Dnevne nezavisne novine potpisali su u Banja Luci ugovor o formiranju konzorcija za kupovinu državnog kapitala u procesu privatizacije banjalučkih poduzeća Glas Srpske, Glas srpski - Grafika i Glas srpski – Trgovina. Ugovorne strane su se obvezale kako će kao grupa lica zajednički istupati kao potencijalni, a eventualno i konačni kupci u postupku prodaje državnog kapitala u privatizaciji tri poduzeća Glasa. Investicijsko-razvojna banka RS je tender za prodaju 49 posto kapitala Glasa Srpske, te po 62 posto kapitala Glasa srpskog - Trgovine i Glasa srpskog - Grafike raspisala 16. listopada . Rok za dostavljanje ponuda je 28. studeni. Pismo namjere za sudjelovanje u toj privatizaciji do sada je poslala sarajevska kompanija Avaz.
(Nezavisne novine)
Radnici žele da kupe dio vlasništva (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16588&meni=5)
BANJALUKA - Preduzeće "Boksit" iz Milića namjerava da sprovede emisiju akcija prema svojim radnicima koji bi za kupljeni i upisani kapital ušli u akcionarsku strukturu firme, što je rijedak slučaj na privrednoj sceni BiH.
Rajko Dukić, direktor "Boksita", izjavio je da su osnovni ciljevi te inicijative finansiranje razvoja preduzeća bez podizanja ..........
RS i FBiH zajedno grade hidroelektranu (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16638&meni=5)
JAHORINA - Vlade FBiH i RS formiraće zajedničko preduzeće za izgradnju hidroelektrane na rijeci Ugar, kapaciteta do 40 megavata, za šta će biti potrebno oko 40 miliona eura.........
Transformisan zadnji PIF u RS (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16615&meni=5)
BANJALUKA - Skupština akcionara PIF-a "Jahorina konseko invest" iz Pala donijela je odluku o njegovoj transformaciji u zatvoreni investicioni fond (ZIF), čime je završen proces statusne promjene svih PIF-ova u RS nastalih u privatizaciji....
Kupci prvo akcionari, pa onda radnici (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=16715&meni=5)
BANJALUKA - Dokapitalizacija preduzeća "Boksit' iz Milića od strane njegovih radnika nije moguća na način na koji je to namjeravala sprovesti ta firma, potvrdili su u Komisiji za hartije od vrijednosti RS (KHOV).
U KHOV su na pisani upit "Boksita" o mogućnosti emisije akcija prema radnicima po posebnom programu, odgovorili da se takva zakonska odredba odnosi samo na preduzeća koja idu u proces prodaje državnog kapitala dok je preduzeće iz Milića već privatizovano........
Strabag će graditi mrežu cesta kroz RS
Trebala bi biti izgrađena mreža auto cesta i brzih cesta ukupne dužine 432 kilometra, a rokove tek treba definirati ugovorom
Austrijska građevinska tvrtka Strabag dobit će koncesiju za gradnju cestovne mreže na području Republike Srpske što uključuje i 48 kilometara prometnice na pravcu koridora Vc koji prolazi kroz taj bosanskohercegovački entitet, objavile su u petak banjalučke "Nezavisne novine". Ovaj list blizak vladi Milorada Dodika navodi kako je Komisija za koncesije RS u četvrtak dala suglasnost za potpisivanje ugovora sa Strabagom temeljem memoranduma o razumijevanju potpisanog prije godinu dana. Vlada RS formalnu bi odluku o tome trebala donijeti idućeg tjedna. Vrijednost ugovora čije se potpisivanje najavljuje je 2,9 milijardi eura. Trebala bi biti izgrađena mreža auto cesta i brzih cesta ukupne dužine 432 kilometra, a rokove tek treba definirati ugovorom. Austrijska tvrtka bi nakon izgradnje ove cestovne mreže dobila pravo na koncesiju u razdoblju od 30 godina s mogućnošću produženja za još 15 godina. Trenutačno najvažniji projekt za vlasti u Banja Luci je dovršetak auto ceste prema Gradišci u dužnini od 33 kilometra. Tu bi cestu kao najbržu vezu s Hrvatskom Vlada RS dovršila sama i unijela je kao svoju obvezu u koncesijski ugovor. Planirana je i gradnja ceste od Banja Luke prema Kupresu u dužini od 110 kilometara, od Banja Luke prema Doboju u dužini od 72 kilometra te potom od Doboja prema Bijeljini i granici sa Srbijom u dužini od 92 kilometra. U planu je i cestovni pravac Banja Luka-Bosanski novi, dužine oko 70 kilometara.
(Hina)
Top deset banaka u BiH (http://www.seebiz.eu/sr/banke/top-deset-banaka-u-bih,1619.html)
Prema rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci 2007. godine, odnosno prema bilansu uspjeha i stanja, najveća banka u Bosni i Hercegovini rangirana na osnovu ukupne aktive je Raiffeisen banka Sarajevo, dok je deseta po veličini Nova banka Bijeljina.........
Trajna politička stabilnost uvjet napretka za regiju
U izvješću EBRD-a stoji da je tempo reformi najbolji u jugoistočnoj Europi
Europska banka za obnovu i razvoj ocijenila je da je Republika Srpska u proteklih godinu dana uspješno privatizirala nekoliko velikih poduzeća. To se prije svega odnosi na dva najveća privatizacijska pothvata - Telekom Srpske, kojeg je za 646 milijuna eura preuzeo Telekom Srbija, te prodaju Rafinerije nafte Bosanski Brod, Rafinerije ulja Modriča i banjolučkog Petrola ruskoj kompaniji NjefteGazInKor. U svom izvještaju EBRD procjenjuje i da bi rast realnog bruto društvenog proizvoda u BiH ove godine trebao iznositi šest posto, što je manje za 0,2 posto u odnosu na 2006. godinu, a predviđanja rasta za 2008. godinu iznose pet posto. Smanjena prognoza rasta BDP-a odraz je stanja u cijeloj jugoistočnoj Europi. U izvješću Europske banke navodi se i kako je tempo reformi u regijama u tranziciji bio najbolji u jugoistočnoj Europi, ali su BiH i Srbija dobile najnižu ocjenu za napredak. EBRD očekuje kako će rast BDP-a u zemljama jugoistočne Europe ove godine dostići 6,1 posto, što je manje za 0,3 posto nego 2006. godine, a predviđeno je kako će ostati na istoj razini i slijedeće godine. EBRD navodi kako je prošle godine tempo reformi u regijama u tranziciji bio najbrži u jugoistočnoj Evropi, a da je najbolji napredak ostvaren u zemljama zapadnog Balkana. "Reforme u zemljama zapadnog Balkana, gdje je tranzicija manje napredovala nego u drugim zemljama jugoistočne Europe, bile su pospješene blizinom europskih tržišta, a uspjeh je postignut u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Albaniji", navodi se u izvješću EBRD-a gdje očekuju da će direktna strana ulaganja i dalje ostati prilično visoka zbog konkurentnih cijena radne snage i poboljšanja ekonomskog i institucionalnog okvira, kao i da je mogućnost ulaska u EU u nekim zemljama ohrabrila investitore. Banka ističe kako rizik u tim zemljama predstavlja visoki deficit tekućeg računa i pitanje konkurentnosti, naročito u Crnoj Gori i Rumunjskoj, zatim inflacija kao rezultat brzog rasta plaća u Rumunjskoj i Srbiji i fiskalna nedisciplina i povećanje cijena hrane. U izvješću EBRD-a se navodi kako je trajna politička stabilnost, zajedno s daljnjim poboljšanjima poslovnog okruženja, ključna mjera da bi zemlje jugoistočne Europe postale privlačne investitorima. Srbija i BiH dobile su od EBRD-a najnižu ocjenu (2,7) za napredak u tranziciji u regiji. Prema navodima iz izvješća EBRD-a, koji prati napredak 29 zemalja u tranziciji, najbolju ocjenu dobila je Hrvatska, koja je sa 3,6 bodova nadmašila Rumuniju i Bugarsku ocijenjene sa 3,5 i 3,4. Makedonija je između 3,1 i 3,2, Albanija ima oko tri boda, a Crna Gora je dobila 2,8 bodova. Niže ocjene od Srbije i BiH dobili su Uzbekistan, koji je na začelju sa prosječnih 1,3 boda, Bjelorusija ima 1,8 bodova, Tadžikistan 2,3, a Azerbajdžan nešto manje od 2,7 boda.
MMF predlaže ujedinjenje entiteskih agencija
Međunarodni monetarni fond preporučio je da u BiH trebaju biti ujedinjene entitetske agencije za bankarstvo radi sprječavanja pogrešne procjene kreditnog rizika, koji BiH može dovesti do financijske nestabilnosti. MMF preporučuje BiH ne podcjenjuje kreditni rizik napominjući da su nedavni globalni događaji pokazali da čak i najuglednije banke mogu imati teškoća o pravilnoj procjeni rizika. Iako u BiH kamate na kratkoročne kredite nisu porasle, postoje provizorni dokazi da rastu kamate na dugoročne kredite, što ukazuje na ponovno određivanje cijene kreditnog rizika. Iz Ministarstva financija RS upozorili su da nema potrebe za objedinjavanjem entitetskih agencija za bankarstvo.
Hvala Koke.., zanimljiv izvještaj sad znamo na čemu smo ;) Sigurno nismo najgori.. brojke ne lažu... :)
U Budžetu RS 2008. godine 40 odsto više sredstava za vodoprivredu (http://www.capital.ba/u-budzetu-rs-2008-godine-40-odsto-vise-sredstava-za-vodoprivredu/)
BANJALUKA, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bratić rekao je danas da će u narednoj godini iz Budžeta RS biti potrebno izdvojiti 30 do 40 odsto više sredstava za vodoprivredu, kako bi se ova oblast dodatno unaprijedila.
Bratić je nakon sjednice Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Narodne skupštine RS, rekao novinarima da je, osim zahtjeva za izdvajanje dodatnih sredstva za vodoprivredu, poslanicima Narodne skupštine neophodno dostaviti i analizu dosadašnjih rezultata iz ove oblasti.
“Zakonom o vodama RS i okvirnim Planom razvoja vodoprivrede formalno-pravno su se stvorili uslovi da se djeluje u skladu sa savremenim standardima u ovoj oblasti”, rekao je Bratić i naglasio da je dodatni novac neophodan za tekuće održavanje postojećih objekata koji su u nadležnosti RS, kao i za ispunjavanje obaveza prema međunarodnim organizacijama, među kojima je izrada plana upravljanja Dunavom, odnosno Savom kao cjelovitim slivom.
On je dodao da je, u zavisnosti od sredstava koja će biti izdvojena, potrebno raditi i na izgradnji sistema osmatranja, odnosno izgradnje hidroloških i meteoroloških stanica, te uspostavljanju mreže upravljanja tim sistemom.
“Moramo da ulažemo u investiciono održavanje objekata, odnosno izgradnju sistema odbrane od poplava, obodnih kanala, kao i sistema navodnjavanja i sistema unutrašnje odvodnje”, rekao je Bratić.
On je dodao su sredstva koja su do sada bila izdvajana za vodoprivredu, nedovoljna te da “s tim novcem nema nikakvog razvoja”.
Bratić je naglasio da je potrebno krenuti u realizaciju okvirnog plana razvoja sektora voda, te podsjetio da je u toku izrada studija navodnjavanja.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Narodne skupštine RS Gordana Đurić istakla je da je cilj današnje sjednice o temi “Zaštita i održivo korištenje vodenih resursa”, da se napravi dobra analiza i dobre preporuke u vidu zaključaka, kako bi se stanje u ovoj oblasti popravilo.
Ona je podsjetila da je ovaj odbor do sada održao dvije tematske sjednice, o strategiji razvoja poljoprivrede i o stanju u šumarstvu, te da su nakon njih napravljeni pozitivni pomaci u tim oblastima.
Đurićeva je dodala da postoje nagomilani problemi u vodoprivredi, ali da je bez dubljih analiza i strateških dokumenata nemoguće napraviti valjan korak ka unapređenju ove oblasti.
Favoriti strane firme udružene s domaćima
Najpovoljnije ponude za izradu glavnog projekta za izgradnju tri dionice autoceste na koridoru 5c dale su strane firme koje su se udružile s domaćima, potvrdili su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH.
Namik Kupusović, koordinator Jedinice za implementaciju projekta na koridoru 5c u ovom ministarstvu, objašnjava da je nakon ocjenjivanja tehničkih i otvaranja financijskih ponuda izvršeno rangiranje.
U toku su pregovori s prvorangiranim ponuđačima o tekstu ugovora. Kada to bude završeno, ministarstvo će moći dati konačne informacije o prvorangiranima. Do kraja godine trebao bi biti potpisan ugovor, a izrada projekta trajat će 18 mjeseci, rekao je Kupusović.
(Nezavisne novine)
General Electric zainteresiran za ulaganja u RS
Predstavnici američke kompanije General Electric jučer su tokom razgovora s premijerom RS-a Miloradom Dodikom u Bukureštu izrazili zainteresiranost za investiranje u RS i da zajedno s Vladom rade na razvijanju strateških i infrastrukturnih sektora, priopćeno je iz Ureda Vlade RS-a za odnose s javnošću.
Prilikom susreta Dodika s predsjednikom i glavnim menadžerom ove američke kompanije Nanijem Bekalijem, nastavljeni su razgovori o mogućnostima suradnje Vlade RS-a s General Electrica na modernizaciji i rekonstrukciji željezničkog prometa u RS-u, kao i suradnji u oblasti energetike, vodoopskrbe i avio prometa.
(Biznis ba)
Protekt se gasi, radnici idu na ulicu
Tvornica za obnavljanje guma Protekt iz Prijedora uskoro će biti ugašena, a njezini radnici će ostati bez posla, nakon što je i drugostupanjski sud presudio da imovinu poduzeća moraju predati u posjed hrvatske firme Borovo i Rudnika željezne rude Ljubija.
U Protektu su rekli da je banjalučki Okružni sud potvrdio odluku Glavnog suda prema kojoj Borovu i RŽR Ljubija moraju predati skoro cijelu tvornicu, presudivši da su te firme nosioci prava na nekretnine i pokretne stvari prijedorske firme po osnovu prijeratnih imovinskih odnosa. Protekt bi, po presudi, trebala predati proizvodnu salu, kotlovnice i kamionske linije, viljuškare, kancelarijski namještaj i pisaću opremu, pa čak i jedan digitron.
(Nezavisne novine)
Prodaja Vrbasa (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=17089&meni=5)
U susret četvrtoj licitaciji za banjalučku Drvnu industriju "Vrbas", radnike, stečajnog upravnika i sve koji žele da priča o prodaji državnog kapitala, koja se nepotrebno odužila, dobije srećan kraj muči ponovo isto - dilema da li će se konačno pojaviti pošten kupac........
Brodska rafinerija na udaru tužiteljstva Republike Srpske
Tužitelj Ilić je rekao da će sigurno podići optužnice, ali ne zna precizno kada
Posebno tužiteljstvo Republike Srpske podići će do kraja godine optužnice zbog pronevjera u banjolučkoj Robnoj kući Boska, Željeznicama RS i Direkciji za privatizaciju RS, potvrdio je voditelj Odjela za istrage i sigurnost Posebnog tužilaštva RS Darko Ilić. Dodao je kako se može očekivati i optužnica za pronevjere u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu, ali nije mogao reći kada će biti završena istraga. Ilić je ustvrdio kako je istraga za pronevjere u Rafineriji nafte vrlo složena jer je predmet istrage obiman, a pronevjere su trajale godinama. "Saslušavamo više osoba iz raznih ministarstava, Rafinerije nafte i drugih koji su bili mjerodavni u to vrijeme, odnosno zaduženi za zakonitosti u postupanju same Rafinerije nafte", rekao je Ilić. Posebno tužilaštvo Republike Srpske pokrenulo je nove istrage za organizirani kriminal, a od tih se istraga rezultati tek očekuju, rekao je Ilić. "Niti u jednoj optužnici koju smo do sada pokrenuli nije bilo oslobađajućih presuda. Također, pokrenuli smo 22 istrage protiv 151 odgovorne osobe i one još traju", rekao je voditelj Odjela Posebnog tužilaštva RS.
Prema prijedlozima te institucije, do sada je pritvoreno 79 osoba od kojih je većina još u pritvoru. Za banjolučke Nezavisne novine Ilić je rekao kako je od 2. studenoga prošle do 30. rujna ove godine pokrenuto 373 kaznenih predmeta, podneseno 12 optužnica protiv 50 osoba te zaključeno pet sporazuma o priznavanju krivnje sa 21 osobom. Za istragu u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu Ilić je ustvrdio kako će prema dokazima do kojih se u istrazi do sada došlo sigurno doći do podizanja optužnice protiv određenih odgovornih osoba, ali se ne može precizno reći kada. Vezano za privatizaciju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, tjednik Patriot čak tvrdi kako ruska tvrtka Njeftegazinkor nije uplatila novac za preuzimanje većinskog vlasništva u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu, Rafineriji ulja u Modriči i banjolučkom Petrolu premda iz Vlade RS objašnjavaju kako je novac za većinsko vlasništvo od 125 milijuna eura uplaćen. Iz tjednika Patriot tvrde kako je objavljena informacija Nove banke za koju tvrde da je kontrolira premijer RS Milorad Dodik, da je informirano Ministarstvo gospodarstva, energetike i razvoja RS, da su primili jamstva od Vnješekonom banke u korist Republike Srpske na iznos od 20 milijuna eura. U tjedniku optužuju Dodika kako je naftna poduzeća "dao nekim svojim prijateljima". "Ne bi nikoga trebalo začuditi da je i on osobno jedan od 'Rusa' koji su 'kupili' Rafinerije", tvrdi Patriot. Njeftegazinkor bio je dužan da u roku od 15 dana od prijenosa vlasništva, koje je izvršeno 17. rujna, osigura 20 milijuna eura kao bankarsko jamstvo da će u Rafineriju nafte uložiti 100 milijuna eura. Uplata jamstva stigla je tek 5. studnoga. Predstavnici Njeftegazinkora na Skupštini dioničara Rafinerije nafte rekli su kako će od Bosanskog Broda do Modriče graditi produktovod. Međutim, u ugovoru je utvrđeno kako moraju u gradnju željezničke prometnice uložiti 45 milijuna eura, dok će ostatak troškova, ako ih bude, te zemljište platiti Vlada RS. Ministar gospodarstva, energetike i razvoja RS Rajko Ubiparip ustvrdio je je moguće da ruska tvrtka gradi produktovod ili željezničku prometnicu od Bosanskog Broda do Mordiče, ali i mogućnost da se problem povezivanja riješi sa željeznicom u Hrvatskoj.
Danas stupa na snagu CEFTA (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=17178&meni=5)
P. Klincov
21.11.2007 19:18
BANJALUKA - Regionalni sporazum o stvaranju zone slobodne trgovine CEFTA, koji danas stupa na snagu, isprva će zasigurno uzrokovati mnogo problema nespremnoj privredi BiH, ali da dugoročno pruža šanse u slučaju stvaranja konkurentnijih uslova, ocijenili su domaći privrednici i ekonomisti.
Sporazum o stvaranju jedinstvene zone bescarinske trgovine, kojim se zamjenjuju dosadašnji bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini, potpisali su BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, UNMIK u ime Kosova, Makedonija, Albanija i Moldavija.
Milan Lovrić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH (STK), kaže da će CEFTA odmah donijeti pogodnosti zemljama koje su pripremljene na otvorenu tržišnu utakmicu, ističući da BiH trenutno nije u tom "klubu".
Potražnja veća od kapaciteta (http://www.fokus.ba/vidi.php?vijest=6511&rub=5)
U prijedorskoj tvornici keksa i vafla ''Mira'' očekuju da će 2007. godina biti najuspješnija poslovna godina od rata na ovamo. Potvrđuju to i dosadašnji rezultati po kojima je proizvodnja i prodaja daleko veća od one u prošloj godini, gdje su takođe zabilježeni zavidni rezultati.
Prema riječima Miroslava Turnšeka, direktora preduzeća, u prvih deset mjeseci ove godine prijedorska ''Mira'' proizvela je 4.078 tona keksa i vafla odnosno 576 tona više nego za isti period prošle godine. Istovremeno ''Mira'' je na tržište plasirala 4.222 tone svojih proizvoda što je za blizu 15 odsto više nego prošle godine.
- Ukupan prihod za deset mjeseci ove godine iznosio je 14 miliona 634 hiljade maraka. U tom periodu ostvarili smo i neto dobit u visini od milion i 127.000 maraka što jasno pokazuje da smo u našem preduzeću troškove stavili pod kontrolu, a škart sveli na minimum - kazao je Turnšek i naglasio da očekuje da će ovo preduzeće kraj godine dočekati sa ostvarenim planom proizvodnje od 5.209 tona.
Turnšek ističe da ovo preduzeće izvozi 81,5 odsto svoje proizvodnje, tako da se ''Mirini'' proizvodi plasiraju u sve države nastale raspadom Jugoslavije, potom u Njemačku, Austriju, Francusku, Švajcarsku, Švedsku, Holandiju, Veliku Britaniju, Češku, Poljsku, Australiju, SAD i Kanadu. Spisku država u koje ''Mira'' izvozi svoje proizvode uskoro će se priključiti i Saudijska Arabija gdje su već otišli uzorci.
- Ono što je veoma bitno naglasiti jeste to da mi u ''Miri'' mnogo vodimo računa o planiranju proizvodnje. Planove krojimo po zahtjevu tržišta, a radimo ih na godišnjem, mjesečnom i sedmičnom nivou. Na taj način zadovoljavamo potrebe tržišta i svih kupaca - istakao je Turnšek dodajući da prijedorska tvornica slatkih proizvoda već duže vremena radi bez zaliha svojih proizvoda koji skoro s linije odmah odlaze na adresu kupca.
Trenutno u ''Miri'' rade 423 stalna radnika i 71 radnik na određeno vrijeme. Prosječna plata u ovom preduzeću iznosi 445 KM što je, kako kaže njen direktor, iznad prosjeka plata u prerađivačkoj industriji.
U posljednje vrijeme mnogo se toga radilo i radi na unapređenju proizvodnje. Samo ove godine u ''Miri'' su investirali 650.000 maraka za ugradnju klimatizacije i ventilacije pogona. Ne tako davno, izgrađen je i vlastiti bunar odnosno fabrika vode, kako ne bi zavisili o gradskom vodovodu.
Tržište kapitala (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=17385&meni=5)
Primanje Banjalučke berze u dopisno članstvo Federacije evropskih berzi (FESE) donijeće joj dodatni rejting na međunarodnom tržištu kapitala.
Banjalučka berza je dosadašnjim aktivnostima postala prepoznatljiva kod inostranih investitora kao vrlo transparentna. Naš veb sajt, koji je osnovni instrument kojim neka berza komunicira s javnošću, je od strane investitora ocijenjen kao jedan od najboljih i najinformativnijih u regionu.
Ne smije se zanemariti da na sajtu objavljujemo godišnje, polugodišnje, a u posljednje vrijeme čak i kvartalne finansijske izvještaje za kompanije na službenom berzanskom tržištu. Objavljujemo, takođe, prijedoge odluka koje idu na skupštine akcionara preduzeća te, naravno, i usvojene odluke.
Na tržištu kapitala RS primjetne su nove aktivnosti koje se odnose na osnivanje i najavu osnivanja nekoliko novih otvorenih i zatvorenih investicionih fondova, na osnovu Zakona o investicionim fondovima koji je usvojen prošle godine. Znači, institucije na tržištu kapitala su učinile dosta toga, ali je sigurno da investitore najviše interesuju poslovni rezultati preduzeća s kojima se trguje na berzi, odnosno njihovi ostvareni profiti i dividende koje isplaćuju akcionarima. Bez uspješnih kompanija, institucionalni koraci neće imati prevelik značaj.
Nadamo se da će inostrani investitori koji dolaze na ovo tržište i ulaze u akcionarsku strukturu preduzeća uticati na to da ona svoj razvoj finansiraju na osnovu emisije akcija ili obveznica, što će značiti korist za sve.
KHOV I DRUŠTVA LOME KOPLJA U VEZI S PROVIZIJOM (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=20382&Itemid=58)
Komisija za hartije od vrijednosti RS (KHOV) usvojila je pravilnik kojim se propisuje potrebna likvidnosti akcija iz portfelja zatvorenih investicionih fondova u RS kojima se društva koja njima upravljaju ...
... podstiču na aktivnije poslovanje, tvrde u toj instituciji.
Pravilnikom o utvrđivanju vrijednosti imovine investicionih fondova, koji je osnova za obračun provizije društvima za upravljanje fondovima, propisano je da mjesečni obim prometa akcija treba iznositi najmanje jedan odsto od ukupnog njihovog broja u opticaju ili šest odsto u godinu dana. Ako uslovi nisu ispunjeni, onda te akcije, prema novom pravilniku, nemaju vrijednosti i društvo za upravljanje fondom ostaje bez provizije, pišu Nezavisne novine.
"U tom slučaju će društva na neki način snositi posljedice za nelikvidnost hartija iz portfelja fondova. Prema tome, društva će biti zainteresovana za promet hartija, što znači nove aktivnosti na tržištu kapitala, dok sada faktički imamo pasivan pristup", ističe Miodrag Jandrić, predsjednik KHOV.
Društva za upravljanje fondovima bi po osnovu provizije u slučaju minimalnog ispunjavanja uslova likvidnosti ove godine dobila oko osam miliona KM, dok su prošle godine ubrali 3,2 miliona KM. Da nije, pak, postavljen uslov likvidnosti ovogodišnja provizija 13 društava u RS bi, prema nekim procjenama, iznosila i do 28 miliona KM, odnosno prosječno 2,15 miliona KM po društvu.
U Udruženju društava za upravljanje investicionim fondovima u RS (Infors) su izrazili nezadovoljstvo odlukom KHOV, tvrdeći da u njoj ima puno nelogičnosti po pitanju vrednovanja imovine fondova.
Borislav Obradović, predsjednik Inforsa, kaže da bi prema novom pravilniku vrijednost imovine nekih profitabilnih preduzeća, koja služi za obračun provizije društava, iznosila - nula.
"Транспаренсију" омогућен увид у документацију о приватизацији (http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=45801)
http://www.rtrs.tv/foto/005155.jpg
БАЊАЛУКА, 28. НОВЕМБРА (СРНА) - Предсједник Владе Републике Српске (РС) Милорад Додик информисао је данас делегацију "Транспаренси интернешнела БиХ" о процесу приватизације нафтне индустрије РС, Рудника и Термоелектране Гацко, као и о изградњи зграде Владе у Бањалуци и истакао да се Влада у свим овим случајевима руководила јавним интересом и у потпуности је испоштовала законске процедуре.
Додик је нагласио да је правним експертима "Транспаренси интернешнела БиХ" потпуно омогућен увид у сву документацију - наводи се у саопштењу Бироа Владе РС за односе са јавношћу.
Делегацију "Транспаренси интернешнела БиХ" предводио је предсједавајући Одбора директора ове невладине организације Борис Дивјак.
Данашњем састанку у Бањалуци, осим премијера Додика, присуствовао је и министар привреде, енергетике и развоја РС Рајко Убипарип.
htp://www.rtrs.tv/vijesti/ konacno nesto dobro za sve nas
htp://www.rtrs.tv/vijesti/ konacno nesto dobro za sve nas
Mile ne radi ti ovaj link na RTRS-u, pokušaj linkovati ponovo...
Izraelci će proizvoditi gumu u Karakaju (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=17488&meni=5)
ZVORNIK - Izraelska kompanija "Ajšimer Ruber industrija" i firma "PSNT Janković" iz Zvornika kupili su pogon zvorničke Fabrike gume "Fagum" u Karakaju i osnovali zajedničko preduzeće "Ajšmer Europe" u koje će biti uloženo oko milion evra.
Generalni direktor izraelske kompanije Natan Vilner je nakon razgovora sa Zoranom Stevanovićem, načelnikom opštine Zvornik, rekao da je u poslovnim razgovorima naišao na dobru podršku firme "PSNT Janković" i lokalne zajednice, a posebno načelnika Stevanovića.
Pametno.
Sjebi domaću firmu koja ima dugova, gurni je u stečaj, kasnije je kupi sam i nemaš nikakve obaveze...
Ekstra
Parafiranje Sporazuma dobra poruka investitorima (http://www.capital.ba/parafiranje-sporazuma-dobra-poruka-investitorima/)
SARAJEVO, Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić smatra da se parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU šalje dobra poruka potencijalnim poslovnim partnerima i investitorima.
On smatra da bi Sporazum mogao da bude potpisan za četiri mjeseca.
“Od parafiranja do potpisivanja potrebno je da Evropska komisija prevede tekst Sporazuma na sve zvanične jezike koji su u upotrebi u EU. Pošto se naš tekst Sporazuma, kao i onaj koji je Srbija potpisala sa EU, u najvećoj mjeri poklapa sa tekstom koji je zaključila Crna Gora, Evropskoj komisiji i službama za prevođenje neće trebati toliko vremena”, rekao je Topčagić.
On je istakao da je to tehnički dio posla, a da BiH, s druge strane, mora da nastavi sa procesom reformi, posebno akcionog plana za reformu policije i drugim reformama kako bi EU odlučila da pristupi potpisivanju.
Topčagić je rekao da će BiH potpisivanjem Sporazuma preuzeti obavezu preuzimanja evropskog zakonodavstva.
“Identifikovali smo oko 1.200 uredbi i direktiva, kao instrumenata evropskog zakonodavstva koje treba preuzeti. Mi sad imamo niz novouspostavljenih institucija, kao rezultat ispunjavanja uslova za otvaranje pregovora i niz propisa donesenih u prethodnom periodu”, rekao je Topčagić za “Oslobođenje”.
On je istakao da BiH potpisivanjem Sporazuma neće dobiti pristup novim fondovima.
“Ovaj sporazum potvrđuje naš status potencijalnog kandidata. Novi fondovi dolaze tek sa statusom kandidata, koji se dobija nakon što apliciramo za članstvo u EU, a Unija ocijeni da ispunjavamo uslove”, rekao je Topčagić.
On je naveo da je plan da BiH u redovnoj proceduri dobije status kandidata do 2010. godine.
“U EU ima inicijativa, poput grčkog ministra inostranih poslova, da se taj proces odvija brže i to u svakom slučaju treba pozdraviti i podržati s naše strane”, rekao je Topčagić.
BANJALUKA - Informaciona integracija berzi u regionu je neminovna i ona se na razne načine već dešava, kazao je juče Darko Lakić, pomoćnik direktora Banjalučke berze.
On je na prezentaciji o značaju i ulozi Data Vendora, provajdera preko kojeg investitori najlakše mogu doći do podataka, analiza i komentara sa berzi u regionu, kazao da bi domaći fondovi i brokerske kuće, pored ulaganja na tržištu kapitala RS, trebalo da se uključe i na regionalno tržište.
Na prezentaciji u prostorijama Privredne komore RS predstavljena je veb aplikacija kompanije "Europoint Systems", jedinstvena zbog toga što se radi o jedinom Data Vendoru koji objedinjuje značajne podatke sa berzi u našem regionu.
"Kako bi investitori na što bolji način ulagali u regionu neophodno je da imaju pristup on-lajn informacijama koje su vezane za kretanje hartija od vrijednosti", rekao je Lakić, dodajući da ulagači uz pomoć Data Vendora neće više morati da sakupljaju informacije sa svih regionalnih berzi iz više izvora.
"Europoint Systems" je jedini regionalni Data Vendor kod nas, dok je postojanje ovakvih institucija u svijetu sasvim uobičajeno, zbog toga što su oni spona između berzi i investitora koji obezbjeđuju pravovremene i kvalitetne informacije investitorima s osnovnim ciljem da im donesu što veći prinos.
"Svaka integracija regionalnih berzi mora najprije početi na informativnom nivou, a mi želimo da našim korisnicima pružimo na jednom mjestu sve podatke, analize i komentare koji mogu pomoći ljudima da kvalitetno ulože novac", rekla je Jelena Milović iz "Europoint Systemsa".
Ministri i poslanici bez plata
Supervizor za Brčko Rafi Gregorjan stopirao isplatu zarada, jer budžet ove lokalne zajednice za 2008. godinu nije usvojen u roku
Po džepu funkcionera : Brčko
http://www.politika.co.yu/eaadmin/catpics/N_ZVyOoKw0ZWQuTFmCqgN4qigjfyy9OElkWdZ.jpg
Brčko – Supervizor za Brčko Rafi Gregorjan, 4. decembra, u jeku najžešćih poslaničkih polemika i trvenja u vezi sa raspodelom novca predložene projekcije budžeta za fiskalnu 2008. godinu, izdao je nalog kojim se odmah obustavljaju isplate plata i svih naknada članovima vlade distrikta i poslanicima u Skupštini distrikta zbog kršenja Statuta distrikta Brčko jer nisu usvojili budžet za 2008. godinu u predviđenom roku.:clapping:
Ostalo je, međutim, nedorečeno da li će neposlušnima biti uskraćena jednomesečna zarada, ili će im plata koja je već bila obračunata za novembar biti „zamrznuta” dok ne obave posao po naređenju supervizora. Podsećanja radi, Gregorjan je za sličnom merom već jednom posegao. Naime, letos je sa dve plate kaznio poslanika Silajdžićeve Stranke za BiH Šemsa Sakovića zbog nedoličnog ponašanja, ne mogavši da mu oprosti što se pred okom televizijske kamere osmelio da gestikulacijom izrazi svoju netrpeljivost prema njemu.
U saopštenju dostavljenom elektronskom poštom redakcijama i dopisništvima novinskih kuća u Brčkom, supervizor je izrazio razočarenje što je vlada distrikta, nakon što mu je blagovremeno, do 1. oktobra 2007. godine, dostavila predlog plana budžeta, pa potom upriličila javnu raspravu, „tek prošle sedmice donela odluku da uvede više od 150 amandmana, uključujući znatan broj revidiranih projekcija prihoda”, čime je, prema njegovoj oceni, prezentovala potpuno nov budžet. Među razočarenjima koja Gregorjan potencira u saopštenju za javnost je i „odsustvo značajnog dela poslanika koji su bili na putu u Evropi (aluzija na izlet u Minhen na Oktoberfest o čemu je „Politika” pisala.) onemogućilo Skupštinu da blagovremeno započne suštinske rasprave o predloženom planu budžeta.” On je uz sve to podsetio da su mu šefovi poslaničkih klubova obećali da će budžet biti usvojen najkasnije u ponedeljak, 3. decembra, kao i da je pre više od dva meseca upozorio i izvršnu i zakonodavnu vlast da će preduzeti ovakve mere bude li prekršen Statut distrikta.
„Vlada distrikta je, stoga, kolektivno propustila da pripremi tačan i pouzdan nacrt budžeta za 2008. godinu, a poslanici u Skupštini distrikta Brčko su kolektivno propustili da ga blagovremeno razmotre i usvoje”, obrazložio je supervizor.
Nalog, kao statutarna mogućnost koju su manje-više koristili svi Gregorjanovi prethodnici u brčanskoj tzv. Beloj kući, pa i on sam, nije neko naročito iznenađenje. Više su zatečeni, donekle i zbunjeni, takvom strogošću. Teško mogu da razumeju da je lane, posle završenog projektovanja budžeta za 2007. godinu, poslanicima istog ovog parlamenta tolerisao da ga izglasavaju tek po isteku prvog kvartala ove godine (u aprilu), a sada, samo dan po isteku roka do kog su mu obećali da će posao okončati, srdito ih požuruje i preti im kaznama.
Branislav Ribar
Vidjećeš kojom će ga brzinom sad izglasati... :D
Za put Foča-Gacko 75 miliona maraka
BANJALUKA - Dugogodišnje klizište na prevoju Čemerno biće rešeno do početka 2011, saopštio je juče direktor „Puteva RS“ Mladen Lazendić nakon što je juče potpisan memorandum o projektu za sanaciju klizišta koje se nalazi na magistralnom putu Foča-Gacko. Projekat je vredan 75 miliona KM.
- Reč je o najvećem projektu koji je odobrio Savet za razvoj RS - istakao je ministar finansija Aleksandar Džombić, koji je zajedno sa ministrom saobraćaja i veza Nedeljkom Čubrilovićem i Lazendićem potpisao memorandum.
Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović kazao je da će uslovi tendera za ovu deonicu puta biti utvrđeni za nekoliko dana, nakon čega će biti raspisan tender za izvođače.
Čubrilović očekuje da radovi započnu u aprilu i da će biti završeni do 2011. Projekat predviđa izgradnju 9,5 kilometara saobraćajnice na prevoju sa dva tunela, četiri mosta i jednim vijaduktom. Oko 80 odsto ovog zemljišta je u vlasništvu RS, a ostatak je privatna svojina. Pošto na toj lokaciji ne postoje kuće, očekuje se da će imovinsko-pravni odnosi biti brzo rešeni.
Premijer RS Milorad Dodik podsetio je da je izgradnja ove kompleksne i složene deonice bila obaveza Vlade i naveo da je na sanaciju ovog klizišta u proteklih 11 godina potrošen ogroman novac, ali da „nisu ostvareni nikakvi rezultati“.
- Ovo je konačan iznos novca koji je Vlada odobrila za ovaj projekat, a na dalje će voditi računa „Putevi RS“ - rekao je Dodik. On je dodao da se nada da će biti ispoštovana dinamika izgradnje deonice puta Foča-Gacko.
- Na ovaj način se definitivno rešava problem otežanih komunikacija istočnog dela RS i svima je u interesu da što pre završimo radove - kazao je Dodik.
PANIKA ZBOG LAJČAKOVOG ANTIKORUPCIONOG TIMA (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=21067&Itemid=59)
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=21067&Itemid=59
Nakon što je iz OHR-a nedavno saopćeno da će visoki predstavnik Miroslav Lajčak formirati poseban Antikorupcioni tim, stigle su tek blage reakcije pojedinih bosanskohercegovačkih političara.
Dio njih računao je da od toga neće biti ništa i da se radi o Lajčakovoj „verbalnoj egzibiciji" čiji je cilj da izvrši pritisak na političare kako bi se okrenuli svom poslu i počeli se dogovarati i tražiti kompromise, piše San.
Pogrešna računica
Međutim, gorko su se prevarili u svojim procjenama - Lajčak ne odustaje od formiranja tog tima. Kao što je „San" već objavio, kandidati za šefa Antikorupcionog tima OHR-a su Manfred Dauster, Franc Bruner i Džordž Mils. Dauster i Mils su već ranije vodili Antikorupcioni tim OHR-a, a Bruner je iskusni njemački tužilac.
Taj tim je 2005. godine iznenada ukinuo bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun bez ikakvih javnih objašnjenja i obrazloženja.
Izvori „Sana" ističu da je tadašnji Antikorupcioni tim imao obimnu dokumentaciju o kriminalu nekih političara, tajkuna i njihovim vezama sa podzemljem. Postoje mišljenja da je Ešdaun rasturio tim kako bi se izbjeglo procesuiranje pojedinih poznatih osoba koje su do ogromnog ličnog bogatstva došli nezakonito i kriminalom.
Lajčak je, najavljujući formiranje posebne jedinice za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, poručio da će njen zadatak biti da ispita i utvrdi spregu političara i kriminalnih krugova.
Vidjećeš kojom će ga brzinom sad izglasati... :D
Evo da nadovežem sam sebe Matrice, zaboravio sam reći... Nekoliko dana nakon tvog teksta gospada su izglasali budžet... :twisted:
Oporavak `Boske` (http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=17770&meni=8)
Banjalučka Robna kuća "Boska", koja je proteklih godina proživljavala pravu agoniju, konačno je počela s nabavkom ekskluzivne robe koja bi trebalo da vrati kupce i označi početak njenog oporavka.
Kao što je i obećao kada je prije pola godine preuzeo dužnost direktora "Boske", Ljubomir Dakić je počeo da ostvaruje program njenog oživljavanja. U ponudu te robne kuće, koja za Banjalučane, ali i druge, predstavlja jedan od simbola grada, stigla je kožna galanterija svjetski renomiranih proizvođača. Otvaranjem novih odjela, koje se najavljuje u narednom periodu, ovo trgovačko preduzeće bi moglo vratiti bar dio nekadašnjeg sjaja koji je iščezao u dugogodišnjem poslijeratnom lopovluku. Poslije prodaje ključnih poslovnih prostora 2004. i 2005. godine koji koče njenu privatizaciju, gomilanja dugova i neisplaćenih plata, te na kraju blokade bankarskih računa, mnogi joj nisu vidjeli spasa. Nakon što se stečaj počeo doživljavati kao njena neminovnost, na čelo preduzeća je, poslije duge potrage vlasti za bilo kim, došao Dakić, što se sve više pokazuje kao pun pogodak. Odmah je krenuo s realizacijom plana oživljavanja firme, što je ubrzo dovelo do deblokade njenih žiro računa. Nadležnim institucijama dostavljen je program finansijskog restrukturiranja, s radnicima dogovorena isplata plata, a police "Boske" se počinju puniti robom koja je ključna za njen oporavak. Ukoliko firma bude imala podršku vlasti, izlaz iz tunela biće daleko kraći. Naravno, to je samo privremeno rješenje, jer je dugoročna stabilnost "Boske" isključivo u privatizaciji čiji se uzroci blokade što prije moraju otkloniti.
Европска интеграција земаља региона - коначан циљ ЕУ
САРАЈЕВО, 12. ДЕЦЕМБРА (СРНА) - Шеф Делегације Европске комисије /ЕК/ у БиХ Димитрис Куркулас поручиће у суботу, 15. децембра, да је европска интеграција земаља западног Балкана коначни циљ политике Процеса стабилизације и придруживања.
Из Делегације Европске комисије у БиХ данас је саопштено да ће Куркулас на тв-дебати коју ће 15. децембра приказати БХТ 1 говорити о значају Споразума о стабилизацији и придруживању за БиХ.
"У центру Процеса стабилизације и придруживања јесте потписивање Споразума о стабилизацији и придруживању, који представља далекосежни уговорни однос између ЕУ и сваке од земаља западног Балкана и који садржава обострана права и обавезе" - истаћиће Куркулас.
:love54236:
Он ће навести да је овај споразум први корак у процесу европских интеграција, чиме се потврђује да постоји могућност да БиХ постане чланица ЕУ.
"Споразум о стабилизацији и придруживању први је политички и економски споразум са ЕУ, за који је потребно е даље јачање БиХ као државе у успостављању партнерских односа са ЕУ" - рећи ће шеф Делегације Европске комисије у БиХ.
Према његовим ријечима, Споразум омогућава стварање зоне слободне трговине између БиХ и ЕУ за индустријске производе и већину пољопривредних производа, при чему се |