Evo jednog odlicnog intervjua sa jednim jogijem sa nasih balkanskih prostora (iz Zagreba)

1. Što se misli pod pojmom Yoga?

Yoga potiče od sankritskog izraza yuj što znači sjediniti, a kojoj je dodan sufiks ghan koji znači upotpunjavanje. U prenesenom smislu Yoga znači jedinstvo individualnog sa univerzalnim, mikrokozmosa sa makrokozmosom, konačnog sa beskonačnim. Jer, svaki pojedinac je neograničen ali možda nije svjestan sebe kao takvog. U tom slučaju on prakticira Yogu da bi otkrio svoju istinsku ili prvobitnu prirodu.

2. Da li Yoga jest ili nije religija?

I da i ne. Yoga pomaže kršćaninu da bude bolji kršćanin, a muslimanu da bude bolji musliman. Ona pomaže znanstveniku da bude bolji znanstvenik, a sportašu da bude bolji sportaš. Yoga pomaže čovjeku da postane bolji čovjek, a čovjeku da postane natčovjek svjestan svoje božanske prirode. Yogom razvijamo one sposobnosti koje nam pomažu da uspijemo u bilo kojem području. Yoga nije religija u smislu da se od vas zahtijeva da vjerujete u nešto što ne možete provjeriti. Ne morate vjerovati u jednu stvar i sumnjati u drugu. Jednostavno znate da zasad ne znate i otvoreni ste na svaku mogućnost. Testirate teoriju Yoge slijedivši upute svog učitelja. Čak i kad imate veličanstvena iskustva ne smatrate ih za konačnu relanost. (Sumnja može biti korisna koliko i vjera, ako ih primijenite ispravno.) Ne ograničavajte sebe bivajući privrženi relativnim znanjima i parcijalnim iskustvima.
Yoga je religija u smislu metode/prakse koja vam razotkriva božansku stvarnost ili krajnju Istinu. Ali Yoga nije nekakva specifična vjeroispovjest ili vjerska sljedba. Barem Yoga koju prezentira Swamiji Brahmajnanananda nije takva.
U Yogi prilazimo Bogu/Apsolutu kroz tehnike,
kroz znanje,
kroz devociju (obožavanje) i
kroz Dharmu ili ispravno življenje.
Kroz Yogu Rada (KARMA YOGA) ili nesebične akcije Yogi zaboravlja ego i nalazi Boga.
Kroz Yogu Obožavanja (BHAKTI YOGA) ili predanosti voljenom Svevišnjem Yogi također zaboravlja malo »ja« i otkriva Boga.
Kroz Yogu Mudrosti (JNANA YOGA) ili neposredne spoznaje Yogi isto tako otkriva da nema ograničenog »ja« nego da sve što jest – jest Bog.

3. Kakav je odnos Yoge i hinduizma?

Yoga nije hinduizam, mada sadrži elemente hinduizma jer je dugo vremena prakticirana na tlu Indije, a tu je žarište hinduizma. Hinduizam jest religija (odnosno skup raznolikih religijskih sustava), a neki hindusi su ujedno i Yogiji. Ali svi Yogiji nisu hindusi. Osim toga, hinduizam je termin kojeg su izmislili zapadnjaci da bi jednim imenom obuhvatili skup različitih religijskih učenja i praksi nastalih uglavnom na području Indije i oko Indije.

4. Je li Yoga neprimjerena zapadnoj kulturi i radi li se o pokušaju da na ledenom sjeveru uzgajamo tropsko voće u staklenicima? Možda nam nešto drugo više/bolje odgovara?

Osnovni principi važe svugdje i svagda. Ključni zakoni prirode ne ovise o klimi, niti o zemljopisnoj širini i dužini, niti o povijesnom razdoblju. Ključni zakoni prirode upravo uvjetuju klimu, državno uređenje, smjenu različitih nazora odnosno pogleda na svijet i druge stvari. Posljednjih godina pojačan je interes za učenjem i iskustvima Yoge. Yoga je danas prezentirana cijelom kulturnom svijetu, a Hatha Yoga, njen fizički/tjelesni vid, već je u najširoj primjeni. Ona se je pokazala kao idealan zaštitnik fizičkog i psihičkog zdravlja. U vremenu koje nosi nove teškoće i probleme, Yoga stoji kao utočište u kojem umoran i žedan putnik nalazi svoj mir.

5. Imaju li prednost oni koji već znaju nešto o Yogi?

Neki imaju. No neki nemaju jer su izgradili pogrešne stavove o Yogi. Lakše je graditi kuću na čistom terenu nego li tamo gdje su izgrađene loše kuće koje bi prethodno trebalo srušiti. Ljudi kojima je Yoga tajna - neka prihvate izazov nepoznatog. Ponudim li ljudima nešto vrijedno, npr. da dođu na moje specijalne Intenzive, većina njih će imati teškoća da prihvate pomoć. Opirat će se zbog njihovih strahova koji uključuju neizvjesnost, brige i sumnje.

6. Možete li reći nešto o nastanku Yoge u povijesnom smislu?

Yoga je zasnovana na Vedama, a Vede su najstariji danas poznati duhovni spisi na svijetu. Yoga-sustav postojao je i prije Veda i prenosio se uglavnom usmenim putem. Prvenstveno zato jer je praksa pokazala da se učenje brže degenerira/iskrivi ako se širi pisanim putem. Među najpoznatijim djelima su:

* Upanišade: dio Veda u kojem su u poetsko-filozofskoj formi izloženi svi aspekti Yoge.
* Vedanta: filozofsko-psihološki sustav i završni dio Veda.
* Bhagavad Gita: epizoda velikog epa Mahabharata u kojoj se u vidu dijaloga između Krišne i Arjune raspravlja se o svim aspektima života.
* Yoga Sutre: aforizmi o Yogi velikog mislioca iz 3. st., Patanjalija.

Kažu da je 325.god. pr.n.e. sustav Yoge prenesen u Europu zahvaljujući duhovnom učitelju Aleksandra Velikog. Međutim, Hipokrat, a kasnije i neki drugi (npr. medicinari kao što je Galen), prakticirali su Yogu i podučavali druge ljude. Bila je to uglavnom Hatha Yoga, a to je dio Yoge koji se bavi moralno-etičkim usavršavanjem, tjelesnim položajima i pravilnim disanjem. Ovaj dio Yoge služi kao priprema za efikasne prakse kontroliranja vlastitog uma. U Indijskoj Dolini iskopani su pečati stari preko 5000 god., a na njima su prikazane ljudske figure u različitim Yoga-položajima. Tko zna koliko je Yoga-sustav već bio star u to vrijeme? Jer Istina se ne izgrađuje iz generacije u generaciju kao novac u banci. A novo ne mora biti naprednije od starog. Uzaludno je pokušavati otkriti mjesto i vrijeme rođenja Yoga-učenja. Iako je Yoga beskrajno stara, ona nikad neće biti zastarjela. Yoga je zasnovana na vječitoj Istini.

7. Čime se yogiji bave? Koja područja obuhvaća praksa Yoge?

Yoga uključuje sve aspekte života. Yoga-psihologija pomaže nam da odredimo svoje ciljeve, upoznamo sebe i ostvarimo Savršenstvo. Yoga je nauka koja nas uči kako da idealno dišemo, kako da pravilno jedemo i kako da ispravno mislimo. To je umjetnost ovladavanja svojim tijelom i umom. Yoga nas uči kako da budemo budni u svojim snovima. To je vještina putem koje pobjeđujemo sebe i budimo se iz ovog sna kojeg sada sanjamo. Krajnji Cilj Yoge je Probuđenje ili Totalna Svijest. Yogičkim rječnikom rečeno - to je Samadhi ili Jedinstvo individualne svijesti sa univerzalnom. Samadhi je, dakle, prepoznavanje Jednote pojedinca s Apsolutom.

8. Tko je Guru i da li nam je on nužno potreban na putu Yoge odnosno duhovnog razvoja?

Riječ Guru znači spiritualni učitelj, onaj koji razara tamu neznanja učenika. Najdublja težnja svakog ljudskog bića je da bude savršeno i svi će na kraju postići stanje savršenstva samo je pitanje kojom brzinom. Duhovni učitelj je onaj koji potiče i ubrzava duhovni razvoj neke osobe. Poticaj za ubrzavanje tog procesa nikako ne može proizići iz (čitanja) knjiga već samo od drugog samospoznatog pojedinca. Visok stupanj intelektualnog razvoja ne ide uvijek ukorak sa stupnjem duhovnog/spiritualnog razvoja. Taj impuls odnosno poticaj za razvoj može doći samo od Gurua - učitelja.

9. Da li postoje neki preduvjeti za praksu Yoge?

Da, moralna čistoća i duhovna težnja (aspiracija ka Apsolutnoj Istini) dva su prva i osnovna preduvjeta da se krene na stazu Yoge. Onaj tko ima smiren um, tko ima vjeru u Učitelja i svete spise, tko je umjeren u jelu i spavanju, tko ima intenzivnu težnju za oslobođenjem (Mokšom), tko je iskren, strpljiv, nevezan, hrabar i discipliniran, on je kvalificirana osoba za praksu Yoge. Jačina čežnje/stremljenja prema Slobodi ovisi o stupnju spiritualne zrelosti a to sazrijevanje nastupa kroz nevezanost za kako gorke tako i slatke plodove života, odnosno prihvaćanje i jednih i drugih. Životni nas udarci klate amo-tamo sve dok se ne odvojimo od neznanja kao što se maslac izdvaja iz vrhnja tokom bućkanja, sve dok se ne probudimo iz prividne materijalnosti imena i formi.

Yoga (Sans.) A school of philosophy founded by Patanjali, but which existed as a distinct teaching and system of life long before that sage. It is Yajnawalkya, a famous and very ancient sage, to whom the White Yajur Veda, the Satapatha Brahmana and the Brihak Aranyaka are attributed and who lived in pre-Maha-bharatean times, who is credited with inculcating the necessity and positive duty of religious meditation and retirement into the forests, and who, therefore, is believed to have originated the Yoga doctrine. Professor Max Muller states that it is Yajnawalkya who prepared the world for the preaching of Buddha. Patanjali's Yoga, however, is more definite and precise as a philosophy, and embodies more of the occult sciences than any of the works attributed to Yajnawalkya.

Hatha Yoga - prva cetiri stepena Ashtanga Yoga-e

Hatha yoga je samo jedan od sistema joge, čiji cilj je uravnotežavanje telesnih, duhovnih i umnih snaga.

Položaji tela koji se izvode u hata jogi zovu se asane. Mnoge asane dobile su imena prema životinjama ili pojmovima na koje podsećaju oblikom (npr. halasana - plug, trikonasana - trougao, padmasana - lotus). Važan deo ovog sistema joge je i pranayama - kontrola disanja.

Ova vrsta joge se može vežbati na vrlo ograničenom prostoru. Dovoljna je prostirka veličine, npr. 1,80 m x 0,60 m. Pre početka vežbanja poželjno je ukloniti predmete koji mogu da ometaju, kao što su nakit, naočare, velike šnale. Prostorija ili deo prostorije u kojoj se vežba treba da budu čisti, mirni i dobro provetreni, a osvetljenje relativno prigušeno. Može se tiho pustiti bilo koja muzika koja prija i upaliti sveća ili mirišljavi štapić. Ukoliko ste premoreni, opustite se 5 do 10 minuta pre početka vežbanja. Kao što je slučaj i sa ostalim fizičkim aktivnostom, nije preporučljivo vežbati jogu sa punim stomakom - treba da prođe 2 sata od lakšeg obroka ili 3 do 5 sati od težeg.

Bavljenje hata jogom ima mnogo prednosti. Osim tehničke nezahtevnosti (mali prostor, nema sprava), može se vežbati čak i na putovanju, a prednosti za telesno i duševno zdravlje su nemerljive.

* Mišići osobe koja vežba jogu nisu kruti i nabijeni, već vretenasti i fleksibilni.

* Vođenje računa o disanju tokom vežbanja povećava moć koncentracije i pažnje.

* Pravilan redosled odmaranja omogućava da akumuliranu energiju ne koriste samo mišići, već i nervi i unutrašnji organi.

* Joga pomaže oslobađanju toksina iz organizma i smanjenju nivoa stresa.

* U slučajevima kada se joga više ne može primeniti kao preventiva, vežbe se mogu prilagoditi da, uz lekarsku terapiju, doprinose toku ozdravljenja.

Značenje i povijest yoge


Riječ yoga dolazi iz korijena sanskrtske riječi ''yuj'' (čitaj: ''juđ'') koja označava povezivanje, spajanje. Također znači savez i sjedinjenje. To je istinski savez naše volje s Božjom. Ona označava povezivanje tijela, uma i duše s Bogom. To sjedinjenje individualnog sebe s Bogom ili čistom sviješću oslobađa duh svakog osjećaja odvojenosti, čineći ga slobodnim od iluzija vremena, prostora i uzročnosti. Samo nas naše vlastito neznanje, nesposobnost razlučivanja stvarnog od nestvarnog, spriječava da spoznamo svoju istinsku prirodu. Sve što je stvoreno prožeto je Svevišnjim božanskim duhom (Paramatma ili Bog), čiji je dio i duša (jivatma). Yoga je dobila to ime jer uči kako se jivatma povezuje s Paramatmom, i na taj način osigurava oslobođenje (mokša) iz ciklusa rađanja i umiranja. Kao što dobro izbrušen dijamant ima mnogo ploha, od kojih svaka drugačije reflektira svijetlost, tako i riječ yoga, različite aspekte značenja drugačije reflektira, otkriva različite načine pronalaženja unutrašnjeg mira i sreće. Kathoupanišada opisuje yogu ovako: ''Kada su osjetila, um i intelekt obuzdani-onda, kažu mudri, je postignut najviši nivo. Kontrola nad umom i osjetilima se naziva yoga. Onaj koji to postigne oslobođen je iluzije''.
Yoga se smatra božanskom znanošću života i najvišim kozmičkim načelom. Iako je koljevka yoge Indija, ona ne pripada samo indijcima, već čitavom svijetu. Njeni počeci obavijeni su maglama vremena. Najstariji arheološki dokazi o postojanju yoge pronađeni su na nekoliko kamenih pečata i statua u dolini Inda u predjelima današnjeg Pakistana. Ovi dokazi datiraju iz pre-Vedskog vremena, a neki čak i prije Arijevske civilizacije.
Prema tradicionalnom vjerovanju i spisima, Bog Šiva se smatra izvornim osnivačem yoge, uključujući i asane (položaje tijela). On je kreirao sve asane, te je znanje o yogi prenio na svog prvog učenika, njegovu suprugu Parvati. Rečeno je da je u početku originalno bilo 8.400.000 asana, koje predstavljaju 8.400.000 inkarnacija kroz koje svaka individua treba da prođe prije nego što dostigne oslobođenje iz ciklusa rađanja i umiranja. Ove asane predstavljaju progresivnu evoluciju od primitivnih oblika života do potpuno realiziranog čovjeka. Vjeruje se da se kroz vježbanje asana ta evolucija može znatno ubrzati. Tijekom mnogih prijašnjih tisućljeća znanje o yogi se postepeno gubilo ili je bilo potisnuto u zaborav, tako da su mnoge asane modificirane, a njihov broj je smanjen. Tako se danas zna samo za nekoliko stotina, ili je tek nekolicini osoba poznato, nekoliko tisuća asana. Zahvaljujući božanskoj providnosti, koja se otkrila prosvijetljenim mudracima u dubokoj meditaciji, yoga i danas postoji i uvijek će postojati. Jer ona je svjetlo života, uvijek budna svijest. Ti su prosvijetljeni mudraci istraživali prirodu i svemir uronjeni u duboku meditaciju. Proučavali su kozmičke i prirodne zakone, spoznavši da je ljudsko tijelo mikrokozmos dio makrokozmosa za kojeg vrijede isti zakoni i pravila. Yoga se spominje u najstarijim duhovnim spisima na svijetu, velikoj zbirci svetih tekstova zvanih Vede-što označava znanje ili sveto učenje. To se sveto učenje naraštajima usmeno prenosilo s učitelja na učenika. Neki su učenici zapisivali mudre riječi učitelja, te ih pretakali u stihove. Tako su se pojavile dvije opsežne epske pjesme – Ramajana, koju je napisao riši Valmiki i Mahabharata, čiji je autor mahariši Vjasa i koja sadrži Bhagavad Gitu, vjerovatno najpoznatiji od svih spisa koji pripadaju tradiciji yoge i najvažniji autoritet u yoga filozofiji.U Giti Bog, inkarniran kao Krišna, podučava ratnika Arjunu yogi. U šestom poglavlju Bhagavad Gite, Šri Krišna objašnjava Arjuni smisao yoge kao oslobađanje od uvjetovanosti (bola i patnje). Šri Krišna tu kaže: ''Kada yogi primjenom yoge ovladava umnim djelatnostima i utemeljuje se u transcendenciji oslobođen svih materijalnih želja-postaje Yukta, onaj koji je u jedinstvu s Bogom. Kao što plamen svijeće na mjestu ne treperi bez vjetra, tako je i yogi koji kontrolira svoj um uvijek postojan. Kada se primjenom yoge potpuno suzdržava od materijalnih djelatnosti yogi dolazi do savršenstva. To savršenstvo je sposobnost yogija da čistim umom vidi Božansko iznutra i uživa i raduje se u sebi. U tom radosnom stanju osjeća beskrajnu sreću, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema većeg dobitka. Nikada ne sumnja, čak ni usred najvećih teškoća. To je stvarni smisao yoge-potpuna sloboda od svih patnji uzrokovanih materijalnim dodirom''. Bhagavad Gita daje i druga objašnjenja pojma yoge stavljajući naglasak na Karma yogu (Yoga djelovanja). Rečeno je: ''Vrši svoje propisane aktivnosti, one koje su tvoja prava priroda, to je tvoja dužnost. Ne dopusti da ti plodovi rada budu motiv. Djeluj u skladu s Bogom, oslobođen materijalnih želja. Ne budi uznemiren uspjehom ili neuspjehom. Takav način djelovanja se naziva Yoga''.
Yoga je također opisana i kao mudrost na djelu ili življenje umjereno i harmonično.
''Onaj tko jede previše ili premalo i spava previše ili ne spava dovoljno ne može postati yogi. Onaj tko je umjeren u jedenju, spavanju, uživanju i radu može se putem Yoge osloboditi boli i patnje''.
Mahariši Vjasa, kojeg još nazivaju i Ved Vjasa, prikupivši vedske zapise, podijelio je Vedu na četiri dijela: Rigvedu, Samavedu, Yađurvedu i Atharvavedu.U Vedama je opisano i objašnjeno jedinstvo tvari i energije, postanak svemira i djelovanje elementarnih sila, filozofske i duhovne rasprave o životu i smrti, o duši i Bogu. One sadrže himne, molitve, mantre i upute za izvođenje obreda. Kako su Vede bile razumljive samo posvećenima,
yogijima, duhovnim učiteljima i mudracima, oni su sastavili prateća objašnjenja i komentare. Najpoznatiji od tih tekstova su Upanišade. Upanišade, koje čine kasniji dio Veda, sadrže filozofske rasprave između učitelja i učenika, te predstavljaju osnovu učenja yoge i filozofije poznate pod nazivom Vedanta. Iz Veda i Upanišada razvilo se šest filozofskih sustava, od kojih su tri izravno povezane sa yogom: vedanta šastra, sankhja šastra i yoga šastra.
U yoga šastri, koju je sastavio, izkoordinirao i sistematizirao riši Patanjali u svom djelu, ''Yoga Sutra'', sastavljenom u 185 stihova u tercama, opisana su načela i tehnike rađa yoge.
U drugom stihu prvog poglavlja Yoga Sutre, Patanjali opisuje Yogu kao ''chitta vritti nirodhah''. Što se može prevesti kao kontroliranje (nirodhah) mentalnih (chitta) promjena (vritti) ili kao ukinuće (nirodhah) fluktuacijama (vritti) svijesti (chitta). Riječ ''chitta'' označava um u svom potpunom značenju sastavljenom od tri kategorije: um (manas), inteligencija (buddhi) i ego (ahamkara). Riječ ''vritti'' dolazi iz korijena sanskrtske riječi vrit koja označava promjenu. I to u smislu djelovanja, ponašanja, življenja ili stanja uma. Yoga je proces kojim umirujemo nemiran um i usmjeravamo energiju prema konstruktivnim kanalima. Kao što moćna rijeka, ako ju pripitomite nasipima i branama, stvara rezervoar vode i daje snagu za industriju, tako i um, kada je pod kontrolom biva izvorom mira i energije za prosvjetljenje. Iskontrolirati um nije lako, kako je i prikazano u šestom poglavlju Bhagavad Gite u kojem Arjuna pita Krišnu: ''Krišna, proces Yoge koji si mi opisao čini se nepraktičnim. Jer je um nemiran i nepostojan. Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav, snažan i svojevoljan. Kontrolirati ga je isto kao kontrolirati vjetar''. Krišna odgovara: ''Obuzdati um je nesumnjivo vrlo teško, ali je moguće prakticiranjem određenog procesa i odvojenošću (vairagya). Osoba neobuzdana uma teško može dostići samospoznaju, ali onaj koji vlada svojim umom i trudi se na odgovarajući način sigurno će postići uspjeh''.

Putevi i cilj yoge
Poznato nam je, iz vlastitog iskustva, da se ljudi razlikuju po svojim osjećajima - temperamentu, mislima, ciljevima i sklonostima. Da bismo spoznali Boga i postali svjesni Njegove milosti, moramo iz svoje svijesti odagnati oblake neznanja. U skladu s tim postoje četiri osnovna puta yoge, koji uzimaju u obzir te različite prirođene sklonosti i težnje. Ti putevi su: karma yoga, bhakti yoga, raja yoga i jnana yoga. Osoba može dostići samospoznaju putem karma yoge, kojom dostiže savršenstvo obavljajući svoju propisanu dužnost. Emocionalna osoba ga dostiže putem bhakti yoge, predanim služenjem i ljubavlju prema personalnom Bogu. Osoba željna znanja provodi jnana yogu, jer do oslobođenja dolazi putem znanja. Osoba koja meditira prakticira raja yogu i realizira božansko putem kontrole uma.