Otvaram ovu temu jer smatram da će početak rada penzionih fondova pridonijeti stabilnosti ovog financijskog tržišta.

Dakle, na: http://www.gom.cg.yu/files/1167137746.pdf
nalazi se Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima. Iz njega se prema članu 37. - Dozvoljena ulaganja može isčitati sljedeće:

"Sredstva penzionog fonda mogu se ulagati u sljedeće vrste imovine:
1) državne zapise i druge kratkoročne hartije od vrijednosti koje izdaje Republika
i jedinice lokalne samouprave i kratkoročne bankarske depozite, na način koji
utvrdi Komisija,
2) dugoročne obveznice i druge dugoročne hartije od vrijendosti koje izdaju:
- Republika i jedinice lokalne samouprave,
- akcionarska društva registrovana kod Komisije čijim akcijama se
trguje na berzama u Republici,
- druge države sa kojima se trguje na organizovanim tržištima kapitala u
zemljama OECD-a i članicama Evropske Unije,
- inostrani nedržavni subjekti, kojima se trguje na organizovanim
tržištima kapitala u zemljama OECD-a i članicama Evropske Unije,
3) akcije:
- izdate od strane akcionarskih društava registrovanih kod Komisije a
kojima se trguje na berzama u Republici,
- izdate od strane inostranih akcionarskih društava i zatvorenih investicionih
fondova sa kojima se trguje na organizovanim tržištima kapitala u
zemljama OECD-a i članicama Evropske Unije,
4) udjele domaćih i inostranih otvorenih investicionih fondova, ako ti investicioni
fondovi ulažu u hartije od vrijednosti emitenata registrovanih u Republici ili
nekoj od zemalja OECD-a i članica Evropske Unije,
5) drugi oblik ulaganja utvrđen propisima Komisije, osim ulaganja iz člana 38
ovoga zakona.
Penzioni fond može steći najviše 10% emisije određene hartije od vrijednosti.
Penzioni fond može najviše 10% svojih sredstava uložiti u hartije od vrijednosti izdate
od strane jednog emitenta.
Izuzetno od st. 2 i 3 ovog člana, sredstva penzionog fonda mogu se ulagati u imovinu
iz stava 1 tačka 1 i tačka 2 alineja 1 ovog člana bez ograničenja.
Društvo za upravljanje može u ime penzionog fonda zaključivati terminske ugovore
isključivo u cilju zaštite imovine i obaveza penzionog fonda."

Zar je moguće da nije propisano do koje razine "kvalitete" dionica penzioni fondovi mogu ulagati ili postoji dodatni propis koji regulira danu materiju?
Da li netko ima točniju informaciju kada bi dobrovoljni penzioni fondovi trebali početi sa radom, osim da je to najesen i o kojim se fondovima radi?
Da li se ovdje radi isključivo o otvaranju dobrovoljnih penzionih fondova ili je predviđeno otvaranje i obveznih penzionih fondova?
Ima li netko podatke o eventualnoj podzakonskoj regulativi?

Lijepo molim odgovor na pitanja postavljena u prvom postu, koje izdvajam radi preglednosti. Vjerujem da bar netko od forumaša zna nešto više.

1. Da li je propisano do koje razine "kvalitete" dionica penzioni fondovi mogu ulagati odnosno postoji li dodatni propis koji regulira danu materiju?

2. Da li netko ima točniju informaciju kada bi dobrovoljni penzioni fondovi trebali početi sa radom, osim da je to najesen i o kojim se fondovima radi?

3. Da li se ovdje radi isključivo o otvaranju dobrovoljnih penzionih fondova ili je predviđeno otvaranje i obveznih penzionih fondova?

4. Ima li netko podatke o eventualnoj podzakonskoj regulativi?

1. Nadji lijepo na Internetu cg Yakon o dobrovoljnim penyionim fondovima i procitaj

2. Najesen i to doborvoljni fondovi

3. Crna Gora jos nema regulativu za obavezno penzijsko osiguranje i uskoro je nece ni dobiti

4. Podzakonska regulativa za doborovoljne fondove se priprema i uskoro ce biti gotova

Sve je tako i jos da su podzakonska akta gotova i objavljena na javnu raspravu od strane KHOV CG

1. Nadji lijepo na Internetu cg Yakon o dobrovoljnim penyionim fondovima i procitaj

2. Najesen i to doborvoljni fondovi

3. Crna Gora jos nema regulativu za obavezno penzijsko osiguranje i uskoro je nece ni dobiti

4. Podzakonska regulativa za doborovoljne fondove se priprema i uskoro ce biti gotova

AD1. Prema mom prvom postu vidi se da znam da zakon postoji, da sam ga našao i pročitao pažljivo i u cijelosti. Iz članka koji sam izdvojio vidi se da zasad nisu propisana ograničenja ulaganja u dionice prema "kvaliteti", što mi je pomalo bilo nevjerojatno i zato sam tražio podatak o podzakonskoj regulativi

AD2,3,4. Hvala na odgovorima. Preporučujem se za linkove kada budu dostupni. :thumb_yello:

Loše u cijeloj priči je to što su ulagači, posebno mali ulagači - građani CG koji će biti obmanjivani (veliki imaju sve bitne info zato što im može bit'), apsolutno nezaštićeni jer Republika CG ne garantuje za uloge. Na drugoj strani imaš ministra i druge predstavnike Ministarstva finansija koji zdušno i prilično glupim argumentima vrijeđaju inteligenciju građana CG, na način što ističu da oni (građani) jesu zaštićeni jer će moći svoja sredstva (uloge) da prebacuju u drugi fond čim ocijene da fond posluje loše (ulozi se ne mogu povlačiti prije 50 godine starosti, niti se mogu prebacivati u neku drugu instituciju) :) (smiješno, zar ne?). (Ajd majčin sine! prebaci sredstva kad Fond uđe u stečaj)
Nije isključeno da, ukoliko ljudi koji nose taj koncept budu dovoljno uticajni, ove "dobrovoljne" pretvore u obavezne - čileanski koncept, kao što nije isključeno da se isti ti fondovi koriste za pranje novca, a što je prilično izgledno ukoliko izostane kvalitetna kontrola, koju objektivno, KHOV ne može vršiti.

Loše u cijeloj priči je to što su ulagači, posebno mali ulagači - građani CG koji će biti obmanjivani (veliki imaju sve bitne info zato što im može bit'), apsolutno nezaštićeni jer Republika CG ne garantuje za uloge. Na drugoj strani imaš ministra i druge predstavnike Ministarstva finansija koji zdušno i prilično glupim argumentima vrijeđaju inteligenciju građana CG, na način što ističu da oni (građani) jesu zaštićeni jer će moći svoja sredstva (uloge) da prebacuju u drugi fond čim ocijene da fond posluje loše (ulozi se ne mogu povlačiti prije 50 godine starosti, niti se mogu prebacivati u neku drugu instituciju) :) (smiješno, zar ne?). (Ajd majčin sine! prebaci sredstva kad Fond uđe u stečaj)
Nije isključeno da, ukoliko ljudi koji nose taj koncept budu dovoljno uticajni, ove "dobrovoljne" pretvore u obavezne - čileanski koncept, kao što nije isključeno da se isti ti fondovi koriste za pranje novca, a što je prilično izgledno ukoliko izostane kvalitetna kontrola, koju objektivno, KHOV ne može vršiti.

Uopste se ne slazem sa tobom!Daj Boze da nam bude kao u Cileu!!! Uostalom, kome se n svidja da ulaze u privatni fond ima drzavni. koliko je efikasan i siguran pokazalo se do sada. Nema svojih sredstava, finansira se najvecim dijelom iz budzeta, i sto je najgore vec troi moju penziju da bi isplatio sadasnje penzionere. ja sam za Privatne fondov!

Osobno smatram da je šteta što se nije išlo i na obvezne penzione fondove, makar sa dijelom izdvajanja, kao u RH. Osobno sam za izdvajanje za mirovinu u cijelosti u fondove, u svakom slučaju mora poslovati bolje nego državni koji preljeva "iz šupljeg u prazno".

Osim toga fondovi tog tipa pridonose stabilnosti tržišta, a i porast cijena onih vrijednosnica u koje mogu ulagati.

Osobno smatram da je šteta što se nije išlo i na obvezne penzione fondove, makar sa dijelom izdvajanja, kao u RH. Osobno sam za izdvajanje za mirovinu u cijelosti u fondove, u svakom slučaju mora poslovati bolje nego državni koji preljeva "iz šupljeg u prazno".

Osim toga fondovi tog tipa pridonose stabilnosti tržišta, a i porast cijena onih vrijednosnica u koje mogu ulagati.

Svaka cast!Slazem se u potpunosti!!!!!!!!!!!:thumb_up:

Uopste se ne slazem sa tobom!Daj Boze da nam bude kao u Cileu!!! Uostalom, kome se n svidja da ulaze u privatni fond ima drzavni. koliko je efikasan i siguran pokazalo se do sada. Nema svojih sredstava, finansira se najvecim dijelom iz budzeta, i sto je najgore vec troi moju penziju da bi isplatio sadasnje penzionere. ja sam za Privatne fondov!

Nije mi jasno s čime se to ne slažeš? Ja nisam protiv privatnih fondova - to je apsurd! Ali je sadašnja regulativa po kojoj nemaš ama baš nikakvih garancija za dugogodišnje ulaganje veoma loša.
Za tebe je uredu što neko hoće da zaradi špekulacijom i obmanjivanjem građana?
Uredu je da godinama izdvajaš i taman kad treba da počneš da uživaš umjesto stvarne vrijednosti koja bi ti pripadala ona jednostavno nestane ili, u najboljem slučaju, dobiješ neku crkavicu kao nadoknadu?
Uredu je da u slučaju propadanja tvog fonda, svoj ulog ne možeš povući već ga moraš prenijeti u drugi?
Mnogo ograničenja i ogroman rizik i vjeruj, bila bi veoma ogorčena i ne bi tako govorila.

A što se Čilea tiče, Pinoče i jedna uža grupa njegovih prijatelja su osnovali penzione fondove kao treći stub osiguranja koji su bili u njihovoj apsolutnoj kontroli, a zatim su ukinuli prvi stub (državni fond) i kao obavezne uveli svoje fondove.
Ja ne bih volio da neko s mojim ulaganjima radi šta mu drago i da brinem hoću li ih uopšte imati kada za to dođe vrijeme.

Garancije, kvalitetna i objektivna kontrola ( Komisija za hov to svakako nije - nemaju kadrovske niti druge kapacitete, a o objektivnosti ne treba trošiti riječi) i sve je OK.

Pozdrav.

Evo nesto na tu temu...

16.06.2007. Komisija za hartije od vrijednosti utvrdila je na 4. sjednici nacrte sljedećih pravila:


1) Nacrt pravila o izdavanju dozvole za rad društvima za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima i dozvole za formiranje dobrovoljnog penzinog fonda;


2) Nacrt pravila o sadržini, bližim uslovima i načinu objavljivanja informativnog prospekta dobrovoljnog penzionog fonda;


3) Nacrt pravila o bližoj sadržini ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzionom fondu;


4) Nacrt pravila o obračunskim jedinicama dobrovoljnih penzionih fondova;


5) Nacrt pravila o sadržini potvrde o udjelu na osnovu izvršene uplate u dobrovoljni penzioni fond;


6) Nacrt pravila o izračunavanju prinosa dobrovoljnog penzionog fonda;


7) Nacrt pravila o metodologiji za obračunavanje neto vrijednosti imovine, obaveza i obračunskih jedinica dobrovoljnih penzionih fondova;


8) Nacrt pravila o izvještavanju o držanju novčanih sredstava dobrovoljnih penzionih fondova;


9) Nacrt pravila o utvrđivanju uslova za sticanje zvanja investicionog menadžera dobrovoljnog penziong fonda;


10) Nacrt pravila o sadržini i objavljivanju izvještaja o poslovanju društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima i dobrovoljnih penzionih fondova;


11) Nacrt pravila o bližim uslovima, načinu i postupku vršenja nadzora poslovanja društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima i dobrovoljnih penzionih fondova;




Navedena pravila stavljaju se, saglasno odredbama člana 9. stav 2. Zakona o hartijama od vrijednosti ("Službeni list RCG", br. 59/00 i 28/06), na internet stranicu Komisije, sa pozivom zainteresovanim licima da daju primjedbe, predloge i sugestije najkasnije do 06. jula 2007. godine.

Zainteresovana lica mogu davati primjedbe, predloge i sugestije na e-mail adresu scmn@cg.yu.

O svakoj tacki imate vise informacija na http://www.scmn.cg.yu/novosti.phtml

Jel već donesena podzakonska regulativa za otvaranje dobrovoljnih mirovinskih fondova i jeli već neki osnovan?

Da li se možda počelo raspravljati i o otvaranju obveznih mirovinskih fondova?

Jel već donesena podzakonska regulativa za otvaranje dobrovoljnih mirovinskih fondova i jeli već neki osnovan?

Da li se možda počelo raspravljati i o otvaranju obveznih mirovinskih fondova?

1. Da. kolko znam 2 za sad NLB penzija i Atlas penzija
2. Ne

KHOV odobrava rad Atlasovom penzionom fondu

PODGORICA - Sekretar Atlas penzije, Igor Martinović najavio je da će kompanija inicirati izmnene Zakona o porezu na dohodak građana, koje bi trebalo da omoguće poreske olakšice za one koji uplaćuju novac u dobrovoljne penzione fondove.

Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) dodijeliće dozvolu za rad društvu koje će upravljati doborvoljnim penzionim fondom, Atlas penzija. To društvo, čiji su osnivači preduzeće Fin invest i Atlas Mont fond, biće prvo u Crnoj Gori sa dozvolom za upravljanje penzionim fondom, pišu Vijesti. Izvršni direktor preduzeća Branislav Todorović saopštio je da će KHOV-u uskoro biti dostavljena dokumentacija za osnivanje penzionog fonda, za šta je prema važećim propisima predviđen rok od 12 mjeseci od dana dobijanja licence za rad.

“Zakonom je utvrđeno da fond može ulagati u obveznice i hartije od vrijednosti, dugoročne hartije koje izdaju država i opštine, kao i akcije kompanija na domaćim i regionalnim berzama i zemljama EU”, kazao je Todorović

On tvrdi da je zbog toga rizik ulaganja sveden na minimum. Sekretar Atlas penzije, Igor Martinović najavio je da će kompanija inicirati izmnene Zakona o porezu na dohodak građana, koje bi trebalo da omoguće poreske olakšice za one koji uplaćuju novac u dobrovoljne penzione fondove. Poreske olakšice su prema njegovom mišljenju jedan od osnovni uslova da dobrovoljni penzioni fondovi zažive u Crnoj Gori.

Građani će u dobrovoljnim penzionim fondovima moći da ulažu i uštede novac, koji će imati pravo da podignu sa navršene 53 godine.

http://www.seebiz.eu/cg/

Kompanije za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima završile su pripreme za njihovu registraciju

Atlas očekuje ubrzo prve uplate

PODGORICA - Prvi dobrovoljni penzijski fond u Crnoj Gori- Atlas penzija, uskoro će biti registrovan, a počeće da prima prve uplate kada od Komisije za hartije od vrijednosti dobije dozvolu za rad i njegovo formiranje - kazao je za Republiku investicioni menadžer Fonda Đorđe Đurđić.
Mendžment kompanija Atlas Mont AD, koja upravlja dobrovoljnim penzionim fondom Atlas penzija, 18. marta je od Komisije za hartije od vrijednosti dobila licencu za rad toga društva.
- To je prva takva licenca koja je izdata u Crnoj Gori. Formirali smo sve organizaciono tehničke djelove koji su neophodni za upravljanje Fondom, a u toku je implementacija softvera koji smo kupili od renomirane kuće iz Zagreba koja se bavi softverima za penzione i investicione fondove - kazao je Đurđić.
Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima, koji je usvojen krajem 2006. godine propisano je da se moraju posebno registrovati dobrovoljni penzijski fond i akcionarsko društvo koje upravlja fondom.
Đurđić je ocijenio da su dobrovoljni penzijski fondovi potpuno sigurni za štednju jer je Zakon koji ih reguliše dosta precizan, jasan i čvrst u smislu sigurnosti uloženih sredstava.
- Članovima Zakona je tačno određeno gdje Fond može da se ulaže novac. Dozvoljena su ulaganja u Crnoj Gori, u organizovanim tržištima Evropske unije. Uopšte, strategija svih penzionih fondova u svijetu a ne samo kod nas, je da ulažu u nisko rizične hartije od vrijednosti, kvalitetne akcije, obveznice državne i lokalnih samouprava - kazao je on.
Đurđić je kazao da će penzioni fond Atlas Monta biti otvorenog tipa i objasnio da u otvoreni fond mogu da stupe svi građani Crne Gore bez ikakvih ograničenja.
- U zatvorenim penzionim fondovima mogu da štede samo zaposleni kompanije koja je formirala fond. U Hrvatskoj Sindikat zdravstva ima svoj penzioni fond, gdje uplaćuju samo njihovi članovi- objasnio je Đurđić.
On je naglasio da građani mogu da štede u više fondova, s tim što u jednom fondu mogu da imaju najviše jedan račun.
Đurđić, u pogledu sigurnosti uloga građana, nije želio da pravi paralelu između domaćih i stranih akcionarskih društava koji nude uslugu štednje za dane penzije.
- Iza ovoga fonda finansijski stoji Atlas Grupa koja je prisutna u svim oblastima. Imamo dugoročne projekte tako da se ne može govoriti o nekoj bojazni da to propadne. S druge strane su nam partneri Unija poslodavaca i Savez sindikata i što se sigurnosti tiče o tome ne treba brinuti- kazao je Đurđić.
On je istakao da to nije projekat koji je preko noći i stihijski planiran i odrađen, već nešto što se duže vrijeme planira u okviru Atlas grupe.
Đurđić je kazao da svi penzioni fondovi imaju ustaljenu ponudu, ali da će sve o fondu biti objašnjeno u marketinškoj kampanji koja će imati osim reklamnog dijela i edukativni karakter.
- Jedan od gavnih ciljeva te kampanje biće da edukujemo ljude i da im približimo to što nudimo, da znaju šta podrazumijeva ulaganje u fond, kakav je odnos naš prema sredstvima, kada mogu da očekuju isplatu tih sredstava, i kakva su prava i obaveze-kazao je Đurđić.

Jo. Nikolić
“NLB penzija” pripremila potrebnu dokumentaciju
Izvršni direktor dobrovoljnog penzijskog fonda NLB penzija, Slovenac Boštjan Mikulič kazao je za Republiku da će početkom sljedeće sedmice predati svu potrebnu dokumentaciju za registraciju tog fonda. Svu potrebnu dokumentaciju ćemo dostaviti nadležnim institucijama kako bi se što prije dobila dozvola za rad i dozvola za formiranje penzionog fonda, nakon čega ćemo odmah početi sa radom - kazao je Mikulič. NLB Montenegro banka i prvo penzijsko društvo iz Ljubljane - Prva pokojinska družba, prošle godine su osnovali akcionarsko društvo za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom NLB penzija.

Republika

Da ne pita starost što bi sa fondovima

Da ne pita starost gdje je bila mladost – glasio je slogan Vlade Crne Gore kojim je početkom 2007. na sva zvona počela promocija osnivanja dobrovoljnih penzionih fondova, i najavljeno uvođenje takozvanog trećeg stuba u penzionoj reformi. Međutim, više od godinu i po od donošenja Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima u Skupštini, teško je naslutiti kada će se neka takva institucija formirati i početi sa radom.

Za formiranje privatnih penzionih fondova donijeti su neophodni propisi, a iz dvije novoosnovane kompanije NLB penzija i Atlas penzija koje bi trebalo da upravljaju budućim fondovima očekuju da će kroz dopunu propisa naknadno biti definisane i posebne poreske olakšice.

Sudeći prema nekim istraživanjima javnog mnjenja, među anketiranim građanima postoji dobra volja da mjesečno izdvajaju 10 do 20 odsto zarade u dobrovoljni penzioni fond. Pitanje je, međutim, koliko će na kraju zaista biti „dobrovoljaca“ kada se građanima otvori mogućnost za ovaj vid štednje.

U Hrvatskoj, na primjer, privatni penzioni fondovi kod kojih su obavezne mjesečne uplate prikupili su do sada pet milijardi eura, dok su dobrovoljni penzioni fondovi privukli 60-70 miliona eura štednje.

Ne treba zaboraviti da će u Crnoj Gori nakon donošenja novog Zakona o osiguranju, svaka kuća imati posebnu firmu za životno osiguranje. A ta usluga uz polisu osiguranja, jednim dijelom uključuje i štednju, što vjerovatno utiče na pad interesovanja za osnivanje penzionih fondova.

Najveća prepreka što privatni penzioni fondovi u Crnoj Gori još nijesu počeli sa radom, prema mišljenju Boštjana Mikuliča, direktora kompanije NLB penzija koja treba da upravlja budućim fondom, je što važećim zakonom nijesu definisane poreske stimulacije kao što je to slučaj u drugim zemljama.

U razgovoru sa Ministarstvom finansija predložili smo da se definišu poreske stimulacije. Tražimo da se definiše poreski tretman uplata u fond, tretman samih kamata, odnosno dobiti u fondu i poreski tretman na kraju perioda kada štediša počne da prima penziju, kazao je Mikulič “Vijestima”.
Na pitanje, da li među kompanijama koje se bave životnim osiguranjem u Crnoj Gori prepoznaje potencijalne konkurente, Mikulič je odgovorio „da sve zavisi od poreskih stimulacija i od toga što želi Vlada“.

U Sloveniji su recimo uplate u fond neoporezive, kao ni dobit, a na kraju perioda kada se počinje sa isplatama oporezuje se mjesečna penzija isto kao kada bi se isplaćivala mjesečna plata. Inače, smjernice Evropske unije su da je penzija, u stvari, odložena plata, rekao je Mikulič.

Prema njegovim riječima, u Sloveniji je ranije podizanje novca iz penzijskog fonda moguće, ali se ono oporezuje. Kod kolektivnog osiguranja, ako plaća poslodavac, podizanje novca moguće je poslije deset godina, a kod individualnog osiguranja može se novac podignuti bilo kada, ali je svako ranije podizanje oporezovano, zaključio je Mikulič.

Iz kompanije Atlas penzija juče nijesmo mogli dobiti odgovor kada će dobrovoljni penzioni fond, koji su planirale da formiraju Atlas grupa i Unija poslodavaca, početi sa radom i animiranjem tržišta kao i zašto se to, do sada, nije desilo?

Rezultati ankete Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), koje je nadavno publikovala Komisija za hartije od vrijednosti Crne Gore, pokazali su da sve institucije očekuju da će razvoj privatnih penzionih fondova značajno uticati na razvoj tržišta kapitala.

Regulativa je donešena

Na pitanje, šta misli zašto još privatni penzioni fondovi nijesu počeli sa radom, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović je za Vijesti“ odgovorio: Donesena je sva potrebna regulativa. Možda još nema dovoljno interesovanja za taj vid štednje.

KHOV je prije skoro godinu donijela 11 podzakonskih akata neophodnih za sprovođenje Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. U drugim zemljama, prema riječima Đikanovića, privatnici imaju običaj da svoje najbolje kadrove zadržavaju u kompaniji na način što im pored ugovora i zarade nude određenu mjesečnu uplatu u privatni penzioni fond, napomenuo je Đikanović.

Šta podrazumijevaju penzioni fondovi

Privatni penzioni fondovi, prema propisima, "osnivaće se radi prikupljanja novca uplaćivanjem doprinosa članova fonda, a koji će biti investiran sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda".

Fondovi mogu biti otvoreni i zatvoreni. Otvoreni fond je onaj kome može pristupiti bilo ko, dok će se u zatvoreni moći učlaniti određena grupa ljudi: samo zaposleni, članovi sindikata ili drugih organizacija.

Penzionim fondom može upravljati samo specijalizovana menadžment kompanija koja dobije dozvolu od KHOV, a čiji minimalni kapital ne može biti ispod 250.000 eura. Menadžment firma naplaćivaće proviziju za upravljanje fondom. Uplaćeni doprinos u fond knjiži se na lični račun člana i to je, po zakonu, njegova imovina.

Novac se može povući nakon što član navrši 50 godina života. I to na dva načina - da se najviše 30 odsto isplati u gotovom novcu na dan ispunjenja uslova utvrđenih pravilima i ugovorom o članstvu koji se potpisuje, a ostatak u mjesečnim ili periodičnim anuitetima u roku ne dužem od tri godine, ili da se iznos prenese na "društvo koje se bavi obezbjeđivanjem isplate penzija".

Zakonom je predviđeno da penzioni fondovi novac dobijen od članova mogu ulagati u akcije, investicione fondove, obveznice, državne zapise i druge kratkoročne hartije koje izdaje država, u dugoročne obveznice koje izdaju kompanije kojima se trguje na našim berzama i tržištima zemalja EU i OECD-a. (Vijesti)

Oleg Obradović osniva penzioni fond
DA LI ĆE KONAČNO U CRNOJ GORI PRORADITI TRŽIŠTE DOBROVOLJNIH FONDOVA

Podgorica - Kompanija Hemera capital, čiji je vlasnik Oleg Obradović nekadašnji direktor Telekoma, otpočela je aktivnosti za osnivanje društva koje će upravljati dobrovoljnim penzionim fondom.
Izvršni direktor Hemere capital Predrag Jovanović potvrdio je za “Vijesti” da upravo tim povodom imaju poslovnu komunikaciju sa svim relevantnim institucijama vezanim za penzionu reformu u Crnoj Gori, kao i u susjednoj Hrvatskoj.
- Kontakiramo strateške partnere koji su se već dokazali i uspješno prate reakcije tržišta kod nas i u okruženju, pripremaju predloge za poreske olakšice kod ulaganja, i rade na pripremama stručne marketinške kampanje - naveo je Jovanović.
Iako je Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima donešen u decembru 2006. nijedan privatni fond nije formiran. Za sada su osnovana samo dva društva za upravljanje budućim fondovima - Atlas penzija i NLB penzija.
Jovanović je rekao da u narednom periodu planiraju da organizuju posjetu Crnoj Gori njihovih saradnika iz Hrvatske, koji su radili na reformi penzionog sistema i organizovanju dobrovoljnih i obaveznih penzionih fondova.
- Cilj nam je da domaću javnost upoznamo sa pravima i obavezama koji proističu iz penzione reforme tzv. trećeg i drugog stuba, odnosno, dobrovoljnih i obaveznih penzionih fondova. Konkretno u Hrvatskoj u penzione fondove sredinom 2007. bilo je uključeno više od milion članova, a neto imovina je iznosila 2,4 milijarde eura - dodao je Jovanović.
On je rekao da im je cilj da taj sastanak organizuju sa Komisijom za hartije od vrijednosti, regulatornim organom u ovoj oblasti
- To bi bio naš početni doprinos za animiranje tržišta, odnosno, građana. Veoma je bitno raditi na stručnoj kampanji prema građanima, da bi se upoznali sa pravim smislom penzionih fondova - napomenuo je on.
Jovanović je naglasio da je, takođe, veoma bitno i zbog građana i kompanija, odnosno, investitora koji upravljaju fondom da se preciziraju poreske olakšice za buduće članove penzionog fonda.
- U Hrvatkoj je poreska olakšica u vidu oslobađana određenog procenta doprinosa na platu, u Mađarskoj država daje poreske olaksice koje iznose 25 odsto od godišnjih uplata u drugi stub, odnosno 30 odsto od godišnjih uplata u treći stub. Svuda je u okruženju razvitak penzionih fondova doveo do likvidnijeg trzišta, odnosno, njegovog proširenja na veći broj poslovno likvidnih učesnika na berzi - rekao je Jovanović.
Hemera capital planira da gradi i male hidroelektrane u Crnoj Gori.


Očekuju zdravu konkurenciju

Na pitanje, da li u osiguravajućim kompanijama koji se bave životnim osiguranjem prepoznaju potencijalnu konkurenciju, Jovanović je odgovorio da očekuju “jednu zdravu tržišnu konkurenciju od koje će najveće koristi imati sami građani, s obzirom da predstoji tek ekspanzija tržišta u ovom segmentu”.
- Građanima treba predstaviti koja prava i obaveze imaju kroz životno osiguranje, a koja putem penzionog fonda, odnosno, što je za njih najbitnije koja im je investicija isplatljivija - rekao je Jovanović.
M.M.
Vijesti

16 Jul 2008. 08:35 | Izvor: ND Vijesti

Marketing značajan za početak biznisa

Ekspert za penzione reforme Vladimir Pajović ocijenio je da su osnovni preduslovi da dobrovoljni penzioni fondovi počnu sa radom u Crnoj Gori "poreske olakšice i oporavak tržišta kapitala".

"Pored toga što je zakon usvojen (u decembru 2006. godine) bilo je potrebno određeno vrijeme da se donesu važna i detaljna podzakonska akta. Razvoj dobrovoljnih penzijskih fondova puno zavisi od poreskih podsticaja i bez njih je vrlo teško privući značajan broj ulagača u takve fondove. Ovdje, prije svega, mislim na olakšice prilikom uplate doprinosa. Značajna stimulacija bi bila ukoliko bi se uplate u fondove oslobodile poreza i doprinosa“, kazao je Pajović.

On je dodao da "praksa pokazuje da se razvoj dobrovoljnih fondova (kada ne postoji drugi stub) bazira na poslodavcima koji u ime zaposlenih uplaćuju doprinose u dobrovoljne fondove i to preko redovne plate".

Bilo bi potrebno, kako je rekao, propisati iznos na koji se ne bi plaćali porezi i doprinosi (porez na prihod i socijalni doprinosi) i time stimulisali poslodavci da obezbjeđuju dodatni benefit svojim radnicima.


"Vjerovatno da na sporo uspostavljanje ove industrije u Crnoj Gori ima uticaja situacija na tržištima kapitala kod nas i u regionu. Mislim da je, u ovom trenutku, dosta teško animirati ljude da ulažu u fondove koji svoj uspjeh baziraju na tržištu kapitala“, dodao je Pajović.

Nadalje, on smatra da su privatnim penzijskim fondovima "potrebne kvalitetne dugoročne obveznice kao sigurne hartije od vrijednosti koje umanjuju rizik ulaganja u ostale instrumente prije svega akcije".

Prema važećim propisima, inače, predviđeno je da su penzioni fondovi osnovani u Crnoj Gori novac dobijen od članova mogu ulagati u akcije, investicione fondove, obveznice, državne zapise i druge kratkoročne hartije koje izdaje država, u dugoročne obveznice koje izdaju kompanije kojima se trguje na našim berzama i tržištima zemalja EU i OECD-a.

"Troškovi marketinga i privlačenja članova fonda na početku stvaranja ove industrije su veoma značajni i potrebna je precizna analiza u kojem trenutku treba otvoriti fond tako da se privuče dovoljan broj ulagača da bi ovaj biznis bio isplativ onima koji ga započinju“, napomenuo je Pajović

Uplate do 200 eura osloboditi dažbina
IZ ATLAS GRUPE NAJAVLJUJU DA ĆE USKORO POČETI SA RADOM FOND PENZIJA PLUS

Podgorica - Dobrovoljni penzioni fond Penzija plus je u proceduri dobijanja dozvole za rad i očekujemo da ćemo ubrzo biti u prilici da registrujemo prve članove - izjavio je za “Vijesti” investicioni menadžer kompanije Atlas penzija, Đorđe Đurđić.
Kompanije iz grupacije Atlas grupe, Duška Kneževića, Fin invest i Atlas Mont fond prošle godine su osnovali kompaniju Atlas penzija, a partneri u ovom poslu su im Savez sindikata Crne Gore i Unija poslodavaca.
Đurđić je najavio da će rad novog fonda “pratiti i adekvatna marketinška kampanja, koja će imati vrlo jasan, otvoren i edukativan pristup”, kako bi svi bili na pravi način upoznati sa onim što nudi štednja u tom fondu.
Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima Skupština je usvojila još u decembru 2006, ali do sada nije formiran još nijedan privatni fond.
- Iako ne možemo reći da početak rada zavisi od izmjena važećih propisa i uvođenja poreskih olakšica, ključni element uspjeha ove reforme su poreske olakšice. Iskustvo svih zemalja koje su reformu počele uvođenjem trećeg stuba, je da su paralelno uveli i poreske olakšice kako bi pospješili njegov uspjeh. U Sloveniji su, na primjer, predviđene olakšice i za fizička lica koja samostalno uplaćuju doprinose i za firme koje uplaćuju za svoje zaposlene, dok je u Hrvatskoj i država uključena u cijeli proces, davanjem podsticajnih sredstava, na način sto svi koji ulože u neki od tamošnjih fondova dobijaju dodatna sredstva od države u iznosu od oko 166 eura na godišnjem nivou - objasnio je Đurđić.
On je dodao da su to “samo dobri primjeri koje treba slijediti i naravno prilagoditi našim uslovima”.
- Minimum koji, prema našem mišljenju, treba uraditi jeste oslobađanje od plaćanja doprinosa uplata do nivoa od 200 eura mjesečno - istakao je Đurđić.
Na pitanje, koje kategorije stanovništva prepoznaju kao buduće klijente koji će štedjeti u fondu Penzija plus, Đurđić je odgovorio da su potencijalni klijenti njihovog fonda, prije svega, mlađa populacija.
- Mada prema dosadašnjem interesovanju možemo zaključiti da je ovaj koncept interesantan široj populaciji čak bez obzira na materijalni status, godine staža ili slično. S obzirom na to da je ovo jedan novi koncept, a imajući u vidu snagu i ugled Atlas grupe, kao i naših partnera u ovom poslu, Uniji poslodavaca i Savezu sindikata, očekujemo da ćemo steći veliko povjerenje svih kategorija stanovništva, i da ćemo tako ukupno dati veliki doprinos ovom vrlo važnom reformskom procesu - zaključio je Đurđić.
M.M.
Vijesti

Ministarstvo finansija razrađuje modele veoma ozbiljne reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja

Umjesto fonda PIO, penzije po čileanskom modelu

PODGORICA - Ministarstvo finansija ozbiljno razmatra postepeno ukidanje Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja i uvođenje čileanskog modela finansiranja penzija – saznaje Republika.
Suština čileanskog modela je osnivanje privatnih fondova, koji upravljaju štednim penzijskim ulozima građana, a u koje bi radnici uplaćivali svega 10 do 15 odsto od zarade, umjesto dosadašnjih oko 70 odsto.
- Ovaj model, ukoliko bi prošao prijedlog Ministarstva finansija, bio bi uveden 2010. godine i osnova nove Agende ekonomskih reformi za sljedeći mandat Vlade – tvrde sagovornici Republike.
Da je u pitanju ozbiljna najava, svjedoči podstak da će od sljedeće godine, prema već donijetoj odluci, Fond PIO postati dio kapitalnog budžeta Crne Gore.
Fond PIO u ovom trenutku ostvaruje prosječno 70 odsto prihoda od doprinosa, dok se preostali dio dotira iz državnog budžeta.
Od 2005. godine, na osnovu odluke Ministarstva finansija, deficit, odnosno suficit, se računa na osnovu prihoda na ime doprinosa za PIO plus transferi plus ostali prihodi, minus ukupni rashodi. A od 2008. godine transferi ne ulaze u obračun deficita.
Tvorac členaskog modela je tadašnji ministar finansija Hoze Penera koji je 1981. godine uveo sistem koji ukinuo državni penzijski fond i prešao na obavezne privatne penzione fondove.
To je dovelo do toga da se stopa rasta čileanske ekomonije, za nešto više od 10 godina, udvostruči u odnosu na svoj prethodni nivo i dosegne čak sedam odsto godišnje. godišnje. Računajući od vremena kada su uvedeni 1981. godine, srednja realna stopa prinosa na penzionim računima iznosila je u prosjeku više od 10 odsto, dok su sredstva kojima se raspolaže porasla na oko 50 odsto BDP-a Čilea.
Devedesetih godina svih sedam latinoameričkih zemalja krenulo je putem koji je otvorio Čile. Kasnih devedesetih godina evropske države Mađarska, Poljska i Kazahstan preuzeli jednu od verzija čileanskog modela.
Januara 2001, godine, Švedska je dozvolila radnicima da na svoj individualni račun stave 2,5 odsto vrijednosti doprinosa od poreza na plate koji iznosi 18,5 procenata.
Prednosti čileanskog modela se ogledaju u činjenici da osiguranik privatnog fonda može da računa na pristojnu penziju jer bi se njegov novac, sve do odlaska u penziju, investirao na inostranom finansijskom tržištu budući da mogućnost investiranja u hartije od vrijednosti u Crnoj Gori ograničena jer je finansijsko tržište još “plitko”.
P. Zečević

Vukotić podržao čileanski model
U Crnoj Gori ideja o uvođenju čilenaskog modela egzistira još od 2005.godine kada je takvu ideju podržao uticajni profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Veselin Vukotić. Za očekivati je da, nakon uvođenja čilenskog modela, stranci postanu vlasnici i menadžeri tih fondova, jer bi znali u koje hartije i strane kompanije da investiraju. U Meksiku, Salvadoru, Peruu, Kolumbiji, Argentini i Urugvaju radnici mogu da biraju hoće li štednju za starost uplaćivati u javni ili privatni fond. Kazahstan je zadržao dva stuba penzijskog osiguranja i radnici 15 odsto doprinosa uplaćuju u javni, a ostatak, ukoliko žele u privatne penzione fondove. U Poljskoj takođe egzistiraju obje vrste fondova, s tim što su zaposleni stariji od 50 godina obavezni da štede u javnim fondovima, a mlađi mogu da biraju između njih i privatnih, dok u Mađarskoj mogu da se opredijele.

Ministarstvo finansija razrađuje modele veoma ozbiljne reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja

Umjesto fonda PIO, penzije po čileanskom modelu

PODGORICA - Ministarstvo finansija ozbiljno razmatra postepeno ukidanje Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja i uvođenje čileanskog modela finansiranja penzija – saznaje Republika.
Suština čileanskog modela je osnivanje privatnih fondova, koji upravljaju štednim penzijskim ulozima građana, a u koje bi radnici uplaćivali svega 10 do 15 odsto od zarade, umjesto dosadašnjih oko 70 odsto.
- Ovaj model, ukoliko bi prošao prijedlog Ministarstva finansija, bio bi uveden 2010. godine i osnova nove Agende ekonomskih reformi za sljedeći mandat Vlade – tvrde sagovornici Republike.
Da je u pitanju ozbiljna najava, svjedoči podstak da će od sljedeće godine, prema već donijetoj odluci, Fond PIO postati dio kapitalnog budžeta Crne Gore.
Fond PIO u ovom trenutku ostvaruje prosječno 70 odsto prihoda od doprinosa, dok se preostali dio dotira iz državnog budžeta.
Od 2005. godine, na osnovu odluke Ministarstva finansija, deficit, odnosno suficit, se računa na osnovu prihoda na ime doprinosa za PIO plus transferi plus ostali prihodi, minus ukupni rashodi. A od 2008. godine transferi ne ulaze u obračun deficita.
Tvorac členaskog modela je tadašnji ministar finansija Hoze Penera koji je 1981. godine uveo sistem koji ukinuo državni penzijski fond i prešao na obavezne privatne penzione fondove.
To je dovelo do toga da se stopa rasta čileanske ekomonije, za nešto više od 10 godina, udvostruči u odnosu na svoj prethodni nivo i dosegne čak sedam odsto godišnje. godišnje. Računajući od vremena kada su uvedeni 1981. godine, srednja realna stopa prinosa na penzionim računima iznosila je u prosjeku više od 10 odsto, dok su sredstva kojima se raspolaže porasla na oko 50 odsto BDP-a Čilea.
Devedesetih godina svih sedam latinoameričkih zemalja krenulo je putem koji je otvorio Čile. Kasnih devedesetih godina evropske države Mađarska, Poljska i Kazahstan preuzeli jednu od verzija čileanskog modela.
Januara 2001, godine, Švedska je dozvolila radnicima da na svoj individualni račun stave 2,5 odsto vrijednosti doprinosa od poreza na plate koji iznosi 18,5 procenata.
Prednosti čileanskog modela se ogledaju u činjenici da osiguranik privatnog fonda može da računa na pristojnu penziju jer bi se njegov novac, sve do odlaska u penziju, investirao na inostranom finansijskom tržištu budući da mogućnost investiranja u hartije od vrijednosti u Crnoj Gori ograničena jer je finansijsko tržište još “plitko”.
P. Zečević

Vukotić podržao čileanski model
U Crnoj Gori ideja o uvođenju čilenaskog modela egzistira još od 2005.godine kada je takvu ideju podržao uticajni profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Veselin Vukotić. Za očekivati je da, nakon uvođenja čilenskog modela, stranci postanu vlasnici i menadžeri tih fondova, jer bi znali u koje hartije i strane kompanije da investiraju. U Meksiku, Salvadoru, Peruu, Kolumbiji, Argentini i Urugvaju radnici mogu da biraju hoće li štednju za starost uplaćivati u javni ili privatni fond. Kazahstan je zadržao dva stuba penzijskog osiguranja i radnici 15 odsto doprinosa uplaćuju u javni, a ostatak, ukoliko žele u privatne penzione fondove. U Poljskoj takođe egzistiraju obje vrste fondova, s tim što su zaposleni stariji od 50 godina obavezni da štede u javnim fondovima, a mlađi mogu da biraju između njih i privatnih, dok u Mađarskoj mogu da se opredijele.

Mislim da je ovo tacno!
Iz pouzdanih izvora znam da od poreskih olaksica za sada NEMA NISTA!!!

Izgleda da nisam u pravu....

Ako sam pogodila temu:)zamolila bih nekoga,ako ko zna:)da mi kaze gdje mogu prodati obveznice fonda pio?Hvala:)...

Ako sam pogodila temu:)zamolila bih nekoga,ako ko zna:)da mi kaze gdje mogu prodati obveznice fonda pio?Hvala:)...

Ako baš želiš da ih prodaš, najbolje ti je u VIP broker, zgrada Normal kod hrama. Neće ti uzeti proviziju.

Ako baš želiš da ih prodaš, najbolje ti je u VIP broker, zgrada Normal kod hrama. Neće ti uzeti proviziju.

Hvala puno na informaciji:)...

Predlog olakšica do kraja godine

FORMIRANO RADNO TIJELO KOJE TREBA DA DEFINIŠE PORESKE MJERE ZA DOBROVOLJNE PENZIONE FONDOVE

Podgorica - Prije dva dana formirano je radno tijelo koje treba da definiše predlog poreskih olakšica i druge vidove zakonskih stimulansa za građane i poslodavce kao aktivne učesnike u budućim dobrovoljnim penzionim fondovima. Za predsjednika i potpredsjednika ovog tijela izabrani su predstavnici kompanija Hemera Capital i Atlas penzija Predrag Jovanović i Đorđe Đurđić.
- Mišljenja smo da je zakonska regulativa dobra osnova za početak, i to jedino u kombinaciji sa poreskim olakšicama. Bez navedenih stimulansa, ni investitori, ni građani, neće biti u mogućnosti da iskažu svoj interes kroz osnivanje, odnosno ulaganje u fond – saopštio je “Vijestima” Jovanović.
On smatra da bi pojavom privatnih penzionih fondova na našem dosta nelikvidnom tržistu kapitala, uz navedene preduslove, došlo do značajnog pomaka te da bi se to odrazilo na rast berzanskih indeksa, povećanje životnog standarda, reforme penzionog sistema u vidu uvođenja tzv. drugog stuba obaveznih penzionih fondova.
Na prvoj konstitutivnoj sjednici Radnog tijela čiji je domaćin bila Neks Montenegro berza uzeli su učešće predstavnici Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), Svjetske banke, predstavnici tri kastodi banke, te predstavnici društava za upravljanje budućim fondovima Atlas penzija i Market invest.
- Cilj radne grupe je definisanje predloga poreskih olakšica od svih učesnika radne grupe, te njihova sistematizacija što će kao konkretan predlog biti upućeno prema resornom Ministarstvu finansija, a kasnije i prema vladinim stručnim službama. Plan je do kraja ove godine da se pripremi predlog koji bi se kasnije inkorporirao sa vazećom zakonskom regulativom – istakao je Jovanović.
Poslije definisanja predloga olakšica koji mora sadržati sva neophodna obrazloženja i prikaze njegovog djelovanja u praksi, definisano je da se predstavnik Ministarstva ekonomije i eventualno nekih drugih ministarstava koja imaju ulogu u penzionoj reformi priključe finalizaciji konačnog predloga.
- Sjednice radnog tijela će se održavati dva puta u toku mjeseca, s tim da ćemo u narednom periodu uključiti zainteresovane pravne subjekte iz privrede koji imaju interesa za ovu oblast. Između sjednica će predsjednik i potpredsjednik obavljati svakodnevnu komunikaciju sa resornim ministarstvom i ostalim institucijama bitnim za penzionu reformu.
Radno tijelo je budući model za udruženje penzionih fondova koje će poslije uspješno izglasanih poreskih stimulansa preuzeti obaveze zaštite interesa investitora, te rada na edukaciji poslodavaca i građana koji su ključni činioci za rad fondova – objasnio je Jovanović.
Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima u crnogorskom parlamentu usvojen je još u decembru 2006, ali uprkos prvobitnim najavama u međuvremenu su samo registrovana tri društva koja u budućnosti treba da upravljaju tim privatnim fondovima.
(Vijesti) M.M.

Predlog olakšica do kraja godine

FORMIRANO RADNO TIJELO KOJE TREBA DA DEFINIŠE PORESKE MJERE ZA DOBROVOLJNE PENZIONE FONDOVE



Ne shvatam zbog cega ljudima koji vec vode PIF-ove ili su znavajno ukljuceni u trziste kapitala i koji su proslavljeni po netransparentnim potezima davati jos i poreske olaksice! Sad ce reci neko nisu njima nego penzicima ali ko hoce penziju da obezbijedi moze je obezbijediti na drugi nacin pa neka sam ulaze u obveznice kad ponestane nasih bice drugih sa manjim prinosima i zdravo. Ja bih prvo da im se pretresu licence pa da onda im se daju poreske olaksice. Ko je vrsio insajderske trgovine, ko je kao direktor berze zatvarao oci na ovo ili ono itd.

Poreske olakšice za penzione fondove

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorska Vlada naložila je Ministarstvu finansija da pripremi poreske olakšice za dobrovoljne penzione fondove.

Očekuje se da bi do kraja godine Ministarstvo finansija moglo predložiti konkretne poreske olakšice koje već postoje u zemljama okruženja, po uzoru na Hrvatsku i Sloveniju, piše Republika.

U Crnoj Gori trenutno postoje tri kompanije koje su najavile da će pružati usluge dobrovoljnog penzijskog osiguranja – Atlas penzija, Hemera capital i NLB penzija. Prve dvije su već formirale zajedničku radnu grupu i najavile da će predložiti konkretne mjere Ministarstvu finansija.

U kompaniji Atlas penzija očekuju da će Ministarstvo do kraja godine riješiti pitanje poreskih olakšica na uplate u dobrovoljne penzione fondove, jer, kako tvrde, bez njih nema uspješne reforme penzionog sistema.

U Hrvatskoj je poreska olakšica u vidu oslobađanja određenog procenta doprinosa na platu, u Mađarskoj država daje poreske olakšice koje iznose 25 odsto od godišnjih uplata u drugi stub.

Trenutni trend u svim zemaljama u okruženju i šire, koje su počele reformu penzionog sistema uvođenjem trećeg stuba, je uvođenje poreskih olakšica urađeno paralelno sa promjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih i pravnih lica.

Zbog toga će radna grupa predložiti da se pitanje poreskih olakšica mora regulisati podzakonskim aktima, jer na taj način bi reforma bila potpuno zaokružena.

Iznos uplate do kojeg se neće naplaćivati porezi i doprinosi je ograničen da se ne bi koristili penzioni fondovi da bi se izbjegavao porez na uplate. U Sloveniji je nivo do koga se priznaju poreske olakšice oko 5,34 odsto bruto plate.

To je nivo do kojeg se oslobađa poslodavac poreza, a na sve preko toga poslodavci nemaju poreske olakšice.

Prema iskustvima Hrvatske, 90 odsto uplata u dobrovoljne penzione fondove odnosi se na poslodavce koji uplaćuju za svoje zaposlene, a malo ima građana koji uplaćuju za sebe.

Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima usvojen je u decembru 2006. godine.
(kraj) bvm

Jos je gore ako daje poslodavac jer zaposleni nema osjecaj da je dao pare pa kontrola rada fondova pada a to dalje znaci da inv. menadzeri mogu da muzu sto se musti da.