Ko god je prilazio Herceg Novome,
odlazio je zaslijepljene duše.
Pjesnicima je bio nadahnuće,
a drugima nezaboravni susret.
Jedno je zbilja sigurno:
Što se češće budes sretao sa Herceg Novim,
sve prisnije ćeš ga i dublje osjecati...


Dušan Kostić

GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.



http://i16.tinypic.com/4cnlank.jpg

On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.
Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.

Reljefne karakteristike:

planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m)
Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmedu rtova OŠTRO i MIRIŠTE i širine je cca. 2.900 metara.
Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.
Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Podneblje Boke Kotorske ima blagu mediteransku klimu, čije su osnovne odlike suva i topla ljeta i blage zime. Sam Herceg Novi ima specifičnu mikro klimu koja je uslovljena izuzetno dobrom južnom ekspozicijom, blizinom mora, krečnjackom podlogom i planinskim zaleđem, koje sprečava prodor hladnih vazdušnih masa.

Zbog svega toga Herceg Novi ima vrlo visoku prosječnu godišnju temperaturu vazduha koja iznosi 16,2 C (približno istu imaju mediteranski gradovi kao što su Napulj i Lisabon) i čak prosječno godišnje oko 200 sunčanih dana. Ljeti, u julu i avgustu, grad ima prosječno 10,7 sunčanih sati dnevno.
Karakteristična su, takođe, i mala temperaturna kolebanja tako da je prosječna dnevna oscilacija temperature samo oko 4 C. Prosječna dnevna temperatura morske vode tokom ljetnjih mjeseci od 22 - 26 C i približno ista prosječna dnevna temperatura vazduha omogućava kupališnu sezonu u trajanju od najmanje pet mjeseci.

Salinitet mora iznosi 38%.
Godišnji prosjek padavina je 1.930 mm/m2, a relativna vlažnost vazduha je najviša u jesen i dostiže do 80%, a najniža je ljeti 63%.

Karakteristični vjetrovi koji duvaju na ovom području su:
- MAESTRAL (zapadni - duva ljeti),
- BURA (sjeverni - duva zimi),
- ŠILOK (južni - duva tokom godine),
- JUGO (južni - duva pretežno zimi),
te GREGO, LEVANAT, TRAMUNTANA, OŠTRIJAL, PULENAT - manje cesti i manje poznati vjetrovi.

http://i16.tinypic.com/43fgqz5.jpg

FLORA
Herceg Novi i njegova Rivijera posjeduju izuzetno bogat i raznovrstan hortikulturni potencijal koji je uslovljen povoljnom klimom, geografskim položajem, reljefom i konfiguracijom terena.

U pejzažima našeg grada, pored brojne domaće mediteranske flore, zastupljeno je i preko 250 vrsta različitog egzotičnog bilja porijeklom sa svih kontinenata, što mu daje specifičnu karakteristiku i privlačnost.
Egzotične vrste poput mimoza, agava, cikasa, magnolija, eukaliptusa, araukaria su se veoma uspješno aklimatizovale na našem podneblju i sa autohtonom vegetacijom čine jedinstven ukras.

MIMOZA (Acacia dealbata) je zimzelena, drvenasta biljka porijeklom iz Australije, raste kao grm ili stablo različite visine i do preko 10 m. Ima dvostruko peraste listove i zlatno žute grozdaste cvjetove, koji imaju specifičan miris.
Cvjeta u periodu od januara do marta.

KAMELIJA (Camellia japonica - iz porodice čajeva) je ukrasna zimzelena biljka grmolikog oblika, porijeklom iz Japana i Kine. Cvijet je okruglastog oblika bijele, crvene ili ružičaste boje sa raznim nijansama.
Kamelije cvjetaju od decembra do aprila.

OLEANDER (Nerium oleander) je zimzelena ukrasna biljka, koja raste u obliku grma ili manjeg stabla, visine 2-4 metra sa raznobojnim cvjetovima, koji se razvijaju u periodu od juna do avgusta.

MAGNOLIJA (Magnolia grandiflora - iz porodice magnolije) je biljka koja potiče iz Sjeverne Amerike i dostiže visinu do 12 m.

BUGENVILIJA (Bougenvillea sanderiana - odomaćen naziv je bogumila) jedna je od najljepših penjačica koja prekriva južne fasade i zidove u našem gradu. Potiče iz Brazila i Srednje Amerike, a na našu rivijeru donijeta je sa Azurne obale.

EUCALYPTUS GLOBALUS - australijska zimzelena biljka, koja u postojbini narasta i preko 100 metara, pa se ubraja medju najveće biljke na svijetu.

ARAUCARIA EXCELSA - porijeklom sa ostrva Norfolk u Tihom okeanu, zimzelena biljka sa pršljenasto razvijenim granama, koja narasta i preko 70 metara.

AUCUBA JAPONICA - zimzeleni grm iz Japana, sa veoma dekorativim kožastim, sjajnim listovima, zelene ili zlatno-žute boje.

http://i19.tinypic.com/4bgt449.jpg

RIVIJERA



HERCEGNOVSKA RIVIJERA se pruža u dužini od 15 km i obuhvata 7 naselja, odnosno turističkih mjesta, od kojih svako ima svoje osobenosti i specifičnosti.


MELJINE je turističko mjesto koje se nalazi 3 km istočno od Herceg Novog, ima 1150 stanovnika. Najznačajnija kulturno-istorijska vrijednost mjesta je Lazaret, koji datira iz 1732.god. i obuhvaćen je Master planom razvoja turizma Crne Gore. U mjestu je aktivan boćarski klub "Meljine".

ZELENIKA je mjesto koje se nalazi 4,5 km istočno od Herceg Novog. Naziv potiče od mediteranske zimzelene biljke "zelenika" (Phulera latifolia). Ovdje je izgradjen prvi hotel na Južnom Jadranu, ili bolje rečeno u Crnoj Gori, 1902.god., preteča hercegnovskog i crnogorskog hotelijerstva. Ima 2830 stanovnika.

Sakralni spomenici:
Crkva Sv. Andrije (15. v.),
Crkva Sv. Gospodje (15. v.),
Crkva Sv. Đordja (16. v.),
Crkva Sv. Ilije,
Crkva Sv. Trojice (18. v.),
Crkva Sv. Tome (Ruševine crkve Sv. Tome nalaze se u selu Presjeka - Kuti. Crkva je vjerovatno gradjena u 10. ili 11. vijeku, i pripada preromaničkoj stilskoj grupi. Parapetna kamena ploča od ikonostasa, nadjena prilikom arheoloških istraživanja, svojim umjetničkim dometima predstavlja remek djelo preromaničke umjetnosti kod nas i sada se nalazi u Zavičajnom muzeju. Prilikom istrazivanja pronadjeni su i fragmenti živopisa, pa se smatra da je crkva bila ukrašena freskama).

U mjestu su aktivni Vaterpolo klub "GALEB" i Fudbalski klub "ORJEN", koji ima i fudbalsko igralište, pogodno za sportske pripreme.




KUMBOR je 6 km udaljen od Herceg Novog. Ime mu potiče od italijanske riječi "conborgo" (predgradje - starog grada Stoli). Ima oko 950 stanovnika.

Sakralni spomenici:
Pokrov Bogorodice (15. v.),
Crkva Svete Nedjelje (18. v.),
Crkva Sv. Nikole (19. v.),
Crkva Sv. Vasilija Ostroškog (20. v.).

Od sportskih društava u Kumboru su aktivni Streljaško društvo "MORNAR" i Vaterpolo klub "KUMBOR".




ĐENOVIĆ je od Herceg Novog udaljen 8 km. Naziv mu potiče od prezimena Đonović iz 1540.god., a vremenom je transformisano u današnje ime. Ima 1500 stanovnika, a po površini je najmanje naselje u našoj Opštini. U Đenoviću postoji i Dom kulture sagradjen 1985. godine sa salom kapaciteta 210 sjedišta.

Sakralni spomenici:
Crkva Sv. Spiridona, sagradjena 1867. godine. Od kada je izgradjena ova crkva, nije u funkciji crkva Sv. Stefana, a vrijedna zbirka ikona i dveri iz te crkve, radovi Petra i Georgija Rafailovica iz 18. vijeka cuvaju se u crkvi Sv. Spiridona.
Crkva Sv. Simeona Bogoprimca (gradjena oko 1600. god.)
Crkva Sv. Nikole (19. v.).

Od sportskih klubova u mjestu su aktivni Plivački vaterpolo klub "RIVIJERA", klub sa dugom tradicijom, i Boćarski klub istog imena. Mjesto ima i uredjeno plivalište.




BAOŠIĆ se nalazi 12 km istočno od Herceg Novog i ima 1080 stanovnika. O porijeklu imena postoji nekoliko predanja. U povelji cara Dušana iz 1351. godine pominje se pod nazivom Baošle.

Sakralni spomenici:
Crkva Sv. Nikole (gradjena u 16. vijeku, oko 1550. godine)

U mjestu su aktivni Sportsko društvo "JOVO DABOVIĆ", Vaterpolo klub "BOKELJ" i Društvo za podvodne aktivnosti i sportski ribolov "RIBAR". Mjesto ima i uredjeno plivalište.




BIJELA je naselje koje se nalazi 13 km od Herceg Novog, sa više od 4.000 stanovnika. Pod ovim imenom se pominje još u 14 vijeku. Ovdje se nalazi poznato "Jadransko brodogradilište". Bijela ima polivalentni Dom kulture, sagradjen 1988. godine, sa salom kapaciteta 523 sjedišta, uz koji je i Ljetnja pozornica sa nešto preko 300 mjesta.

Sakralni spomenici:
Crkva Riza Bogorodice (Nastanak crkve, prvobitno izgradjene na ovom mjestu, vezuje se za 12. vijek, period rane romantike, mada nije isključeno ni da je starija. Dijelovi zidova stare crkve sa temeljima prezentirani su na vrlo prikladan nacin u sadašnjoj, pa se mogu vidjeti preko zastakljenog okna, postavljenog u nivou poda postojeće crkve. Stara apsida iznutra je oslikana freskama vizantijskog stila, nastalim krajem 12. ili pocetkom 13. vijeka i predstavlja najvecu znamenitost crkve Rize Bogorodice),
Crkva Sv. Gospodja (18. v.).
Katolička crkva Sv.Petra (Na procelnom zidu ove crkvice ugradjene su spolije sa starijeg objekta. Fragmenti sa tekstom i dekorativnom plastikom osvjetljavaju vrijeme kratkotrajne dominacije franačke države na ovim prostorima, oko 805. godine, kada je doslo do podizanja prvog benediktinskog samostana, koji su porušili Mongoli 1242. godine. Po dosadašnjim nalazima crkva Sv. Petra podignuta je na mjestu gdje se nekada nalazio benediktinski manastir)
Crkva Sv. Vrači (sagradjena 1904.god.)
Crkva Sv. Petra (na brdu Klin).

U Bijeloj ima više aktivnih sportskih klubova, od kojih su najpoznatiji Vaterpolo klub "BRODOREMONT", nekada prvoligaš, Fudbalski klub "BIJELA" i Ženski košarkaški klub "BIJELA" . Mjesto ima i uredjeno plivalište.

BJELSKE KRUŠEVICE su Bijeloj pripadajuce naselje, poznate po porijeklu Pape Siksta V.




KAMENARI su locirani 15 km istočno od Herceg Novog u tjesnacu Verige. Mjesto je ime dobilo, kako legenda kaže, po majstorima koji rade sa kamenom i sami sebe nazivaju - kamenarima. Ima 1040 stanovnika. Ovdje saobraća trajekt do Lepetana.

Sakralni spomenici:
Crkva Sv. Nedjelje (18. v.),
Crkva Sv. Nikole (18. v.),
Crkva Gospa od Rozarije (19. v.).
Tu su još i dvije katoličke crkve Sv. Ane, jedna na brdu Djurići, a druga pri moru.

U mjestu je aktivan Vaterpolo klub "KAMENARI".




LUŠTICA je poluostrvo koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv sa njegove desne strane. Površine je 47 km2 (sto cini 1/6 ukupne površine Opštine), a pruža se u dužini od 13 km. Najviša tačka je brdo OBOSNIK 582 m. Zbog izuzetne razudjenosti obala je duga čak 35 km, što predstavlja 12% ukupne dužine crnogorske obale. Ime potiče od latinske rijeci LUŠTICA, čije je najbliže značenje sjaj - osvjetljenost. Možda ime potiče i od izgleda ovog poluostrva, jer liči na ljusku, a možda i od riječi lug (Luški). Luštica je, možda i odatle njeno ime, najsunčaniji dio Boke. Luštica se prvi put pominje za vrijeme kralja Radoslava (1223.-1234.god.), koji ju je darovao Kotoru.
Na njoj se nalazi desetak sela u kojima stalno živi nešto preko 400 stanovnika (ROSE, ZAMBELIĆI, MITROVIĆI, MRKOVI, MARDARI, ZABRĐE, KLINCI, BEGOVIĆI, BRGULI, RADOVANIĆI, MAROVIĆI...).
Luštica je poznata po maslinama, maslinovom ulju, pršutu, siru iz ulja i rakiji maginjači.
Ovdje se nalaze i najatraktivnija hercegnovska izletišta i plaže: ŽANJIC, MIRIŠTE, ARZA, DOBREČ.
Područje poluostrva je izuzetno bogato i kulturnim naslijedjem, na njemu se nalazi dvadesetak crkava, od toga 18 pravoslavnih i 2 katoličke, što najbolje govori o vjekovnom skladnom suživotu na ovom prostoru. Jedan od najinteresantnijih sakralnih objekata je crkva Sv. Lazara iz 1605. godine, na čijem zvoniku se i danas nalaze zajedno krst i polumjesec, koji je nekada davno stavljen iz bezbjedonosnih razloga, jer su Turci znali da naprave zulum po luštičkim selima, a poznato je da Turci nisu dirali u vjerska znamenja.
Takodje je interesantna i crkva Sv. Petke, koja se po prvi put spominje 1605. godine u jednom dokumentu Kotorskog arhiva, iz kojeg se saznaje da je crkva bila živopisana u grčkom stilu. Smatra se da je sagradjena oko 1596. godine. Unutrašnji zidovi naosa i ikonostas oslikani su freskama Dimitrija Daskala 1704. godine, kada su odstranjeni ostaci starog živopisa. Zanimljiv je živopis sa 17 scena o životu i čudima Sv.Petke i smatra se da predstavlja najopširniji žitijski ciklus te svetice u freskoslikarstvu na Balkanu.
Na istočnoj strani ulaza u Bokokotorski zaliv se nalazi malo ostrvo sa manastirom. U istorijskim izvorima pominje se prvi put 1508. godine kao Sv. Marija "de Sagnic". Kompleks se sastoji od nekoliko objekata, opasan velikim zidom. Na zapadnom dijelu nalazi se kula kružne osnove. U središtu manastirskog kompleksa je crkva Vavedenja Sv. Bogorodice. Unutrašnjost crkve bila je živopisna, a i na spoljašnjim zidovima apside vidljivi su tragovi freskoslikarstva.
Pored sakralnih ovdje se nalaze i vrlo značajni fortifikacioni objekti iz perioda Austrougarske vladavine (Arza). Specifična arhitektura u naseljima na Luštici je formirala izuzetno vrijedne i autentične ambijentalne cjeline.




IGALO - Iako sa Herceg Novim čini jedinstvenu gradsku cjelinu, Igalo se može smatrati i posebnim naseljem koje broji oko 8.000 stanovnika. Naziv je dobilo po istoj riječi grčkog porijekla, koja znači "obala - plaža - žalo". Poznato je, prije svega kao turističko mjesto, a zahvaljujuci radioaktivnom - morskom mulju sa BLATNE PLAŽE (ili kako je još nazivaju STARA BANJA), centar je zdravstvenog turizma Crne Gore. Igalo je poznato i po neeksploatisanoj mineralnoj vodi nazvanoj "Igaljka".
Pripadajuće naselje su NJIVICE (poznate po hotelu "RIVIERA", nudističkoj i "Kraljičinoj plaži").

Crkva Sv. Preobraženja gospodnjeg, iz druge polovine 17. vijeka, obnovljena je 1857. godine.

U Igalu je aktivno više sportskih klubova: Fudbalski klub "IGALO", Džudo klub "Igalo", dva Radio kluba "IGALO" i "SKY CONTEST KLUB". Veoma je aktivno i Filatelističko društvo "IGALO".




ZALEDJE

NASELJA ZAPADNO OD HERCEG NOVOG:
PRIJEVOR,
SUTORINA,
SUŠĆEPAN,
RATIŠEVINA,
MOJDEŽ




ZAGORSKA SELA

PODI,
KAMENO,
ŽLIJEBI,
UBLI,
MOKRINE,
BAJKOVE KRUŠEVICE.



Osim crkava u gradu i u mjestima duž rivijere, koje su u funkciji, veliki je broj crkava i grobljanskih kapela i u gore pomenutim selima ili na eksponiranim, a u većini slučajeva pristupačnim položajima, udaljenim od naselja, u izuzetno lijepom prirodnom okruženju.

http://i18.tinypic.com/48h5sv5.jpg

POČECI TURIZMA



Počeci turizma na ovom području sežu u XIX vijek. Iz tog doba postoje zapisi Sima Matavulja o gostionici "Šjora Roze". Kafana "Bella vista" porodice Sava Bačanovića sa 25 kreveta "za strance" pominje se 1872. godine.

Počeci razvoja modernog hotelijerstva u Herceg Novom, a takodje i u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, vezani su za izgradnju "Pansiona na Zelenoj Plaži", kasnije zvanog hotel "PLAŽA" - Zelenika, koji je započeo sa radom 1902. godine, a po dozvoli Opštinskog upraviteljstva izdatoj 24. novembra 1898. godine.


"Akcionarsko društvo za gradjevine i saobraćaj Herceg Novi" 1909. godine traži dozvolu za izgradnju hotela "BOKA" u centru Herceg Novog, koji počinje sa radom 1913. godine sa 43 sobe i "centralnim ogrevom i vrućom kupelji". Ovaj hotel, koji je godinama bio svojevrsni simbol i zaštitni znak grada, je znatno oštećen u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine i nepunu godinu dana kasnije je i srušen.

http://i17.tinypic.com/47s09i8.jpg

U periodu izmedju dva svjetska rata u Herceg Novom je radilo više hotela, medju kojima "Amerika", "Rudnik", "Jadran", "Balkan", "Savina", "Evropa", "Topola", "Erceg Novi", "Srpski hotel", "Beograd"... Godine 1926. svoja vrata gostima otvorio je i hotel "Plaža" vlasništvo porodice Trani na približno istom mjestu na kojem se nalazi i danas.
Godine 1906. Tomo M. Katurić je dobio dozvolu za držanje konačišta u Kamenarima, a 1929. godine je u Igalu otvoren hotel "Igalo", vlasništvo porodice Janković. U Zelenici, pored spomenutog hotela "Plaža", radio je i hotel "Boka", vlasništvo Obrena Dundjerovića, kojeg su Njemci digli u vazduh pri povlačenju 1944. godine, i hotel sa istim imenom vlasništvo Blagoja Mićunovića. Turističko društvo "Savina" - Herceg Novi, koje i danas postoji, osnovano je 1922. godine, a današnje Turističko društvo "Igalo" (tada se zvalo "Tamaris") 1927. godine.



Još davne 1929. godine hercegnovska opština je proglašena za "morsko kupalište i klimatsko lječilište" jer od davnina se znalo za ljekovita svojstva priobalnog morskog mulja zvanog "igaljsko blato" i mineralne vode "igaljske slatine". Vremenom, razvojem Igala, termin klimatsko lječilište se gubi kao termin za cijelu Opštinu. Već pomenuti hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 ležaja, bio je podignut upravo na mjestu gdje se nalazi današnja zgrada Prve faze Instituta i već tada je imao, na primjer, hotelski automobil koji je dočekivao goste u pristaništu ili aerodromu "Gruda".

http://i19.tinypic.com/3yorbeq.jpg

1930. godine je izvršeno ispitivanje igaljskog blata u laboratorijumu poznatog francuskog ljecilišta Viši ("Vichy"), koje je definitivno potvrdilo njegovu izuzetnu ljekovitost, ali tek nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujuci dr. Svetozaru Živojnoviću realizovani su davno donijeti planovi o osnivanju lječilišta u Igalu, koje je Odlukom vlade Crne Gore od 1.XI 1949. godine konačno i osnovano.

Da je turizam u hercegnovskoj Opštini, u tim godinama izmedju dva Svjetska rata, bio na visokom stepenu razvoja svjedoči i podatak iz 1935. godine po kome je te godine 8 hotela i jedno odmaralište radilo tokom cijele godine zbog posjedovanja grijanja u toku zime.
Boravišna taksa je uvedena još 1919. godine uz "strogu kontrolu na osnovu važećeg pravilnika za Zetsku banovinu"...
Prvi kongres održan u Herceg Novom, koji će nakon toga postati jedan od najznačajnijih centara kongresnog turizma šireg regiona, održan je u maju 1939. godine - bio je to 4. Jugoslovenski kongres borbe protiv tuberkuloze.
Intenzivan i organizovan razvoj turizma na ovom području vezuje se za šezdesete godine prošlog vijeka, kada su izgradjeni skoro svi danas postojeći hoteli, tada su to bili veliki i moderni hoteli.Jedino su hotel "PLAŽA", u današnjem izgledu, i II faza Instituta "Dr. Simo Milošević" - Mediteranski zdravstveni centar izgradjeni kasnije, 1980. odnosno 1988. godine.
Poslednjih godina došlo je do izgradnje većeg broja manjih privatnih hotela, vila i apartmana.
Danas je u našoj Opštini ukupno 19 kategorisanih hotela i 2 pansiona.

http://i15.tinypic.com/300cr4m.jpg

IZLETIŠTA


U pogledu izletničkog turizma Herceg Novi je destinacija sa izvanrednim mogućnostima i prednostima, koje ovaj vid turizma pruža. Program izleta obuhvata uže i šire područje.

ŽANJIC
http://i16.tinypic.com/471b68x.jpg
je atraktivna uvala, južno od naselja Rose, udaljena 3,8 morskih milja od Herceg Novog, okružena starim maslinjacima. Velika plaža od bijelih oblutaka, okrenuta u pravcu sjever - jug i zaštićena od vjetrova Rtom Arza, duga je blizu 300 m, a široka 10-15 m. Ljeti, kada je najpopularnije izletište turista na hercegnovskoj rivijeri, prima blizu 1000 kupača. Žanjic je ubjedljivo najpopularnije izletište ne samo turista, već i gradjana Herceg Novog.

PLAVA ŠPILJA
http://i17.tinypic.com/4bpnvav.jpg
je jedna od najatraktivnijih u nizu pećina koje se nalaze na poluostrvu Luštica, smještena izmedju uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora. Udaljena je od Herceg Novog 5,7 nm. Ima dva otvora pod uglom od 45 stepeni, visina od nivoa mora do vrha tavanice je 9 m, a dubina 3 - 4 m. Svoj naziv je dobila po neobično plavoj boji koja nastaje tokom vedrih dana, refleksijom sunčevih zraka koji se odbijaju od njenu površinu. Posjeta ovoj pećini obavezan je dio programa izletničkih tura kroz Bokokotorski zaliv, a u nju se može ući običnom barkom ili manjim brodićima.


MIRIŠTE
http://i19.tinypic.com/3yhg47q.jpg
je mala uvala, skoro nerazdvojni dio uvale Žanjic. Smještena je izmedu uvale Žanjic i Rta Arza, a ispred uvale se nalazi školj-otočić MALA GOSPA, sa renoviranom srednjevjekovnom Bogorodičinom crkvom. Na samom Rtu se nalazi tvrdjava koju su prvi put izgradili Rimljani da bi kontrolisali ulaz u Bokokotorski zaliv.

OSTRVO MAMULA
http://i17.tinypic.com/4bgf9f5.jpg
na pomorskim kartama je poznato pod nazivom Lastavica, dok je svoje opšteprihvaćeno ime Mamula dobilo po austrijskom generalu Lazaru Mamuli, koji ga je utvrdio sredinom 19. vijeka. Mamula je nenaseljeno ostrvo na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, udaljeno od Herceg Novog 3,4 nm. Kružnog je oblika, prečnika 200 m, obraslo niskom vegetacijom, sa plažom i pristaništem na sjevernoj strani. U vrijeme oba svjetska rata na ovom ostrvu je bio zatvor i kao znak sjećanja na taj period postavljena je spomen ploča. Za oživljavanje i turisticku valorizaciju ovog izuzetno atraktivnog ostrva napravljeno je nekoliko projekata, ali nijedan nije do sada realizovan.
Mamula je i dalje napušteno ostrvo, ali i omiljeno ljetno izletište.


ORJEN
http://i18.tinypic.com/4d4fvo4.jpg
Orjen je najviša planina na Jadranu (1.895 m), površine je 403,9 km2. Osnovne klimatske karakteristike ove planine su: ogromna količina padavina i dugotrajan snježni pokrivač. Crkvice su, sa prosječno blizu 5000 mm godišnje, mjesto sa najvećom količinom padavina u Evropi, a snijeg deblji od 30 cm održava se i 30 - 120 dana u toku godine. Četiri su osnovna područja ove planine: ZUBAČKI UBLI, VRBANJSKO PODRUČJE (sa najboljim, donekle i afirmisanim skijaškim terenima SUBRE, sa pansionom "ALPINA", CRKVIČKO PODRUČJE i podrucje BIJELE GORE (sa najdužim snježnim pokrivačem). Pored speleološke privlačnosti koje ima ova planina, Orjen je posebno privlačan po mnogim endemičnim biljnim vrstama, a nije slucajno nazvan "vjekovnim medjašem", jer je poznat i po mnogim istorijskim privlačnostima, o čemu i danas svjedoče ostaci austrougarskih fortifikacionih objekata.
Čak tamo davne 1895. godine najviši vrh Orjena ZUBAČKI KABAO je imao kvalitetnu pješačku stazu (VAREŠANINOVA STAZA). U novije vrijeme Orjen je poznat po velikom broju obilježenih i neobilježenih pješačkih staza koje, savjetujemo, ipak nije preporučljivo koristiti bez vodiča.

VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Vazdušna saobraćajna komunikacija Herceg Novog sa domaćim i inostranim emitivnim područjima i turističkim destinacijama odvija se preko tri medjunarodna aerodroma:
- Tivat (udaljen 23 km)
- Ćilipi (Republika Hrvatska - udaljen 30 km)
- Podgorica (udaljen 112 km).

TRAJEKTNI SAOBRAĆAJ

Najznačajnija veza po hercegnovski turizam je saobraćaj koji se, zbog premošćenja Bokokotorskog zaliva i skraćenja puta, obavlja trajektom na liniji KAMENARI - LEPETANE i obratno. Trajekt saobraća 24 sata dnevno bez fiksnog reda vožnje, pogotovo ljeti, dok u zimskom periodu poslije 22,00 sata saobraćaj se odvija po principu:
iz Kamenara-na puni sat, iz Lepetana-na pola sata.

DRUMSKI SAOBRAĆAJ

Drumski saobraćaj se iz Herceg Novog obavlja sa gradovima u Srbiji i Crnoj Gori svakodnevno, preko većeg broja prevoznika.

ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ

Odvija se glavnim željezničkim pravcem Bar-Podgorica-Beograd-Subotica, sa krakom Podgorica-Nikšić, kao i pravcem Bar-Podgorica-Niš.

http://i16.tinypic.com/2h84fep.jpg

Prenoćište na obali od 12 do 20 eura

PREMA PODACIMA TO HERCEG NOVI VIŠE TURISTA NEGO LANI

Herceg Novi - Na hercegnovskoj rivijeri odmara 19.586 gostiju od kojih je više od 60 odsto, odnosno 12.083 smješteno u domaćoj radinosti.
Iako je, prema podacima Turističke organizacije grada, broj turista veći za jedan odsto nego lani u isto vrijeme, među turističkim poslenicima vlada mišljenje da je sezona znatno lošija od prošlogodišnje. Bolju popunjenost od početka avgusta bilježe sve vrste smještaja, ali se slobodan krevet i dalje može naći.
Međutim, vlasnici privatnih soba ne snižavaju cijene. Tako se ležaj na obali plaća od 12 do 20 eura, na rivijeri uz samu obalu od 10 eura pa nadalje, dok prenoćište iznad magistrale košta sedam eura. Za suncobran i ležaljku treba izdvojiti od tri do sedam eura, kao i na parkinzima, jer se hercegnovskim ulicama u ovo doba godine kreće oko 20.000 vozila. Sva parking mjesta duž glavnih saobraćajnica, a često i trotoari, su zakrčeni vozilima, ali se zato, skoro u svako doba dana, može naći slobodno mjesto na parkinzima i javnim garažama.
Gužve su evidentne na trajektnom prelazu Lepetani-Kamenari, posebno vikendom, kada je kolona automobila duga i po nekoliko kilometara, a na prelaz sa jedne na drugu obalu zaliva se čeka i više od sat vremena. U tom periodu su duga zadržavanja i na graničnim prelazima na Debelom brijegu i Sitnici. Povećan je i promet izletničkih brodića iako su u odnosu na prošlu godinu podigli cijene za oko euro. Tako povratna karta do najpopularnijeg hercegnovskog izletišta Žanjice košta šest eura.
U hercegnovskim hotelima odmara 3.800 gostiju, dok je u Institutu Igalo na odmoru i rehabilitaciji 1.050 gostiju. Prva faza je potpuno popunjena, dok se u Mediteranskom centru još može naći slobodan ležaj.
Broj "turista" u Institutu ovog ljeta je neznanto manji u odnosu na prošlogodišnji, ali je zato broj onih koji koriste terapije na prošlogodišnjem nivou.
Direktor za hotelijerstvo Željko Andrić kazao je da punu popunjenost, što je i uobičajeno za banjski turizam, očekuju od kraja avgusta do polovine oktobra. Među inostranim gostima u tom objektu su Norvežani, Danci, bilježi se porast turista iz Rusije.
Otvaranjem Klub hotela “Rivijera” u Njivicama prije desetak dana, hotelski kapaciteti u Herceg Novom su povećani za 200 ležajeva, a mađarska kompanija “Hunguest hotels”, koja je vlasnik hotelskog kompleksa na Toploj, za nekoliko dana trebalo bi da otvori objekat „Mimoza“ sa 70 novih hotelskih kreveta.
Kako su gosti zadovoljni turističkom ponudom na hercegnovskoj rivijeri biće poznato na kraju ljeta kada se sumiraju rezultati ankete koju svake godine sprovodi Turistička organizacija grada.
S. KOSIĆ

Eto toliko žalbi i kuknjave a nisu spuštili cijene.
Možda i nije toliko loša sezona?

Najveća ocjena za 44 godine

ANKETA TURISTA U HERCEG NOVOM

Herceg Novi - Gosti su ovogodišnju turističku ponudu u Herceg Novom ocijenili bolje nego lani. To je saopšteno iz Turističke organizacije Herceg Novi koja je ove godine 44. put anketirala oko dvije hiljade turista.
- Sumirajući prošlogodišnje i ocjene od prije godinu, smatrali smo da će takav nivo biti teško zadržati, i da će ovogodišnja ukupna prosječna ocjena biti sasvim dobra ukoliko bude na istom nivou. Turisti su, ipak, prepoznajući određene pozitivne pomake u našoj ponudi, ove godine njoj dali dosta veću prosječnu ocjenu od 3,75, kojom možemo biti više nego zadovoljni - ocijenjeno je u TO.
To je najveća prosječna ocjena na nivou opštine tokom 44 godine rada na anketi.
Istovremeno, nijedan od 15 segmenata ponude koji su ocjenjivali turisti nije dobio manju ocjenu od trojke.
Najbolje su ocijenjeni kvalitet rada osoblja - 4,474, kvalitet smještaja - 4,35, hrana - 4,375 i kvalitet usluge u ugostiteljskim objekatima - 4,125. Kao i lani, najlošije je ocijenjena organizacija saobraćaja, mada je dobila veću ocjenu nego prošlog ljeta - 3,15.
Iako Herceg Novo slovi za grad festivala, jer se tokom godine organizuje deset takvih manifestacija, kvalitet kulturnih programa dobio je jednu od najlošijih ocjena i manju nego lani.

Većina će se vratiti

Skoro dvije trećine anketiranih su kazali da će ponovo doći na ljetovanje u grad pod Orjenom, a samo šest odsto da više neće dolaziti.
Ambijent grada, prethodni dolasci i prijateljski odnosi, najčešći su motivi zbog kojih gosti dolaze u Herceg Novi.
Skoro polovina njih je na hercegnovskoj rivijeri do sada ljetovala više puta, a 15 odsto više od deset puta.
Gosti su u više od 90 odsto slučajeva došli individualno, a samo pet odsto njih posredstvom turističke agencije. Većina je došla sopstvenim automobilom ili autobusom.
Hercegnovska rivijera je godinama omiljeno odredište mladih turista do 34 godine, iako je ovog ljeta bilo nešto manje nego prethodnog. Oni su ponudu noćnih izlazaka ocijenili kao i lani, sa 3,35.
- Beograđani i Novosađani su najbrojniji gosti - pokazala je i ovogodišnja anketa turista.
(Vijesti) S.K.