evo nekih vijesti iz regije.... (u slovenšćini )

SIJ prodan ruskemu velikanu

55,35-odstotni delež prodan za 105 milijonov evrov

Gospodarstvo, 1. marec 2007 10:06, zadnji poseg ob 17:14
Ljubljana - RTV SLO

Vlada je na redni seji sprejela ponudbo Koksa, hčerinske družbe ruskega IMH-ja, za nakup Slovenske industrije jekla.

Industrial Metallurgical Holding je za petek napovedal konferenco za novinarje, na kateri bodo predstavili podrobnosti posla. Industrial Metallurgical Holding oziroma njegova hčerinska družba Koks iz osrednjeruskega mesta Keremovo, ki je v večinski lasti poslanca dume Jevgenija Zubickega, bo tako postal lastnik 55,35-odstotnega deleža Slovenske industrije jekla. Država bo obdržala nadzorni delež (25 odstotkov + delnica).

Vizjak zadovoljen s kupčijo
Minister za gospodarstvo Andrej Vizjak je pojasnil, da se je vlada za ruskega ponudnika odločila zaradi predloženega razvojnega programa in najvišje ponujene kupnine, ki je znašala 105 milijonov evrov ali 190,73 evra za posamezno delnico. Metalurški holding iz mesta Keremovo je že napovedal, da ne bo odpuščal delavcev in da bo v prihodnjih treh letih v industrijo vložil nadaljnjih 250 milijonov evrov.

Vizjak je pojasnil, da je poteza "izjemno pomemben korak v smeri umika države iz gospodarstva in v smeri zagotavljanja odgovornega lastnika za SIJ". Sodelovanje z ruskim partnerjem naj bi bilo pomembno predvsem zato, ker je osnovna dejavnost Koksa pridobivanje surovin za jeklarsko industrijo, s čimer se bo vzpostavila vertikalna integracija, ki bo spodbudila konkurenčnost slovenske industrije.

Tudi predsednik uprave Slovenske industrije jekla Tibor Šimonka je sporočil, da so z izbiro ruske družbe zadovoljni, saj si tako SIJ "v največji mogoči meri zagotavlja pogoje za uresničitev strateških načrtov razvoja do leta 2012".

IMH med 40 največjimi družbami v Rusiji
Skupino Koks, hčerinsko družbo IMH-ja, sestavlja 15 tehnološko povezanih industrijskih podjetij, ki se ukvarjajo s proizvodnjo koksa, kemikalij, premogovništvom ter proizvodnjo železnih in drugih materialov. Podjetja, ki so večinoma v Sibiriji, na območju Urala in v osrednjem delu Rusije, naj bi po ocenah lani dosegla 171,41 milijona evrov čistega dobička, in sicer 1,7 milijarde evrov ustvarjenega prometa.

Poziv za javno zbiranje ponudb za nakup večinskega deleža SIJ-ja je bil objavljen 29. septembra 2006, zavezujoče ponudbe pa so oddali trije ponudniki (dve nemški in ena ruska družba). Kriteriji za izbiro kupca so bili razširitev trga, ohranitev proizvodnje, pripravljenost na dodatna vlaganja, kupnina, vsebina poslovnega načrta in delovna mesta. Strateški četrtinski delež namerava država zadržati za nedoločeno obdobje.

Tekst ima na temi Zeljezara.Ubuduce slichni tekstovi i oni koji se odnose na deshavanja u okruzenju neka idu ovdje.

Cuprum danas kupio RTB Bor za 400mio$

Dobit telekoma srpske 40mioEUR

Mcap 750 000 000 Eur

Za svakog iole normalnog investitora potrebne su sveze informacije, i to ne samo sa trzista na kojem se nalaze njegove akcije, nego i sa onih trzista koje mogu indirektno ili direktno uticati na razvoj pojedinih dogadjaja u kompletnoj regiji.
Sa sledecih linkova mozete pristupiti sajtovima koji se bave svim i svacim ali moze se naci svasta po nesto vezano za ekonomiju i trzista kapitala u regiji. Obratite paznju, na pojedinim sajtovima postoji stavka "Najnovije vijesti" koje su stare svega nekoliko minuta.

Hrvatski portali:

http://www.business.hr/
http://www.index.hr/
http://www.net.hr/ (obrati paznju, u donjem lijevom kutu, na stavci ''drugi mediji'' dobijas linkove na mnostvo hrvatskih, srbijanskih, bosanskih, crnogorskih i svetskih dnevnih , nedeljnih i ostalih novina) http://www.poslovni.hr/

Bosanski portali:

http://www.biznis.ba/
http://www.glassrpske.com/
http://www.nezavisne.com/
http://www.avaz.ba/
http://www.24sata.info/
http://www.bljesak.info/
http://www.eurohaus.ba/
http://investitor.ba/
http://www.oslobodjenje.ba/
http://ba.seebiz.net/
http://tehnickaanaliza.blogger.ba/

Srbijanski portali:

https://www.ekonomist.co.yu/
http://www.balkanbusinessclub.com/
http://www.senzal.co.yu/

Forumi:

http://www.mojnovac.net/forumi/index.php
http://www.index.hr/forum/
http://www.economy.co.yu/diskusije/
http://www.madeinmontenegro.com/
http://www.efbl.org/forum/


preporucujem:

1. www.to-one.com
2. www.limun.hr
3. www.fima.hr
4. www.poslovni.hr
5. www.business.hr
6. www.vse.hr
7. www.mojnovac.net
8. www.rast.hr
9. www.sda.hr
10. www.prva-generacija.hr
11. www2.fima.com
12. www.sem-on.net (kad odlucite malo u regiju)
13.www.virtualnaburza.com
14.www.crosec.hr
15.www.biznis.ba/

Da bi izbjegli iznenadjenja i reagovali pravovremeno kad vec trgujete u regiji !
LPHVALA Velika pomoć

Ima li ko kakve informacije vezane za Kombinat Aluminijuma Mostar .Hvala.

Oleg Deripaska zainteresiran za mostarski Aluminij
En+ holding, kompanija ruskog milijardera Olega Deripaske, objavila je da planira dati ponudu za 88 postotni udjel u Aluminij Mostaru, a natjecat će se zajedno s tvrtkama Alcoa i Alcan. Cijena udjela iznosi 76,84 milijuna eura.
Aluminij Mostar posjeduje ljevaonicu i tvornicu za proizvodnju anoda i primarnog aluminija. Za 2006. godinu kompanija je ostvarila profit od 288 milijuna dolara. Natječaj za prikupljanje ponuda je otvoren do 23. travnja, a državna će agencija za privatizaciju izabrati kupca u lipnju prema nekoliko kriterija kao što su cijena, predložene investicije i poslovni planovi, te prethodna i buduća suradnja.
Mostarska tvrtka inače uvozi sirovinu od Eurallumine koja će uskoro postati dio kompanije Russian Aluminium. Ukoliko Rusi dobiju natječaj za Aluminij Mostar, špekulira se da bi mogli svoju imovinu i ostale tvrtke na Balkanu prodati Eurallumini.Baš sam ovih dana razmišljao o ovoj Kompaniji i htio sam da pitam na forumu znali ko što u čijem je vlasništvu jer nijesam mogao da je nađem na berzi.

Sva preduzeća na berzi od 12.marta
16:07 | Izvor: Beta
Beograd -- Od 12. marta, sva preduzeća koja su organizovana kao otvorena akcionarska društva moraće da se nađu na Beogradskoj berzi.

Krneta: U poslednjih pet godina na berzi se našlo oko 1.200 kompanija
Krneta: U poslednjih pet godina na berzi se našlo oko 1.200 kompanija
Direktor poslovnih operacija berze Siniša Krneta je agenciji Beta rekao da je, po Zakonu o trgovini hartijama od vrednosti, petak bio poslednji radni dan za uključivanje preduzeća na berzu, ali da kompanije i sutra poštom mogu da dostave prospekte i drugu dokumentaciju.

U poslednjoj sedmici za prijavljivanje, od oko 1.300 kompanija koliko se procenjuje da bi trebalo da se nađe na berzi, prospekte i druga dokumenta dostavilo je samo oko 50 preduzeća koja su uključena u trgovanje, naveo je Krneta.

On je kazao da je loše to što se iz dosadašnje prakse pokazalo da je veliki broj preduzeća dostavio netačnu ili nekompletnu dokumentaciju, pa se može očekivati da se to ponovi, a to bi otežalo njihovo uključivanje na berzu u zakonskom roku.

Kako je objasnio Krneta, iako je i po ranijim zakonima bilo obavezno da se kompanije pojave na berzi, ovo je prvi put da zakon propisuje kazne za one kompanije koje se ne uključe na berzu, kao i za odgovorna lica u tim firmama.

Predviđene kazne za preduzeća iznose od 10 do 100 odsto vrednosti akcijskog kapitala, odnosno emisije akcija, a za direktore raspon kazni je od 50.000 do 200.000 dinara, rekao je on.

Komisija za hartije od vrednosti ima mogućnost i da izrekne zaštitnu meru zabrane delovanja odgovornih za poslove te vrste u trajanju od jedne do pet godina, te da javno objavi presude. To znači, kako je naveo, da direktor koji prekrši ili se ogluši o zakonsku odredbu pojavljivanja kompanije na berzi može da dobije zabranu obavljanja te vrste poslova, ne samo u tom, već u bilo kom preduzeću.

Za sve male akcionare, koji su imali akcije kompanija koje do sada nisu bile na berzi, nova regulativa predstavlja mogućnost da saznaju cenu akcija i da njima trguju, rekao je Krneta.

On je naveo da ne treba očekivati uključenje na berzu nekih javnosti poznatih kompanija, jer su one već ranije izvršile svoju obavezu, ali je istakao da srpskom tržištu kapitala nedostaju kompanije koje su trenutno u posedu države kao što su Naftna industrija Srbije ili Telekom.

Krneta je rekao da će Beogradska berza već od ponedeljka na zahtev Komisije za hartije od vrednosti dostavljati sve podatke o kompanijama po pitanju ispunjenja njihovih obaveza da se nađu na berzi.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=03&dd=10&nav_id=235907

Sankcije za izbjegavanje berze

Beograd, (MINA-BUSINESS) - Srpska akcionarska društva, koja su prema Zakonu o hartijama od vrijednosti bila obavezna da se do subote nađu na listingu Beogradske berze, mogla bi za izbjegavanje te obaveze biti kažnjena oduzimanjem od deset do 100 odsto knjigovodstvene vrijednosti akcija.

Odgovornim licima, odnosno direktorima, pored novčane kazne od preko 600 do gotovo 2,5 hiljada EUR, prijeti opasnost zabrane obavljanja menadžerskih funkcija od jedne do pet godina, prenosi Blic.

U Komisiji za hartije od vrijednosti, koja ima pravo na podnošenje prijave za privredni prestup, smatraju da se to može desiti, kao i da bi izbjegavanje Berze kada je riječ o otvorenim akcionarskim društvima, “bez dileme trebalo sankcionisati”.

Oni podsjećaju da proces privatizacije nije dovršen i da je pitanje šta bi dobili da se na berzi nađu firme sa 90 odsto društvenog i deset odsto akcionarskog kapitala.

U Srbiji je do sada privatizovano oko 2,4 hiljade preduzeća, a na Berzi se zvanično može trgovati akcijama tek svake druge od njih. U praksi je taj broj znatno manji i dnevno se uobičajeno trguje akcijama stotinak preduzeća.

Objavljivanje prospekata i pojavljivanje na Berzi ne znači da će se akcijama tih firmi i trgovati jer je za to neophodno da vlasnici akcija hoće i da imaju kome da ih prodaju.

Najava drakonskih kazni nije dovela do nekog naročito pojačanog interesovanja srpskih kompanija za prvi izlazak na Berzu.

U Berzi vjeruju da mnoga privatizovana preduzeća neće rizikovati sankcije i očekuju da se narednih dana na listingu pojavi dosta novih imena.
http://www.mina.cg.yu/

" U izjavi predstavnika Telekoma Slovenije, koju su u utorak prenijeli slovenski mediji, navodi se da žalba uložena na sudu ne znači obustavu objavljenih rezultata natječaja koji je, kako dodaju, bio transparentan i regularan, a već je potpisan i ugovor s kosovskim tijelima, pa će se postupci uspostave druge mreže mobilne telefonije na Kosovu nastaviti.

U Telekomu navode da su već uplatili predviđenih 75 milijuna eura za koncesiju, predviđenu ugovorom i natječajem, te da u projekt namjeravaju investirati dodatnih 120 milijuna eura.

Telekom Slovenije na natječaj za drugu mrežu mobilne telefonije na Kosovu javio se zajedno sa svojom tvrtkom kćeri Mobitel i kosovskom tvrtkom Ipko.net, te je proglašen pobjednikom natječaja kao drugi najbolji ponuđač, nakon što kosovska kompanija Kosmocell, isprva proglašena najboljim konkurentom na natječaju, nije uplatila predviđenu naknadu za koncesiju.

Kosovska agencija za telekomunikacije ponudu austrijskog Mobilcoma procijenila je trećom najpovoljnijom, ali je ispred nje stavila ponudu Telekoma Slovenije, čiji je direktor Bojan Dremelj izjavio da na Kosovu nakon godinu dana od pokretanja posla računaju sa 200.000 pretplatnika, a nakon osam godina i na milijun pretplatnika mobilne telefonije."

(Business.hr/Hina)

" Za privatizaciju Beogradskog sajma su interes pokazale četiri kompanije, izjavio je za Tanjug generalni direktor sajma Anđelko Trpković i pritom je izrazio očekivanje da proces prodaje sajma bude završen do kraja godine. Pismo o namjerama su poslale austrijska Reedexhibitions, talijanska Rimini Fiera i dva neimenovana investicijska fonda. Oni će imati prednost u procesu privatizacije, jer su dobili mogućnost sudjelovanja u definiranju tenderske procedure.
Sajam je društveno poduzeće, a privatizacija 70 posto društvenog kapitala je započela u studenom lani. Temeljem ugovora koji ima srpska Agencija za privatizaciju, projekt izrade tenderske dokumentacije će voditi Svjetska banka.
Beogradski sajam posjeduje izložbene hale površine oko 106.000 kvadratnih metara, oko 20 hektara zemljišta, zapošljava 242 radnika od kojih su 66 visokoobrazovani. Aktiva je na kraju 2005. iznosila oko 18 milijuna eura, kratkoročne obaveze iznosile su 1,4 milijuna eura, ukupni poslovni prihodi 12 milijuna eura, a poslovni rashodi 10,9 milijuna eura."

www.poslovni.hr/36642.aspx

Lijep komentar trgovanja na Banjaluckoj berzi, vrijedi procitati.

http://www.poslovni.hr/Content/Article.aspx?id=36626

Ovaj text obavezno procitati i komentarisati

http://www.poslovni.hr/36552.aspx

Tarifni sustavi prikrivaju stvarnu cijenu struje i plina

" Niški Centar za zaštitu potrošača uputio je jučer pismo Vladi Srbije u kojem zahtijeva da spriječe monopolističko ponašanje javnih poduzeća Srbijagas i EPS kojim se, kako navode, krše pozitivni zakoni i oštećuju potrošači.

Centar je istaknuo da se protivi tarifnim sustavima jer se na taj način prikriva stvarna cijena proizvoda te zatražio da Srbijagas prodaje prirodni plin po istoj cijeni na cijelom teritoriju Srbije."
(Danas)

Binani u Skopju lobira za rudnik Toranica

14.3.2007
" Indijski magnat Gokul Binani došao je u Skopje kako bi osobno kod Vlade lobirao za svoju tvrtku u preuzimanju cijelog rudnika Toranica. Indijci su kupili rudnik prije godinu dana, ali ne mogu početi s procesom proizvodnje zbog hipoteke nad dijelom rudnika koja nije u njihovom vlasništvu. Tvrtki Binani je obećano da će se problem riješiti jako brzo. U međuvremenu će tvrtka Binani Industry proširiti svoje poslovanje u regiji.

“Ovdje smo došli s većom i širom vizijom. Želja nam je da povećamo naše poslovanje s rudnicima u cijeloj regiji te da stvorimo veliku tvrtku u regiji. Sjedište te tvrtke će biti u Makedoniji,” izjavio je Gokul Binani, vlasnik tvrtke Binani Industries. "
(A1, Kanal 5, Sitel, Telma, MTV 1, Dnevnik, Utrinski Vesnik, Vecer, Biznis)

B92 Biz Vesti Region
Hrvatska dobija jedinstvenu berzu
11:34 | Izvor: Beta
Varaždinska berza, pripaja se Zagrebačkoj do kraja tekuće nedelje.

Varaždinska berza do kraja nedelje postaje deo Zagrebačke berze...
Varaždinska berza do kraja nedelje postaje deo Zagrebačke berze...
Tokom tekuće sedmice treba da bude završeno pripajanje kako bi počela jedinstvena trgovina na Zagrebačkoj berzi, najavila je ta berza.

Zagrebačka je najavila i promenu metodologije i reviziju indeksa akcija Crobex, što će se takoše primenjivati od sledeće nedelje.

U indeks Crobex će ući 30 akcija ,17 iz njegovog dosadašnjeg sastava, sedam koje su bile uključene u indeks Varaždinske berze VIN, pet novih akcija prema redovnim kriterijumima i jedna po kriterijimu za ubrzani ulazak - akcija naftne kompanija INA.

U prethodnoj sedmici na Zagrebačkoj berzi je ostvaren promet od 978,38 miliona kuna (za evro se dobija 7,3 kuna), pri čemu su akcije INE i Adrisa pokrile gotovo 40 odsto redovnog prometa akcijama. Vrednost indeksa Crobex porasla je za 0,63 odsto, na 3.910,1 poen.

Na Varaždinskoj berzi u posmatranoj nedelji je ubeležen promet od 121,7 miliona kuna, a vrednost indeksa VIN pala je za 0,56 odsto, na 3.331,1 poen.

Očekuje se da spajanje berzi pozitivno deluje na poslovanje stranih i domaćih investitora.

Cene akcija u regionu i dalje rastu

Trgovinu na crnogorskim berzama u prethodnoj sedmici obeležio je snažan rast akcija brojnih kompanija i blagi oporavak kod fondova, ali je promet ipak smanjen za oko pet odsto, na 14,94 miliona evra.

Indeks NEX 20 ojačao je 13 odsto, na 27.585,99 poena, dok je fondovski NEXPIF porastao 2,7 odsto, na 23.931,25 poena. Moste Montenegroberze je povećan gotovo pet odsto, na 1.402,87 poena.

Investitorima su najprivlačnije bile akcije "Telekoma", "Elektroprivrede" (EPCG), "Kombinata aluminijuma Podgorica" (KAP), "Luke Bar", "Željeznice" i "Duvanskog kombinata Podgorica" (DKP).

Cena akcija DKP u protekloj sedmici je tri dana beležila maksimalno dozvoljeni rast od deset odsto. Ta akcija je u posmatranoj nedelji poskupela za ukupno 43 odsto i završila je sa cenom od 1,72 evra.

Prema privremenoj odluci Odbora direktora Nex Montenegro berze, cena akcije DKP od ove sedmice može da se menja za najviše 25 odsto.

Na Makedonskoj berzi promet je u prethodnoj nedelji premašio deset miliona evra. Najviše se trgovalo akcijama farmaceutske kuće "Alkaloid", u vrednosti od milion evra, dok je u najvećoj meri, za 32 odsto, porasla cena akcije "Makstila".

Veliko interesovanje privukla je i TTK banka. Promet njenim akcijama je udvostručen, a cena je porasla za devet odsto. Ta banka objavila je da će prvi put deliti dividendu, od 58,7 denara (0,96 evra) po akciji.

Indeks MBI 10 porastao je za nešto više od pet odsto, na 4.934,02 poena.

Analitičari kontinuirani rast cena akcija pripisuju činjenici da strani fondovi, posebno slovenački i hrvatski, već duže vreme "pikiraju" na makedonsko tržište, ističući da su cene akcija velikog broja kompanija još potcenjene.

Na Ljubljanskoj berzi indeks SBI 20 je prethodnu nedelju završio u skoku od 1,12 odsto, na 7.155 poena, a najveće interesovanje
investitora bilo je za akcije "Krke" i "Petrola".

Ljubljanska berza je u protekloj sedmici saopštila i da je u februaru vrednost ukupnog prometa povećana za 58 odsto na godišnjem nivou, na 131,3 miliona evra. U tom mesecu su za 19 radnih dana obavljene 20.874 transakcije.

Medju akcijama uvršćenim u indeks SBI 20 u februaru su najveći rast imale akcije "Luke Koper", 9,5 odsto, a slede akcije pivare "Laško" sa rastom od 4,3 odsto i "Istrabenca" sa 3,8 odsto.

Istovremeno je devet akcija iz indeksa SBI 20 u februaru izgubilo na vrednosti, najviše akcije "Krke", za osam odsto, "Petrola" za 7,3 i "Merkatora", za 3,8 odsto.

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2007&mm=03&dd=13&nav_id=236272&fs=1

B92 Biz Vesti Srbija
Napad na cene akcija Energoprojekta
13:59 | Izvor: B92
Neki od akcionara Energoprojekta sumnjaju u organizivano obaranje cene akcija te kompanije.

Sumnja se da neko organizovano
Sumnja se da neko organizovano
Kako B92 saznaje, postoji sumnja da je u proteklih mesec dana organizovana kupoprodaja većih paketa akcija te kompanije pred kraj trgovanja po znatno nižim cenama od aktuelnih tokom istog trgovanja.

Navodno, jedna kompanija prodaje pakete akcija tačno u 12 sati i 30 minuta i obara cenu na kraju trgovanja, a ta cena je inače i početna na sledećem trgovanju.

Po mišljenju akcionara, to dovodi do formiranja cene na zatvaranju koja je 10 do 20 odsto niža od realne, koja bi bila formirana na osnovu ostatka ponude i potražnje.

Po nagađanjima na tržištu, jedan od razloga za ovu akciju bi mogao biti kupovina državnog paketa akcija koji iznosi oko 33 odsto svih akcija Energoprojekt holdinga.

Aleksandar Gračanac, direktor Akcijskog fonda, kaže da država neće još prodavati akcije Energoprojekta.

„Mi jesmo, uz neke druge institucije dobili dopis rukovodstva Energoprojekta koje sumnja u organizovano obaranje njihove cene, ali provera tih navoda nije naš posao. Ono što mogu da kažem je da ćemo pratiti razvoj situacije, kao i da ionako nismo još razmišljali o prodaji ovog paketa akcija“, kaže Gračanac.

U Komisiji za hartije od vrednosti, za B92 su samo izjavili da „s pažnjom prate razvoj situacije na tržištu kad su u pitanju akcije Energoprojekt holdinga“.

Energoprojekt ima oko 8.000 malih akcionara i 2.800 stalno zaposlenih u zemlji i inostranstvu.

Inače u nedavnom intervjuu za B92, direktor Energoprojekt holdinga Vladan Pirivatrić, najavio je da je Energoprojekt u završnim pregovorima sa Beogradskom berzom oko izlaska na zvaničan listing Beogradske berze. On je najavio i da Holding za prošlu godinu očekuje konsolidovan prihod na nivou grupe od oko 170 miliona evra, uz konsolidovanu bruto dobit od oko 7 miliona evra.

Ovo chisto kao pouchan tekst.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=03&dd=15&nav_id=236635

" Na burzama je jučer ostvaren promet od 10,12 milijuna eura, a polovica tog iznosa odnosila se na dokapitalizaciju Invest banke Montenegro. Prodan je i državni paket dionica pljevaljske firme Prehrana za 995.000 eura. Kapital Invest banke Montenegro, bivše Pljevaljske banke, nakon nove emisije dionica koja je trajala manje od pola sata, gotovo je udvostručen na oko 10 milijuna eura.

U ovoj je transakciji sudjelovalo devet brokerskih kuća, a hrvatski ulagači su kupili pojedinačno najveću količinu dionica za dva milijuna eura. Većinski vlasnik Invest banke Montenegro je Atlas grupa."
(Vijesti)

http://www.limun.hr/main.aspx?id=135829&Page=1

Primijetio sam da neki od vas u portfolijima imaju naftni sektor R.Srpske pa evo lijepih vijesti!
Savjet ministara BiH usvojio je na jutrošnjoj sjednici Odluku o izmjenama odluke o kvalitetu tečnih goriva.

U planu izgradnja četiri male hidroelektrane

20.3.2007 | Powered by PressCut
Uprava Elektroprivrede Srbije (EPS) odlučila je u većoj mjeri iskoristiti hidropotencijal malih vodotokova, a već je dogovoren početak izgradnje četiri male hidroelektrane.

Za EPS su zasad aktualna samo četiri objekta, dok su drugi u fazi studijske aktivnosti i nisu predviđeni za realizaciju u bliskoj budućnosti. U posljednje vrijeme na adresu kompanije sve češće stižu inicijative domaćih i stranih tvrtki koje predlažu partnerstvo u sličnim projektima.
(Danas)

20.3.2007 | Powered by PressCut
Jučer je na Sarajevskoj burzi ostvaren promet od 5,6 milijuna KM. U sklopu 900 transakcija prometovalo je 220.353 dionica. Promet na burzovnoj kotaciji je iznosio 1,04 milijuna, a na službenoj kotaciji 331.841 KM. Najveći promet ostvaren je dionicama Bosnalijeka (53,51 KM).

Na slobodnom tržištu promet je iznosio 4,5 milijuna KM, a najviše se trgovalo dionicama Solane iz Tuzle (69,83 KM) koje su zabilježile i rast od 5,1%. Najveći rast zabilježile su dionice Angrosirovine (2,50 KM), a najveći pad dionice Unisa TZK (1,60 KM).

Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 715.760 KM, pri čemu se najviše trgovalo dionicama Big invest gr. fonda Sarajevo (22,23 KM). Vrijednost BIFX-a je pala za 0,10%, a vrijednost SASX-10 porasla za 1,42%.
(Nezavisne novine, Biznis.ba)

B92 Biz Vesti Srbija
Imlek će investirati 23 miliona EUR
21:00 | Izvor: Beta
Imlek će do kraja 2007 investirati u proizvodnju oko 23 mil. evra, izjavio je generalni direktor te kompanije Petros Gemintiz

Cilj Imleka je da dnevno prerađuje milion litara mleka
Cilj Imleka je da dnevno prerađuje milion litara mleka
Gemintiz je kazao da je u 2006. investirano preko 15 miliona evra, najviše u proizvodnju, ali i u transport i distribuciju proizvoda i dodao da je veliki uspeh kompanije i dobijanje "hasap" (HACCP) sertifikata, koji omogućava izvoz na strana tržišta. "Imlek dnevno preradi više od 700 litara mleka, a do kraja godine u planu je da se taj broj poveća na 800 litara", kazao je Gemintiz.

"Cilj kompanije je da se za tri godine dnevno preradjuje milion litara mleka, a realno je očekivati da taj plan ispunimo i do kraja 2008. godine", izjavio je Gemintiz.

Prema njegovim rečima Imlek planira i regionalni razvoj na tržištima Makedonije, Bosne i Hrvatske, a postoje ambicije i da se izvozi u Evropsku uniju.

"Izvoz u Evropsku uniju može se očekivati sledeće godine, a do tada je bitno da izgradimo brendove, kako bismo izdržali konkurenciju na tom tržistu i zadržali lidersku poziciju u regionu", dodao je on.

Sa restruktuiranjem mlečne industrije, restruktuira se i stočarstvo u Srbiji, kazao je direktor Imleka i dodao da trenutno ima veliki broj malih i lokalnih mlekara, koje imaju svoje mesto na tržistu, ali ne mogu da obezbede dalji razvoj u skladu sa savremenim zahtevima industrije.

Imlek je u protekle tri godine uložio 30 miliona evra u unapredjenje kvaliteta i obima proizvodnje. Ulaganja su počela investiranjem u farme, a nastavljena su ulaganjem u proces sakupljanja mleka i ulaganjima u proizvode.

Imlek pokriva 40 odsto ukupne proizvodnje mleka u Srbiji, a godišnji promet kompanije iznosi 130 miliona evra.

U prvom kvartalu godine Imlek je plasirao na tržište čokoladno mleko u novoj ambalaži, novi jogurt sa ukusom maline i svežim mlekom sa 1,6 odsto mlečne masti i proizvod "Viva Imuno".

Za one koji trguju u Srbiji,a nijesu mozda vidjeli...
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=03&dd=25&nav_id=238261

20:49 | Izvor: Beta
Licitacije za prodaju stečajne mase preduzeća "Sartid" iz Smedereva zakazane su za narednu sedmicu.

Restoran
Restoran "Plaža" će se prvi naći na licitaciji
U ponedeljak, 26. marta, na licitaciji će biti ponudjen restoran "Plaža" sa pratećim objektima u smederevskom odmaralištu "Jugovo". Kupac će steći i pravo na korišćenje parcele od 1,26 hektara. Početna cena procenjena je na 23,3 miliona dinara.

Istog dana licitiraće se i pravo korišćenja zemljišta, šuma i oranica ukupne površine 2,3 hektara. Početna cena je 15,3 miliona dinara.

U četvrtak, 29. marta, na licitaciji će biti flos na odmaralištu "Jugovo", sa bazenom i mostom. Početna cena je 500.000 dinara.

Prodaja stečajne mase vinarije "Godomin" zakazana je za utorak 27. marta. Na licitaciji će biti ponudjene 54 parcele ukupne površine 192 hektara. Početna cena je 48 miliona.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=03&dd=25&nav_id=238258

Nove vijesti o T-HT-u. Ništa novo, ali znam da ima dosta onih koji prate razvoj situacije oko daljnje privatizacije u Hr.:
http://www.net.hr/novac/page/2007/03/26/0010006.html

Delta i u BiH?
27. mart 2007. | 11:24
Miroslav Mišković širi poslovanje Delte i u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa Fahrudinom Radončićem.

Predsednik Delta holdinga Miroslav Mišković
Predsednik Delta holdinga Miroslav Mišković
Predsednik Delta holdinga Miroslav Mišković potpisao je u Sarajevu sa vlasnikom sarajevskog Avaza Fahrudinom Radončićem ugovor o osnivanju zajedničke kompanije sa sedištem u Sarajevu.

Nekoliko dana nakon potpisivanja ugovora sarajevski „Dnevni avaz”, u Radončićevu vlasništvu, najavio je kroz zajedničku, Miškovićevu i Radončićevu, firmu ulaganje veće od 50 miliona evra.

Nakon toga usledilo je i saopštenje iz Delta holdinga o formiranju zajedničke kompanije, koja će "u potpunosti zaokružiti prisutnost beogradske firme na tržištu oba entiteta BiH".

Avaz se bavi medijima, trgovinom i nekretninama, a Radončić poseduje i jedan od najluksuznijih hotela u glavnom gradu BiH, Radon Plaza.

U „Dnevnom avazu” je navedeno da će strateška saradnja, Miškovićeve i Radončićeve zajedničke kompanije, biti u poslovima s nekretninama, kao i da će ulagati u nove građevinske objekte u Sarajevu, Tuzli, Mostaru pa i Banjaluci.

Veruje se da je Mišković zainteresovan za gradnju novih građevinskih objekata, kao i za gradnju prodajnih objekata, i da bi kroz saradnju sa Radončićem snažno ušao na trgovačko tržište BiH.

Vlasnik Delta holdinga pokazivao je spremnost za saradnju sa vlasnikom "Agrokora" Ivicom Todorićem u nastupu na tržištu regije, kao i veliko zanimanje za preuzimanje sarajevske trgovačke firme "VF komerca" u vlasništvu Jasmina Salmanagića.

Poslovnu ponudu Radončiću, Mišković je uputio preko donedavnog predsedavajući Veća ministara BiH i zamenika predsednika Stranke demokratske akcije Adnana Terzića, a kako tvrde pojedini izvori u Sarajevu, Mišković i Radončić definisali su poslove vredne oko 200 miliona evra koje planiraju da ostvare u sledeće tri do četiri godine.

"Dnevni avaz" navodi da je cilj Delta holdinga razvoj maloprodajne mreže na tržištu BiH, a kao strateški interesi navedeni su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica, Banja Luka.

U Sarajevu je planirana gradnja 10 supermarketa veličine od 600 do 3000 kvadrata, jednog cash&carry centra, šoping centra površine 50.000 kvadratnih metara, ugostiteljskog objekta od 300 kvadratnih metara.

http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=141

T-HT ipak u lipnju:
http://www.fgi.hr/?A=NOVH&GRUPA=1&SIF=1281&L=H&P=index

Smanjena prošlogodišnja dobit

Rim, (MINA-BUSINESS) - Italijanska elektroenergetska kompanija Enel prošle godine je smanjila neto dobit sa 3,9 milijardi EUR, koliko je iznosila 2005., na 3,04 milijarde.

Prihodi kompanije su uvećani za 14 odsto na 38,51 milijardi EUR, prenose hrvatski mediji.

Enel je prošle godine ostvario poseban prihod od 1,15 milijardi EUR od prodaje udjela od gotovo 44 odsto u kompaniji Terna, ali su godišnje rezultate pogodili troškovi restrukturiranja od 400 miliona EUR.

Iz kompanije je sopšteno da bi njena prošlogodišnja dobit, ukoliko bi se sve to uzelo u obzir, bila za oko 1,4 odsto veća u odnosu na 2005. godinu.

Enel će predložiti isplatu veće dividende dioničarima, od 49 centi po akciji nakon što je u 2005. godini isplaćeno 36 centi. Taj iznos bi uključivao 30 centi već isplaćenih u okviru privremene dividende u novembru.

Izvršni direktor kompanije Fulvio Konti /Conti/ smatra da će Enel ove godine ostvariti veću operativnu dobit i da je na putu smanjenja troškova za 400 miliona EUR godišnje.

Dividenda bi, prema njegovim procjenama, u ovoj i narednoj godini trebala iznositi najmanje 49 centi.
(kraj) nar/anf

Makedoniji niko ne nudi struju
28. mart 2007. | 15:57
Skoplje -- Makedonija još nije dobila ni jednu ponudu za uvoz struje u narednih godinu dana.

Nedostatak struje u regionu se pojavio sa zatvaranjem drugog bloka u nuklearnoj centrali Kozloduj u Bugarskoj
Makedonski elektro-prenosni sistem operator (MEPSO) raspisao je u februaru tender za uvoz 2.400 časova električne energije u periodu od maja 2007. do maja 2008. godine.

Kako piše poslovni sajt Total, iako je ostalo još deset dana do zaključenja tendera, u elektroprivrednoj kompaniji ocenjuju da teško da će uspeti da obezbede i polovinu potrebne količine struje.

Direktor MEPSO Atanasko Tunevski je velikim potrošačima preporučio da u najkraćem roku počnu da kupuju struju posredstvom trgovaca na energetskoj berzi.

Osim nedostatka struje sporna je i cena. Najavljuje se da će ovog puta cena megavata električne energije biti viša nego pri prethodnom uvozu.

Na poslednjem tenderu prosečna cena je bila 74 evra za megavat, što je dvostruko više od prosečne cene u 2005. godini kada je megavat koštao 38 evra.

Nedostatak struje u regionu se pojavio sa zatvaranjem drugog bloka u nuklearnoj centrali Kozloduj u Bugarskoj. Prema pisanju Totala, očekuje se da će se u narednom periodu kriza produbiti.

http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=127&start=0&nav_id=238968

EPS ulaže 3,2 milijarde € u razvoj
29. mart 2007. | 14:15 -> 15:40
Zlatibor -- Elektroprivreda Srbije (EPS) planira da do 2010. investira 3,2 milijarde evra u izgradnju novih kapaciteta i obnovu postojećih

Cena kilovat sata u Srbiji trenotno iznosi 4,2 evro centa
Pomoćnik direktora Direkcije EPS-a za investicije i razvoj Slobodan Mitrović naveo je da su najveći investicioni projekti završetak izgradnje Termoelektrane (TED) "Kolubara B", izgradnja trećeg boloka TE "Nikola Tesla B" u Obrenovcu, kao i obnova Panonskih termoelektrana-toplana.

Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta planirana je u saradnji sa strateškim partnerima, rekao je on na okruglom stolu na Savetovanju energetičara na Zlatiboru, ali nije naveo kada će biti raspisani tenderi za njihov izbor.

Mitrović je istakao da će investicije biti moguće samo ako cena struje do 2012. godine bude veća od sedam evro centi po kilovat satu.

Prema njegovim rečima, do 2015. godine EPS će uložiti i 1,2 milijarde evra u projekte zaštite životne sredine.

Predsednik Upravnog odbora Rudnap grupe-MIN Toplogradnje Slobodan Babić kritikovao je državu zbog neusvajanja strategije privrednog razvoja i ocenio da bez nje nema ni realizacije strategije razvoja enegetike, velikih investicija u tu oblast, upošljavanja domaće energo-mašino gradnje i novog zapošljavanje u Srbiji.

On je rekao da cena struje mora biti ekonomska, uz ocenu da poskupljenje jednog kilova sata struje za jedan cent donosi EPS-u prihod od 350 miliona evra godišnje.

Babić je istakao da od načina prinatizacije EPS-a zvisi i privredni razvoj Srbije i ukazao da bi većinsko državno vlasništvo omogućilo državi da i dalje ima uticaj na razvoj privrede.

Na savetovanju koje se završava sutra, učestvuje oko 400 stručnjaka iz Srbije i inostranstva, a biće predstavljeno 100 radova.

http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=127&start=0&nav_id=239069

Bez privatizacije RTB će propasti
08:50 | Izvor: Tanjug
Beograd -- Ukoliko Rudarsko-topioničarski basen (RTB) Bor ne bude uskoro privatizovan, praktično će propasti.

Lalović: Svi oni koji pričaju i bave se politikanstvom, rade direktno protiv interesa radnika u Boru
Ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike Slobodan Lalovichovo ocenio je da je ovo jedinstven trenutak, imajući u vidu obaveze tog preduzeća, da ono može da se privatizuje.

Ukoliko rumunska firma "Kuprom" ne ispuni obaveze iz kupoprodajnog ugovora, vlada će pregovarati sa sledećim kupcem, ali bez obzira ko dođe na vlast, ako ne bude ova cena bakra koja već sada, nažalost, pada, niko nikad neće kupiti RTB Bor i on će biti likvidiran, upozorio je Lalović.

"To treba reći predstavnicima sindikata i lokalnoj samoupravi, jer ona direktno radi protiv interesa građana Bora", kazao je Lalović.

"Kuprom" nema pravo da zalaže imovinu pre uplate novca

Obrtna imovina koju će kupac zateći u proizvodnim i rudnim pogonima biće odvojeno procenjena i kupac će je posebno platiti
Obrtna imovina koju će kupac zateći u proizvodnim i rudnim pogonima biće odvojeno procenjena i kupac će je posebno platiti
Ministarstvo privrede saopštilo je da kupac Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, rumunska kompanija "Kuprom", nema pravo da založi imovinu pre uplate cene od 400 miliona dolara, kao ni da založi dozvolu za eksploataciju rudnika.

Agenciji za privatizaciju, odnosno državi, u slučaju da "Kuprom" ne bude poštovao ugovorne odredbe, stoje na raspolaganju naplate garancije u iznosu od 50 miliona dolara, naplate ugovornih kazni i u krajnjoj instanci oduzimanje dozvolu za ekploataciju u skladu sa zakonom, odnosno raskidanje ugovora, kaže se u saopštenju.

Posle uplate kupoprodajne cene, odnosno nakon što postane vlasnik imovine koja se prodaje, kupac ima prava da kao i svaki drugi vlasnik zalaže imovinu, dodaje se u saopštenju.

Ministarstvo napominje da iznos od 400 miliona dolara ne predstavlja ukupnu kupoprodajnu cenu već samo cenu za pokretnu i nepokretnu imovinu.

U periodu između potpisivanja ugovora i preuzimanja imovine, odnosno 120 dana nakon potpisivanja ugovora, predstavnici kupca i preduzeća će zapisnički konstatovati da li je imovina koja je predmet prodaje i dalje u posedu preduzeća.

Ovakva provera nikako ne znači da kupac ima mogućnost da bira imovinu koju će kupiti, kako se to u pojedinim medijima navodi, objašnjava ministarstvo.

Ukoliko se utvrdi da neka od imovinskih stavki nedostaje na terenu, kupac će imati pravo da traži umanjenje cene za tačno određen iznos, koji je ugovorom o kupoprodaji određen kao pojedinačna cena svake od stavki imovine koja se prodaje.

Republika Srbija i Agencija za privatizaciju ne očekuju da u periodu od podnošenja ponude do ulaska kupca u posed može doći do značajnijih promena u pogledu sastava imovine u posedu preduzeća. Ipak, u situaciji da pojedine stavke imovine nedostaju, nadležni organi će pokrenuti ispitivanje krivične odgovornosti lica koja su odgovorna za redovno poslovanje i čuvanje imovine preduzeća, kaže se u saopštenju.

Na zahtev predstavnika reprezentativnih sindikata RTB Bora da dobiju ugovore potpisane sa "Kupromom" Agencija ih je stavila na uvid i pozvala predstavnike reprezentativnih sindikata da preuzmu kopije.

U nekoliko navrata je navođeno da ugovori imaju po 500 strana, dok se u osnovi radi o oko 50 strana osnovnog teksta svakog od ugovora, dok preostalih oko 450 strana čine prilozi ugovora, napominje ministarstvo.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=03&dd=30&nav_id=239211

Danas potpis na koncesiju
17:50 -> 08:09 | Izvor: Beta
Beograd -- Ugovor o davanju koncesije za autoput Horgoš-Požega konzorcijumu kompanija FCC i Alpina biće potpisan danas.

Koncesija na autoput se daje na period od 25 godina
Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić i predstavnici špansko-austrijskog konzurcijuma potpisaće ugovor u Vladi Srbije, navodi se u saopštenju Ministarstva za kapitalne investicije Srbije.

Konzorcijum FCC i Alpine je pobedio početkom novembra 2006. godine na tenderu, ponudivši najnižu cenu od 1,3 milijarde evra, ali je potpisivanje ugovora više puta odlagano zbog izbora u Srbiji i zahteva španske firme.

Prema navodima medija, vlasnik španske kompanije FCC je sredinom januara tražio dodatna objašnjenja od Vlade Srbije, uznemiren pismima koja je ta firma dobijala u vezi sa koncesijom. Rok za potpisivanje ugovora o davanju koncesija istekao je 14. marta, ali su, kako je ranije rekao Ilić, pregovori sa kompanijom FCC, nastavljeni i nakon tog dana.

Koncesija se daje na 25 godina, a predviđena je izgradnja leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada duge 106 kilometara, održavanje 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda, i projektovanje i izgradnja autoputa Beograd-Požega, dužine 148 kilometara.

Autoput Horgoš-Požega trebalo bi da bude deo izgradnje nove saobraćajnice do crnogorskog primorja, ukupne vrednost oko 3,5 milijardi evra, dok bi deonica kroz Srbiju trebalo da košta oko 1,5 milijardi evra.

www.b92.net/biz/vesti

EMS investira šest milijardi dinara
1. april 2007. | 21:38
Elektromreža Srbije (EMS) planira da ove godine investira šest milijardi dinara u izgradnju novih dalekovoda i trafostanica

Najveći projekti su početak izgradnje dalekovoda Niš-Dimitrovgrad, kao i trafostanica "Beograd 20" i "Vranje 4", a novac će biti obezbedjen iz donacija, kredita i tekućeg poslovanja, rekao je generalni direktor te kompanije Dragan Vignjević agenciji Beta.

On je najavio da će za nekoliko dana biti objavljen medjunarodni tender za izbor izvodjača radova na izgradnji 400 kilovoltnog dalekovoda od Niša do makedonske granice, koju će sa 20,5 miliona evra finansirati Evropska agencija za rekonstrukciju, a sa 7,5 miliona evra EMS.

Deo tog projekta je i izgradnja nove trafostanice "Vranje 4", vredne osam miliona evra, naveo je Vignjević i dodao da će novac biti obezbedjen ili iz donacije švajcarske vlade ili iz povoljnog zajma Evropske investicione banke, o čemu još traju pregovori.

Direktor EMS-a je najavio da će izgradnja trafostanice "Beograd 20" na Zvezdari, koja će strujom snabdevati oko 300.000 potrošača u centru Beograda, početi na jesen i biti završena za šest meseci.

Vrednost te investicije je oko 30 miliona evra, a njenom izgradnjom rasteretiće se ostale trafostanice koje strujom snabdevaju Beograd i smanjiti gubici u prenosu struje, istakao je Vignjević.

EMS je, prema njegovim rečima, u prošloj godini ostvario dobit od oko 800 miliona dinara, iako je planom poslovanja bio predvidjen gubitak od 1,25 milijardi dinara i istakao da se u 2007. godini planira prihod.

On nije mogao da precizira koliki će on biti, navodeći da pozitivno poslovanje tog preduzeća zavisi od politike cene struje, jer je najveći korisnik prenosne mreže Elektroprivreda Srbije (EPS).

Vignjević je kazao da zbog niske cene struje u Srbiji, EMS izmedju 25 i 30 odsto prihoda u proseku ostvaruje od trgovaca koji preko njene mreže prenose struju i plaćaju za tu uslugu i od kvalifikovanih kupaca električne energije, a od čega u drugim zemljama potiče pet do 10 odsto prihoda.

On je izrazio očekivanje da će stupanjem na snagu novog tarifnog sistem za obračun struje, EPS plaćati realniju cenu prenosa, koja bi pokrivala troškove, amortizaciju i omogućila povratak kapitala.

Vignjević je naveo da zbog očekivanja novih tarifa sa EPS-om još nije dogovorena cena prenosa za ovu godinu.

www.b92.net/vesti

www.b92.net B92 Biz Teme Energetika

Potpisivanje izjave o naftovodu
1. april 2007. | 21:20
Za dva dana, potpis na ministarsku izjavu za izgradnju naftovoda Konstanca-Trst, vrednosti od oko dve milijarde dolara.

Vrednost izgradnje naftovoda dugog 1.319 kilometara procenjena je na oko dve milijarde dolara.
Ministri energetike Srbije, Rumunije, Hrvatske, Slovenije i Italije potpisaće u utorak, 3. aprila u Zagrebu ministarsku izjavu i time dati podršku realizaciji projekta izgradnje naftovoda Konstanca-Trst.

Ministarska izjava biće prvi dokument koji će omogućiti rad na razvoju projekta izgradnje Panevropskog naftovoda, najavio je ranije pomoćnik ministra za rudarstvo i energetiku Slobodan Sokolović.

Vrednost izgradnje naftovoda dugog 1.319 kilometara procenjena je na oko dve milijarde dolara.

Sokolović je naveo da je značaj ministarske izjave u tome što se posle trogodišnjeg pregovaranja vlada pet zemalja, ulazi u završnu fazu u kojoj se očekuje intenzivan rad na pripremi neophodnih dokumenata za otpočinjanje izgradnje.

Kako je istakao, završetak Panevropskog naftovoda, važnog za snabdevanje evropskog tržišta naftom iz Kaspijskog regiona, očekuje se posle 2011. godine.

Potpisivanje ministarske izjave obaviće se u okviru Foruma pod nazivom "Jugoistočna Evropa - energetski most izmedju Ruske Federacije, Mediterana, Kaspijskog i srednjoistočnog područja i Evropske unije".

Forum u Zagrebu održava se u okviru jednogodišnjeg predsedavanja Hrvatske Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi, a osim evropske energetske sigurnosti, tema će biti i energetski projekti u regionu i mogućnosti investiranja u energetsku industriju.

Prodaja 14 vojvođanskih preduzeća
21:30 | Izvor: Beta
Agencija za privatizaciju sutra će, u Novom Sadu, organizovati aukcijsku prodaju društvenog kapitala 14 vojvođanskih preduzeća.

Najveću početnu cenu ima poljoprivredno dobro "Maglić" iz Maglića čiji će društveni kapital biti ponudjen za 142 miliona dinara, uz obavezu kupca da dodatno investira 80 miliona dinara. U "Magliću" je zaposleno 236 radnika, a poljoprivreno dobro se bavi gajenjem žita i drugih poljoprivrednih kultura, kao tovom svinja, junadi i pilića.

Najvažnija imovina "Maglića" su štala za krave, šest svinjaca, pet traktora, četiri kombajna, mašina za navodnjavanje i linija za klanje pilića. Poseduje 385 hektara poljoprivrednog zemljišta u društvenoj, a koristi i 2.708 hektara u državnoj svojini.

Početna cena poljoprivrednog preduzeća "Nova budućnost" iz Žarkovca iznosi 130,6 miliona dinara i obavezu kupca da dodatno investira minimum 39,5 miliona dinara.

Preduzeće se bavi gajenjem žita i drugih useva i zasada. Poseduje poljoprivrednu mehanizaciju, nekoliko poslovnih zgrada i magacina i 1.307 hektara poljoprivrednog zemljišta, a koristi i 1.492 hektara zemljišta u državnoj svojini i 3,5 hektara šume.

Kapital zrenjaninske fabrike čarapa "Udarnik" biće ponudjen za 45,7 miliona dinara i obavezu kupca da investira 28 miliona, a početna cena preduzeća za preradu plastičnih masa "Mepol" iz Vrbasa iznosi 18,4 miliona dinara, uz minimum 11,6 miliona dinara investicija.

Na aukciji će se naći i dva preduzeća za prevoz robe u drumskom saobraćaju. Početna cena "Kulatransa" iz Kule je 39,5 miliona dinara, a "Bačkatransa" iz Vrbasa 4,4 miliona.

Agencija za privatizaciju ponudiće i društveni kapital tri javna preduzeća za novinsko-izdavačku delatnost. Početna cena "Somborskih novina" iznosi 694.000 dinara, "Zrenjanin" iz Zrenjanina 767.000 dinara, a "Nedeljnih novina" iz Bačke Palanke 29.000 dinara.

Na aukciji će se naći još dva preduzeća iz Novog Sada. Preduzeće za projektovanje gradjevinskih objekata "Projektinvest" biće ponudjeno za 11,2 miliona dinara, dok početna cena preduzeća za informatički inženjering "Energosoft" iznosi 6,8 miliona dinara.

Početna cena preduzeća za projektovanje i izradu tehničke dokumentacije "Minimel" iz Zrenjanina iznosi 247.000 dinara, a "Radničkog univerziteta - Zrenjanin" 156.000 dinara.

Početna cena preduzeće za film, video, estradu i teatar "Fivet" iz Kikinde, koji pod zakupom koristi bioskop "Slavica" u Beogradu iznosi 87.000 dinara.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=04&dd=01&nav_id=239794

Mr Milan Petrović
DEMONSTRACIONI PROJEKTI VEZANI ZA KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNO KOMUNALNOM PREDUZEĆU BEOGRADSKE ELEKTRANE
GREJANJE NA SUNCE I SLAMU

Sistemi daljinskog grejanja u Srbiji postoje u 55 gradova. Na mrežu daljinskog grejanja priključeno je ukupno oko 400.000 stanova, što čini oko 17 % stanova u Srbiji. U Beogradu ovaj procenat iznosi oko 40 %. U 2003. godini ukupna potrošnja energenata u Srbiji je iznosila oko 550.000 toe, od čega je oko 65% činio prirodni gas, 18% teško lož-ulje, 2% lako lož-ulje i 15% ugalj. U Srbiji se u toku 2003. godine nisu uopšte koristili obnovljivi izvori energije u ove svrhe. Iskustva iz skandinavskih zemalja iz oblasti daljinskog grejanja, pokazuju da je moguće smanjiti učešće toplotne energije nastale spaljivanjem fosilnih goriva u ukupno isporučenoj energiji na oko 12%.

Najveće preduzeće u oblasti daljinskog grejanja u Srbiji su JKP "Beogradske elektrane" sa oko 2.600 MW instalisane snage. U ovom preduzeću su već analizirane mogućnosti primene geotermalne energije, biomase i solarne energije u proizvodnji toplotne energije.

www.energyoserver.com

REGION – AKCIJE – TRGOVINA
Svi imaju različite favorite

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Investitori u tržišta kapitala regiona ne ulažu u iste privredne grane, a stepen interesovanja za pojedine od njih u velikoj mjeri je rezultat razlika u nivou njihove razvijenosti.

Prema podacima koje je prikupila Centralna banka Crne Gore, na Ljubljanskoj berzi su prošle godine investitorima bile najzanimljivije farmaceutska, naftna i prehrambena industrija, finansijske, špediterske i lučke usluge, kao i proizvodnja aparata za domaćinstvo.

U Crnoj Gori najatraktivniji su energetski sektor i rudarstvo, telekomunikacije, bankarstvo i turizam, ali i firme koje se bave izgradnjom infrastrukture.

U Hrvatskoj su najveće promete bilježile farmaceutske i prehrambene kompanije, naftna i industrija šećera, pomorski saobraćaj i finansijske usluge.

U Srbiji su se najviše kupovale akcije kompanija iz finansijskog sektora, građevinarstva i infrastrukture, elektroprivrede, naftne industrije, a dobrim dijelom i veoma atraktivne prehrambene.

Na Sarajevskoj berzi najinteresantnije su kompanije prehrambene industrije, djelimično zbog zaštitnih mjera.
(kraj) anf/kmh

Stigla kontraponuda za "Putnik"
18:15 -> 08:15 | Izvor: Tanjug
Za kupovinu turističkog preduzeća "Putnik" u Komisiju za hartije od vrednosti u petak je stigla kontraponuda.

Kontraponuda koju je podneo biznismen iz Rusije stigla je u predviđenom roku u Komisiju. Ruski biznismen je ponudio da za akciju "Putnika" plati 3.700 dinara i da otkupi maksimum 85 odsto akcija, saznaje Tanjug u Udruženju malih akcionara "Putnika".

Propisima je predviđeno da se, ukoliko stigne kontraponuda za preuzimanje neke firme, odobri rok od najmanje 21 dan (tri nedelje), a najviše 45 dana za poboljšanje ponuda koje su u pristigle.

Tako će ruska kompanija "Metropol", a i ruski biznismen imati još jednu priliku da istaknu nove ponude do 23. aprila ove godine. Akcionari su istakli da im odgovara produžetak roka do 23. aprila, jer će se na taj način smanjiti pritisak na berzu i stvoriti šansa da se akcije akcionara prodaju kao ceo paket.

Ruska kompanija "Metropol" je, preko svoje kiparske firme "Aciona", ponudila 3.600 dinara za akciju, odnosno oko 28 miliona evra za ceo paket akcija "Putnika".

Ponuda se odnosi na minimalno 70 odsto (519.052) i maksimalno 85 odsto (630.273) običnih akcija.

Ponuda ruskog biznismena je, prema preliminarnim procenama, za oko dva miliona evra veća od ponude "Acione".

Agencija za privatizaciju je prethodno, zbog neizvršenja obaveznog investiranja, raskinula kupoprodajni ugovor s američkim "Uniworldom", čiji je vlasnik Srba Ilić, po osnovu ponuđene cene za 70 odsto vrednosti kapitala "Putnika" platio pet miliona dolara.

Uspeh ponude za preuzimanje zavisiće od odluke države, jer u strukturi kapitala "Putnika" ona učestvuje sa 70 odsto, dok mali akcionari i Privatizacioni registar učestvuju sa po 15 odsto vlasništva.

sjećam se i ja prodaje moga "Končara" :( zaradila sam na njemu 120 000kn,a da je do danas bio kod mene imala bi oko 2 000 000kn

evo kako to izgleda recimo danas na ZG-burzi(ako koga zanima)

ZAGREBAČKA BURZA

Rekordan promet i rast obje Adrisove dionice
Špekulacije o aktivnoj ulozi Adrisa u preuzimanju Hypo Consultantsa, te paralelna nagađanja o prodaji duhanskog businessa, svakako najzaslužnija za impresivan uzlet dionica rovinjske tvrtke, do kraja prošloga tjedna nisu dobila nikakvu službenu potvrdu


Burzovni špekulanti ne boje se poreza


Što očito nije previše pokolebalo optimiste, koji se svejedno nisu povukli, pronašavši prikladan motiv za ostanak u igri. Barem se takav zaključak nameće nakon objave poslovnih rezultata za prošlu godinu, premda su novi rekordi cijene izostali. No zaključna je cijena povlaštenih dionica (ADRS-P-A), ponajprije zahvaljujući činjenici da je prošlogodišnja dobit uvećana za gotovo četvrtinu (na 611,6 milijuna kuna), nastavkom pozitivnog trenda pomaknuta na 540 kuna (vrhunac uzleta bila je brojka od 549 kuna), zbog čega se domaće tržište i protekloga tjedna moglo pohvaliti još jednim blue-chip izdanjem sa spektakularnim skokom.

I premda je, za razliku od Ericssona (ERNT-R-A) prethodnog tjedna, skok dotičnih dionica sveden u okvire jednoznamenkastog rasta, konačnih 9,5 posto rasta (uz rekordnih 66,1 milijun kuna prometa) i dalje djeluje doista impresivno, osobito kada se uzme u obzir da su se dionice dosta dugo mučile s ključnom psihološkom razinom od 500 kuna. Sukladno konvencionalnoj logici, napredovanje povlaštenih u određenoj su mjeri pratile i redovne dionice (ADRS-R-A), namaknuvši 4,2 posto tjednog rasta (na maksimalnih 658 kuna), i skupivši pritom, nakon dugo vremena, respektabilnih 14,1 milijun kuna prometa.

Pritom valja naglasiti kako intenzivnija aktivnost ulagača nije bila ograničena samo na 'rovinjski' segment tržišta, a zamjetan rast obujma trgovine uporno je pratila pozitivna intonacija, osiguravši seriju od sedam dana uzastopnog rasta CROBEX-a, koji je prošlotjednim skokom od 4,6 posto uvećao prednost od početka godine na čak 32 posto.

Inače, omjer prošlotjednih gubitnika i dobitnika definitivno je išao u korist potonjih, s omjerom od 4:1, dok je prevaga još izraženija ukoliko se u izračun uključi i kriterij ostvarenog prometa. A uloga najvećeg dobitnika među dionicama u sastavu indeksa bila je rezervirana za 'Đuro Đaković' Holding (DDJH-R-A), koji je dva dana zaredom bio opterećen neugodnim suspenzijama trgovine, uvjetovanim realizacijom naloga s cijenom iznad dnevnog limita. I usprkos tome prikupio zavidnih 32,4 milijuna kuna (odmah iza Adrisa), te nakon očekivane akumulacije profita, ubilježio rast cijene od čak 18,9 posto, na 220 kuna.

Izvlačenje profita na kratko je zakačilo i dionice Ericssona, no rasprostranjena je euforija među domaćim investitorima i u ovom slučaju uspješno neutralizirala pritisak prodavatelja, donijevši tjedni rast od 2,9 posto (na 3.500 kuna) i ostavljajući cijenu u neposrednoj blizini aktualnog rekorda (3553 kune). S krajem kvartala investitori su, u obliku godišnjih izvješća, dobili podosta materijala za žvakanje, a jedna takva zbirka brojki zaustavila je napredovanje Podravke (PODR-R-A), koja je u 2006. godini zabilježila pad dobiti od 4 posto, uknjiživši pritom minornih 1 posto rasta prodaje.

Što se očito nije odveć dojmilo promatrače, makar je slabija dobit posljedica troškova restrukturiranja koje će, u kontekstu dugoročnih perspektiva, većina analitičara pozdraviti. No nakon svježeg all-time-high rezultata (590 kuna), inicijativa kupaca je splasnula, ostavljajući zaključnu cijenu na prijašnjih 560 kuna.

www.poslovni.hr

Indeks Beogradske berze BELEXline
2. april 2007. | 17:36 -> 19:11
Beograd -- Beogradska berza je počela sa izračunavanjem novog opšteg tržišnog indeksa BELEXline, navedeno je na sajtu Berze.

BELEXline predstavlja kretanja cena reprezentativnog uzorka hartija kojima se trguje
Index BELEXline će zameniti dosadašnji opšti indeks BELEXfm, a osnovna razlika između ta dva pokazatelja je u tome što BELEXline predstavlja kretanja cena reprezentativnog uzorka hartija kojima se trguje, u odnosu na metodologiju BELEXfm koji je davao prikaz kretanja cena svih hartija koje su zaključile najmanje jednu transakciju.

U indeksnu korpu novog indeksa ulaze akcije od 70 do 150 emitenata, u zavisnosnosti od procene Indeksnog komiteta, što znači da će indeks BELEXline biti reprezentativniji i informativniji od dosadašnjeg opšteg indeksa BELEXfm. Ni jedan od emitenata neće moći da ima udeo veći od deset odsto ukupne tržišne kapitalizacije indeksne korpe, a vodiće se računa i o ravnomernoj sektorskoj zastupljenosti, kako bi se obezbedilo uravnoteženo praćenje vrednosnih pokazatelja srpske privrede.

Namena indeksa je da meri promene cena akcija kojima se trguje na Beogradskoj berzi, opisuje ukupna tržišna kretanja, ali može da služi i kao podloga za kreiranje strukturiranih proizvoda i derivata na domaćem i inostranom tržištu.

Od njega se, kako je navedeno na sajtu Beogradske berze, očekuje da bude analitička alatka za portfolio menadžere, profesionalne analitičare, stručnu javnost, investitore i druge koji proučavaju dinamiku kretanja cena na srpskom tržištu.

Indeks će se izračunavati svakog radnog dana Berze posle trgovanja, na osnovu cene na zatvaranju. Revizija indeksne korpe će se obavljati četiri puta godišnje, a po potrebi može biti i vanrednih revizija. Početna vrednost indeksa BELEXline je hiljadu poena, a utvrđena je na dan 30. septembra 2004. godine, kada je tržišna kapitalizacija 100 izdavalaca u indeksnoj korpi bila 121.509.581.652 dinara, navedeno je na sajtu Berze.

http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=145

Trumpova gradnja piramide digla Slovence na noge

2.4.2007 13:32:00 | Powered by www.business.hr
Kako se zna da je Trumpova supruga Melanija, nekadašnji fotomodel, rođena u Sevnici blizu Krškoga i da planovi o gradnji takve piramide doista postoje, prvoj šali iz Dela mnogi su "nasjeli" makar je bila začinjena podatkom da je Trumpov investicijski uvjet da projekt vodi pobjednik njegova televizijskog reality-showa "Pripravnik" (The Apprentice).

Na Zagrebačkoj burzi zahvaljujući solidnim rezultatima poslovanja poduzeća u prošloj 2006. godini, cijene svih likvidnih dionica su u porastu. Vidjet ćemo sutra Crnogorske burze.

Astra i Vectra iz pogona Zastave

4.4.2007 | Powered by PressCut
Predstavnici Zastave i američke kompanije General Motors parafirali su ugovor o proizvodnji jednog od Opelovih modela automobila u Zastavinoj tvornici. Sadržaj ugovora o suradnji gotovo je identičan onom koji je Zastava potpisala s talijanskim Fiatom.

Tijekom dosadašnjih pregovora s General Motorsom, koji su uz kraće prekide trajali oko tri godine, najavljivano je da bi se u Kragujevcu trebala proizvoditi ili Astra ili Vectra. Godišnje bi iz Zastave trebalo izaći oko 3.000 Opelovih automobila, a proizvodnja će najvjerojatnije početi krajem ove ili u prvoj polovini sljedeće godine.
(Danas)

Katar petroleum zainteresiran za ulaganje

4.4.2007 | Powered by PressCut
Potpredsjednik Vlade Republike Makedonije zadužen za obrazovanje i poljoprivredu, Živko Jankuloski, susreo se s delegacijom katarske kompanije Katar petroleum, koja je došla u Makedoniju kako bi razmotrila mogućnosti ulaganja u energetiku, distribuciju naftnih derivata i izgradnju benzinskih crpki.

Jankuloski je upoznao delegaciju sa slobodnim lokacijama za benzinske crpke, s projektom AMBO i s mogućnošću ulaganja u Koridor 8. uz to, upoznao ih je i s pogodnostima koje se nude stranim ulagačima u Makedoniji.
(Večer)

Likvidacija rudnika Stanari

4.4.2007 | Powered by PressCut
Uprava Rudnika nemetala Stanari kod Doboja potvrdila je da je to poduzeće zrelo za likvidaciju ili stečaj i time izazvala je gnjev malih dioničara koji smatraju da su oštećeni zbog lošeg poslovanja rudnika. Porezna uprava je u ožujku pokrenula prinudnu naplatu poreza u iznosu od 1,3 milijuna KM. Rudnik je prošle godine prodao osnivački udio u poduzeću EFT Group - Rudnik lignita Stanari od 27,76 posto suosnivaču, EFT-u iz Danske, za 10,5 milijuna KM, o čemu je tek sada obavijestio Burzu.

Ukupne obaveze Rudnika ove godine iznose 3,1 milijun, a potraživanja 4,7 milijuna KM., što je zaprepastilo male dioničare koji su kupovali dionice Rudnika vjerujući da imaju udio u uspješnom poduzeću EFT Group - Rudnik lignita Stanari. U Banjalučkoj burzi su suspendirali trgovanje dionicama Rudnika u veljači zbog neobjašnjive potražnje za njegovim dionica, a sada će nastaviti s blokadom.
(Biznis.ba, Investitor.ba)

Izvještaj s Banjalučke burze

4.4.2007 | Powered by PressCut
Na jučerašnjem trgovanju na Banjalučkoj burzi ostvaren je promet od 5,39 milijuna KM, kroz 1.963 transakcija. Najveći promet ostvaren je dionicama Rafinerije nafte Bosanski Brod (2,14 KM). Dionicama Telekoma Srpske se trgovalo po cijeni od 3,50 KM. Dionicama Rafinerije ulja Modriča trgovalo se po cijeni od 2,03 KM po dionici.

Među fondovima najveći promet je ostvaren dionicama Invest Nova Fonda po cijeni od 0,554 KM. Najveći rast imale su dionice Jahorina Koin fonda (5,12 posto), kojima se trgovalo po cijeni od 14,20 KM. Najveći pad vrijednosti zabilježile su dionice Euroinvestment Fonda (-2,77 posto), kojima se trgovalo po cijeni od 88,57 KM.

Na slobodnom tržištu najveći rast imale su dionice Livnice Ljubija (106,90 posto), kojima se trgovalo po 0,60 KM, a najveći pad dionice Graditelja Teslić (-20,00 posto), čija je cijena pala na 0,80 KM. Vrijednost BIRS-a se povećala za 2,42 posto, vrijednost FIRS-a za 0,20 posto, a vrijednost ERS10 za 2,16 posto.
(Biznis.ba)

B92 Biz Vesti Srbija
Prihod Telekoma 61,7 mlrd. dinara
16:26 | Izvor: Tanjug
Beograd -- Telekom Srbija je ostvario ukupan prihod od poslovanja u prošloj godini u iznosu od 61,7 milijardi dinara.

Telekom Srbija je jedini operater u fiksnoj telofoniji na srpskom tržištu
Telekom Srbija je jedini operater u fiksnoj telofoniji na srpskom tržištu
Najveći deo novca je zarađen na domaćem tržištu i to u fiksnoj telefoniji 33,98 milijardi dinara, a u mobilnoj telefoniji 21,57 milijardi dinara.

Prihodi od prodaje usluge fiksne telefonije na stranom tržištu iznose 5,17 milijardi dinara.

Prihodi od roming saobraćaja su 2,05 milijardi dinara, a od pružanja Internet usluga kompanija je zaradila 0,98 milijardi dinara, objavljeno je na sajtu Telekoma Srbije.

Kako je navedeno, rast prihoda od prodaje u 2006. godini posledica je povećanja ostvarenog saobraćaja "po pretplatniku" i tarifa u fiksnoj telefoniji, pregrupisavanje zona u nacionalnom saobraćaju, ukidanja 150 besplatnih impulsa, povećanja prihoda od pretplate i zakupa vodova.

Rast prihoda je postignut i zahvaljujući povećanju broja korisnika mobilne telefonije, ostvarenog saobraćaja i prosečnog mesečnog prihoda "po korisniku" u mobilnoj telefoniji, navedeno je na sajtu.

Telekom Srbija je jedini operater u fiksnoj telofoniji i jedan od dva operatera mobilne telefonije na srpskom tržištu, čije usluge koristi oko 7,5 miliona ljudi fiksne i mobilne mreže.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=04&dd=03&nav_id=240147&fs=1

Vlade Divac suvlasnik Voda vode?
17:29 | Izvor: Beta
Beograd -- Suvlasnik Doma vode "Voda voda" u Banji Vrujci kod Valjeva po svemu sudeći bi mogao postati proslavljeni košarkaš Vlade Divac.

Vlade Divac je mogući suvlasnik kompanije "Voda voda", kaže Đorđević
Na taj način su okončana višemesečna nagađanja o prodaji 30 odsto kapitala nekog od nezavisnih preduzeća "Si end Si" grupe, piše beogradski dnevnik Pregled.

"Zainteresovani smo da ostvarimo partnerstvo kroz 30 odsto udela u nekom od nezavisnih preduzeća unutar Grupe kako bi konkretnom saradnjom ostvarili uslove za dalji razvoj brendova i osvajanje svetskog tržišta", rekao je vlasnik subotičke "Si end Si" grupe Vojin Đorđević.

To znači da "Si end Si" u budućnosti može imati šest strateških partnera sa maksimalnim učešćem od 30 odsto u pojedinačnim nezavisnim preduzećima članicama Grupe, a Pregled najavljuje da su u ovom trenutku u igri i "Gorki list", Podrum Palić, kao i deo udela u fabrici sokova Sinalko Srbija, gde je Đorđević suvlasnik sa 44 odsto kapitala.

"Nijedan od tih delova ne bih prodao kompletno, a posebno ne celu kompaniju. Divcu sam, kao i ostalim potencijalnim investitorima, jasno rekao da bih bio spreman da prodam 30 odsto učešća u nekim od tih nezavisnih kompanija", rekao je Đorđević.

On kaže da je stiglo i "nekoliko vrlo primamljivih i ozbiljnih ponuda jedne evropske kompanije, nekoliko investicionih fondova i jedna od najvećih japanskih kompanija, koja nudi basnoslovnu cifru i veliki potencijal za razvoj u Aziji". Đorđević je u novembru 2006. demantovao pisanje medija da će Dom vode "Voda voda" u Banji Vrujci biti prodat hrvatskoj kompaniji Agrokor za 25 miliona evra.

Vlade Divac je, prema saznanjima Pregleda, u pregovore ušao kada je saznao da je kompanija "Si end Si" u velikim dugovima. Prema istom izvoru, od deset analiziranih firmi "Si end Si", njih osam je 24. marta bilo u blokadi sa oko 15,8 miliona evra, a taj iznos je danas manji za 27,3 miliona dinara.

Od 1. janura do 15. marta "Voda voda" je imala izvoz od 964.741 litara vredan 197.337 evra, pri čemu je izvoz najčešće išao u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Sloveniju. Jedan kontejner je izvezen u Koreju, dva u Singapur, a na rusko tržište 55.800 litara.

Naftne dionice dižu vrijednost PIF-a Zepter

4.4.2007 7:30:00 | Powered by poslovni.hr
Na prošlotjednom trgovanju na Banjolučkoj burzi ostvaren je promet od 28,277.000 KM. Sva tri indeksa ponovno su ostvarila rekordne vrijednosti, pa je tako BIRS indeks ostvario tjedni rast od 3,58 posto na 4.548,33 bodova, FIRS skok od 9,05 posto na 11.196,78 bodova, a ERS10 rast od 2,07 posto na 5.870,99 bodova. Najlikvidnije su bile dionice Rafinerije nafte (RNAF) s prometom od 5,576.000 KM.

http://www.limun.hr/main.aspx?id=147171&Page=1

Nova Kreditna banka Maribor povećava udio u austrijskoj Adria Bank

4.4.2007 11:14:00 | Powered by www.banka.hr
NKBM namjerava dosegnuti većinski udio u austrijskoj banci kupovinom 25,5 posto dionica od austrijske Bank Austria Creditanstalt (BA-CA).

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/nova-kreditna-banka-maribor-povecava-udio-u-austrijskoj-adria-bank

Invej kupuje Deltinu uljaru Sunce
16:39 | Izvor: Beta
Vrbas -- Kompanija Invej uskoro će preuzeti uljaru Sunce (SNCE) iz Sombora, čiji je većinski vlasnik beogradski Delta holding.

Vrednost akcija Sunca trenutno je 31.686 dinara
Generalni direktor Inveja Rajko Čavorović ipak nije precizirao kada će biti potpisan ugovor o preuzimanju, ali je rekao da su pregovori završeni i da je posao praktično sklopljen.

Delta je uljaru Sunce kupila 2001. godine za 7,5 miliona evra, a prema podacima Beogradske berze, Delta ima 57,76 odsto akcija Sunca, dok je drugi najveći vlasnik Akcijski fond sa 21,52 odsto akcija. Vrednost akcija Sunca trenutno je 31.686 dinara.

U toku 2006. godine Invej, čiji je vlasnik Predrag Ranković Peconi, kupio je od Delte uljaru Dunavka iz Velikog Gradišta, koja proizvodi sirovo ulja od soje.

Invej je 50 odsto plus jednu akciju Vitala kupio u oktobru 2005. godine za 18,5 miliona evra, a vlasnik je i Rubina iz Kruševca, fabrike Milan Blagojević iz Smedereva, fabrike cigareta Monus iz Inđije i novosadskog Albusa.

Tigar prva kompanija na zvaničnom berzanskom tržištu

Beograd, (MINA-BUSINESS) - Prva srpska kompanija čijim akcijama će se od utorka trgovati na zvaničnom berzanskom tržištu – listingu A, je pirotski Tigar, najavljeno je iz Beogradske berze.

“Listiranje akcija podrazumjeva da će prvi put od obnove berzanskog poslovanja 1989. godine javnost, a prije svega investitori i akcionari, moći kontinuirano da prate poslovanje kompanije i trgovanje dionicama na osnovu uporednih podataka”, kazala je direktor Beogradske berze Gordana Dostanić, piše Politika.

Rizik ulaganja u akcije Tigra biće dodatno smanjen zahvaljujući otvorenosti kompanije, koja se obavezala na transparentno poslovanje, podnošenje redovnih tromjesečnih izvještaja javnosti, kao i informisanje o bitnim događajima koji bi mogli da utiču na cijenu akcija.

“Menadžment Tigra je na taj način pokazao da je spreman na još jednog kontrolora – berzu”, rekla je Dostanić.

Ona očekuje da se na listingu A uskoro nađe još nekoliko kompanija, što bi trebalo da doprinese i privlačenju investitora koji su dosad bili onemogućeni da ulažu na srpskom tržištu kapitala zbog zabrane investiranja u hartije koje nijesu na listingu.

Tigar je ispunio stroge uslove da se nađe na listingu A i tako dobio „ulaznicu” za najstrože berzansko tržište. Njegova tržišna kapitalizacija je znatno veća od minimalnog iznosa od deset miliona EUR, a posluje od 1935. godine iako je uslov minimum 36 mjeseci.

Revizori su dali pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje kompanije, koja posjeduje Kodeks korporativnog upravljanja i ima više od 500 akcionara.

Pema riječima direktora poslovnih operacija berze Siniše Krnete, pirotski gigant je među rijetkim kompanija koja se i prije podnošenja zahtjeva za listing, svojevoljno obavezala ugovorom sa berzom da javnost redovno obavještava o poslovnim, finansijskim, pravnim i ostalim događajima koji su od interesa za potencijalne investitore, odnosno mogu uticati na cijenu akcija.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Milko Štimac naglasio je da je listiranje prve kompanije veliki događaj za tržište kapitala i čitavu ekonomiju Srbije, koju treba da učini sigurnijom i privlačnijom za investiranje.
LINAK (http://www.mina.cg.yu/)

Ponovo letovi Beograd - Portorož?
10:14 | Izvor: Beta
Ljubljana -- Srpski avio prevoznik JAT i Aerodrom Portorož nameravaju da ponovo uvedu letove na liniji između Beograda i Portoroža.

Portoroški kazini i hoteli bi, u slučaju da avion bude prazan, morali garantovati JAT-u izvesnu nadoknadu
Potpisivanje ugovora ili njegovo predstavljanje trebalo bi da bude gotovo do 20. aprila, kada će u Beogradu biti održan stručni susret srpske i slovenačke privrede, a dan kasnije početi i sajam turizma Srbije.

Konačna odluka o tome bi trebalo da se donese iduće nedelje, a onda potpiše ugovor između JAT-a i Aerodroma Portorož, prema kojem bi isti avion JAT-a obavio i čarter let do Rima.

"Ideja je dugo pripremana. Bilo bi zaista šteta da je ne ostvarimo", izjavio je za slovenački dnevnik "Delo" Zamgo Skobir iz Aerodroma Ljubljana, koji je većinski vlasnik portoroške zračne luke.

Ovu ideju je, prema rečima njenog direktora Dimitrija Picige, podržala i Slovenačka turistička organizacija.

Krajem osamdesetih godina prošlog veka je već postojala vazdušna veza između Beograda i Portoroža, za koju je vladao priličan interes putnika, koji su iz Srbije dolazili u Portorož, Istru i Trst.

Linija je zatvorena na početku raspada bivše zajedničke države, a razlog za njeno ponovno otvaranje je, kako se navodi, povećan interes gostiju iz Srbije za Istru i Sloveniju, i putovanje avionom, tim pre što bi cena povratne karte iznosila samo 150 do 170 evra.

JAT je spreman da jednom nedeljno sa avionom ATR 72, koji prima 66 putnika, leti između Beograda i Portoroža pod uslovom da se s portoroškim aerodromom dogovori i za drugi deo čarterske linije do Rima, odakle bi dovodio italijanske turiste u Portorož i isto veče produžavao za Beograd.

Ideju o ovom čarter letu su podržali Aerodrom Ljubljana i italijanska avio kompanija Alitalia, koje nalazi interes u tome što bi se putnici mogli vraćati u Beograd i sa aerodroma Ronki u Trstu i Brnik u Sloveniji, avionima nacionalnih kompanija Italije i Slovenije.

Brz rast dionica na Zagrebačkoj berzi
Promet dionicama na Zagrebačkoj berzi je dosegnuo gotovo polovinu prošlogodišnjeg prometa, a rast Crobexa zabilježen u ovoj godini je među najvišima u svijetu.
Službeni berzanski indeks cijena dionica Crobex na godišnjem nivou bilježi rast od 74,2 posto, a u prva dva i po mjeseca ove godine, prema podacima jednog od vodećih svjetskih Data Vendora, na osmom je mjestu po brzini rasta među 90 svjetskih berzi, prenio je business.hr. (http://business.hr/)
LINAK (http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=22653)

07 April 2007 16:13 pm
HRVATSKA - BERZE
Na osmom mjestu u svijetu po brzini rasta

Zagreb, (MINA-BUSINESS) – Indeks Zagrebačke berze Crobex, koji na godišnjem nivou bilježi skok od 74,2 odsto, u prva dva i po mjeseca ove godine na osmom je mjestu po brzini rasta među 90 svjetskih tržišta kapitala.

Vjensik piše da je Zagrebačka berza u prvom ovogodišnjem tromjesečju promet iznad svih očekivanja, od oko 2,78 milijardi EUR. Samo promet akcijama, koji čini četvrtinu ukupnog, gotovo da je dostigao polovinu prošlogodišnjeg i rekordnog od osnivanja tržišta.

U poređenju s prvim tromjesečjem prošle godine, promet dionicama je porastao za 65 odsto.

Bilježi se i veliki rast cijena najlikvidnijih dionica.
(kraj) anf

BERZE – SAVJETI
Oprez zbog špekulanata

Sarajevo, (MINA-BUSINESS) - Građani moraju biti oprezni kada ulažu u dionice da ne bi ostali bez novca, s obzirom na to da postoje špekulanti zbog kojih na berzi rastu cijene i kod kompanija koje nemaju podlogu za to, upozorio je direktor Sarajevske berze Zlatan Dedić.

On smatra da za tržište kapitala nije dobro ako se veliki broj ljudi koji kupuje dionice razočara, jer je povjerenje veoma bitno.

"Ljudi se moraju informisati o kompanijama, kakve su, kako posluju. Ako ne znaju, neka pitaju druge, koji znaju”, preporučio je Dedić za Nezavisne novine.

On je dodao da uzimanje kredita za ulaganje u dionice nije loša varijanta, ali je pitanje u šta će biti investiran pozajmljeni novac.

“Niko ne garantuje dobitak. Svako treba da se preispita da li je spreman za rizik i zna li zamke", kazao je Dedić.

Špekulantske igre, podsjeća on, nijesu zabranjene, a oni koji ih igraju znaju kada treba da izađu, dok se drugi "nasuču" i nemaju kome da prodaju dionice.

"Za neke kompanije je opravdan rast cijena dionica jer su one sada ili će biti jako dobre. To su one u koje se zna da ulazi investitor, da treba da se privatizuju ili preuzmu, učestvuju u važnim projektima, poput gradnje saobračajnih koridora”, objasnio je Dedić.

On je ocijenio da u dionice ne treba ulagati novac potreban za život, jer se u toj utakmici gubi i dobija.

Zamjenik direktora sarajevske brokerske kuće Eurohaus Edin Dizdar smatra da većina građana samo prati kursne liste i na osnovu toga donosi površinske zaključke o ulaganju u akcije.

"Kretanje cijena nije mjerodavan pokazatelj. Ako je cijena dionice neke kompanije rasla, ne mora značiti da će nastaviti”, kazao je on. “Građani se moraju podrobnije raspitati o poslovanju te kompanije, rezultatima, imovini, njenoj strategiji, filozofiji, a špekulanata uvijek ima".

Vlada će podržati Zastavu i GM?
14:43 -> 14:43 | Izvor: FoNet
Beograd -- Vlada Srbije će verovatno podržati aranžman Zastave i Dženeral Motorsa, ali će smanjiti subvencije kragujevačkoj fabrici.

Bazna verzija bi koštala ispod deset hiljada, a najskuplja oko 12 hiljada evra
Razlog za to je činjenica da će proizvodnja Fiatovih i Opelovih modela obezbediti njeno znatno rentabilnije poslovanje. Prema nezvaničnim informacijama, Ministarstvu privrede dostavljen je (pred)ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, koji bi Vlada Srbije trebala da razmatra.

Zastava i Dženeral Motors nisu želeli da u ovoj fazi pregovora preciziraju detalje ugovora, dostavljenog Vladi Srbije, ali je iz kragujevačke fabrike potvrđeno da će automobili proizvedeni u Kragujevcu nositi Opelovu oznaku, što znači da Zastava neće kupovati licencu.

Prema nezvaničnim informacijama, ugovor predviđa početnu proizvodnju od tri hiljade Opelovih modela Astra klasik godišnje, a taj broj bi narednih godina bio povećan na
pet hiljada. Tako ambiciozan plan biće podržan odgovarajućim investicijama u opremu proizvodnih linija.

U Zastavi će se, najverovatnije, proizvoditi modeli sa benzinskim motorima zapremine 1.364 ili 1.598 kubna centimetra, oba sa 16 ventila i 90, odnosno sto konjskih snaga.

Bazna verzija Astre klasik sa petoro vrata i motorom od 90 konjskih snaga koštala bi ispod deset hiljada evra, dok bi najskuplja verzija imala cenu od oko 12 hiljada evra.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=04&dd=07&nav_id=240706

Novo tržište za srpske građevinare

Ponudom od 4,3 milijuna eura za državni paket dionica u Komgrapu, Integral inženjering iz Republike Srpske ugodno je iznenadio dioničare. Pregovori s Integral inženjeringom počet će odmah nakon uskršnjih praznika, a ta kompanija će preuzeti državni paket od 51 posto dionica Komgrapa.

Riječ je o tvrtki koja, osim u BIH i Srbiji, ima gradilišta i u Europi. Na tenderu za prodaju Komgrapa, Integral inženjering je ponudio cijenu od 7,5 eura po dionici te investicijski program od 4,3 milijuna eura.
(Danas)

Quatar Petroleum traži lokaciju u Štipu za regionalno skladište nafte

Predstavnici katarskog poduzeća Quatar Petroleum jučer su u Štipu tražili informacije za slobodne lokacije za izgradnju benzinskih crpki i mogućnosti izgradnje regionalnog skladišta za naftu.

Kao najpogodniju lokaciju, u Štipu su im ponudili prostor koji je prije pripadao tvornici Makedonka površine 2.000 metara kvadratnih, koju karakterizira dobra infrastruktura, pristup željezničkoj pruzi. Vlasti Štipa predstavile su i pogodnosti što ih općina nudi u tri industrijske zone.
(Net Press)

[B]Telekom Slovenija ulaže 30 milijuna eura u digitalnu televiziju u Makedoniji

Telekom Slovenije će u Makedoniju uložiti 30 milijuna eura za instaliranje digitalne televizije i za konkuriranje u fiksnoj telefoniji. U tu je svrhu, predsjednik Uprave Telekoma Slovenije, Bojan Dremelj, tražio susret s makedonskim veleposlanikom u Sloveniji, Samoilom Filipovskim.

Na susretu je Dremelj predstavio planove poduzeća za buduća ulaganja u Makedoniju. Većinski vlasnik Telekoma Slovenije je država, a krajem prošle godine TS je kupio 76 posto kapitala makedonskog On Neta.
(Net Press, Kanal 5)

Privatizacija Naftne industrije Srbije odgođena za 2008.
Radosavljević tvrdi da bi trebalo ukinuti monopol NIS-a jer to stoji 300 milijuna eura
BEOGRAD Vlada je produljila ugovor s konzorcijem MerrilLynch i Raiffeisen investment, koji je privatizacijski savjetnik u privatizaciji NIS-a. Taj čin protumačen je time da će privatizacija, biti odgođena za početak 2008. godine. To bi moglo smanjiti cijenu NIS-u, kao i broj zaniteresiranih za kupnju rafinerija. Prvotno je planirano da privatizacija NIS-a započne čim bude osnovana nova vlada jer je sadašnja privatizaciju NIS-a prepustila novom kabinetu, za kojega je upitno kada će biti izabran. Prema mišljenju Aleksandra Vlahovića, za kojega se tvrdi da će preuzeti ministarstvo energetike, privatizacija NIS-a bi mogla pretrpjeti značajnije promjene. Vlahović se zalaže da se budućem strateškom partneru vlasništvo u NIS-u u prvoj fazi poveća s predviđenih 25 na 37,5 posto smatrajući da će to biti korisnije za kompaniju. Konzorcij je predložio prodaju 25 posto, s time da se u drugoj fazi, kada partner ispuni obvezu o ulaganju u modernizaciju, rafinerija njegovo vlasništvo poveća na 37,5 posto. Vlahović se zalaže da 15 posto dionica NIS-a bude ponuđeno građanima. Goran Radosavljević, ekonomist u Centru za visoke ekonomske studije tvrdi da bi što prije trebalo ukinuti monopol NIS-a zbog vladine uredbe o zabrani uvoza naftnih derivata što građane stoji 300 milijuna eura jer je NIS subvencioniran sredstvima poreznih obveznika. Radosavljević je izračunao kako NIS od 2004. nije platio 20 milijuna eura na ime pristojbi za eksploataciju nafte iz kojih je iscrpio nafte za 400 milijuna eura.

Do 2017. turizam Crne Gore rast će brže od hrvatskog
Turizam u BDP-u Hrvatske sudjeluje sa 8,5 posto, a 2017. trebao bi iznositi 12,4
Prema procjenama Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC), Crna Gora i Hrvatska nalaze se u samom vrhu država po predviđenom rastu u sektoru turizma i povezanih ekonomskih sektora do 2017. godine. Na top-listi 176 svjetskih zemalja Crna Gora je prva po očekivanom rastu sa 10,1 posto godišnje, dok je Hrvatska četvrta s godišnjom stopom od 7,8 posto. Na drugom mjestu je Kina sa 9,1, a na trećem Indija sa 7,9 posto. Predviđanja su velika i što se tiče rasta broja zaposlenih u tom sektoru. Na ljestvici je Crna Gora peta s očekivanim rastom od 5 posto godišnje, a Hrvatska je osma sa 4,7 posto više zaposlenih do 2017. godine. Hrvatska ove godine očekuje da u sektoru turizma i putovanja ima 13,7 milijardi dolara ekonomske aktivnosti koje bi za deset idućih godina trebale narasti na 34,1 milijardu dolara pod uvjetom da se ostvari prosječni godišnji rast od 7,9 posto. Hrvatska je prošle godine u udjelu svjetskog turizma sudjelovala sa 0,2 posto. Predviđa se da će se do 2017. godine udjel povećati na 0,25 posto. Ove godine u turizmu i izravno i neizravno povezanim ekonomskim sektorima u Hrvatskoj radit će 249.000 osoba, odnosno 21 posto od svih zaposlenih. Procjena WTTC-a kaže da će se do 2017. taj broj povećati na 392.000 što će biti čak 29,3 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Turizam u hrvatskom BDP-u sudjeluje sa 8,5 posto, a do 2017. trebao bi porasti na 12,4 posto. Po apsolutnim brojkama, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu u svijetu, a WTTC je opisuje kao veliko, intenzivno i brzo rastuće tržište. Sličnim riječima, ali uz opasku da je riječ o maloj državi, u studiji WTTC-a karakterizira se i Crna Gora koja je po apsolutnim brojkama 141. na tablici 176 država svijeta. U toj državi ekonomska aktivnost od turizma ove godine bit će 676,8 milijuna dolara, dok bi 2017. trebala doseći 2,1 milijardu dolara uz predviđeni prosječni godišnji rast od 10,7 posto godišnje.
202

Zbog malih kapaciteta u ukupnom svjetskom turizmu, udjel Crne Gore nije registriran. U crnogorskom BDP-u turizam ima udio od 10,2 posto, a do 2017. nominalno će porasti na 16,4 posto BDP-a. Prema procjenama WTTC-a, u crnogorskom turističkom sektoru u ovoj godini bit će angažirano 27.000 radnika ili 17,7 posto od ukupnog broja zaposlenih, a do 2017. ovaj sektor trebao bi angažirati ukupno 43.000 radnika ili 26,3 posto ukupnog broja zaposlenih. Što se tiče ostalih država u regiji, po svjetskoj rang-listi Slovenija se nalazi na 69. mjestu, Srbija na 101., a Bosna i Hercegovina na 112. poziciji. Po predviđenom rastu najbolje stoji Srbija koja je na 44. mjestu, BiH je 47., a Slovenija 91. Ekonomska aktivnost kaže da će Slovenija ove godine u turizmu imati 7,5 milijardi dolara koje bi za deset godina od turizma i srodnih djelatnosti trebale narasti na 13,3 milijarde američkih dolara. Srbija će pak sa 2,4 milijarde dolara do 2017. godine narasti na 3,5 milijardi, a Bosna i Hercegovina sa 1,7 milijardi na 3,3 milijarde dolara. U Sloveniji će do 2017. godine doći do neznatnog povećanja broja zaposlenih sa 137.000 na 139.000, u Srbiji sa 91.000 na 109.000, a u BiH sa 107.000 na 117.00 zaposlenih u turizmu i bliskim sektorima. Najmanji poredviđeni rast u desetogodišnjem razdoblju ima Slovenija sa 3,9 posto godišnje, dok BiH i Srbija imaju 5,3 posto. Po apsolutnim brojkama na svjetskim tablicama na prvom mjestu su Sjedinjene Američke Države čiji će građani na turizam ove godine potrošiti 870,5 milijardi dolara, slijedi Japan sa 287,3 milijarde, dok je na trećem mjestu Njemačka sa 205,3 milijarde. Po poslovnim putovanjima opet prednjače Amerikanci koji će ove godine takva vrsta putovanja stajati 178,8 milijardi dolara, slijede Japan i Njemačka.

203

B92 Biz Vesti Region
Petrol povećao dobit na 49,8 mil. €
13:07 | Izvor: Poslovni.hr
Ljubljana -- Slovenački Petrol u 2006. je ostvario ukupne prihode od prodaje od 1,9 milijardi evra, 11 odsto više u odnosu na godinu pre.

Petrol je krajem prošle godine imao 361 benzinsku stanicu
Istovremeno, čista dobit je povećana za 42 odsto i iznosi 49,8 miliona evra, potvrdio je Nadzorni odbor kompanije. Količinska prodaja proizvoda od nafte Petrola je iznosila nešto više od dva miliona tona, što je za četiri odsto više od plana i za tri odsto više nego u 2005.

Takođe, potvrđen je i postupak oko izbora procenitelja imovine Petrola da bi se pristupilo osnivanju zajedničke kompanije u regionu sa ruskim Lukoilom.

Petrol je krajem prošle godine imao 361 benzinsku stanicu, od toga 305 u Sloveniji, 33 u Bosni i Hercegovini, 21 u Hrvatskoj i dva u Srbiji.

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2007&mm=04&dd=06&nav_id=240679&fs=1

"Desk" dobio prestižni sertifikat
11:06 | Izvor: Tanjug
Beograd -- "Desk" među prvim računarima u svetu s operativnim sistemom "Vista" koji je uspešno prošao sve testove i dobio sertifikat WV.

Windows Vista (WV) će biti isporučivana u šest verzija
Računar beogradske informatičke kompanije "Desk" - "Desk B406" se od osnivanja opredelila za ulaganja u razvoj i stvaranje partnerskih odnosa sa velikim svetskim kompanijama.

"Desk" danas poseduje prestižni partnerski status kod američkog softverskog giganta "Majkrosoft" (Microsoft Gold Certified Partner).

Ta domaća kompanija je jedina koja je dobila takav status od američkog proizvođača poluprovodnika "Intela" (Intel Channel Partner Premier Member) što mu omogućava da na domaćem i stranom tržištu plasira najnovije tehnologije i rešenja.

Vijeće ministara je spriječilo otimanje Elta-MT od strane troje slovenskih suosnivača poduzeća koji su se pokušali domoći vlasništva nad ovim tuzlanskim poduzećem koje se bavi kabelskom TV. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je poništilo rješenje o pristupanju strani osnivača poduzeću i njihov zahtjev za registraciju ugovora o pristupu poduzeću.

U takvim dioničkim društvima stranci ne mogu imati vlasnički udio iznad 50 posto, stoji u zakonima. Ovi su ulagači pokušali nezakonitim postupcima preuzeti poduzeće nakon niza vlasničkih transfera i manipulacija u inozemstvu. Na kraju su vlasnika poduzeća, Muhameda Tokaču iz Tuzle, izbacili iz dioničkog društva i zabranili mu pristup vlastitom poduzeću.
(Oslobođenje)

Todorić i Mišković kolonizirat će BiH

10.4.2007 8:59:00 | Powered by www.business.hr
U reportaži objavljenoj prošli tjedan na bosanskohercegovačkoj televiziji BHTV1, koju je prenio BBC Monitoring European, o ulasku Todorića i Miškovića na tržište BiH govori se kao o dolasku "modernih kolonizatora".

Naime, u samoj najavi reportaže voditelj je upotrijebio upravo tu frazu te rekao da će susjedne zemlje svojim sredstvima dobiti ono što nisu uspjeler oružjem te kako će veći dio BiH tržišta uskoro kontrolirati hrvatski i srpski trgovački lanci.

Banjalučka burza privremeno obustavlja trgovanje dionicama 60 kompanija

10.4.2007 9:47:00 | Powered by www.banka.hr
Banjalučka burza obavijestila je javnost i investitore da privremeno zaustavlja trgovanje dionicama 60 kompanija koji Agenciji za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF) ili Banjalučkoj burzi nisu dostavili financijske izvještaje za 2006. godinu.

Na internet stranicama burze dostupni su financijski izvještaji za 645 kompanija koji su predali financijske izvještaje APIF-u, a koje je preuzela Banjalučka burza, ili koji su direktno burzi dostavili financijske izvještaje.

Nakon dobivanja financijskih izvještaja od kompanija Banjalučka burza će iste objaviti na internet stranicama i donijeti odluku o nastavku trgovanja.

Oba sarajevska indeksa na rekordnim razinama

10.4.2007 7:30:00 | Powered by poslovni.hr
Ožujak je bio jedan od najuspješnijih mjeseci u povijesti Ljubljanske burze. Ostvaren je promet od 169 milijuna eura što je 103,6 posto više od prošlogodišnjeg prosjeka u 150,5 posto više nego u ožujku prošle godine. Indeks SBI 20 u ožujku je povećao vrijednost 8,7 posto. U posljednjih godinu dana skočio je čak 73,3 posto. SBI TOP je protekli mjesec zabilježio uspon od 5,6 posto. Vrijednost indeksa investicijskih fondova PIX u ožujku je porasla...

Još malo dobrih vijesti za CG tržišta kapitala

http://bizniscg.info/modules.php?name=News&file=article&sid=3009

NLB Continental banka na burzi

Dionice NLB Continental banke, članice NLB grupe, odnedavno se listiraju na Beogradskoj burzi. Na izvanburzovnom tržištu se kotira 379.319 dionica NLB Continental banke čija je nominalna vrijednost 10.000 dinara.

Početna cijena za prvo trgovanje je 11.401 dinar. Većinski vlasnik NLB Continental banke je Nova ljubljanska banka, s udjelom od 99.4 posto. NLB grupa je najveća slovenska međunarodna financijska grupa i ukupno ima 57 članica te bilansnu sumu od 15 milijardi eura.
(Ekonomist)

Mittal Steel u Zenicu ulaže 130 milijuna dolara

12.4.2007 10:54:00 | Powered by www.banka.hr
Od ukupnog iznosa 100 milijuna dolara biti će uloženo u obnovu proizvodnje

Holding Elektropromet sa 13,6 posto porasta do novog rekorda

Powered by www.business.hr
Indeks najlikvidnijih dionica Belex 15 približio se psihološkoj granici od 3000 bodova nakon još jednog velikog skoka. Tijekom dana dosegnuo je 2992 bodova, uz dnevni porast vrijednosti 1,8 posto.Najtrgovanija dionica bila je ona niške AIK banke i njome je zabilježeno 111,9 milijuna dinara prometa uz blagi porast cijene. Agrobanka se, kao i jučer, kretala oko 41.500 dinara, uz mali pad vrijednosti potkraj trgovačkog dana.Vrijednost Metals banka smanjila se 2,6 posto...

I SASE ograničila dnevne oscilacije cijena dionica
Uprava Sarajevske burze je donijela odluku o limitiranju raspona cijene u kojem se mogu zaključiti transakcije dionicama koje ulaze u izračun burzovnog indeksa SASX-10, priopćeno je sa Sarajevske burze. Po novim pravilima, koja se počinju primjenjivati od ponedjeljka, su dopuštene transakcije u rasponu od 10 posto iznad ili ispod zaključne cijene dionice u prethodnom danu trgovanja. Sa burze napominju da je odluka donesena u cilju zaštite tržišta kapitala Federacije BiH i zaštite interesa investitora.
Da podsjetimo, SASX-10 čine dionice ABS banke, BH Telecoma, Bosnalijeka, Energoinvesta, Fabrike duhana Sarajevo, Hidrogradnje, JP Elektroprivrede, JP Elektroprivrede, Rudnika mrkog uglja Banovići i Sarajevo osiguranja.
(pd)

evo jedan dodatak postu 263/novosti u ekonomiji CG

Investitori prepoznaju potencijal Đure Đakovića


S rastom od 5,47 posto i uz promet od nezanemarivih 3 milijuna kuna Đuro Đaković Holding je čini se ponovno u fokusa investitora. Iako je cijena dionice na povijesnom maksimumu, uz ovogodišnji porast od čak 50 posto čini da ta dionica ipak ima perspektivu, ali na srednji rok i uz možebitne značajne oscilacije.
Na internetskim forumima još od kraja prošlog tjedna kruži nekonsolidirano godišnje izvješće Đuro Đaković Holdinga koje pokazuje dobit od 7,5 milijuna kuna u 2006. godini uz porast prihoda od 12 posto. Nakon dugogodišnjeg nizanja gubitaka i provedene sanacije na teret države to su za Đuru dobre vijesti, iako treba reći da je Uprava Đure Đakovića takve i još bolje i najavljivala.

Tome treba dodati da je Đuro Đaković Montaža(u 65 postotnom vlasništvu Holdinga) objavila također vrlo dobre rezulatate i dobit od 6,5 milijuna kuna, što će značiti da će konsolidirana dobit Holdinga i biti znatno veća od tih 7,5 milijuna kuna.



Drugi je problem da investitori ne bi trebali donositi investicijske odluke na temelju nepotpunih izvješća koja se dostavljaju Fini već pričekati objavu izvještaja(po mogućnosti konsolidiranog) na samoj Burzi te potom učiniti realnu valuaciju dionice.
Za pretpostaviti je da je za današnji cjenovni skok ponajprije zaslužna(već otprije poznata) vijest o možebitnoj modernizaciji tenkova za Kuvajt vrijedna oko 200 milijuna eura, gdje je nositelj poslova ĐĐ Specijalna vozila, a spominje se i opcija prodaje Kuvajtu kontingenta oklopnih vozila kakva će se za potrebe MORH-a, a nakon izbora između Patrije i Steyra, sklapati u Đuri.
No, ne baš pozitivna vijest da bi bivši radnici Đure Đakovića od države mogli kupiti/dobiti između 13 do 18 posto tvrtke pod uvjetima po kojima su se tvrtke privatizirale početkom devedesetih(po iznosu manjem od nominale koja iznosi 100 kuna) nije nikoga previše uzbudila.
Ukoliko doista HFP proda radnicima značajan paket koji za svakog dioničara znači višestruku zaradu praktički u roku odmah i cijena dionce bi se mogla korigirati. No, analitičar koji već duže vrijeme prati ovu dionicu kaže da je moguć i drukčiji rasplet.
On tvrdi da bi se uz neizbježni kratkotrajni pad cijena dionice mogla brzo stabilizirati uzevši u obzir da dio će dio institucionalnih investitora takvu situaciju smatrati prilikom za jeftini dokup.
Već neko vrijeme glavnu riječ u ovoj dionicu vodi jedna investicijska kuća koja veće pakete razmješta između svojih par društava, a indikativan i ulazaka investitora putem skrbničkog računa u HPB-u.
Uz solidne rezultate, na optimistična očekivanja investitora utjecale su svakako najave o suradnji Đure Đakovića s Končarom u izgradnji vjetroelektrana, te čini se i pozitivni rezultati i većine ostalih tvrtki grupacije Đuro Đaković uz optimistične najave za nove poslove u idućih par godina.
Sve u svemu Đuro Đaković Holding je kvalitetna dionca sa značajnim potencijalom, iako zahtijeva strpljenje pa i možda i spuštanje neralnih očekivanja dijela investitora.

B92 Biz Vesti Srbija
Rekordi indeksa Beogradske berze
16:50 -> 15:10 | Izvor: B92
Beograd -- Sva tri indeksa Beogradska berze – BELEXfm, BELEX15 i BELEXline zabeležili su svoje istorijski maksimalne vrednosti.


BELEX15 prvi put je preko tri hiljade indeksnih poena
Indeks BELEXfm nedelju je završio na nivou od 2.772,85 indeksnih poena, što je za 2,03 odsto više u odnosu na prethodni dan, dok na nedeljnom nivou predstavlja porast od 187,26 indeksnih poena, odnosno 7,24 procenata.

Indeks BELEXline na nedeljnom nivou beleži porast od 253,93 poena, odnosno 5,91 odsto, i nedelju završava na nivou od 4.549,90 poena.

Indeks BELEX15 koji obuhvata akcije koje se nalaze u kontinuiranom metodu trgovanja u toku prethodne nedelje zabeležio je porast od 229,98 indeksnih poena, odnosno 5,35 odsto, zabeleživši poslednju nedeljnu vrednost na nivou od 3.092,33. Dnevni maksimum ovog indeksa postignut u petak istovremeno je i njegova istorijski maksimalna vrednost od 3.109,34 poena. U toku prethodne nedelje, tačnije 12. aprila, indeks BELEX15 prvi put je prevazišao vrednost od tri hiljade indeksnih poena.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=04&dd=14&nav_id=241726

B92 Biz Vesti Region
Prvi investicioni fond u Makedoniji
14:03 | Izvor: Beta
Skoplje -- Slovenačka brokerska kuća Ilirika će osnovati prvi investicioni fond na makedonskom tržištu hartija od vrednosti.


Makedonija među poslednjim zemljama u regionu koja još nema investicione fondove
Pripreme za početak rada su počele i trenutno se fond nalazi u postupku registracije. U toku je i obuka prvih investicionih savetnika, čiji će osnovni zadatak biti da informišu male investitore u koja akcionarska društva da ulažu novac.

Menadžeri slovenačke kuće kažu da će osnivanje prvog investicionog fonda zaštititi ulaganja malih investitora u Makedoniji. "Rizik je mali ako se novac ulaže u fond umesto direktno u akcije. Prednost je što ne mora stalno da se prati trgovanje, za to su zaduženi menadžeri fonda", izjavio je menadžer u Ilirika investvmentu Zlatko Jenko.

Uporedo sa domaćim, Slovenci će registrovati još jedan fond u zemlji koji će raditi na globalnom nivou. "Preko lokalnog fonda će se ulagati u akcije u Makedoniji, ali i u regionu, a preko globalnog u celom svetu", rekao je Jenko.

Pojava prvih investicionih fondova na tržištu hartija od vrednosti je više nego potrebna, kako kažu stručnjaci, budući da će se tako smanjiti rizik od špekulativnog kapitala. Makedonija je među poslednjim zemljama u regionu koja još nema investicione fondove.

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2007&mm=04&dd=13&nav_id=241681&fs=1

Možda za par godina nećemo samo pariti oči,evo danas je otvoren Croatia boat show pa poziv onima koji možda prolaze ovim krajevima da posjete Split

http://www.slobodnadalmacija.com/20070414/mozaik01.asp


9. CROATIA BOAT SHOW OD 400 PLOVILA KOJA SU IZLOŽENA
NA SAJMU KOJI SE OTVARA DANAS U PODNE NIJE BILO JEDNOSTAVNO
ODABRATI ONA KOJA SPADAJU U EKSKLUZIVNI KLUB NAJSKUPLJIH
Sedmorica veličanstvenih
Predstavljamo sedam najskupljih plovila iz rasne nautičke "ergele" kakvu Split dosad nije vidio
Denis KRNIĆ


Svečanim otvaranjem na Rivi danas u podne počinje nautički šušur koji će Split idućih dana učiniti pravom metropolom Sredozemlja. U akvatoriju Gradske luke posjetitelji, kojih se ove godine očekuje više od 50 tisuća, moći će "pariti oči" na plovilima od čije cijene, najblaže rečeno, glava boli.
Tvrtka Profectus, u vlasništvu mladog i probitačnog Splićanina Vicenca Blagaića, potrudila se dovesti rasnu pomorsku ergelu koja se rijetko viđa okupljena u tako velikom broju na samo jednome mjestu. Riječ je o luksuznim plovilima koja su teško dostupna običnim smrtnicima plitkih džepova. Sanak pusti za većinu Hrvata, dodali bismo.
Od 400 plovila koja su izložena u moru i na suhom nije bilo nimalo jednostavno odabrati ona koja spadaju u ekskluzivni klub najskupljih, jer osim što su cijene takvih plovećih vila stroga poslovna tajna proizvođača, visoki renome CBS-a utemeljen je upravo na raskošnim plovilima najviše kategorije.
Treba li uopće napomenuti kako su i prije svog dolaska na splitski sajam, sasvim očekivano, najskuplja plovila već postala zvijezde cijelog događaja. Složili smo listu od sedam najskupljih brodova ove nautičke fešte.

"Zvijer" nogometaša Mancinija
Dakle, kraljevsko žezlo najskupljeg suvereno je preuzeo pravi bojni brod koji je već pronašao put do prvoga kupca, i to ni manje ni više nego do talijanskog nogometaša Roberta Mancinija, koji ga je i ustupio za izlaganje na Croatia Boat Showu. Riječ je o Tecnomar Velvetu 35, plovilu teškom gotovo 115 tona koje već na prvi pogled fascinira svojom dužinom od čak 35 metara. Prostrani prostori na pramcu i krmi pružaju iznimnu udobnost, a veliki pomični krov pojačava efekt otvorenog broda koji, bez imalo sumnje, može odgovoriti svim izazovima otvorenog mora.

Nova Kerumova Maiora
Na drugo mjesto zasjela je Maiora 31, za koju splitskom poduzetniku Željku Kerumu nije problem iskeširati "tričavih" osam milijuna šuškavih eura. Impresivno plovilo, koje će zasigurno privući najviše pažnje, teži nešto manje od Tecnomara, "tek" 90 tona. Uz 15 tona goriva i maksimalnu brzinu od 33 čvora, ova morska krstarica ima radijus plovidbe od zavidnih 450 nautičkih milja. Unutrašnjošću luksuznih kabina dominiraju mramor i specijalna vrsta mahagonija.
Kerumova admiralskoga krstaša u stopu slijedi jednako impresivno plovilo, a to je Pershing 90, čija je vrijednost procijenjena na sedam milijuna eura. Proizvođač je ljubitelje spoja ekskluzivnosti i brzine obavijestio kako ova moćna jurilica kao od šale doseže brzinu od 44 čvora. Naravno, tajna velike brzine, osim u specijalno dizajniranom trupu, leži i u motoru koji ovaj brod dužine 27 metara pogoni snagom od 4900 konja. Vrhunske performanse, elegantne linije i snažan motor otkrivaju kako je riječ o plovilu čija će vizura na morskom horizontu privući brojne poglede.

Magnetska privlačnost Sunseekera 105
Navetta 30 zauzela je četvrto mjesto ljestvice najskupljih plovila sajma, jer da bi se uživalo u luksuzu koji ona pruža, treba izdvojiti također sedam milijuna eura. Kreirana je za duga putovanja uz maksimalan komfor. Dužina ovog plovila iznosi nešto više od 30 metara, a ono uz svojih 116 tona težine postiže brzinu od 19 čvorova.
Pojavom Sunseekera 105 Yacht, broda za koji mnogi kažu kako ima magnetsku privlačnost u svijetu motornih vladara mora, mnoga će srca zatitrati. Međutim, cijena ove superjahte, veća od sedam milijuna eura, usporit će njihove otkucaje. Sunseekerova jahta, koja se smatra vrhunskim rezultatom konstrukcijskog znanja projektanata, dužine je nešto više od 24 metra. Uz brzinu od 31 čvora ima radijus krstarenja nevjerojatnih 1200 milja. Usprkos visokoj cijeni, spomenimo usput kako su neki od viđenijih splitskih bogataša već pokazali veliki interes za kupnju.
Na šesto mjesto smjestio se Bravo 1, koji je ogledni primjerak igračke za bogataše. Cijena od početnih pet milijuna eura upućuje na to da je riječ o plovilu vrhunskih plovnih mogućnosti koje pruža potpunu sigurnost u svim uvjetima plovidbe. Pogoni ga motor snage preko 2600 konjih snaga, što mu osigurava brzinu od 35 čvorova za guštanje po prostranstvima Jadranskog mora.
Zadnji od ergele je Sunseekerov Predator 82, univerzalno plovilo koje će zadovoljiti ukuse i najzahtjevnijih kupaca. Dužina ovoga broda iznosi gotovo 25 metara, širina šest, a uz pomoć 4800 konja skrivenih u cilindrima motora može postići brzinu do maksimalnih 35 čvorova. Njegova je cijena četiri milijuna eura. Ovo je plovilo već uvršteno u ponudu Croatian Caribbean Yacht Chartera, ekskluzivne novoosnovane tvrtke koja će ugošćavati klijente visoke kategorije ljeti na Jadranu, a zimi na egzotičnim Karibima.

Elitni klub
Navedena plovila prava su potvrda dojma o svjetskoj razini Croatia Boat Showa. Njihovi su graditelji upravo ljepotom i sjajem predstavljenih brodova izrazili najbolji mogući kompliment najvećem nautičkom sajmu jugistočne Europe, a koji se tako svrstao i u elitni klub deset najvećih na svijetu. Kako su već istaknuli organizatori sajma, ovakvu pomorsku konjicu do sada Split nije vidio.


VICENCO BLAGAIĆ, VLASNIK I DIREKTOR CROATIA BOAT SHOWA:

Ne mogu me zaustaviti
ni Poljanić ni Puljić
"Mijenjali su se gradonačelnici i njihovi zamjenici, ali ovaj sajam će u gradskoj luci ostati", tvrdi Blagaić
Kako su izgledali počeci organizacije sajma, a kako je to danas?
— U početku je bilo teško, jer se nautička branša u Hrvatskoj tek počela razvijati. Croatia Boat Show danas je brand i potreba tvrtki koje godinu dana unaprijed planiraju nastup u Splitu. Nekoć ih je trebalo moliti da se pojave.
Što Split dobiva organizacijom izložbe, koja je svrstana među deset najboljih nautičkih manifestacija?
— Provedena ispitivanja u svijetu pokazuju da na jedan euro, koji uprihodi organizator sajma, Grad zaradi dodatnih deset. Sigurno je da su svi ugostiteljski objekti i hoteli u gradu u to vrijeme puni, a dolazi nam najbogatja klijentela. Suvišno je govoriti kakve učinke sajam ima na razvoj gospodarstva grada i regije.
Kako je najavio gradonačelnik Zvonimir Puljić — od iduće godine sajam nautike neće moći koristiti obnovljenu Rivu.
— Ako gradski poglavari jamče da se na novoj šetnici neće događati fešte poput karnevala i Sudamje, pa ni politički skupovi, neću tražiti korištenje toga prostora za Croatia Boat Show, a koji čini tek pet posto njegova izložbenog prostora. Mijenjali su se gradonačelnici i njihovi zamjenici, ali ovaj sajam će u gradskoj luci ostati. Tvrdim da ni jedan Poljanić ili Puljić neće zaustaviti njegovo održavanje. Žalosno je da u Gradu ne prepoznaju vrijednost sajma i da mu, osim moralne, ne pružaju nikakvu podršku.
S obzirom na uspjeh u svom gradu, planirate li organizaciju novih sajmova u Hrvatskoj ili inozemstvu?
Već nekoliko godina organiziramo nautički sajam u Crnoj Gori, blizu smo pregovorima da preuzmemo i onaj u Izoli, a kako sada stvari