Vlada predlaže da DTK pripadne T-HT-u
Vlada želi da se stjecanje vlasništva nad DTK omogući izvođaču radova T-HT-u, a ne lokalnim samoupravama
Unatoč svim obećanjima Sanaderova vlada je DTK, čini se, ipak na kraju odlučila darovati T-HT-u. U seriji tajnih sastanaka s telekomima i lokalnim samoupravama glavno državno izvršno tijelo iznijelo je prijedlog po kojem će se T-HT-u de facto priznati vlasništvo nad DTK. Taj je prijedlog popraćen službenom prezentacijom u kojoj je opisan i način na koji tu inicijativu Vlada planira provesti u djelo - mijenjat će Zakon o telekomunikacijama. Kako doznaje Poslovni dnevnik, na tajnim sastancima s Vladom bili su predstavnici svih većih telekoma u Hrvatskoj, te predstavnici lokalnih samouprava iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Od više izvora dobili smo potvrdu autentičnosti Vladine prezentacije o rješenju pitanja vlasništva nad DTK. Do službenih komentara pak nismo uspjeli doći. Jedini je neslužbeni komentar da ime Vladine prezentacije sve govori - "Pravni režim DTK u svjetlu javne ponude dionica HT-a".
'Pravo puta'
Kako stoji u prezentaciji, Vladino rješenje pitanja DTK temelji se na "pravu puta". To je specifično vlasničko pravo kojim se regulira vlasništvo nad nekretninom koja se nalazi na tuđoj zemljišnoj čestici i upisuje se u zemljišne knjige. Iako ga se naziva drukčije, "pravo puta" ustaljeni je dio hrvatske pravne prakse. Primjerice, dijelom upravo zbog nemogućnosti da izvatkom iz zemljišnih knjiga dokaže da posjeduje "pravo puta" nad DTK u Zagrebu, T-HT je početkom godine izgubio prvu parnicu za DTK, onu protiv DCM-a. Vlada pak svojom inicijativom, nastalom nakon konzultacija s DT-om, predlaže da se izmjenama Zakona o telekomunikacijama upravo takvo vlasničko pravo ne bi trebalo upisivati u zemljišne knjige. Nadalje, predlaže da "pravo puta" dobije svaki operator koji je "izgradio postojeći DTK". I dok se na taj način kompliciraju vlasnička prava u RH, paralelno se pojednostavljuje način na koji T-HT može legalno prisvojiti cijeli DTK. Naime, Vladinim prijedlogom vlasništvo nad DTK ne bi pripalo investitorima, već izvođačima radova, odnosno onima koji su "izgradili postojeći DTK". Investitori u DTK su uglavnom lokalne samouprave, a jedini graditelj DTK, uz manje izuzetke u novije vrijeme, je T-HT. Drugim riječima, DTK bi po Vladinoj inicijativi trebao pripasti T-HT-u. Koliko je ta inicijativa neobična, vidljivo je iz ostatka Vladine prezentacije. Za početak, DTK je vrlo velika infrastruktura i znatno duža nego se do sada govorilo, što je čini još važnijom za liberalizaciju telekomunikacija. Prema Vladinim podacima 30. travnja 2007., dužina gradskog DTK iznosila je oko 12,4 tisuća kilometra, a dužina međugradskog DTK oko 10,7 tisuća kilometara. Zajedno čine sustav DTK dug 23,2 tisuće kilometara. Nadalje, T-HT pravno može dokazati da je vlasnik samo 20 posto ukupnog DTK. To je postotak DTK na koji se do sada uspio uknjižiti prema važećem modelu "prava puta".
DTK nebitan
Najneobičnije od svega je to što Vlada nema razloga T-HT-u dati DTK ako želi postići veću vrijednost dionica te tvrtke na predstojećem IPO-u. Iz podataka koje je u prezentaciji navela Vlada vidljivo je da pitanje vlasništva nad DTK ne bi trebalo imati utjecaja na vrijednost dionica T-HT-a. Naime, prema Vladinim podacima bivši telekomunikacijski monopolist u svojim knjigama navodi da je vlasnik DTK ukupne knjigovodstvene vrijednosti 1,18 milijardi kuna. U to su uračunati kabelski zdenci, te cijevi gradskog i međugradskog DTK. Usporedbe radi, ukupni temeljni kapital T-HT-a iznosi 8,19 milijardi kuna, a njegova tržišna vrijednost procjenjuje se na iznose od 15 do 25 milijardi kuna. Kad se tome dodaju povlašteni uvjeti po kojima će dionice T-HT-a biti ponuđene na rujanskom IPO-u, proizlazi da je DTK u tom kontekstu nebitan. Konačno, to je do sada tvrdila i Vlada, dok je potpuno oprečno mišljenje zastupao Deutsche Telekom, većinski vlasnik T-HT-a. Prije ove inicijative Vlada je zastupala načela: jedinstvenost DTK, rješenje ne bi imalo utjecaj na bilacu T-HT-a, priznat će se investicije koje je učinio T-HT, ta će kompanija moći dugoročno koristiti DTK te da nezavisan regulator određuje uvjete korištenja DTK koji se primjenjuju jednako za sve. S druge strane, DT je inzistirao na tome da samo dio osporavanih dijelova DTK može biti dio rješenja, na nepostojanju utjecaja na bilancu, isključivom vlasničkom pravu nad DTK, nepostojanju vremenskog ograničenja, nepostojanju ograničenja načina uporabe, uporabi bez naknade te na tome da rješenje mora biti pravno obvezujuće za sve, uključujući općine i fizičke osobe.
Holjevac: Izgubit ćemo i cijevi za struju i vodu
"Iako su to u Vladi demantirali, vidjelo se da žele DTK prepustiti HT-u još i u tajnom ugovoru od prije nekoliko mjeseci. Uveli su potpuno nepostojeći pravni pojam "pravo puta" i po kojem apsurdno DTK pripada izvođaču, a ne investitoru. Nije regulirano ni da HT plaća služnost za tuđe zemljište u kojem se DTK nalazi. Pokušat ćemo s pravne strane upozoriti i rušiti taj štetni prijedlog koji se donosi samo kako bi se provela daljnja privatizacija i osigurao novac umirovljenicima", rekla je Tatjana Holjevac koja je na čelu udruge gradova koji traže prepuštanje DTK lokalnoj samoupravi i upoznata je s Vladinom prezentacijom. Možda čak i važnije od samog DTK je pravna praksa koja će se stvoriti ako prođu Vladine izmjene zakona, upozorava Holjevac. U privatizaciji poduzeća poput Plinare, HEP-a, vodoopskrbih poduzeća i svih onih koji imaju podzemnu infrastrukturu ona će se prodati zajedno s tvrtkom umjesto da ostane u vlasništvu države ili gradova koji su je gradili. Hrvatska bi s tim učinila veliku pogrešku s golemim financijskim i društvenim štetama.

http://www.poslovni.hr/45886.aspx

Željeznice Srbije obnavljaju 400 kilometara pruga

BEOGRAD Željeznice Srbije pregovaraju sa Svjetskom bankom za dobivanje kredita vrijednog 150 milijuna dolara za modernizaciju domaćih pruga. Prema kazivanju Milenka Šarančića, direktora Željeznica Srb ...
http://www.poslovni.hr/45863.aspx

Beograd dobio turističku burzu gradova

Beograd je dobio domaćinstvo za organizaciju turističke burze gradova u 2008. godini. To je odlučeno u Ateni, gdje se održava ovogodišnja turistička burza gradova. Odluka o davanju organizacij ...
http://www.poslovni.hr/45873.aspx

BiH prijeti tužbom Hrvatskoj zbog mosta kopno-Pelješac

www.banka.hr
Član bosanskohercegovačke Državne komisije za granice Mugdin Čukle izjavio je u nedjelju kako bi BiH mogla tužiti Republiku Hrvatskom Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog nedavno raspisanog natječaja za izgradnju mosta kopno - Pelješac.
...

Dividenda Pivovarne Laško 40 eurocenta

www.poslovni.hr
U petak su dioničari Pivovarne Laško na skupštini odlučivali o podjeli prošlogodišnje dobiti u visini 4,49 milijuna eura. Prema prijedlogu Uprave, za dividende je bilo namijenjeno 3,5 milijuna eura, odnosno 40 eurocenta po dionici, a ostatak dobiti ostao je neraspoređen. Za novog člana Nadzornog odbora je prema prijedlogu predstavnika kapitala imenovan Boris Završnik, a skupština se upoznala i s radničkim predstavnicima u Nadzornom odboru...

B92 Biz Vesti Srbija
Dijamant preuzeo Kikindski mlin
11:17 | Izvor: Beta
Beograd -- Zrenjaninska fabrika ulja Dijamant je objavila da je uspešno preuzela većinski udeo u preduzeću Kikindski mlin.


Dijamant povećao svoj udeo sa 49,8 odsto na 79,62 odsto
Dijamant je dao ponudu za preuzimanje 50,2 odsto akcija Kikindskog mlina po ceni od 16.800 dinara za jednu akciju, ali je do zatvaranja ponude uspeo da kupi 29,8 odsto akcija i tako povećao svoj udeo sa 49,8 odsto na 79,62 odsto.

Kako se navodi na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti, Dijamant, u kojem hrvatski Agrokor posredno kontroliše 60,55 akcija, zajedno sa Frikomom do sada je posedovao 49,8 odsto akcija Kikindskog mlina.

Cena akcije Kikindskog mlina, na Beogradskoj berzi je 15. juna iznosila 17 hiljada dinara, a maksimalna cena od 20.999 dinara bila je 20. aprila ove godine.

Kikindski mlin proizvodi između ostalog pšenično brašno tip 500, nenamensko brašno tip 400, nenamensko belo brašno, testenine i pšenični griz.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=06&dd=18&nav_id=251758

Propada Hećino strateško partnerstvo s Kazahstanom

Nakon što je prošlog mjeseca delegacija FBiH, koju je predvodio ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH, Vahid Hećo, posjetila Kazahstan, a nakon povratka najavila potencijalne investicije vrijedne dvije milijarde KM, tvrtka "Kaztrangas" nije potvrdila da će doći u Sarajevo 26. lipnja na zakazane razgovore o strateškom partnerstvu u području gradnje i obnove termoelektrana.

Federalno ministarstvo industrije, energetike i rudarstva već je obavilo razgovore sa potencijalnim partnerima u obimnom poslu investicija u elektroenergetski sistem, njemačkim EMBW-om, austrijskom "Apet grupom" te češkim ČEZ-om. Hećo očekuje da će razgovori o potencijalnom strateškom partnerstvu ipak biti održani.
(Neovisni online Business magazin)

Talijani organizirali seminar o investiranju u energetiku BiH

Talijanski Institut za vanjsku trgovinu zajedno s talijanskim veleposlanstvom i FIPA-om, organizirao je danas seminar o investiranju u energiju u BiH. Na seminaru će biti predstavljeno stanje u području energije, infrastrukture i zaštite okoliša te projekti iz tih područja.

Cilj seminara je industrijska suradnja talijanskih i bosanskohercegovačkih privrednih subjekata u energetskom sektoru te u području okoliša i infrastrukture. Svoje sudjelovanje na seminaru dosad je potvrdilo oko 80 bosanskohercegovačkih i 20 talijanskih tvrtaka, među kojima su i poznata imena kao Enel, Autovie Venete, Ansaldo i dr.
(Neovisni online Business magazin)

Tender za NIS se može očekivati na jesen
18.06.2007 - 14:50

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović izjavio je danas da se tender za privatizaciju Naftne industrije Srbije može očekivati na jesen ove godine.
Doneta je strateška odluka po kojoj se „neće prodavati većinski paket” nacionalne naftne kompanije, ali su moguće „neke nesuštinske izmene podstojećeg modela” koje će biti utanačene u saradnji sa privatizacionim savetnikom, konzorcijumom Meril Linč-Rajfajzen investment, kazao je Popović na radnom doručku sa novinarima.
Ministar je takođe nagovestio mogućnost gradnje produktovoda od Pančeva do Smedereva, kao i razgovore sa predstavnicima Hrvatske o izgradnji zajedničkog gasovoda koji bi spojio dve države.
Blic

18 June 2007 10:31 am
MITTAL - UKRAJINA
Uložiće deset milijardi USD u Ukrajinu

Kijev, (MINA-BUSINESS) - Najveći svjetski proizvođač čelika, Arcelor Mittal, u proizvodnju čelika i rudarski sektor u Ukrajini planira da uložiti deset milijardi USD, najavio je ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko.

On je razgovorao sa izvršnim direktorom koncerna, Laksmi Mittalom, koji u vlasništvu ima najvećeg proizvođača čelika u Ukrajini – Mittal Steel Kryvy.

Planirane investicije samo su potvrda velikom zanimanju Mittala za Ukrajinu, koja je sedmi najveći svjetski proizvođač čelika, posebno za njena rudna bogatstva.

Posebno su im zanimljive zalihe željeznog oksida.

Da bi se pokrenula ta proizvodnja, potrebno je ulaganje od najmanje 800 miliona USD, a to je ujedno neophodna sirovina za Mittalove čeličane u Ukrajini, Rumuniji, Poljskoj i Češkoj.

Za isto nalazište zainteresovan je i mješoviti konzorcijum, sastavljen od Metalloinvesta iz Rusije i Smart-Group iz Ukrajine, koju je kao kupcu naklonjeniji ukrajinski premijer Viktor Janukovič.

18 June 2007 14:57 pm
EVROPA - BERZE
Evropske dionice i dalje ruše rekorde

London, (MINA-BUSINESS) - Cijene evropskih akcija danas su zabilježile su nove najviše nivoe u posljednjih šest i po godina, zahvaljujući dobicima u hemijskom sektoru nakon što je britanski ICI odbio ponudu Akzo Nobela.

Londonski FTSE indeks ojačao je 0,23 odsto, na 6748 bodova. Frankfurtski DAX bio je na još znatnijem dobitku, gotovo 0,8 odsto, dostigavši 8091 bod.

Od značajnih dobitnika isticao se britanski ICI sa skokom cijena akcija od 15 odsto nakon što je potvrdio odbijanje predloga o preuzimanju koji mu je dostavio holandski konkurent Akzo Nobel.

Akcije Akzo Nobela oslabile su pak 1,7 odsto, ali su podstakle rast cijena dionica drugih pripadnika hemijskog sektora, svrstavši ga u red najvećih pojedinačnih sektora dobitnika.

Akcije BASF-a ojačale su tako 2,5 odsto, a Bayera 1,3 odsto.

Na strani dobitnika bio je i sektor avio industrije, predvođen EADS-om čije su akcije skočile skoro jedan odsto zbog očekivanja snažnih naručbi na sajmu u Parizu.

Francuska inženjerska grupa Alstom ostvarila je rast cijena akcija od 1,6 odsto nakon što je sklopila ugovore s Alžirom.

Vrijednost ČEZ-a u samo tri dana od ugovora o Gackom narasla je na burzama za više od milijardu eura
Izvršni direktor investicijskog fonda Monte Cristo Capital Adam Kliri najavio je tužbu protiv Elektroprivrede Republike Srpske i ČEZ-a jer smatra kako su mali dioničari Rudnika i termoelektrane Gacko prevareni. Ugovor o formiranju zajedničkog poduzeća između Elektroprivrede RS i ČEZ-a Nove elektrane Srpske, odnosno ugovor o proširenju postojećeg rudnika lignita i gradnji nove termoelektrane snage 660 mW u Gacku, protivnici Vlade Milorada Dodika smatraju početkom privatizacija elektroenergetike u RS-u i svojevrsnom kolonizacijom tog entiteta. Navode kako je vrijednost dionica ČEZ-a u samo tri dana od potpisivanja ugovora u Gacku na Varšavskoj i Praškoj burzi narasla za milijardu eura, a vrijednost elektroprivrednih poduzeća na Banjolučkoj burzi smanjena za milijardu eura. Polovicu tržišne kapitalizacije Banjolučke burze čine elektroprivredna poduzeća pa svaka promjena vrijednosti njihovih dionica znatno utječe na ostale vrijednosti dionica poduzeća i investicijskih fondova. Protivnici ugovora pitaju zbog čega su Elektroprivreda RS i ČEZ odlučili formirati društvo s ograničenom odgovornošću, a ne dioničko društvo te zbog čega nije napravljen ugovor o dokapitalizaciji Rudnika i termoelektrane Gacko o ČEZ-u. Na takve optužbe iz Vlade RS ustvrdili su kako u ugovoru s ČEZ-om nema ničega spornog. Protivnici ugovora o gradnji nove termoelektrane u Gacku tvrde kako je jedna od odredbi ugovora da Elektroprivreda RS svoj udjel u novom poduzeću može prodati samo ČEZ-u. Navodno se na isti način želi prodati u TE Ugljevik. Mali dioničari u Rudniku i termoelektrani Ugljevik imaju dvadesetak posto vlasništva, a vjeruje se kako će Vlada RS u novo poduzeće s ČEZ-om prenijeti svu vrijednu imovinu pa će malim dioničarima ostati udjel u bezvrijednom i formalnom poduzeću.
...
vise nahttp://www.poslovni.hr/45990.aspx

Kragujevac -- Posle skoro dvadeset godina od prekida uspešne saradnje, Zastava i hrvatske firme iz autoindustrije obnoviće kooperantske odnose.

Zanimljivo je da nekadašnja Jugoplastika planira da izgradi pogon u Kragujevcu

Već sada je izvesno da će se u proizvodnju domaće verzije "punta" uključiti Munja, INA, Lipak, dok nekadašnja Jugoplastika planira izgradnju proizvodnog pogona u Kragujevcu.
Prema rečima Hrvoja Dujmića, vlasnika firme Auto, ovlašćenog distributera Zastavinih automobila u Hrvatskoj, nekadašnje poslovne partnere ponovo je okupio projekat "zastava 10". Neke hrvatske firme zainteresovane su za proizvodnju pojedinih pozicija od oko osam hiljada, koliko se ugrađuje u jedan savremeni automobil.
"Zastavina ponuda o saradnji izuzetno je atraktivna za ovdašnje proizvođače autodelova“, kaže Dujmić i dodaje da su „pregovori obnovljeni krajem prošlog meseca kada je 29 hrvatskih privrednika posetilo Zastavu".
Usledilo je razmatranje te ponude i preduzeće Munja odlučilo je da ponudi svoje akumulatore za "punta", Lipik da ugrađuje staklo, a INA da ponudi ulje i maziva. Zanimljivo je da ...
vise na http://www.b92.net/biz/vesti/index.php?order=hrono

Investicije u hrvatski turizam u 2007.
Za podizanje kvalitete turističke infrastrukture u Hrvatskoj u ovoj se godini ulaže 1,84 milijarde eura. Najviše se investicija odnosi na Grad Zagreb, odnosno 652,2 milijuna eura, od kojih 13,5 milijuna eura ulažu hotelske kompanije u postojeće kapacitete. Među hrvatskim regijama u vrhu turističkih investicija je Istra s nešto više od 334 milijuna eura. Hotelske kompanije u Istri prednjače po ulaganjima u nove turističke kapacitete koja u ovoj godini dosežu 141,3 milijuna eura, a u postojeće objekte ulažu gotovo 140 milijuna eura. Među županijama u vrhu investicija je Zadarska gdje se ulaganja u turističku infrastrukturu procjenjuju na 205,58 milijuna eura, a "uz bok" im je i Splitsko-dalmatinska županija sa 197 milijuna eura ukupnih ulaganja. Najmanje se ulaže u Ličko-senjskoj županiji (26,42 milijuna eura), a turistička ulaganja na kontinentu procjenjuju se na 108 milijuna eura
http://img441.imageshack.us/img441/9224/38958up7.jpg (http://imageshack.us)
www.poslovni.hr

Osumnjičenima za HFP noćas ponovno produljen pritvor
Istražni sudac Boris Ivančić produžio im je pritvor, nakon što je noćas oko jedan sat USKOK podnio istražni zahtijev i predložio određivanje pritvora
Osumnjičenima, koje USKOK tereti za korupciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju noćas je produljen pritvor do srijede, 20. lipnja do 24 sata, doznaje se od glasnogovornika zagrebačkog Županijskog suda Krešimira Devčića.
Istražni sudac Boris Ivančić produžio im je pritvor, nakon što je noćas oko jedan sat USKOK podnio istražni zahtijev i predložio određivanje pritvora.
Sud treba do srijede do 24 sata ponovno ispitati osumnjičenike na okolnosti istražnog zahtjeva, kojim ih USKOK tereti za primanje i davanje mita, odavanje službene tajne i udruživanje za počinjene kaznenog djela, kazao je Devčić. On očekuje da će istražni sudac najvjerojatnije sutra ispitati osumnjičene.
Nakon toga sud treba odlučiti hoće li protiv šestoro osumnjičenih, među kojima su i tri potpredsjednika HFP-a, otvoriti istragu i odrediti pritvor, koji USKOK traži zbog opasnosti utjecanja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela.
U toj fazi istražnog postupka sudac može odrediti pritvor do mjesec dana, rekao je Devčić.
Zasad su u pritvoru Josip Matanović, Robert Peša, Ivan Gotovac, Igor Petlevski, Asja Piplović i Mladen Jandriček.
Uz šestoro pritvorenih, USKOK još tereti Jurja Parazajdera, koji je u bolnici jer mu je pozlilo, te Svjetlana Stanića, za kojeg je jučer rečeno da je u bijegu.
Devčić je rekao da je jedna od mogućnosti da sudac u bolnici ispita Parazajdera, ali to ovisi o njegovom zdravstvenom stanju.
Nakon što je sud jučer izvijestio da je Stanić u bijegu, Stanić se javio priopćenjem u kojem tvrdi da nije i da je na vlastitu inicijativu kontaktirao zagrebačku policiju.
Devčić to nije želio komentirati jer, rekao je, to je policijski dio posla.
(Hina)

DIOKI potpisao ugovor vrijedan 40 milijuna eura
Business.hr
19.06.2007 10:26


Najveći ugovor između neke hrvatske i srpske tvrtke potpisali su jedini hrvatski proizvođač petrokemikalija i polimera DIOKI Grupa i najveća srpska petrokemijska kompanija HIP Petrohemija. Riječ je o ugovoru o isporuci petrokemijskih sirovina u vrijednosti od 40 milijuna EUR-a.
DIOKI grupa potpisala je s tvrtkom HIP Petrohemija iz Pančeva ugovor o isporukama petrokemijskih sirovina u vrijednosti od 40 milijuna EUR-a godišnje, što je najveći promet zabilježen između jedne hrvatske i jedne srpske tvrtke.

Ugovor omogućuje DIOKI Grupi sigurniju nabavu etilena - sirovine neophodne za proizvodnju polimera u zamjenu za primarni benzin. DIOKI u Zagrebu samostalno proizvodi etilen iz etana, frakcije plina, koji se dostavlja plinovodima. Zbog kvarova na postrojenju dobavljača, isporuka etana u prošlim je godinama DIOKI-ju nekoliko puta bila uskraćena što je rezultiralo privremenim zaustavljanjem proizvodnje i višemilijunskim gubitcima za kompaniju.

"Suradnja DIOKI-ja i HIP Petrohemije započela je 2005. godine i do danas je ostvaren promet u vrijednosti od oko 50 milijuna EUR-a. Proširenje uspješne suradnje zajednički je interes obiju tvrtki zbog zadržavanja postojećih i stjecanja novih prednosti na iznimno zahtjevnom europskom tržištu petrokemijskih proizvoda

Pulsovo istraživanje "pokopalo" Sanadera: Samo 11 posto Hrvata misli da je Vlada zaslužna za razbijanje korupcije u HFP-u


business.hr 18.06.2007 22:41


Ako je suditi prema istraživanju ugledne agencije Puls na reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika, razotkrivanje lanca korupcije u vrhu Hrvatskog fonda za privatizaciju u javnosti nije percipirano kao zasluga Vlade Ive Sanadera. Dapače, čak tri četvrtine ispitanika smatra da su Sanaderovi ministri - članovi Upravnog odbora HFP-a - sigurno znali nešto o korupciji u HFP-u.



Puls je telefonsko istraživanje proveo u ponedjeljak 18. lipnja, pri čemu je za uzorak metodom slučajnog odabira uzeto 500 hrvatskih državljana starijih od 18 godina.

Rezultati istraživanja govore kako samo 32 posto ispitanih smatra da se radi o početku ozbiljne borbe protiv korupcije u državnoj upravi, dok više od pola ispitanika (52 posto) smatra da su uhićenja u HFP-u predizborni potez koji ne garantira da će se s time nastaviti.

Nadalje, samo jedanaest posto ispitanika smatra da je za uspjeh akcije "Maestro" zaslužna Vlada Ive Sanadera, dok 29 posto smatra da se radi o posljedici pritiska EU, dok nešto manje (25 posto) zasluge pripisuje Državnom odvjetništvu i USKOK-u. Dvanaest posto ispitanika smatra kako je za antikorupcijsku akciju zaslužan pritisak oporbe, dok 18 posto ne zna tko je zaslužan za uspjeh.
Kao što smo već naveli, 75 posto ispitanika u Pulsovom istraživanju smatra da su predsjednik i članovi Upravnog odbora (Polančec, Kalmeta, Šuker i Čobanković) "sigurno nešto znali" o korupciji u HFP-u. Devet posto ispitanih smatra da su dotični "samo imali sumnje", dok samo sedam posto ispitanika smatra da ministri nisu znali ništa.
Čak 30 posto od 396 ispitanika (koliko je od 500 ukupno ispitanih čulo za aferu HFP) smatra da je SDP stranka koja je najsposobnija i najspremnija na borbu protiv korupcije. 11 posto ispitanika smatra da je to HDZ, a isto toliko da je to HNS, a 10 posto smatra da je to HSP.
Posljednje pitanje Pulsa odnosilo se na razinu korumpiranosti Račanove odnosno Sanaderove vlade. Osam posto ispitanika smatra da je Račanova vlada bila korumpiranija, a 51 posti smatra da je Sanaderova vlada korumpiranija.

Ina dobila Zlatnu dionicu godine
Na ovogodišnjoj, desetoj po redu, dodjeli Zlatne dionice Vlada je dobila posebnu nagradu za doprinos razvoju hrvatskog tržišta kapitala. Nagrada je, naravno, vezana uz prošlogodišnju uspješnu javnu ponudu dionica Ine. Dodjela Zlatne dionice održana je u ponedjeljak u Zagrebu u organizaciji ZSE-a, Lidera, HRT-a i Kapital kluba

Nagradu Zlatna dionica godine dobila je kompanija Ina. Financijskom dionicom godine proglašeno je društvo Croatia osiguranje, Viro je dobio nagradu za industrijsku dionicu godine u kategoriji hrana i lijekovi, a Dalekovod industrijsku dionicu u sektoru pomorstvo, promet i gradnja. Turistička dionica godine je Maistra, a posebnu nagradu za doprinos hrvatskom tržištu kapitala kao aranžer za javnu ponudu dionica Ine dobila je Raiffeisen banka.

Ove su godine dodijeljene i dionice desetljeća: Pliva je kao najbolja industrijska dionica u proteklih 10 godina proglašena dionicom desetljeća, Zagrebačka banka dobila je nagradu kao financijska dionica, dok je Plavoj laguni pripala turistička dionica desetljeća.

Prvi put na dodjeli Zlatne dionice birana je i najbolja regionalna dionica - to je priznanje pripalo AIK banci iz Niša. Uručene su i nagrade za nabolje mirovinske i investicijske fondove. Posebnu nagradu za najveći porast cijene dionice dobila je Hidroelektra niskogradnja, a najlikvidnijom dionicom godine proglašena je Adris grupa.

www.bankamagazine.hr

Do koga će dovesti rat protiv korupcije?
Pobjeda represivnog državnog aparata, tužiteljskog, obavještajnog i policijskog u slučaju korupcije u Hrvatskom fondu za privatizaciju potpuno je zasjenila otužan fakat da sustav inače jako loše funkcionira, fakat da od sve sile stručnih i sposobnih nitko nije mario za dugogodišnje mućke s milijunskim iznosima

Detalji afere započete uhićenjem čelnih ljudi Hrvatskog fonda za privatizaciju mijenjaju se iz časa u čas: u trenutku nastajanja ovoga teksta javnosti je poznato da je privedeno sedmero osoba osumnjičenih da su primali basnoslovne iznose mita, da su šestorica ispitana, a jedan je prebačen u bolnicu zbog zdravstvenih tegoba.

Tako su na zagrebački Županijski sud prevezeni Josip Matanović, Robert Peša, Ivan Gotovac, Igor Petlevski, Asja Piplović i Mladen Jandriček, dok je Juraj Paradajzer hospitaliziran nakon što mu je pozlilo. Matanović, Peša i Gotovac bili su potpredsjednici Fonda, Petlevski je u Fondu radio na prodaji nekretnina, dok su Piplovićeva, odvjetnica iz Buja i njezin suradnik Paradajzer, posredovali u poslovnim aktivnostima Fonda.

Uz pobrojane, USKOK tereti i Svjetlana Stanića, poduzetnika koji se oglasio tvrdeći da se od srijede, 13. lipnja, nalazi na službenom putu u inozemstvu te da ga, po vlastitim saznanjima, 'ni jedno od istražnih tijela nije tražilo ni na poslovnoj ni na privatnoj adresi u Hrvatskoj'.

Potaknut navedenim vijestima, Stanić je 'na vlastitu inicijativu kontaktirao zagrebačku Policijsku upravu i preporuku iz PU-a kani slijediti'.

Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda, tvrdi da su osumnjičenici davali odvojene iskaze pred Borisom Ivančićem, istražnim sucem: 'Neki od njih su iznosili obrane, neki su to odbili, a preostali su samo kratko rekli da se ne osjećaju krivima', rekao je Devčić.

Jedan od uhićenih, Ivan Gotovac, na optužbe da je primao darove u zamjenu za tajne podatke Svjetlanu Staniću koji je bio zainteresiran za kupnju Dalmacijavina, prozvao je predsjednika Upravnog odbora Fonda i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. Kazao je da je Polančec bio upoznat sa Stanićevom namjerom kupnje te je osim toga davao i određene smjernice vezane za uvjete natječaja i nastavak oglašavanja prodaje. Gotovac je, prema pisanju medija, izjavio da se Stanić prije objavljivanja posljednjeg natječaja sastao s nekim visokopozicioniranim političkim djelatnicima čija imena nije izgovorio.


Mesić je pozdravio akciju biranim riječima, najavljujući je kao početak sveobuhvatnog obračuna s kriminalom, Sanader se pohvalio da je njegova Vlada 'mimo proračuna' za institucije koje su prerezale klupko korupcije u Fondu izdvojila oko šest milijuna kuna namijenjenih radu tajnih agenata.

Operacija Maestro koju su proveli Državno odvjetništvo, USKOK, policija i SOA provedena je navodno u strogoj konspiraciji: ni Stjepan Mesić, predsjednik, ni Ivo Sanader, premijer, nisu znali što se točno sprema u Maestru kojim su rukovodili Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, Dinko Cvitan, šef USKOK-a, Marijan Benko, ravnatelj policije i Tomislav Karamarko, šef Obavještajne agencije. Iako se na temelju izjava i objašnjenja pojedinih dužnosnika ne stječe takav dojam. Spomenuti potpredsjednik Polančec je primjerice u emisiji 'Otvoreno' na pitanje zašto Ivan Gotovac nije smijenjen 2005. kada se o njegovoj smjeni raspravljalo odgovorio da je smjena odgođena kako se ne bi ugrozila istraga.
Prema dostupnim informacijama, čelnim ljudima Fonda tajni agenti su za godinu dana praćenja isplatili oko fantastičnih milijun eura mita. Uz to, privedene se sumnjiči da su na burzi sami kreirali uvjete pod kojima su kupovali dionice, te izvodili malverzacije s državnim nekretninama kojima raspolaže Fond.

O Hrvatskom fondu za privatizaciju nitko ni dosad nije imao pretjerano lijepo mišljenje, sve negativno što se dogodilo u hrvatskom gospodarstvu od početka devedesetih pripisivalo se dobrim dijelom i ovoj instituciji, pa su u ovom slučaju iznenađujuće bile tek metode državnog obračuna s korupcijom, činjenica da je akcija pripremljena i provedena u najvećoj tajnosti, te da je zasad rezultirala vrlo dobrom pozicijom tužiteljstva.

Nevolja je, međutim, što i ovoga puta ostaje opor dojam da se ne ide 'do kraja', da su pohapšeni drugorazredni igrači bliski vrhu, ali ne na njemu.

Upravo, naime, fascinira činjenica da Grgo Ivezić, prvi čovjek Fonda, nije znao što mu rade podređeni. Još fascinantnija je činjenica da ništa nisu znali ni članovi Upravnog odbora Fonda: Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, te ministri Božidar Kalmeta, Petar Čobanković i Ivan Šuker, te Ozren Matijašević, prvi čovjek Hrvatske udruge sindikata.

Višegodišnje malverzacije nisu bile sumnjive ni članovima Nadzornog odbora, HDZ-ovcima Šimi Prtenjači, Perici Bukiću, Gordanu Jandrokoviću, HSS-ovcu Anti Markovu, HSLS-ovcu Jadranku Mijaliću, SDP-ovki Dragici Zgrebec, HSP-ovcu Miroslavu Rožiću. Štoviše, Prtenjača priznaje da je nadzorni odbor funkcionirao samo kao 'formalno tijelo', da se nije ni sastajao.

Za varanje na autocesti sumnjiči se 61 tvrtka
Policijski izvidi potvrdili su sumnje Hrvatskih autocesta (HAC) po kojima pojedina trgovačka društva i obrti nezakonitim korištenjem magnetnih kartica varaju HAC i izbjegavaju plaćati cestarinu

Kriminalistička obrada, koja je obuhvatila čak 61 poduzeće i 78 obrta, potvrdila je sumnje da veći broj pravnih subjekata vara HAC na način da međusobno zamjenjuju magnetske kartice radi plaćanja cestarine za najkraću moguću dionicu.

Primjerice, vozač koji vozi iz Zagreba u Split, od kolege uzme karticu koji se na autocestu uključio u Šibeniku, nakon čega vozač iz Zagreba na izlasku s autoceste u Splitu plati cestarinu samo za prijeđeni put od Šibenika do Splita.

Istodobno, vozač iz Zagreba kolegi iz Šibenika preda karticu s kojom je ušao na autocestu u Zagrebu, nakon čega vozač iz Šibenika siđe u Jastrebarskom s autoceste i plati cestarinu samo za put od Zagreba do Jastrebarskog.
:clapping: :D
Utvrđeno je također da više poduzeća i obrta ne posjeduje poslovnu dokumentaciju i da je ne vode po propisima.

Takva praksa ne plaćanja cestarine uskoro bi trebala biti onemogućena jer HAC planira izdati novu karticu koja bi trebala spriječiti prijevare, rekao je glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec.

Koordinirana kriminalistička obrada providi se od prošlog tjedna, a u nju su uz 18 policijskih uprava uključene i Mobilne jedinice Prometne policije.

Neslužbeno se saznaje da je riječ o poduzećima koja se bave transportom robe. Među osumnjičenima koliko je poznato nema 'viđenijih' autobusnih prijevoznika.




Hina / T- Portal
utorak, 19.6.2007

B92 Biz Vesti Region

Rast BDP-a u Hrvatskoj veći od 5%
13:06 | Izvor: business.hr

Zagreb -- U prvom ovogodišnjem tromesečju u Hrvatskoj će biti ostvarena stopa rasta bruto domaćeg proizvoda veća od pet odsto.

Dinamika rasta ostalih delatnosti neće bitnije odstupati od prošlogodišnje

Takve procene Hrvatske privredne komore se temelje na podacima da je u prvom kvartalu zabeležen visok rast industrijske proizvodnje od osam odsto i visok realni rast prometa u trgovini na malo od 7,7 procenata.

Istovremeno je građevinarstvo u prva dva meseca raslo nešto sporijom dinamikom od istog razdoblja prethodne godine, ali je rast fizičkog obima građevinskih radova iznosio i dalje visokih 10,6 odsto.

Dinamika rasta ostalih delatnosti neće bitnije odstupati od prošlogodišnje, što će takođe doprineti rastu BDP-a, jer industrijska proizvodnja, trgovina i građevinarstvo zajedno čine oko 45 odsto BDP-a, pa njihovo kretanje u velikoj meri određuje kretanje BDP-a.

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2007&mm=06&dd=19&nav_id=251932

Nervoza na domaćem tržištu dionica
Premda su i proteklih pet trgovinskih dana na Zarebačkoj burzi prevladavali negativni trendovi, Crobex indeks uspio se održati na gotovo nepromijenjenoj razini. Za dobru izvedbu ineksa zaslužan je prije svega oporavak dionica Ine i Ericssona Nikole Tesle. Ipak, među dvadeset najtrgovanijih dionica bilo je više gubitnika nego dobitnika

Uhićenje čelnika Hrvatskog fonda za privatizaciju unijelo je dodatnu nervozu na dioničko tržište. Među ostalim inkriminiranim radnjama, osimnjičenima iz fonda stavlja se na teret i manipulacija cijenama dionica na burzi kroz korištenje povlaštenih informacija.

U daljnjoj istrazi HANFA bi trebala utvrditi zlouporabe što bi moglo rezultirati i poništavanjem pojednih burzovnih transakcija. Premda je ova afera doprinjela padu tržišta, dugoročno bi razračunavanje s korupcijom u HFP-u trebalo imati pozitvan efekt na burzovno poslovanje. Najveći gubitnici u promatranom razdoblju bile su dionice Liburnia Riviera hotela, Ingre i Đure Đaković holdinga.

Dionice LRH potonule su nakon konačne odluke Vlade da Opatiji dodijeli kontrolni paket dionica. Prethodno su špekulanti značajno podigli cijenu u očekivanju da će SN holding dobiti dionice LRH koje su poredmet sudskog spora te nakon toga morati objaviti javnu ponudu.

Početak tjedna obilježila su dva značjana događaja: dodjela Zlatne dionice i javni poziv za inicijalnu ponudu dionica Magme. Titula Zlatne dionice u 2006. očekivano je pripala Ini koja je ujedno i industrijska dionica godine. Najbolja financijska dionica je Croatia osiguranje, a turistička Maistra.

U kategoriji posebnih nagrada nagradu za dionicu s najvećim porastom cijene dobila je Hidroelektra Niskogradnja, čija je cijena dionice u proteklih godinu dana porasla 823 posto, a nagradu za najlikvidniju dionicu godine primila je Adris grupa. Nagradu za najbolji IPO zajednički su primile Viro tvornica šećera i aranžer izdanja Hrvatska poštanska banka. Izlazak Magme na burzu izazvao je veliki nteres investitora. Magma će u javnoj ponudi izdati novih 360 tisuća dionica te istovremeno ponuditi na prodaju 860 tisuća dionica u Vlasništvu East European Funda.

Razdoblje upisa dionica traje od 26. lipnja do 9. srpnja, a raspon cijene Magminih dionica je od 227 do 238 kuna po dionici. Nakon javne ponude dionice Magme uvrstit će se u Slkužbeno tržište Zagrebačke burze.
T-portal 20.06.2007

SPORAN ANEKS UGOVORA

Štrajkaju radnici Luke Rijeka
Štrajk u Luci Rijeka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenika u riječkoj luci (NSZRL) počeo je u utorak ujutro u 6.30 sati, a u njemu sudjeluje oko 200 radnika

Predsjednik Nezavisnog sindikata Rusmir Cimirotić kazao je da za sada štrajkaju radnici prve smjene te izrazio očekivanje da će s dolaskom radnika druge smjene broj štrajkaša znatno porasti. U štrajku sudjeluju članovi Nezavisnog sinidkata, a pridružio se dio članova Lučkog slobodnog sindikata. Treći i većinski Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke (SSZRL) ne sudjeluje u štrajku.

Razlog pokretanja štrajka je nezadovoljstvo Nezavisnog sindikata zbog potpisivanja aneksa kolektivnog ugovora između Uprave 'Luke Rijeka' i većinskog Samostalnog sindikata kojim se regulira dio radničkih prava. Po tvrdnjama Nezavisnog sindikata, Uprava ne može potpisati aneks samo s jednim sindikatom pa traže poništavanje aneksa i ponovno otvaranje kolektivnog pregovaranja sva tri sindikata s Upravom.

Cimirotić je istaknuo da će štrajk trajati sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi.

Dopisima od ponedjeljka su Uprava Luke, ali i Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke, ustvrdili da je štrajk nezakonit te da radnici koji sudjeluju u njemu mogu biti kažnjeni smanjenjem plaće, pa čak i otkazom ugovora o radu. Naveli su da je potpisivanje aneksa Uprave s jednim sindikatom posve u skladu sa zakonom potvrđujući to mišljenjem Povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Hina

NESLOGA OKO PLAĆA

Sindikalci traže minimalac od 2600 do 3200 kuna
Sve sindikalne središnjice trebale bi se u utorak dogovoriti o visini minimalne plaće te konačno sa svojim prijedlogom izaći pred Vladu i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP), koji su već načelno pristali na povećanje najniže plaće. I premijer Ivo Sanader i potpredsjednik Vlade Damir Polančec dali su sindikatima zeleno svjetlo za reguliranje minimalca u ovoj izbornoj godini što je ponuda koju ne bi trebalo odbiti

Ali nesloga sindikalnih lidera ponovno je došla u prvi plan, a visina minimalne plaće pokazala se još jednim kamenom spoticanja. I dok najjača sindikalna središnjica Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) traži da minimalac iznosi 3200 kuna bruto, Kunstov novi sindikat GLAS HR zalagao se za povećanje od 200 kuna, odnosno iznos od 2600 kuna bruto, a nakon šest mjeseci za još pet posto, na što bi Vlada prije pristala.

'Tražimo da iznos od 2400 kuna neto bude neoporezivi dio plaće, ali i osnovica za obračunavanje doprinosa', kaže Ana Knežević, predsjednica najveće sindikalne središnjice SSSH. Ona podsjeća da Njemačka upravo donosi isti zakon prema kojem će najniža plaća iznositi 60 posto prosječne, ali dodaje da pristaje na kompromis.

'Popustit ćemo na nešto niži iznos minimalca u prijelaznom razdoblju u sljedećoj godini ako do 1. siječnja 2009. godine hrvatski minimalac bude iznosio 50 posto prosječne plaće', ističe Knežević. Dosadašnji prijedlog Saveza za druge sindikate je neprihvatljiv, a kako kažu u GLAS HR povećanje od gotovo tisuću kuna rezultiralo bi brojnim otpuštanjima.

'Nećemo dopustiti da se zbog minimalca zatvori i jedno radno mjesto', istaknula je Dušanka Marinković Drača iz URSH-a. Savezov prijedlog naišao je na neodobravanje i njihovih granskih sindikata, posebice tekstilaca, koji su svjesni da će povećanje minimalca imati za posljedicu brojna otpuštanja u industriji koja jedva preživljava. Ako će najniža plaća u tekstilu iznositi 2400 kuna, s porastom produktivnosti morat će se povećavati i druge plaće, što je za taj sektor poražavajuće.

Brojne tvrtke će se zatvoriti i radnu snagu potražiti tamo gdje je jeftinija. Upravo zbog toga Sindikat kože i tekstila zaprijetio je odlaskom iz Saveza. Ni Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) ne gleda blagonaklono na Savezov prijedlog. On podsjeća kako se posljednjim poreznim izmjenama dobit od poreza na dohodak preusmjerila na račune lokalne zajednice.

'Ako se minimalac poveća na 2400 kuna, lokalna će zajednica ostati bez velikog dijela prihoda što će rezultirati povećanjem cijena komunalija, prireza, a mnogi će gradovi i županije posegnuti za drugim lokalnim porezima tipa poreza na držanje domaćih životinja. Plaće će načelno biti veće, ali standard manji', objašnjava Sever koji izražava bojazan da će se usuglasiti stavovi.

GLAS HR pak traži da se minimalac za 2008. godinu poveća na 2000 kuna, ali da se neoporezivi dio ne mijenja. Ako SSSH doista popusti, moguće je da sindikati dogovore minimalac od 2800 ili 2900 kuna bruto, što je u neto iznosu oko 2100 kuna. Takav prijedlog odgovara i Vladi jer bi se u državnu, odnosno lokalne blagajne, slijevalo više novca. Odgovara li poslodavcima, tek će se vidjeti.
www.poslovni.hr

B92 Biz Vesti Region

Hrvatski dug 29,6 milijardi evra
11:20 | Izvor: business.hr

Zagreb -- Hrvatski bruto inostrani dug krajem marta ove godine je iznosio 29,6 milijardi evra, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Inostrani dug banaka je povećan u tom razdoblju za 420 miliona evra

To je povećanje za nešto više od tri milijarde evra ili 11,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, a peti mesec zaredom se beleži lagano usporavanje stope rasta inostranog duga, a ostvareni međugodišnji rast u martu je najniži od oktobra 2005. godine.

Po podacima HNB-a tom porastu spoljnog duga su najviše doprineli ostali domaći sektori odnosno preduzeća, čiji je inostrani dug na godišnjem nivou povećan za 2,4 milijarde evra ili za 32,5 odsto.

Inostrani dug banaka je povećan u tom razdoblju za 420 miliona evra, dok je istovremeno inostrani dug države na kraju marta ove godine bio za 145 miliona evra manji nego u istom prošlogodišnjem mesecu.

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2007&mm=06&dd=20&nav_id=252059

Povučena javna dražba HFP-a
Javna dražba je trebala biti realizirana 26. i 28. lipnja
Javna dražba dionica i udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, oglašena u Vjesniku 13. lipnja, neće se održati, stoji u sažetom priopćenju predsjednika Fonda objavljenog danas na Zagrebačkoj burzi.
Da podsjetimo, javna dražba je trebala biti realizirana 26. i 28. lipnja, ali je povučena, očito zbog akcije Maestro.
(pd)

Sedam dioničkih fondova bez ulazne naknade

www.business.hr

Od 21 dioničkog otvorenog investicijskog fonda (OIF) - koji su trenutačno najzanimljiviji zahvaljujući rastu neto imovine u svibnju za čak 1,36 milijardi, na 12,16 milijardi kuna - njih sedam ne naplaćuje ulaznu naknadu.
Pritom je u dva na snazi "akcijska prodaja". Aureus je obilježavajući dvije godine rada na mjesec dana, između 6. lipnja i 6. srpnja, ukinuo ulaznu naknadu za Aureus Equity, jedan od uspješnijih dioničkih fondova po prinosu od početka godine. U prvih godinu dana rada, do sredine travnja sljedeće godine, ne naplaćuje se ulazna naknada za ICAM-ov Capital Two. Ulaznu naknadu ne naplaćuju ni dva najveća OIF-a, ZB Aktiv (2,7 milijardi kuna neto imovine) i PBZ Equity (2,6 milijardi kuna neto imovine), kao ni Erste Adriatic Equity, koji broji 1,35 milijardi kuna neto imovine.

Razlike kod nulte stope

Četvrti veliki dionički fond, Raiffeisen Central Europe, koji je nedavno premašio dvije milijarde kuna imovine, na prvi pogled naplaćuje visoku ulaznu naknadu od tri posto, ali valja uzeti u obzir da je prag iznad kojeg se ne plaća ulazna naknada i jedan od najnižih - samo 50 tisuća kuna.
Ulaznu naknadu ne naplaćuju ni HI-growth Hypo- Alpe-Adria Investa te ZB Investov ZB Euroaktiv. Ulazne naknade dosežu do tri posto za manje iznose, a u većini fondova ne plaćaju se za veće iznose. No, iznosi kod kojih se prestaje plaćati ulazna naknada vrlo su različiti - od RBA-ovih 50 tisuća kuna do čak tri milijuna kuna za fond KD Victoria.
Samo jedan fond, HPB Dionički, naplaćuje ulaznu naknadu koja ne ovisi o iznosu - uvijek je 1,5 posto. Slično je i s izlaznim naknadama, koje za dioničke fondove za najniže svote iznose uglavnom između jedan i tri posto (iznimka je Aureus Equity, gdje je za ulaganje kraće od tri mjeseca izlazna naknada čak pet posto). Znatnije razlike postoje u razdoblju nakon kojeg se izlazna naknada prestaje naplaćivati, od šest mjeseci u Alfa Emergingu do pet godina u HPB Dioničkom. Izlaznu naknadu ne naplaćuje šest fondova: FIMA Maximum, oba dionička fonda Ilirike, Select Europe i ST Global Equity.
Naknade za upravljanje u polovici dioničkih OIF-ova iznose dva posto imovine godišnje, a u tri fonda dosežu 3,5 posto, što je i najviša zakonom dopuštena ukupna godišnja naknada. Među njima je i Ilirika Jugoistočna Europa, najuspješniji otvoreni investicijski fond po prinosu od početka godine.
Mješoviti jeftiniji
U mješovitim fondovima troškovi su uglavnom nešto niži, a čak ih devet ne naplaćuje ulaznu naknadu. Zanimljivo je kako ni najveći mješoviti OIF-ovi ne naplaćuju ulaznu naknadu ili im je razmjerno niska. Od 13 obezničkih fondova, sedam ih ne naplaćuje ulaznu naknadu, a od onih koji je naplaćuju najviša iznosi dva posto u Capital Oneu. Izlazne naknade su do dva posto. Naknada za upravljanje najviša je u Capital Oneu (tri posto), a slijedi PBZ Bond sa 1,75 posto. Od 15 novčanih fondova ulaznu naknadu naplaćuje samo ZB europlus, a izlaznu njih tri - uz ZB europlus to su PBZ Dollar i Euro novčani. Najviša naknada za upravljanje je 1,3 posto (InterInvest Cash).
Pokazatelj ukupnih troškova ne smije biti viši od 3,5 posto
Osim godišnje naknade za upravljanje, Zakon o investicijskim fondovima dopušta naplatu još nekoliko troškova iz imovine fonda, no ukupni troškovi fonda, uključujući naknadu za upravljanje, ne smiju prijeći 3,5 posto. Prema zakonu, u taj tzv. pokazatelj ukupnih troškova fonda, zajedno s naknadom za upravljanje, ulaze troškovi vođenja registra udjela, troškovi godišnje revizije, troškovi izrade i poštarine godišnjih izvješća, naknade i pristojbe Hanfi za odobrenje fondu te troškovi izmjene prospekata i drugih propisanih objava.
Podsjetimo, troškovi - maksimalno 3,5 posto - obračunavaju se na prosječnu godišnju neto vrijednost imovine fonda. Osim toga, na teret imovine fonda smiju naplaćivati još naknada depozitnoj banci, troškovi vezani uz stjecanje ili prodaju imovine, porezi na imovinu ili dobit fonda, a ostali su troškovi određeni posebnim zakonima.
Ukupni naplaćeni troškovi moraju se objaviti u godišnjem izvješću. Primjerice, PBZ Equityju lani je naplaćena naknada za upravljanje od dva posto i naknada depozitnoj banci od 0,15 posto. Uz to, iz imovine fonda pokriveni su troškovi tiskanja i objavljivanja prospekta, trošak revizije, usluge vođenja računa koji su dosegnuli 0,13 posto, pa je ukupni trošak bio 2,28 posto.

Lobiji ne žele plovnu Savu

Gotovo već desetljeće Luku Brčko domaći i međunarodni stručnjaci spominju kao dobar potencijal za bosanskohercegovačku privredu. Direktor Međunarodne luke Brčko, Mustafa Nuković, za neiskorištene mogućnosti ove tvrtke proziva bosanskohercegovačke vlasti i lobije. Nujić kaže kako rekonstrukciju Luke uglavnom pomažu lokalne vlasti i donatori putem Ureda visokog predstavnika u Brčkom, dok vlasti entiteta i BiH opstruiraju osposobljavanje Luke. Također je izjavio kako ima dojam da dio vlasti više želi da riječni promet obavljaju susjedi, ili kamionski lobiji. Naglašava kako puni rad Luke podrazumijeva i rad željeznice, čije podizanje, prema njegovom mišljenju, također opstruiraju lobiji.
(Oslobođenje)

Uskoro privatizacija Geneks hotela

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je danas da će do 1. jula biti završena strategija privatizacije "Geneksa" i "Geneks" hotela, koji će biti odvojeno ponuđeni na prodaju.
"Očekujem da će do kraja godine biti održana aukcija za "Geneks" hotele u Beogradu i za "Geneks" hotel na Kopaniku", izjavio je Dinkić na konferenciji za novinare.
On je naveo da će metod privatizacije "Geneksa" biti metod prodaje imovine, odnosno prodavaće se imovina bez dugova, a potom će se iz ostalih prihoda namirivati poverioci.
"Planiramo da sa Direkcijom za imovinu pokrenemo tender za izgradnju prvog 'velnes' hotela na Kopaoniku, na lokaciji nekadašnjeg hotela Bačište, jer je to zemljište sada neiskorišćeno", dodao je Dinkić.
On je najavio i privatizaciju hotela Slavija i kazao da će "lično proveriti šta se dešava sa hotelom Jugoslavija".
"Tražiću od ljudi iz "Dunav osiguranja" koji su prodali hotel, da provere da li kupac ispunjava obaveze i ukoliko ih ne ispunjava, mi ćemo preuzeti sve da se taj ugovor raskine",naglasio je Dinkić.
Beogradski hotel "Jugoslavija" prodat je januara 2006. godine kompaniji "Alpe-Adrija hoteli" iz Beograda za 31,3 miliona evra.
Blic

Tri značajna projekta za istočnu Hercegovinu

Rekonstrukcija prometnog pravca Gacko – Tjentište, završetak radova na elektroenergetskom sustavu projekta Gornji horizonti i otvaranje sveučilišnog centra u Trebinju najvažniji su zajednički projekti koje su istočnohercegovačke općine kandidirale za kreditna sredstva iz Fonda za razvoj istočnog dijela RS, izjavio je jučer u Trebinju predsjednik Izvršnog savjeta Saveza općina istočne Hercegovine, Ranko Lučić. Dodao je da će Savez od Vlade RS tražiti da dio sredstava za infrastrukturu u nerazvijenijim općinama bude nepovratan te da otplata kredita bude produžena za više od deset godina. Najavio je i mogućnost ulaganja pojedinih azijskih zemalja u istočni dio RS, poput Kine, Koreje i Japana.
(Bljesak.info)

Slovenski i hrvatski lanci žele tvrtke u BiH zbog nekretnina
Mercator i Agrokor će uskoro preuzeti desetak poduzeća u BiH zbog vrijednosti njihovih nekretnina
Prema neslužbenim informacijama tri trgovačka lanca iz Slovenije i Hrvatske žele kupiti desetak malih bh kompanija, no i vješti špekulanti već su počeli otkupljivati dionice tih poduzeća od dioničara. Naime, nedavno je za sarajevsko poduzeće Tapetar objavljen javni natječaj za preuzimanje većinskog državnog vlasništva. Poduzeće je zanimljivo isključivo zbog vrijedne nekretnine u staroj gradskoj jezgri Sarajeva - Baščaršiji. Na popisu zanimljivih poduzeća za preuzimanje, uz sarajevski Tapetar, jesu i Velprom iz Sanskog Mosta čija je, primjerice, vrijednost dionica na Sarajevskoj burzi oko 0,06 eura, a knjigovodstvena čak 6,4 eura - koliko su spremni platiti veliki trgovački lanci iz Slovenije i Hrvatske. Kako se može saznati iz sarajevskih medija, preko brokerskih tvrtki trgovaćki lanci iz Slovenije i Hrvatske namjeravaju kupiti na Sarajevskoj burzi većinsko vlasništvo još u najmanje desetak manjih poduzeća s vrijednim nekretnama prije svega u trgovini i maloprodaji. Njihova kupnja sada je isplativa jer je vrijednost nekretnina u BiH još povoljna.
Trgovački lanci trebali bi kupiti nekretnine prema realnim cijenama, ali kako upozoravaju analitičari, brokeri iz Sarajeva već otkupljuju dionice zanimljivih poduzeća od malih dioničara ispod njihove realne vrijednosti jer su upućeni u buduće poslovne aktivnosti, i to prije svega Mercatora i Agrokora. Nadalje, mediji špekuliraju da bi velikim trgovačkim lancima iz Slovenije i Hrvatske mogli biti zanimljivi za preuzimanje i nekretnine poduzeća Angro iz Cazina, Trgovinskog magazina iz Bosanskog Petrovca, Prehrane prometa iz Tuzle, Market komerca iz Zenice, Majevice iz Srebrenika, Progresa iz Zenice... Kako se u BiH još primjenjuju stari računovodstveni standardi iz socijalističkog vremena, tek sada pojedina poduzeća prihvaćaju računovodstvene standarde prema kriterijima zemalja Europske unije. Zbog starih računovodstvenih standarda, upozoravaju stručnjaci, najčešće iskusni brokeri varaju manje dioničare jer im nije poznata stvarna vrijednost dionica koje posjeduju niti tržišna kretanja. Na primjeru sarajevske Vranice, čije su dionice za godinu dana sa 4 porasle na oko 90 eura, jasno je kako u BiH nema primjenjivih računovodstevnih standarda te da vrijednost nekrenina najčešće raste velikom brzinom. Inače, Agrokor je u Sarajevu otvorio svoj 'cash and carry' tržni centar Velpro, a od prije je većinski vlasnik Distributivnog centra Rajlovac kod Sarajeva, Sarajevskog kiseljaka i Leda u Čitluku. Svojedobno je Agrokor htio preuzeti s još nekoliko hrvatskih tvrtki Hercegovačku banku, ali to se nije dogofilo jer se nisu mogli dogovoriti s nekadašnjom privremenom upraviteljicom Banke Toby Robinson o cijeni preuzimanja. Agrokor nije uspio preuzeti ni tvornicu za preradu povrća i voća Omerbašić u Odžaku također zbog cijene koju su tražili vlasnici.
Sve Agrokorove investicije u BiH
Agrokor je preuzeo trgovine VF komerca te trgovine tvrtke Mališić iz Čitluka. Od VF komerca preuzeo je prodajne centre Sarajevu, Zenici, Lukavcu, Tuzli, Travniku, Sanskom Mostu, Tešnju, Doboju, Bihaću, Gračanici, Tesliću te u Prijedoru u RS. VF komerc ima 15 većih objekata ukupne površine 17 tisuća četvornih metara. U okviru VF komerca djeluju trgovački lanci Wisa i Korea. O planovima ulaska u BiH u prilog ide i potpisivanje kolektivnog ugovora Todorića i Sindikata poljoprivrede i trgovine BiH prema kojima će najniža plaća biti 200 eura.
www.poslovni.hr

I EP BiH traži veću cijenu struje
SARAJEVO Elektroprivreda BiH zatražila je od Regulatorne komisije za električnu energiju odobrenje jedne od dvije verzije povećanja cijene električne energije: za pet posto od početka godine ili deset posto i s primjenom od 1. srpnja ove godine. Komisija je već odbacila sličan zahtjev Elektroprivrede HZ Herceg Bosne iz Mostara jer nije potkrijepljen nikakvim novim činjenicama i dokazima za povećanje cijene struje. Predsjednik Komisije Zdenko Šimunović je rekao kako dostavljena dokumentacija Elektroprivrede BiH predstavlja solidnu osnovu za dalje vođenje rasprave o povećanju cijena. Prema prvoj verziji, potrošačima priključenim na 110 kV i više električna energija poskupjela bi za 18,2 posto, onima na 35 kV za jedanaest posto, a na deset kV 3,4 posto te domaćinstvima 5,9 posto. Druga verzija predviđa povećanje cijena električne energije od 25,7 posto za one koji se koriste naponom od 110 kV, 13,1 posto za potrošače napona 35 kV, 3,9 posto na potrošače napona od 10 kV i za domaćinstva 14,2 posto.

www.poslovni.hr

Slovenija potpisala ugovore za autocestu od Maribora do hrvatske granice

Business.hr/Hina
20.06.2007 19:18


Slovenska državna kompanija za autoceste DARS u srijedu je s više domaćih građevinskih poduzeća potpisala ugovore o početku gradnje autoceste prema graničnom prijelazu Gruškovje-Macelj.
Kako je na konferenciji za novinare u Ptuju tom prigodom izjavio direktor DARS-a Rajko Siročič, riječ je o jednom od prometno najopterećenijih poteza u Sloveniji jer se trasom buduće Pyhrnske autoceste dnevno u prosjeku vozi 45.000 vozila, a u turističkoj sezoni i mnogo više.

Prvi dio autocestovne veze prema graničnom prijelazu s Hrvatskom, trasa Sivnica - Draženci, trebala bi biti završena do 2009. godine, a do onda treba usvojiti i prostorni plan za potez Draženci -Gruškovje i nastaviti izgradnju autoceste prema samom graničnom prijelazu.

"Država je svjesna značenja Pyhrnske autoceste koja će povezati dvije prijateljske susjedne države, ali i rasteretiti ostale ceste u Sloveniji na kojima se sada odvija promet na međunarodnom koridoru između srednje Europe i Balkana", rekao je na konferenciji za novinare državni tajnik u ministarstvu prometa Gregor Ficko.

Tržište pokazalo otpornost na aferu HFP

Business.hr
21.06.2007 08:09


Otkazivanje dražbe dioničkih paketa iz portfelja HFP-a koji su se trebali zamijeniti za tzv. prava čija je cijena na burzi značajno pala prva je izravna posljedica afere HFP na tržište kapitala. No, iako su to neki možda i očekivali, zasad se ne može govoriti o značajnijem negativnom efektu akcije Maestro na burzu.
Vezane vijestiHFP poništio poziv za javnu dražbu na Zagrebačkoj burzi


'Tržište zasad nije odreagiralo na uhićenja u HFP-u, a korekcija koja je trenutno zahvatila tržište javila se ranije', kaže direktor investicijske kuće Interfinance Denis Fudurić.

Ipak napominje da je loše što se spominju poništavanja nekih transakcija, a bez konkretnih činjenica. 'Takve pojave stvaraju nemir na tržištu", tvrdi Fudurić koji se prisjeća slične afere koja je prije desetak godina znatno više uzdrmala tržište.

'Mi koji smo na tržištu nešto dulje sjaćamo se famozne privatizacijske afere kada je otkriveno da su neke osobe protuzakonito upisale dionice do iznosa od 20 tisuća njemačkih maraka s popustom u više poduzeća', prisjeća se dugogodišnji sudionik na tržištu kapitala.
Tada je došlo do raskidanja ugovora o kupnji dionica s HFP-om, ali je tada udar na tržište bio daleko jači. Sada pak ocjenjuje da tržištima ne prijeti takva opasnost, uz možebitni izuzetak prava za dražbe, a prema njegovom mišljenju u tom svjetlu treba promatrati i odgodu dražbe zakazane za srijedu.
'Cijena prava je pala, a u ovim okolnostima pitanje je može li se ta dražba uopće tehnički i provesti, pa je i odluka HFP-a u tom smislu i logična', smatra direktor kuće Interfinance koji predviđa da će se dražbe vjerojatno nastaviti najesen.
Prema njegovim riječima, znatno veća opasnost po burzu od odgode dražbe pojavila bi se u slučaju da se ustanovi da je širi krug investitora i brokerskih kuća sudjelovao u malverzacijama s imovinom iz portfelja Fonda za privatizaciju.
'Kada bi se pokazalo da su neki naveliko dilali, a da su u to uključeni i veći investitori, posljedice na tržište kaptala bi bile znatno teže, no zasad nema nikakvih naznaka u tom pravcu', zaključuje Fudurić.

Deripaska zainteresiran za slovenske elektrane

Osim HSE, ruski milijarder u paketu želi i bugarsku termoelektranu Ruse

Holding slovenskih elektrana ugostio je prekjučer predstavnike ruskog En Plusa vlasnika Olega Deripaske, doznaje ljubljanski Dnevnik. Navodno kompanija ruskog milijardera nudi da će u paketu kupiti HSE i bugarsku termoelektranu Ruse. Za manjinski udjel u termoelektrani, za koju je najviše ponudio HSE, Rusi nude toliko koliko je HSE ponudio za cijelu. Holding se nalazi u problemima jer od države od koje je dobio nalog za kupnju termoelektrane ne može dobiti suglasnost od ministarstva financija. HSE je dobio i niz ponuda potencijalnih partnera koji su zainteresirani za ulazak u kupnju bugarske termoelektrane. Ruski En Plus već je preduhitrio HSE na natječaju za preuzimanje crnogorske termoelektrane Pljevlja. Prozvan kraljem aluminija, tajkun Oleg Deripaska preoteo je titulu najbogatijeg Rusa milijarderu i vlasniku nogometnog kluba Chelsea Romanu Abramoviču. Prema istraživanju ruskog časopisa Finance iz veljače ove godine, Deripaska je s procijenjenim osobnim bogatstvom od 21,2 milijarde dolara zasjeo na prvo mjesto ispred Abramoviča koji je 200 milijuna dolara siromašniji. U ožujku je Deripaskin En Plus objavio kako će predati ponudu za 88-postotni udjel u mostarskom Aluminiju, a natječe se zajedno s tvrtkama Alcoa i Alcan. Cijena udjela iznosi 76,84 milijuna eura. Potkraj svibnja je Agencija za privatizaciju FBiH objavila kako će ponuda En Group ući u drugi krug natječaja za privatizaciju. Tijekom travnja Deripaska je preuzimanjem 30-postotnog udjela postao najveći pojedinačni vlasnik u austrijskom građevinskom poduzeće Strabag. Deripaska je nedugo zatim najavio kako će čak 49 posto kompanije biti ponuđeno investitorima putem IPO-a.


(Poslovni dnevnik, 16.06.07.)

Izjava Mesica za Jutarnji. Simpatican tekst, a postavlja se pitanje ima li dirigenta.
.................................................. ..........
Događaji dana

Stjepan Mesić o akciji Maestro: Melodija se zna i uštimava, a i partitura je zadana

Foto: FaH
--------------------------------------------------------------------------------

Stjepan Mesić


ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić osvrnuo se i danas na nastavak borbe protiv korupcije, rekavši kako se akcija Maestro produbljuje te kako se "priprema da će tri tenora uskoro dobiti i orkestar".

Za današnjega posjeta jedinoj osnovnoj školi u Hrvatskoj, i u ovome dijelu Europe, u kojoj se primjenjuje alternativna Montessori metoda učenja, predsjednik Mesić je novinarima na slikovit način komentirao daljnje korake u borbi protiv korupcije. "Melodija se zna i uštimava, a i partitura je zadana", kazao je Mesić.

Na pitanje hoće li se istraga proširiti, uz Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), i na druga područja i institucije, Mesić je odgovorio da je i na jučerašnjoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost zaključeno da je akcija Maestro samo jedan pravac djelovanja
Na pitanje hoće li se istraga proširiti, uz Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), i na druga područja i institucije, Mesić je odgovorio da je i na jučerašnjoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost zaključeno da je akcija Maestro samo jedan pravac djelovanja.

Tih će pravaca biti daleko više jer je korupcija, smatra Mesić, nažalost sveprisutna u društvu pa nije dovoljno riješiti samo HFP.

Istaknuo je da je "HFP centar korupcije, ali da se korupcija od toga centra i dalje grana te da je to hobotnica koja se cijela mora zaustaviti".

Predsjednik Mesić ocijenio je da Hrvatska ima sustav koji će zaustaviti tu hobotnicu jer funkcioniraju za to mjerodavne institucije - Državno odvjetništvo, policija - na koje nemaju utjecaja politika i izvršna vlast.

Smatra da se zato sada može sa sigurnošću očekivati da će borba protiv korupcije imati još veće rezultate. (Hina)

Završila prva faza izgradnje hidroelektrane Sveta Petka

Ministrica ekonomije Vera Rafajlovska posjetila je jučer hidrocentrala Sveta Petka i izjavila da je zadovoljna postignutim rezultatima u prvoj fazi izgradnje. Izgrađeni su tuneli, cesta i šahte, a uskoro će početi i druga faza. Hidrocentrala bi trebala biti izgrađena do 2009. godine. Riječ je o značajnom energetskom objektu čija je realizacija počela prošlog ljeta, a vrijedna je 42 milijuna eura.

Temelje Svete Petke je postavilo slovensko poduzeće Riko. Nova će se hidrocentrala nalaziti između HEC Kozjak i HEC Matka, a kad proradi, te će tri hidrocentrale proizvoditi oko 250 milijuna kilovat sati električne energije godišnje.
(Utrinski vesnik)

Osiguranje Triglav ulazi na srpsko tržište

www.limun.hr
Danas su u Ljubljani predstavnici Zavarovalnice Triglav d.d. potpisali kupoprodajni ugovor Osiguranja AD Krajina Kopaonik iz Republike Srpske, navodi se u priopćenju.

Danas prijepodne je potpisom kupoprodajnog ugovora u Grupu Triglav ušla nova članica iz jugoistočne Europe. U ime Zavarovalnice Triglav d.d. ugovor su potpisali predsjednik Uprave, mag. Andrej Kocič i član Uprave dr. Borut Eržen, a u ime osiguravajuće kuće AD Krajina Kopaonik njezin direktor i posredno većinski vlasnik Zoran Kalinić. Tim potpisom Zavarovalnica Triglav d.d. postaje većinski vlasnik te osiguravajuće kuće iz Republike Srpske.

Republika Srpska, koja pokriva 49 % teritorija cijele države Bosne i Hercegovine, po površini je nešto veća od Slovenije (mjeri 25.053 m2) i ima oko 1,5 milijuna stanovnika. Na njezinom osiguravajućem tržištu posluje devet osiguravajućih kuća. AD Krajina Kopaonik je manja, ali ugledna osiguravajuća kuća, osnovana 1991. godine. Jedan od osnivača društva bio je i Kopaonik osiguranje iz Srbije (danas Triglav Kopaonik, a.d.o.), koje je od kolovoza 2006. godine dalje kćerinsko poduzeće Zavarovalnice Triglav. AD Krajina Kopaonik nema društvenog kapitala, nego je u vlasništvu dvije pravne osobe, a deset posto poduzeća je u vlasništvu zaposlenih.

AD Krajina Kopaonik osiguranje, koja posluje isključivo na teritoriju Republike Srpske, u 2006. godini skupila je oko 3,4 milijuna eura premije. Na tom tržištu ima dobro razvijenu prodajnu mrežu s 10 predstavništava koja pokrivaju cijelu entitetu. Registrirana je za obavljanje poslova imovinskih osiguranja.

Potpisom tog ugovora Zavarovalnica Triglav d.d., koja već od 2001. godine posluje u Federaciji, ulazi na područje Republike Srpske. Time će pokrivati cijelo područje države Bosne i Hercegovine. Njezina je namjera trenutni 6,7- postotni tržišni udio povećati na barem 10 posto. Na taj način Zavarovalnica Triglav ispunjava postavljeni strateški plan do 2008. godine, po kojem namjerava ostati najveća osiguravajuća grupa na području jugoistočne Europe, zaključuje se u priopćenju.

Delloite završio procjenu prodaje BH Telecoma

Studija procjene isplativosti prodaje BH Telekoma koju je vlada Federacije BiH naručila od stručnjaka konzultantske tvrtke Delloite iz Zagreba, bit će u Sarajevu do 1. srpnja. Nakon toga sazvat će se posebna sjednica vlade FBiH. Nedžad Branković, premijer FBiH, ustvrdio je kako od privatizacije BH telecoma ovisi razvoj BiH. Studija procjene isplativosti prodaje BH Telekoma plaćena je Delloitu 90.000 eura.

Privatizacija BH Telekoma moguća je u dva dijela: prvo većinski dio dionica, pa manji dio ili prvo manji dio državnog vlasništva, a potom prodaja kontrolnog udjela. Razmišljali su i o suradnji s Telekomom Slovenije pri kojoj bi se zamijenio manjinski dio dionica. Država ima 90 posto vlasništva BH Telekoma, a 10 posto je privatizirano javnim upisom dionica.
(Poslovni informator)

Beograd zove turiste

Na netom završenoj turističkoj burzi gradova u Ateni Beograd je izabaran za domaćina istog događaja u lipnju sljedeće godine. Tako je srpska metropola u oštroj konkurenciji pobijedila Manchester, Barcelonu i Bratislavu - glavne suparnike na ovogodišnjem natjecanju.

Pažnja svih turističkih stručnjaka će u narednih 12 mjeseci biti usmjerena na potencijal kako Beograda, tako i ostatka Srbije. Očekuje se da će se po završetku ove manifestacije dobar glas o Srbiji brzo proširiti starim kontinentom, a kako zaključuje Olivera Lazović, direktorica Turističke organizacije Beograda, nema novca kojim bi se takva reklama mogla platiti.
(Večernje novosti)

Počelo prikupljanje potpisa za ukidanje "baby-PDV-a"

Akcija prikupljanja potpisa za ukidanje PDV-a na hranu, odjeću i opremu za bebe, koju organizira roditeljski portal Bebac.com u suradnji s nevladinim organizacijama počela je u 25 gradova u Srbiji. Aktivisti portala Bebac.com, Savez zdravstvenih radnika, Udruženje za javno zdravlje Srbije, nevladine organizacije Građanka, Mediumgroup, Roditeljski centar i Forum žena izašli su na ulice gradova širom Srbije u namjeri da prikupe 30.000 potpisa potrebnih za izmjenu zakona.

Roditelji po rođenju bebe moraju izdvojiti najmanje 500 eura za najosnovnije stvari, ukazuje inicijator akcije Vladimir Ješić, dok je prosječna plaća u državi 300 eura. On ocjenjuje da je zbog znatno višeg poreza skuplje odgajati dijete u Srbiji nego u drugim zemljama.
(Danas)

ENHL: Rekordni poslovni rezultati

Beograd -- Beogradska kompanija "Energoprojekt" je ugovorila u prvih pet meseci nove poslove vredne 202,5 miliona evra.

Planirana investiciona ulaganja u ovoj godini iznose 17,9 miliona evra

Kompanija "Energoprojekt" holding a.d. iz Beograda ugovorila je u prvih pet meseci ove godine u zemlji i inostranstvu nove poslove vredne 202,5 miliona evra, što je za 42 odsto više od polugodišnjeg plana ugovaranja, saopštila je danas Informativna služba te kompanije.
Ukupna vrednost ugovorenih, a nerealizovanih poslova, iznosi oko pola milijarde evra, što predstavlja značajan potencijal za dugoročni razvoj kompanije.
U naredne tri godine očekuje se nastavak rasta poslovnih rezultata "Energoprojekta", po stopi od 20 odsto na godišnjem nivou. U tom periodu očekuje se da che u regionu jugoistočne Evrope ukupna vrednost ugovora "Energoprojekta" u energetskom sektoru iznositi više od tri milijarde evra.
Reč je o gasovodima, naftovodima, skladištima gasa, elektranama, transformacionim stanicama i infrastrukturi za prenos.
"Energoprojekt" je jedina kompanija u jugoistočnoj Evropi koja je osposobljena za pružanje usluga projektovanja, inženjeringa, konsaltinga i realizacije kompleksnih projekata u oblasti energetike i građevinarstva, navodi se u saopštenju.
B92

U Vrujcima se gradi SPA centar

Vrujci -- U Banji Vrujci kod Valjeva gradi se SPA centar baziran na iskustvima modernih banja u zapadnoj Evropi, vredan 5,5 miliona evra.

U novom SPA centru biće izgrađeno deset hiljada kvadratnih metara prostora

Tvorac projekta Prva nova banja Milisav Čutović je rekao da je na površini od 12 hektara planirana fazna gradnja, s tim da će prve dve faze biti podignute na 5,5 hektara, na lokaciji udaljenoj oko 80 kilometara od Beograda.
Uz pomoć stranih investitora i 60 miliona dinara kredita Fonda za razvoj Srbije i Ministrstva ekonomije, do sada je u izgradnju novih bazena i pratećih sadržaja poput hidromasažera, blatišta, sauna i salona lepote, uloženo tri miliona evra.
vise na http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=06&dd=21&nav_id=252211&fs=1

„Leopold Prvi” na Petrovaradinu

Najatraktivniji hotel u Novom Sadu, posle renoviranja u koje je uloženo 6,5 miliona evra, prima prve goste

Obnovljen hotel sada ima bazen, diskoteku, četiri restorana

Novi Sad – Najlepši vidikovac s pogledom na Novi Sad, bivši hotel „Varadin” na Petrovaradinskoj tvrđavi koji se sada zove „Leopold Prvi”, počeo je nakon temeljnog renoviranja, u koje je zakupac Novosađanin Ratko Butorović uložio šest i po miliona evra, da prima prve goste. Butorović i njegovi saradnici saopštili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare da ovaj ekskluzivni turistički objekat raspolaže savremeno opremljenim apartmanima, jednosobnim i dvokrevetnim sobama i rezidencijama, odnosno da ima ukupno 60 smeštajnih jedinica koje mogu odjednom da prime do 200 gostiju.

Hotel sada ima bazen, diskoteku, četiri restorana, od kojih je jedan u samom hotelu, i niz pratećih sadržaja koji su na raspolaganju gostima.

Sagovornici su objasnili da nisu odustali ni od izgradnje žičare koja treba da poveže levu obalu Dunava i sam hotel, što znači da bi premostila reku, i time predstavljala svojevrsnu atrakciju. Međutim, pošto su mišljenja stručnjaka različita, odlučili su da sačekaju da se o tome postigne dogovor u gradskoj vlasti,
Butorović je bivši hotel „Varadin” dobio u zakup na javnom međunarodnom konkursu na period od 30 godina. Renovirani objekti su sastavni deo kompleksa Petrovaradinske tvrđave koja ima status kulturnog dobra. Imajući to u vidu, radovi koji su izvedeni usklađeni su sa merama koje je propisao Zavod za zaštitu spomenika kulture Novog Sada.

Politika

G-din Buturovic za one koji ne znaju je brat od ujaka Vellikoj Braci.

Slovenačka „Intereuropa” otvara u Dobanovcima savremeno skladište, a od početka 2006. investirala kod nas više od šest miliona evra

Srbija je za koncern „Intereuropa” bila i ostala izuzetno važno tržište, ne samo zato što se njen privredni prostor razvija velikom brzinom već i zbog njene logističke povezanosti sa Rusijom i Ukrajinom ali i ostalim bližim regijama, izjavio je juče za „Politiku” predsednik uprave te velike slovenačke firme mr Andrej Lovšin povodom današnjeg otvaranja novog skladišta u Dobanovcima.

U tom logističkom centru površine 8.600 kvadratnih metara, koji se nalazi na samoj beogradskoj obilaznici, domaćim ali i inostranim korisnicima stajaće na raspolaganju kompletne logističke usluge. „Intereuropa” je, prema rečima njenog prvog čoveka, od početka 2006. u Srbiji investirala više od šest miliona evra. Ima sopstveni vozni park, kamione i dostavna vozila, ali i sve neophodne objekte i opremu.
U skladu sa svojom srednjoročnom razvojnom strategijom „Intereuropa” planira dalje investicije na srpsko tržište, a one za Srbiju znače i nova radna mesta. Danas „Intereuropa” u Srbiji zapošljava više od 120 ljudi. Lovšin očekuje da će do kraja ove godine broj zaposlenih biti još veći.
„Verujemo da kvalitetom usluga umnogome olakšavamo rad svojim komitentima i pozitivno utičemo na ukupni privredni život Srbije. Ona je pravo mesto za investiranje i savetujemo sve svoje partnere da dođu na ovo tržište. Smatramo da srpski državni organi treba da rade u saradnji sa privredom, kako bi preusmerili evropske robne tokove u svoj region”, ističe Lovšin, ali i primećuje da Srbija, ipak, još nije u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo sa praksom EU.

U poslednje vreme, kaže, primetni su pozitivni koraci u tom smeru. Kao jedan od tih primera ističe rad organa opštine Surčin, koji su uspeli da stvore pozitivnu privrednu klimu za investiranje.
Koncern „Intereuropa”, kao globalni ponuđač sveobuhvatnih logističkih usluga, najveći je u Sloveniji. Ove godine slavi 60 godina rada. Trenutno imaju sopstvenu razgranatu poslovnu mrežu u deset država. „Intereuropa” je u Srbiji još od 1960. sa filijalom, a danas sa svojom kompanijom AD „Intereuropa” – logističke usluge, Beograd.
Politika

Privatizacija JP „Železnice Srbije“

Železnički koridor 10 ide u koncesiju

Od svih javnih preduzeća, JP „Železnice Srbije“ biće poslednje privatizovano, jer za njega nema veliko interesovanje privatnika i investitora, smatra Vladan Božić, profesor na Ekonomskom fakultetu, koji je zajedno sa svojim kolegom Slobodanom Aćimovićem, uradio analizu privatizacije železnice.

Po njegovim rečima, JP „Železnice Srbije“ je zbog zastarele infrastrukture i nerentabilnih linija nekonkurentno na postojećem tržištu.
- Izuzev koridora 10 i železničkih pruga koje idu ka susednim zemljama, ostali pravci su totalno nerentabilni uključujući, na primer, većinu železničkih linija u Vojvodini, u koje niko od investitora neće uložiti pare. Taj problem država će na kraju morati da reši tako što će neke linije morati da ukine - navodi Vladan Božić.
On kaže da bi jedan od modela privatizacije železnice mogao da bude uvođenje operatera, ali i davanje koridora 10 u koncesiju.
- U inostranstvu je u železnici uglavnom prisutan mešoviti kapital, međutim, u našoj zemlji, samo na koridoru 10 potrebno je uložiti minimum milijardu evra kako bi se rekonstruisale pruge. Zato bi najbolje bilo da se koridor 10 da u koncesiju. Pored toga, moje je mišljenje da celokupni vozni park „Železnica Srbije“ treba potpuno privatizovati. Briga o ostalim nerentabilnim linijama verovatno će i dalje biti na teret države i poreskih obveznika, gde će nadležni sigurno morati da donesu odluku o zatvaranju pojedinih železničkih trasa, posebno trasa gde prihodi pokrivaju samo 30 odsto troškova - izjavio je Božić.
Božić navodi da je ceo proces oko privatizacije, nažalost, veoma opterećen političkim dešavanjima u Srbiji, jer je „preduzeće ‘Železnice Srbije’ jedan veliki sistem, sa velikim posrednim i neposrednim uticajima, kojim svako želi da upravlja“.
- Srbiji je potreban odlučan, kvalitetan i manje politički senzitivan menadžment, izabran na javnom konkursu koji bi u fokusu svog delovanja trebalo da ima identifikovanu potrebu sprovođenja reforme, povećanje efikasnosti železničkog saobraćaja i generalno unapređenje funkcionisanja tog javnog sistema. Samo takav, preduzetnički orijentisan menadžment sposoban je da sprovede reforme u preduzeću „Železnice Srbije“ uz, naravno, veliku pomoć države - kaže Božić.
Blic

Zapadni Balkan šansa za investicije

Ljubljana -- Region Zapadnog Balkana pun je mogućnosti i potencijala, rekao je u Ljubljani predstavnik Svetske banke Harald Jedlicka.

Privredni rast u regionu biće nastavljen, a inflacija će ostati pod kontrolom
Jedlicka, direktor marketinga na odelenju za informisanje i usluge za investiranje Svetske banke, kaže da države na tom području u poslednjih pet godina beleže za oko pet odsto veći rast bruto domaćeg proizvoda nego države Srednje Evrope.
Predstavnik Svetske banke je dodao da su Albanija, Crna Gora, BiH, Srbija, Makedonija i Hrvatska veoma aktivne i u oblasti reformi i privlačenja stranih direktnih investicija, koje su 2005. godine dostigle 3,4 milijarde dolara, a od 2001. do 2005.godine 15 milijardi dolara.
Brojne analize govore, prema njegovim rečima, da će privredni rast u regionu biti nastavljen, a inflacija ostati pod kontrolom i sa trendom snižavanja.
Od teškoća sa kojima se sukobljava region jugoistočne Evrope, predstavnik Svetske banke je naveo visok stepen nezaposlenosti, zbog čega je stvaranje novih radnih mesta najvažniji izazov za države, i šansa za investitore. Iskustva preduzeća koja su ulagala na tom području sa 30 miliona potencijalnih potrošača, govore da zemlje u regionu, pored povoljnog geografskog položaja, mogu ponuditi konkurentnu i poslovnu sredinu, kao i jeftinu radnu snagu.
Jedlicka je izneo prognozu da će zemlje Zapadnog Balkana ući u EU u narednih pet do deset godina i dodao da to predstavlja šansu za investitore.
b92

Srbija, Crna Gora i BiH bez rominga

Banjaluka -- Korisnici usluga m:tel mreže iz BIH od 1. jula više neće plaćati naknade za usluge rominga na teritoriji Srbije i Crne Gore.

Ćulibrk najavio besplatan roming od 1. jula

Predrag Ćulibrk, generalni direktor Telekoma Srpske, je rekao da će svi korisnici mobilne mreže Telekoma Srpske od 1. jula moći besplatno da primaju pozive na području Srbije i Crne Gore ukoliko su u tim državama povezani na mreže mobilnih operatera u vlasništvu Telekoma Srbije.
On je objasnio da je za korišćenje ove usluge potrebno da se korisnik m:tela iz BIH u Srbiji poveže na mrežu m:ts, a u Crnoj Gori na mrežu m:tel i najavio i jeftinije slanje poruka, kao i razne pogodnosti za korisnike mobilne telefonije ove kompanije.
"Ono što Evropska komisija bezuspešno pokušava da sprovede u Evropskoj uniji, mi smo uspeli na teritorijama Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, jer korisnici m:telove mreže više neće imati osećaj da se nalaze u romingu", rekao je Ćulibrk.

Izvor: B92, Nezavisne novine

HE na Drini

Ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske Rajko Ubiparip je izjavio da, pored Buk Bijele, treba razmišljati o izgradnji nekoliko hidroelektrana na Drini kapaciteta do 50 megavata, jer je potencijal te rijeke iskorišćen svega 60 odsto.
- Već za mjesec bi vlade RS i Srbije mogle zauzeti stavove po tom pitanju - izjavio je Ubiparip banjalučkim "Nezavisnim novinama".
Te zemlje su formirale i radnu grupu koja će utvrditi visinu neisplaćenih nadoknada srbijanskih HE Zvornik i Bajina Bašta od 1992. godine, za nekada potopljeno zemljište u podrinjskim opštinama
RS.
Dan

Turizam nije dosegnuo predratni, a plaće ni hrvatski prosjek
Od turizma u 2011. 9,2 milijardi kuna, 70 milijuna noćenja, 97.000 zaposlenih s plaćama od 6000 kuna
Procjene Svjetskog savjeta za putovanja i turizam govore da će u ovoj godini turistička djelatnost u Hrvatskoj generirati 13,7 milijardi dolara od ukupne ekonomske aktivnosti i zapošljavati 21 posto ukupnog broja zaposlenih. Predviđaju kako će hrvatski turizam u idućih deset godina ostvarivati realne stope rasta od 7,9 posto, što nas po visini projiciranih stopa rasta turizma stavlja čak na 4. mjesto među 176 zemalja.
http://img37.picoodle.com/img/img37/8/6/22/f_39296m_be63e4f.jpg (http://www.picoodle.com/view.php?srv=img37&img=/8/6/22/f_39296m_be63e4f.jpg)

Prihodi se ušesterostručili
O važnosti turizma za hrvatsko gospodarstvo govori i činjenica da su lanjski prihodi od turizma iznosili 19 posto BDP-a te 41 posto ukupnog izvoza roba i usluga. Od 1993. do 2006. godine turistički su se prihodi ušesterostručili. Nedvojbeno je riječ o jednom od sektora hrvatskog gospodarstva s najvećim razvojnim potencijalom koji posljednjih godina ostvaruje impresivne rezultate, pa je dobrodošla i svaka znanstvena analiza aspekata koji mogu imati utjecaj na sadašnja i buduća kreatanja u turizmu. Takvo što i nudi sektoralno istraživanje - Turizam u Hrvatskoj, koje su izradile mr. sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dipl. iur Ljubomira Lončar za naručitelje: Sindikat turizma i ugostiteljstva, IUF i Friedrich Ebert Stiftung Zagreb. Jučer je predstavljeno javnosti, a rađeno je prvenstveno za potrebe sindikata koji se što bolje žele pripremiti za izazove koje pred njih stavlja dinamičan razvoj turističke djelatnosti i raspolagati preciznim informacijama o kretanjima o turizmu. Analize su pokazale da unatoč uspjesima hrvatski turizam još nije dosegnuo predratnu razinu aktivnosti. Dobre rezultate iskazuje u snažnom rastu prihoda od turizma, smanjenju jediničnog troška rada, rastu produktivnosti rada i zaposlenosti, te bruto dodanoj vrijednosti u djelatnosti hotela i restorana. Problemi hrvatskog turizma ogledaju se u nedovoljnoj razini investicija u hotelima i restoranima, izrazitoj sezonalnosti, nedovoljnoj popunjenosti kapaciteta, negativnim poslovnim rezultatima, te previsokoj cijeni proizvoda i usluga vezanih uz turizam u usporedbi s konkurentima. Hrvatska "šepa" i prema udjelu državnih rashoda za turizam. U Austriji, Grčkoj, Češkoj, Mađarskoj, Italiji i Švicarskoj državne agencije na nacionalnoj i lokalnoj razini troše od 3,5 do 7,5 posto ukupnih rashoda na usluge vezane za turizam, a u Hrvatskoj je taj iznos jedva 1 posto. Prema projekcijama studije, Hrvatska bi od turizma 2011. godine mogla ostvarivati 9,2 milijarde eura prihoda, 70 milijuna noćenja, a broj postelja mogao premašiti milijun. Prosječne neto plaće zaposlenih do tada bi trebale porasti s 4600 kuna na 6032 kune, a zaposlenih bi u restoranima i hotelima bilo oko 97.000.
Kronični problemi
Iako u posljednjih deset godina djelatnost hotela i restorana raste iznimnom brzinom, istraživanje je pokazalo da je značenje ove djelatnosti u gospodarstvu Hrvatske i dalje manja nego u drugim mediteranskim zemljama, a plaće u toj djelatnosti 15 do 20 posto niže od hrvatskog prosjeka. Prema konceptu bruto dodane vrijednosti, djelatnost hotela i restorana druga je najbrže rastuća djelatnost u RH nakon trgovine, no znatno joj je manji udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u odnosu na manje mediteranske zemlje. Iako hoteli i restorani ostvaruju natprosječne stope rasta zaposlenosti u Hrvatskoj, u mediteranskim zemljama imaju znatno veći udio u ukupnoj zaposlenosti. Među ostalim, istraživanje je pokazalo kako razina domaćih i stranih investicija u hotele i restorane nije dostatna za uklanjanje "uskih grla" poput manjka kolektivnih smještajnih kapaciteta. Broj postelja, vezova i šatora ispod je predratne razine, a smještajna struktura postala je nepovoljnija - povećan je broj postelja u privatnom, a stagnirao u kolektivnom smještaju. I ovo istraživanje upozorava na kroničan problem hrvatskog turizma - izrazitu sezonalnost i nedovoljnu popunjenost kapaciteta. Uz Grčku, Hrvatska ima najmanju popunjenost kapaciteta na Mediteranu.
Polančec: Privatizirati turistička poduzeća
ZAGREB Za hrvatski turizam važno je nastaviti s privatizacijom preostalih 14 turističkih poduzeća u državnom portfelju u kojima država ima većinski udjel, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Polančec je dodao i da će doći do zastoja privatizacije, ali da tome nema alternative.
(H)
Opasna ovisnost gospodarstva o turizmu
U usporedbi s ostalim mediteranskim zemljama hrvatski turistički sektor ima najveće značenje za ukupno gospodarstvo, a posebice izvoz. Studija ukazuje na opasnost prevelike ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu. "Dohodovna elastičnost hrvatskih turističkih prihoda iznimno je visoka, a turistička potražnja iznimno osjetljiva na geopolitičke nestabilnosti. Preveliko oslanjanje na turizam kao jedinu izvoznu djelatnost čini gospodarstvo zemlje iznimno ranjivim kako na geopolitičke šokove, tako i na gospodarske recesije na emitivnim tržištima", upozorava mr. Vizek.
Hrvatska preskupa za 30 posto turista iz regije Hrvatska je, ukazuje istraživanje, preskupa za najmanje 30 posto redovnih gostiju iz zemalja novih članica EU, a najveće razlike u razini cijena bilježe kod hotela i restorana, te hrane i bezalkoholnih pića. Hrvatskom turizmu cjenovno mogu konkurirati Turci, te djelomično Maltežani i Slovenci. Jedino u Istarskoj županiji djelatnost hotela i restorana od 2000. kontinuirano bilježi neto dobit. Ključ istarskog uspjeha objašnajva se kontroliranim rastom rashoda, zadržavanjem zaposlenosti te ostvarivanjem većih prihoda korištenjem ponajprije postojećih resursa.

Predsjednik Mesić: Tri će tenora dobiti orkestar
ZAGREB Predsjednik Stjepan Mesić opet se osvrnuo na nastavak borbe protiv korupcije rekavši kako se akcija Maestro produbljuje te kako se "priprema da će tri tenora uskoro dobiti i orkestar".:D
Za jučerašnjeg posjeta jedinoj osnovnoj školi u ovome dijelu Europe, u kojoj se primjenjuje alternativna Montessori metoda učenja, Mesić je novinarima na slikovit način komentirao daljnje korake u borbi protiv korupcije. "Melodija se zna i uštimava, a i partitura je zadana", kazao je Mesić. Na pitanje hoće li se istraga proširiti i na druga područja i institucije, Mesić je odgovorio da je i na prekjučerašnjoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost zaključeno da je akcija Maestro samo jedan pravac djelovanja.
(H)
www.poslovni.hr

B92 Biz Vesti Srbija

Štimac odbacio napad akcionara ENHL
10:25 | Izvor: Tanjug

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac ocenio napade dela akcionara Energoprojekta kao netačne i zlonamerne

Milko Štimac: Sve činjenice su zlonamerno interpretirane...

Štimac je izjavio da je teško shvatiti napad akcionara Energoprojekt holdinga (ENHL) na stručnost onih koji su mnogo pomogli da se proces vlasničke konsolidacije Energoprojekta približi kraju.

U saopštenju za javnost Štimac je naveo da pomoć Komisije za hartije od vrednosti konsolidaciji Energoprojekt holdinga traje već skoro dve godine i da je zahvaljujući zajedničkom radu na konsolidaciji, Energoprojekt na putu da završi proces stvaranja jedinstvenog velikog akcionarskog društva, umesto niza malih zavisnih preduzeća sa holdingom kao „kapom"nad njima.

Akcionari "Energoprojekta" zatražili su juče od državnih organa smenu Štimca, ocenjujući da je on nekompetentan, da ne poznaje proces odlučivanja Komisije, da je nesposoban da organizuje rad Komisije prema potrebama tržišta i da ne poštuje poreske obveznike čijim se sredstvima finansira rad tog državnog tela.

Odbacujući napade akcionara Štimac je naglasio da odluka Komisije za hartije od vrednosti o izlasku bilo kojih akcija na tržište, ne znači i automatsko listiranje na listingu A Beogradske berze.

"O tome posebno odlučuju organi Beogradske berze, a ne zavisi od Komisije izlazak na lisiting A, nego od performansi firme koje ceni Beogradska berza", kazao je on.

On je ocenio da je napad akcionara na Komisiju i njega lično u formi saopštenja prosleđenog medijima, netačan u svim ključnim tačkama, i kada se radi o postupku pred Vrhovnim Sudom, i kada se radi o izlasku akcija na tržište, i kada se radi o proceduri odlučivanja u Komisiji za hartije od vrednosti.

"Sve činjenice su zlonamerno interpertirane, a sam napad je iznenađujuće uvredljiv i ličan, i to prema onima koji su jedini, iz okvira institucija sistema, pomogli Energoprojektu", istakao je Štimac.

Energetska saradnja zemalja regiona

Zagreb -- Energenti kao temeljni razvojni resurs moraju biti dostupni svim zemljama, rekli su šefovi država regiona i Rusije na samitu.

Šefovi država Zapadnog Balkana u Zagrebu

U završnoj izjavi devetorica predsednika, na Energetskom samitu zemalja jugoistočne Europe, naglasili su i da je to međudržavni dogovor koji garantuje da se vlastiti energetski interesi neće ostvarivati silom i da se dostupnost energentima neće koristiti kao sredstvo političkog pritiska na druge.
Naglašeno je i da će sve zemlje regiona međusobno koordinirati i usklađivati energetsku politiku i još jednom je ponovljeno da je zajednički strateški cilj svih zemalja ulazak u Evropsku uniju, do čega se dolazi, kako je istaknuto, međusobnim dogovorima i saradnjom, uz uvažavanje različitih interesa.
Ruski predsednik Putin je tom prilikom istakao da veruje da će zagrebački sastanak biti temelj za otvaranje šireg dijaloga o energetskoj saradnji i da će energenti biti dostupni i zagarantovani svim zemljama, a ponovio je i da je njegova zemlja zainteresovana za nastavak pregovora o prodaji gasa u regionu, kao i za stvaranje regionalnog čvorišta za distribuciju nafte i gasa.
B92

Beograd novi gazda PKB-a

Na oranicama PKB-a, moguće je, uskoro će osvanuti golf tereni ili akvapark, prognozirao je nedavno komentator jednog nedeljnika. Srećom, izgleda da je omanuo. Iz nove srpske vlade stigla je vest da su u toku pregovori o pretvaranju PKB-a u javno preduzeće kojim će gazdovati grad Beograd a ne, kao što su mnogi strahovali, neko od tajkuna koji u zakupu već drže na hiljade hektara državne zemlje.
Postupak privatizacije PKB korporacije u čijoj vlasničkoj strukturi još uvek dominira društveni kapital (64 odsto), 35 odsto je državni, a manje od jednog procenta privatni kapital, započet je oktobra prošle godine kada je Agencija za privatizaciju raspisala tender za izbor privatizacionog savetnika. Do danas savetnik nije izabran, a država je, izgleda, rešila da odustane od raspisivanja tendera.
Prvo je ministar poljoprivrede Slobodan Milosavljević izjavio da je državno zemljište u sastavu PKB-a jedino koje se neće naći na licitaciji, a odmah potom stigla je vest da su u toku pregovori Ministarstva poljoprivrede i grada Beograda o pretvaranju PKB-a u javno gradsko preduzeće. Iako je ideja mnoge iznenadila, radi se o tezi koja nije nova i koju već duže vreme zastupa generalni direktor PKB korporacije Miloš Bugarin, koji smatra logičnim da agroindustrijski kompleks, koji se nalazi na 11 kilometara od centra Beograda, bude predat na upravljanje gradu Beogradu.
- Ne bih želeo da se u privatizaciji PKB-a pojave igrači koji tu žele napraviti neku kratkotrajnu, brzopoteznu priču, jer bi to imalo dalekosežne negativne posledice - izjavio je nedavno Bugarin.
Slučajno ili ne, ubrzo nakon informacije o pregovorima Vlade i grada, sa sličnom strategijom privatizacije izašao je i Nezavisni sindikat PKB-a potpomognut Udruženjem malih akcionara Branka Dragaša koji je, po običaju, podgrejao situaciju izjavom da kapital PKB-a iznosi 650 miliona evra, što je osam puta više od vrednosti kapitala prema bilansu stanja iz prošle godine (82 miliona evra).
No, bilo kako bilo, izgleda da je razrešenje sudbine ...
vise na http://www.blic.co.yu/ekonomija.php?id=6747

Nedugo nakon što se 1929. godine dogodio slom na Njujorškoj berzi, okupljena masa na Wall Street-u je gledala prema krovu jedne od zgrada na kom je stajao čovek; svi su čekali da se baci na pločnik. Bili su to dani kad su mnogi ulagači propali. Pojedini, koji su trgovali špekulativno i kojima su u ruci, preko noći, ostali svežnjevi obezvređenih akcija počinili su samoubistvo. Na razočaranje rulje, čovek s krova nije imao veze sa slomom američkoga tržišta kapitala - samo je popravljao rasklimane crepove.
Na tu epizodu, koju je u svojoj knjizi Doba neizvesnosti opisao John Kenneth Galbraith, mnogi su mogli da pomisle čitajući sveže izveštaje sa Beogradske i ostalih berzi u regionu. Za prethodnih mesec dana cene najatraktivnijih hartija na Beogradskoj berzi prosečno su pale oko 15 odsto, dok su indeksi gotovo svakog dana beležili pad, često i više od jednog procenta. Indeks koji pokazuje kretanje cene petnaest najlikvidnijih hartija na Beogradskoj berzi, Belex 15, za mesec dana je pao blizu 20 odsto. Istovremeno se vrednost indeksa koji pokazuje kretanje cena stotinak najatraktivnijih akcija Belexline srozao za oko 15 odsto.
Talas pesimizma uveliko je zahvatio i investitore u regionu. Najveći pad osetio se na Banjalučkoj i Sarajevskoj berzi, ali i na crnogorskim berzama i berzi u Hrvatskoj.
Ukupan promet na crnogorskoj berzi Nex Montenergro u maju iznosio je blizu 53 miliona evra, što je čak 45 odsto manje u odnosu na prethodni mesec. Vrednost indeksa NEX20 samo u maju pala je za oko deset procenata. Istovremeno je indeks Banjalučke berze BIRS pao je za oko 15 procenata, dok je zagrebački Crobex pao za oko tri procenta.
Ako se izuzme, dakle, trodnevni pad na Beogradskoj berzi za vreme dok je predsednik skupštine bio Tomislav Nikolić, jasno je da oscilacije nisu isključivo posledica političkih promena. Opšti pad na berzama u regionu stručnjaci uglavnom obrazlažu korekcijom cena s obzirom na to da je tržište u prvom kvartalu ove godine naprosto divljalo. Pojedini stručnjaci pad, doduše, objašnjavaju i sezonskom korekcijom.
Happy end?
Najveći broj analitičara smatra da je do pada moralo doći, s obzirom na to da su se investitori od početka prošle godine, pa sve do marta 2007. na berzama nesumnjivo bogatili. Kupovinom akcija ili udela u investicionim fondovima čak i najveći laici mogli su za samo nekoliko meseci bar da udvostruče svoje uloge.
Za prva tri meseca ove godine indeks na Beogradskoj berzi Belex15 skočio je rekordnih 70 odsto, a indeks Belexline oko 60 procenata. Istovremeno su crnogorski indeks NEX20 i sarajevski SASE skočili po oko 130 odsto, a banjalučki BIRS oko 80 odsto. Indeks Makedonske berze MBI10 povećan je za oko 47 odsto, a zagrebački CROBEX za 42,3 odsto.
Građane Hrvatske najviše je tresla „fondomanija“. Poneseni visokim prinosima od, u proseku, oko 20 odsto u prvom kvartalu 2007. godine, pojedini ulagači su uzimali kredite, stavljajući kuće i stanove pod hipoteku. Crnogorske berze su početkom godine povratile atraktivnost iz vremena posle prošlogodišnjeg referenduma kad je dnevno svaki građanin te države na berzi zarađivao, u proseku, 20 evra.
Darko Lakić sa Banjalučke berze tvrdi da je posle dužeg rasta i preteranog optimizma investitora bilo i logično očekivati pad. „Tržišta u regionu više nisu podcenjena kao pre nekoliko godina, a pojedine hartije su možda i precenjene. Generalno je teško govoriti o precenjenosti ili potcenjenosti tržišta u jer svaka kompanija zaslužuje posebnu analizu“, pojasnio je Lakić za Ekonomist, dodajući da je moguće da je na pad uticala i sezonska korekcija.


Na Banjalučkoj berzi međutim veruju da su na pad tamošnje berze uticale i različite transakcije u okviru sektora Elektroprivrede, koji ima značajno učešće na berzi i u privatizacionim fondovima. Ovaj sektor na berzi ima deset preduzeća koja su investitorima prvenstveno primamljiva jer Republika Srpska jedina u regionu izvozi struju i ima potencijale za gradnju dodatnih hidroelektrana.
„Odluku kojom će Rudnik i termoelektrana Gacko uneti svoju imovinu od oko 200 miliona evra u Nove Elektrane republike Srpske (NERS), investitori nisu dočekali dobro. Na taj način na Banjalučkoj berzi će se kotirati akcije preduzeća čiji je većinski vlasnik Češka elektroprivreda (ČEZ). NERS je preduzeće osnovano zajedničkim ulaganjem ČEZ-a, Elektroprivrede Republike Srpske i termoelektrane Gacko“, pojasnio je Lakić. Posle te odluke iz maja 2007. godine, akcije iz sistema Elektroprivrede svakodnevno su beležile pad, dok je akcija termoelektrane Gacko pala na 1,46 KM sa maksimalnih 2,45 KM. Prema rečima Lakića sličan ugovor se planira i između termoelektrane Ugljevik i jedne engleske firme.
Na Nex Montenegro berzi kažu da pad cena i prometa nije neuobičajena pojava na tržištu kapitala. „Normalno je da nakon dužeg perioda rasta nastupi korekcija, tako da je sad prosečan nivo cena na nivou cena iz polovine aprila ove godine. To govori da se ne radi o ničem alarmantnom, jer su indeksi NEX berze u tom periodu beležili rast u odnosu na početak godine od oko 120 procenata. Da se radi o redovnoj situaciji govori i to da nije bilo značajnijih iznošenja prodajnih naloga, tj. „oslobađanja“ od pojedinih hartija i panike zbog ovakve situacije“, kaže direktor NEX berze Danijela Laketić.
Ona tvrdi da je veliki broj investitora zainteresovan za kupovinu, ali da mnogi nisu spremni da prodaju akcije po niskim cenama. „Period stabilizacije cena, koji se možda očekivao i ranije uticao je na to da uplovimo u malo mirnije vode, što ne znači da u budućem periodu euforije ponovo ne bi moglo da bude“, kažu na NEX berzi.
Stručnjaci iz Srbije, takođe smatraju da je pad posledica rasta u prvom kvartalu ove godine. Za razliku, međutim, od ostalih, smatraju da rapidan rast tržišta u regionu ozbiljno dovodi u pitanje visinu prinosa na berzi i investicionih fondova u budućnosti. “Fondovi su pokazali dobre prinose, ali to može da utiče da sad promene svoje ciljeve. Možda mogu da napuste tržišta jer su malo pregrejana, što bi za posledicu moglo da ima i dalji pad”, izjavio je nedavno Vladimir Pavlović iz Fime Invest.

Ekonomist magazin

www.economist.co.yu

B92 Biz Vesti Srbija
Beograd -- Elektronsko poslovanje u Srbiji trebalo bi da počne na jesen, posle obuke kadrova u regionalnim privrednim komorama, kažu u PKS.

Elektronski potpis sa smart karticom važi u poslovnoj korespodenciji koliko i potpis ovlašćenog lica i pečat preduzeća

Donošenjem Zakona o elektronskom potpisu, prošle godine, stvoreni su preduslovi za obrazovanje sertifikacionih tela u Srbiji koji će izdavati digitalne (elektronske) sertifikate, izjavio je vršilac dužnosti predsednika PKS Stojan Jevtić.
To će, kako je naveo, omogućiti domaćim preduzećima da putem Interneta, odnosno elektronskim putem, potpisuju zaključnice, ugovaraju poslove i zaključuju ugovore.
Najveći problem kod elektronskog poslovanja (e-poslovanja) je to što su dokumenti koji se prosleđuju putem Interneta vrlo osetljivi i treba ih zaštititi od hakera i zloupotrebe.
Elektronski sertifikat koji će izdavati Sertifikaciono telo PKS omogućava identifikaciju preduzeća i garantuje za istinitost podataka koji se pojavljuju u ličnoj karti tog preduzeća.
Kod e-poslovanja se najčešće postavlja pitanje ko je uputio dokument u elektronskoj formi i da li je nešto menjano u dokumentu.
Pitanje je, zatim, i da li je neovlašćeno lice imalo uvid u dokumente koji su predmet poslovanja i pregovora, kao i da li postoji preduzeće koje poriče da je elektronskim potpisom overilo neki ugovor, čulo se u PKS.
Bezbednosni segment je vrlo bitan i taj sistem, između ostalog, funkcioniše tako da potpis bivšeg direktora može odmah da se opozove, a elektronski potpis ne važi bez smart kartice.
Sertifikaciono telo PKS će u svom radu koristiti oprobani i u praksi provereni softver firme "Kor Strit" (Core Street) koji u SAD-u koristi državna uprava.
CA PKS će sa preduzećima u Srbiji komunicirati preko WEB portala Komore, a otpočinjanju celog projekta prethodi obuka kadrova u regionalnim privrednim komorama i edukacija privrednika da elektronsko poslovanje predstavlja svojevrsnu uštedu vremena i formulara.
Evropska unija je taj oblik poslovanja uredila pre sedam godina, uključujući i sve detalje oko elektronskog potpisa.
B92

ovo je najbolja vjest koju sam jutros pročitala :tongue:

Dio ceste Trogir-Split-Omiš od 1. srpnja Radovi kasne zbog premještanja električnog kabela za Dalmacijacement
Prvi novosagrađeni dio buduće četverotračne brze ceste Trogir - Split - Omiš, vrijedne oko 200 milijuna eura, od Solina do Kaštel Gomilice, dug 4,2 kilometra, bit će pušten u promet do 1. srpnja, potvrdile su jučer Hrvatske ceste. Sav promet već nekoliko dana teče novosagrađenim sjevernim kolnikom kako bi se na tom dijelu na vrijeme rekonstruirala dva južna traka jadranske magistrale, državne ceste D-8. Dovršavaju se i dva čvorišta koja će omogućiti lakše spajanje sa starom kaštelanskom cestom. Prvo je čvorište na spoju nove ceste sa 20-ak godina starom četverotračnom cestom, to jest splitskom obilaznicom od Solina, preko Splita, do Stobreča na istoku, a drugo je sagrađeno između Kaštel Sućurca i Kaštel Gomilice. Kako ističe inženjer Tonči Ljubetić, zadužen za nadzor gradnje, radovi kasne zbog premještanja tri kilometra dugog električnog kabela kojim se napaja Dalmacijacement te problema s otkupom zemljišta i kuća koje su se morale srušiti budući da su bile na trasi nove ceste. Novi dio ceste u cijelosti će biti zatvoren još samo sutra, kada će se promet preusmjeriti kroz Kaštela kako bi se dovršilo asfaltiranje južnih trakova i raskrižja te provjerila tehnička ispravnost. Nakon turističke sezone nastavit će se gradnja dvaju novih traka ceste prema Trogiru, a ljeto će se iskoristiti za rekonstrukciju pristupnih cesta te za otkup zemljišta kako bi se svih 20 km od Solina do Trogira moglo dovršiti u roku, do ljeta 2008. godine.
www.poslovni.hr

Nova Družba Adria i skladište Beničanci?
Umjesto do Omišlja, ruska nafta skretat će u Melnicama prema Trstu
Družba Adria bit će revitalizirana, neće ići prije dogovorenom trasom do Omišlja, već će u gorskokotarskom mjestu Melnicama skretati za Trst, gdje će se povezati s TAL naftovodom (Trans Alpine Line), a čime će se zadovoljiti strogi ekološki zahtjevi o nepovećavanju broja dodatnih tankera u Jadranu. Hrvatska će LNG terminal, neslužbeno doznajemo, sagraditi najvjerojatnije u Plominu, a ne na Krku, kako je bilo predviđeno. Ina će ubrzano krenuti s gradnjom podzemnog skladišta plina Beničanci, kapaciteta dvije milijarde prostornih metara, u čemu će joj najvjerojatnije pomoći Rusija, čije se tvrtke sve ozbiljnije spominju kao novi strateški partner Ine. Mađarskom Molu, naime, dojadio je konstantni gubitak na Ininu poslovanju s plinom, te je sve izglednije da će svoj dio Inina kolača prepustiti nekoj ruskoj naftnoj tvrtki, kojoj je gubitak na poslovanju s plinom u Hrvatskoj minoran. A kako je Lukoil odustao od partnerstva s Petrolom, čini se da bi novi Inin partner mogao biti upravo taj ruski naftni div, neslužbeno saznajemo nakon nedjeljnog Energetskog summita održanog u Zagrebu, čiji je posebni gost bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Sigurnost opskrbe energijom te integracija regionalnog energetskog tržišta uz financijsku i tehničku pomoć EU-a i Rusije nužne su za osiguranje visokih stopa gospodarskog rasta i smanjenje nezaposlenosti u zemljama jugoistočne Europe, suglasili su se sudionici zagrebačkog energetskog skupa - predsjednici osam država te predstavnici Europske komisije, Slovenije i Grčke. Energetska suradnja samo je jedno od područja suradnje u regiji koja dijeli zajednički strateški cilj ulaska u euroatlantske integracije. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je u Zagreb stigao kao poseban gost hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, vjeruje kako je zagrebački sastanak prilika za otvaranje širokog dijaloga te perspektiva za daljnju suradnju zemalja regije, Rusije i EU-a. Spremni smo naše odnose izgrađivati u interakciji s EU. Pitanja opskrbe energijom danas su među najvažnijim pitanjima međunarodne gospodarske politike, a strateški cilj našeg zajedničkog rada u području energetike je postizanje dostupnosti i zajamčenosti opskrbe energenata svim zemljama regije", rekao je Putin. Inače, Rusija je samo 2006. u zemlje jugoistočne i južne Europe izvezla 73 milijarde prostornih metara plina što je gotovo polovica cijelog opsega koji Rusija šalje u zemlje EU. Kao jedna od vodećih zemalja svijeta u proizvodnji nafte i plina Rusija je spremna učiniti sve moguće za rješenje energetskih problema regije ravnotežom interesa i jednakih odgovornosti dobavljača, tranzitnih zemlja kao potrošača energenata, a ruske tvrtke već djeluju u regiji - Makedoniji, Bugarskoj i Srbiji, a djelovanje namjeravaju proširiti i na druge zemlje.
"Rusija je zainteresirana za nastavak pregovora o prodaji plina za tranzit u regiji, kao i za izgradnju podzemnih skladišta plina u nekim državama. Spremni smo na suradnju, a jedan od glavnih pravaca je industrija nafte i plina", drži Putin, naglasivši kako zauzvrat očekuje da zemlje s kojima će surađivati dopuste ruskim tvrtkama pravedno nadmetanje za ulazak na njihova tržišta." Prvi čovjek Ruske Federacije time je potvrdio da će hrvatskim težnjama za dodatnim količinama ruskog plina od 2009. Rusija odgovoriti pozitivno. "Drago mi je da naše partnerstvo danas možemo usporediti s dvosmjernom cestom, na ruskom tržištu već dugo i uspješno radi hrvatska tvrtka Končar koja isporučuje opremu za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije", podsjetio je. Rusija je, nastavio je, otvorena za raspravu o njezinu mogućem doprinosu u stvaranju regionalnog čvorišta energetskog tranzita, a pri tome će ruske tvrtke poštivati najviše ekološke standarde. Predsjednik Mesić kazao je da današnji svijet sve teže usklađuje potrebu da osigura opskrbljenost energijom i energentima s potrebom očuvanja okoliša. "Pri tome nerijetko se čini kako ćemo, budemo li činili ono što moramo, napraviti ono što ne smijemo, odnosno da ćemo, ako se suzdržavamo od onoga što ne smijemo, propustiti napraviti ono što moramo. Govorim o odnosu između potrebe da se opskrbljujemo energijom i energentima, da oni uvijek budu dostupni svima, te nužnosti da očuvamo prirodu i spriječimo njezino dalje uništavanje, pri čemu mislim i na klimatske promjene, kako bismo sačuvali samu osnovu naše egzistencije", istaknuo je. Mesić drži da bi se trebalo pozitivno postaviti u odnosu na energiju i energente, ali i na zaštitu prirode i sprječavanje njezina daljnjeg uništavanja jer je i jedno i drugo "u funkciji našega opstanka", čime je između redaka potvrdio revitalizaciju Družbe Adrija u korist ekoloških stajališta kako dodatnih tankera u Jadranu ne smije biti. Vrijeme sučeljavanja ideologija je iza nas, kazao je Mesić, ali danas mnogi s razlogom upozoravaju na novu prijetnju, a to su mogući sukobi zbog energetskih resursa, od izvora fosilnih ugljikovodika i sredstava njihova transporta pa do atomskih elektrana.

www.poslovni.hr

Burza električne energije od jeseni u Makedoniji

Burza elektične energije će se osnovati u Makedoniji sljedeće jeseni. Cilj osnivanja ovakve burze je liberalizacija tržišta električne energije, izjavila je ministrica ekonomije Vera Rafajlovska. Vlada Republike Makedonije je najavila projekt bez posebnih mjera, a koristit će se slovenska iskustva na tom području. Burza električne energije u Sloveniji nije bila uspješna, a dobro funkcionira samo u razvijenijim zemljama poput Njemačke.
(Net Press)

Pivovarna Laško prodala 12 posto Sarajevske pivovare

Grupa Pivovarno Laško pod vodstvom Boška Šrota prodala je 12 posto dionica Sarajevske pivovare, a za prodaju su se odlučili jer trebaju novac za nova ulaganja. Po dionici je Pivovarna Laško dobila 65 konvertibilnih maraka što zajedno iznosi 16,43 milijuna KM, odnosno 8,4 milijuna eura. Kupci su bili skrbnički račun HVB (4,91 posto), UVT fond (2,85 posto), Aktiva Invest (0,73 posto) i četiri nepoznate fizičke osobe koje su kupile 0,4 posto dionica...
više www.poslovni.hr

Istrabenz prodaje Drogu Kolinsku u dijelovima?

Studija za prodaju Droge Kolinske je u završnoj fazi pripreme, a za proučavanje ponuda bit će unajmljena i strana konzultantska kuća, objavio je ljubljanski Dnevnik pozivajući se na neimenovane izvore. Studija pokazuje kako bi Istrabenz u slučaju prodaje Droge Kolinske u dijelovima za nju mogao dobiti 400 milijuna eura, dvostruko više nego ju je platio. Predstavnici Istrabenza ostaju pri poznatom stajalištu da Drogu Kolinsku ne planiraju prodavati...
više www.poslovni.hr

BSE: Dokapitalizacija AIK banke traje do petka

Novi pad indeksa i vrlo skroman promet obilježili su današnji trgovački dan na Beogradskoj burzi. Belex 15 spustio se novih 1,46 posto, dok je promet iznosio tek nešto više od 2 milijuna eura.

Vrlo skromni prometi, djelomično uvjetovani i odsustvom slovenskih investitora zbog praznika, doveli su do toga da je AIK banka s prometom od 25,3 milijuna dinara bila najlikvidnija dionica. Ta niška banka spuštala se i do razine od 10.700 dinara, da bi na kraju trgovanja zabilježila 2,2-postotni ...
više www.business.hr

Energetska berza u St. Peterburgu

Moskva -- Tržište sirovina u Sankt Peterburgu trebalo bi da do kraja ove decenije postane i prava energetska berza.

Sankt Peterburg

Na energetskoj berzi bi se trgovalo svim energentima i drugom strateški važnom robom, izjavio je u Moskvi ruski ministar za ekonomski razvoj German Gref. On je rekao da će se već od jeseni na peterburškoj berzi obaviti prve kupoprodajne transakcije naftnim prerađevinama, a u toku 2008. trebalo bi na istom tržištu da se kao pravi berzanski proizvod pojavi i nafta.
Ranije je Gref izjavio agenciji Itar-Taš da će se sve pripreme za početak poslovanja berze u Sankt Peterburgu okončati u drugom polugođu ove godine, posle čega će početi i kupoprodajne transakcje naftnim derivatima.
Upućeni stručnjaci kao realan rok za početak rada berze u Sankt Peterburgu navode oktobar i istovremeno ističu da će se organizacijom rada tog tržišta pozabiviti posebna nekomercijalna berzanska institucija.
U prvom polugođu 2008. na berzi u Sankt Peterburgu počeće i trgovina naftom, a tokom 2009. na tom tržištu obavljaće se kupopradajne operacije za većinu osnovnih strateški važnih proizvoda.
Eksperti najavljuju da će nova ruska berza biti registrovana u Sankt Peterburgu kao akcionarsko društvo.
Gref je rekao da će država stimulisati rast ponude nafte na berzi u Sankt Peterburug kroz mehanizam uticaja na kompanije s državnim kapitalom.
Gref je na ekonomskom forumu održanom pre dve sedmice u Sankt Peterburugu rekao da njegova zemlja godišnje izgubi oko četiri milijarde dolara zbog razlike koja postoji u tržišnim cenama ruske nafte tipa "ural" i evropskog "brenta".
Otvaranje naftne berze u Sankt Peterburgu moglo bi, prema oceni domaćih eksperata, u svakom slučaju da uveća rusku dobit od prodaje te sirovine i istovremeno još više ojača pozicije Moskve na svetskom energetskom tržištu.
Rusija je lane prodala drugim zemaljama oko 300 miliona tona nafte i derivata i na taj način obezbedila više od 40 odsto deviznog priliva.
B92

Nova slobodna ekonomska zona u Tetovu

Vlada Republike Makedonije odlučila je izgraditi još jednu slobodnu ekonomsku zonu na ulasku u Tetovo koja bi se prostirala na 97 hektara. Tako će Makedonija raspolagati s ukupno četiri slobodne ekonomske zone. Vlada je donijela odluku i za proširenje postojeće zone Bunardžik. Prema novim tarifama koje je izdala Vlada, budući korisnici bi plaćali godišnji paušal od 5.000 eura kao državni porez te 0,1 posto vrijednosti svake uvozno-izvozne deklaracije. Motiv za izgradnju nove zone i proširivanje postojeće je ispunjavanje uvjeta kako bi se privukli strani ulagači u Makedoniju.
(Net Press)

Putovanje „niskotarifnim” avio-kompanijama može, ali i ne mora biti povoljnije

„Loukost” odnosno niskotarifne avio-kompanije popularnost su stekle zahvaljujući neverovatno jeftinim avio-kartama. One ponekad mogu stajati i manje od deset evra, kao kod „Izi džeta” ovih dana, koji kartu u jednom pravcu između Beča i Splita, recimo, nudi za samo devet evra.Uz takvu ponudu malo ko od putnika bi se opredelio za konkurenciju na pomenutoj liniji – „Kroaciju erlajns” ili „Ostrijen ervejz”, kod kojih su karte u odnosu na pomenutih devet evra, za deset, 15 pa i više puta skuplje. Ipak, i „Kroacija” i „Ostrijen” lete i dalje, bez opasnosti da ostanu bez putnika.
Naime, kao i sa svim stvarima koje zvuče isuviše dobro da bile istinite, „loukost” avio-prevoznici popularnost duguju prvenstveno marketingu.
ceo tekst http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=32586

Hrvatska otvara tržište struje

Zagreb -- Početkom jula oko sto hiljada firmi u Hrvatskoj steći će status povlašćenog kupca električne energije.

Potpuno otvaranje tržišta sledi od 1. jula 2008. godine

Firme će moći da biraju da li će struju kupovati od Hrvatske elektroprivrede ili drugog dobavljača, na osnovu Zakona o tržištu električne energije kojim je predviđeno da status povlašćenog kupca dobiju svi potrošači osim domaćinstava.
Trenutno je tržište otvoreno za stotinjak preduzetnika koji troše više od devet gigavat sati struje. Oni su lane potrošili oko milijardu kilovat sati električne energije i pokrili oko šest odsto ukupne hrvatske potrošnje. Za par dana na tržištu će biti još stotinjak hiljada firmi koje su u 2006. potrošile 8,5 milijardi kilovata ili 57 odsto ukupne potrošnje električne energije.
Za sada na hrvatskom tržištu deluju dva dobavljača koja imaju dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije - Hrvatska elektroprivreda, odnosno njena firma ćerka Opskrba, i kompanija Korlea.
Nakon nove faze liberalizacije tržišta sledi potpuno otvaranje tržišta od 1. jula 2008. godine, kada će mogućnost da biraju od koga će kupovati struju imati i oko dva miliona domaćinstava u Hrvatskoj. Hrvatska domaćinstva su u prošloj godini potrošila 6,4 milijarde kilovatsati i u ukupnoj potrošnji električne energije imaju udeo od 43 odsto.
B92

Tako se to radi u ozbiljnim drzavama. :D

Beogradska berza izrekla je kaznu protiv brokera "Beo monet" koji su organizovano obarali vrednost akcija Energoprojekta.Udruženje malih akcionara zaposlenih u toj kompaniji je saopštilo da je komisija Beogradske berze donela rešenje kojim je člana berze "Beo monet" označila kao "brokera koji je svojim radnjama prilikom trgovanja akcijama izdavaoca Energoprojekt Holding izvršio nedozvoljene radnje" i na taj način nezakonito obarao vrednost akcija.

Advokati malih akcionara Energoprojekta su podneli krivične prijave protiv odgovornih za nedozvoljeno obaranje akcija Energoprojekt holdinga na Beogradskoj berzi - Dragana Mandića, direktora preduzeća SKY Electronic i Žarka Blanuše, direktora preduzeća Comfitrade.

Akcionari očekuju da država zaštiti njihove interese, ali i svoj paket čija vrednost premašuje 150 miliona evra.

"Comfitrade i SKY electronic su početkom 2007. prodavali akcije posle 12.30 sati uz značajno obaranje cene i i tako uticali na formiranje niže cene trgovanja za sutrašnji dan", kaže se u saopštenju akcionara.

"Imajući u vidu da je u tom periodu bila pripremljena i prodaja državnog paketa, nameće se pitanje, kolika je i kakva uloga akcijskog fonda i Komisije za hartije od vrednosti, a posebno je indikativno odugovlačenje Komisije za hartije od vrednosti kojim je onemogućen izlazak na A listing do održavanja Skupštine akcionara Energoprojekta", istaknuto je u saopštenju Udruženja malih akcionara. :clapping:

Zabrinuti mali dioničari Aktive Investa

Slovensko udruženje malih dioničara (VZMD) jučer je obavijestilo 37 796 preostalih dioničara Aktive Investa da nizozemsko društvo Aktiva Holdings ima više od 90 posto udjela u Aktivi Investu. Prema mišljenju VZMD-a to bi značilo da bi Aktiva Holdings iz Aktive Investa mogla istisnuti male dioničare, a u Aktivi Investu smatraju da je to isključivo stvar njihovog većinskog vlasnika Aktive Holdings čije je sjedište u Amsterdamu. U VZMD-u tvrde da su prije nekoliko dana od Aktive Investa primili jamstvo da istiskivanje malih dioničara trenutno nije u planu. U Aktivi Investu pak kažu da od Aktive Holdings još nisu primili zahtjev za sazivanje skupštine na kojoj će doći na vidjelo hoće li će doći do istiskivanja malih dioničara.
(Dnevnik)

Rupel za američku investiciju u kockarnice

Klub gospodarstvenika slovenske Istre pod vodstvom predsjednika Uprave Banke Koper Vojka Čoka u ponedjeljak se sastao sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Ruplom. Ministar je pohvalio dobar napredak Slovenije u EU te kako je potrebno poduprijeti ulazak u Uniju i Hrvatske i Srbije.

Gospodarstvenike je u prvom redu zanimalo kako ministar gleda na projekte s područja energetike – plinske terminale u Tršćanskom i Koperskom zaljevu te na američka ulaganja u novogoričke kockarnice i turizam. Rupel je izjavio da uz sadašnje treba potražit i druge izvore energije, a američkoj investiciji u novogoričke kockarnice je naklonjen.
(Finance)

Dioničari Mercatora o dividendama

Dioničari najvećeg trgovačkog poduzeća u Sloveniji Mercatora na današnjoj će skupštini razgovarati o podjeli bilančne dobiti u visini od 122,1 milijun eura. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se za isplatu dioničarima namijeni 14,8 milijuna eura tj. četiri eura bruto po dionici. Dioničari će odlučivati i o prijedlogu male dioničarke koja predlaže 22,2 milijuna eura tj. šest eura za dionicu.

Uprava Mercatora ne podržava drugi prijedlog i pojašnjava da je društvo početkom 2007. na temelju razvojnih, financijskih, poreznih i drugih faktora izradilo nov prijedlog dividendne politike za razdoblje od 2007. do 2010. godine. Predložena dividenda u visini od četiri eura već je za 60 posto veća od dividenda isplaćenih u 2006. godini.
(Večer, Finance)

Dokapitalizacijska dionica Gorenja vrijedi 30 eura

Gorenje će svoje dokapitalizacijske dionice prodavati po 30 eura što će donijeti svježi kapital od 54,9 milijuna eura. Riječ je o 15-postotnom povećanju kapitala tog društva, a cijena po kojoj će se prodavati "nove" dionice bit će niža od one po kojoj se trguje (37 eura).

Predsjednik Uprave Franjo Bobinac izjavio je da dokapitalizacijska cijena proizlazi iz prosječne vrijednosti koju su savjetovala dva društva P&S Consulting i KPMG.
više www.poslovni.hr

Slovenija želi redovne dionice Luke Koper

Slovenska se država odrekla gotovo sedam milijuna povlaštenih dionica Luke Koper, i to, kako je izjavio Žiga Andoljek iz odnosa s javnošću ministarstva financija, zbog uređenja situacije u kojoj su se našli, a koja je bila u suprotnosti sa Zakonom o gospodarskim društvima.

Naime, povlaštena dionica u slučaju Luke Koper nije imala sadržaj niti dividendu kakve bi prema zakonu morala imati. Već se neko vrijeme može čuti kako u ministarstvu nisu ...
više www.poslovni.hr

Telekom Slovenije od iduće godine holding

Na jučerašnjoj je skupštini Uprave Telekoma Slovenije njezin predsjednik Bojam Dremelj najavio da će Telekom Slovenije u iduću godinu stupiti kao holding. U holdingu koji će biti pravni nasljednik Telekoma Slovenije naći će se poduzeće za fiksnu telefoniju i internet, Mobitel, poduzeće za sistemsku integraciju, društvo u kojem će biti udruženi multimedijski sadržaji te kćerinska poduzeća iz inozemstva.

Na ovoj je skupštini došlo i do promjena u Nadzornom odboru. Na mjesto Žige Turka došao je Petar Groznik, vođa upravljanja sredstvima u KD BPD. Na skupštini je između ostalog odlučeno da će se dioničarima Telekoma isplatiti 6,13 eura bruto dividende za dionicu, a devet članova NO podijelit će svotu od 130.479 eura.
(Dnevnik)

MOL odbacio fuziju sa OMV-om
Komešanja među naftašima u regionu

Za sada neuspeo pokušaj: jedna od pumpi OMV-a


Mađarski naftno-gasni koncern MOL odbacio je sinoć jednoznačno fuziju sa austrijskim konkurentom OMV-om, koji je pre podne povisio svoj udeo u mađarskoj firmi sa 10 na 18,6 posto i ponudio joj fuziju, odnosno prijateljsko preuzimanje.

U saopštenju mađarskog koncerna, koje je objavljeno u glavnom gradu Slovačke i nekoliko drugih zemalja regiona (MOL je vlasnik slovačke naftne firme Slovnaft i 25 odsto akcija hrvatske Ine), navodi se da je ovo povećanje udela OMV-a realizovano bez saglasnosti kompanije MOL. „MOL izražava zadovoljstvo što njegov konkurent smatra akcije MOL-a za atraktivnu investicionu priliku, ali mora jasno reći da će i dalje slediti vlastitu strategiju” – kaže se u saopštenju i dodaje da je ova odluka u interesu i drugih velikih akcionara MOL-a.
vise http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=32676

B92 Biz Vesti Srbija

KBC hoće 10 % bankarskog tržišta
16:57 | Izvor: B92

Belgijska finansijska grupa KBC planira da dugoročno zauzme 10 odsto bankarskog tržišta u Srbiji, saopštili čelni ljudi KBC

KBC banka došla u Srbiju

KBC je inače pre dve nedelje kupila 100 odsto kapitala beogradske A banke za 97 miliona evra.

Direktor KBC grupe, Andre Bergman najavio je za B92 da akvizicije te grupacije u finanasijskom sektoru u Srbiji još nisu završene. Osim dokapitalizacije postojeće banke on je najavio mogućnost kupovine nekog od osiguravajućih društava, a nije isključio ni mogućnost kupovine još neke od srpskih banaka.

KBC je nedavno kupio u Srbiji i brokerske kuće Senzal i Hipobroker, kao i konsultantsku kuću Bastion.

"A banka" je osnovana 1996. godine, ima 375 zaposlenih u 42 poslovnice, a 2006. je završila sa dva miliona evra profita, ukupnom aktivom od oko 57 miliona evra i ukupnim plasmanom u kredite od 23,2 miliona evra, a na srpskom tržištu ima udeo od oko 0,3 odsto.

Grupa KBC je druga po veličini banko-osiguravajuća kuća u Belgiji, sa tržišnom kapitalizacijom od oko 37,8 milijardi evra, 51.000 zaposlenih koji opslužuju 11 miliona klijenata u više od 30 zemalja.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=06&dd=27&nav_id=253019

“Mol“ otkupljuje svoje akcije

Budimpešta -- “Mol“ je na Budimpeštanskoj berzi otkupio pet miliona svojih akcija, kako bi sprečio neprijateljsko preuzimanje.

Ukupna vrednost kompanije “Mol“ na berzi se procenjuje na 12,6 milijardi evra

Mađarski naftni i gasni koncern “Mol“ otkupio je na Budimpeštanskoj berzi za 605 miliona evra pet miliona svojih akcija, odnosno 4,57 odsto ukupnog akcijskog kapitala, kako bi se zaštitio od neprijateljskog preuzimanja. Time je “Mol“ ponovo povećao svoj vlasnički udeo na ukupno 7,5 odsto akcija.

"Nakon ovih transakcija jasno je da “Mol“ programom otkupa želi da se odbrani od ponude o spajanju kompanije “OMV“", kaže analitičar Brem Buring.

Naime, austrijski “OMV“ je objavio da je povećao vlasnički udeo u kompaniji “Mol“ na ukupno 18,6 odsto, dodajući da je spreman da vodi "strukturirane razgovore sa upravom kompanije “Mol“ “, ali je mađarska kompanija odbila tu ponudu.

“Mol“ je u protekla tri dana trgovine na berzi za otkup svojih akcija platio ukupno 982 miliona dolara. Ako u vlasništvu zadrži deset odsto svojih akcija, pronaći će savezničku kompaniju, možda investicionu banku, kojoj će moći da proda te akcije i time osigura saveznika u skupštini akcionara.

Mađarski koncern je tako prošle nedelje preneo 8,8 miliona akcija OTP banci da bi osigurao manevarski prostor za dodatni otkup, jer po važećim odredbama “Mol“ sme da zadrži najviše deset odsto vlastitih akcija, a pojedinačni akcionari bez obzira na vlasnički udeo ne mogu imati više od deset odsto glasačkih prava.
B92

Beograd -- Đelić: Nijedno javno preduzeće neće proći kroz većinsku privatizaciju za vreme mandata sadašnje vlade.

Đelić je u toj grupi javnih preduzeća nabrojao Naftnu industriju Srbije, Elektroprivredu Srbije, Telekom...

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić je rekao da je između DS-a i DSS-a oko tog pitanja postignut "ogroman stepen saglasja", i dodao da su na putu postizanja kompromisa i dogovora.
Govoreći o privatizaciji NIS-a, on je izneo stav da je u trenutku kada su kapaciteti prerade nafte veoma cenjeni kao resurs u Evropi, Srbiji u interesu da tu većinsku privatizaciju ne realizuje odmah već u nekoliko koraka. :thumb_up:
"Na taj način bi se kroz podizanje domaće ekonomije narednih godina povećala i vrednost rafinerija koje NIS poseduje u Pančevu i Novom Sadu i tako izbegla mogućnost da se kroz skoriju privatizaciju privuče investitor koji će pasti u iskušenje da ih zatvori", rekao je Đelić.
Komentarišući spekulacije u javnosti da su ruski investitori zainteresovani da "pazare" neka preduzeća (kao primer je naveden RTB Bor) u Srbiji u zamenu za veto u Savetu bezbednosti UN na eventualnu odluku o nezavisnosti Kosova, Đelić je kazao da "nema nikakvog pritiska sa strane Rusije da se ustupi deo ekonomije" na taj način.
"To je i sam predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao premijeru Vojislavu Koštunici i predsedniku Borisu Tadiću", rekao je Đelić.
On je, govoreći o RTB Boru, kazao da je od ministra ekonomije Mlađana Dinkića saznao da će se sledeća sednica nadzornog odbora za privatizaciju RTB-a održati u naredni utorak i da će se u vezi s tim preduzimati dalji koraci.
Prema Đelićevim rečima, ruski investitori su samo zatražili da njihov ulazak ne prate problemi koji su pratili druge strane ulagače.
On je naveo da su ruski investitori zainteresovani i za "Prvu petoletku", "Termoelektro" i druga srpska preduzeća, a imajući u vidu da je najveći trgovinski deficit ostvaren upravo sa Rusijom, strateško partnerstvo srpskih preduzeća i ruskih ulagača moglo bi dovesti do toga da se deficit smanji upravo povećanjem izvoza ovih srpskih firmi na rusko tržište.
Đelić je napomenuo da je trenutno trgovinski defecit jedan od najvećih problema srpske ekonomije, jer je za pet meseci ove godine povećan za 40 odsto u odnosu na isti period lane.
B92

Bovin izvezao 7.000 boca vina u Australiju

Vinarski podrum Bovin iz Negotina je prošloga tjedna ostvario prvi izvoz u Australiju nakon petogodišnje pauze. Izvezeno je ukupno 7.000 boca vina od čega je 60 posto crvenog vina sorte Aleksandrija, Cabernet, Merlo i Venus te bijela vina Chardonnay, Muskat i Rizling. Riječ je o jednogodišnjem dogovoru s poduzećem iz Sidneya koje će prodavati vina.

Bovin je u prvih pet mjeseci ove godine povećao vrijednost izvoza za 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Bovin izvozi u zemlje bivše Jugoslavije, u Bugarsku, Albaniju, Kosovo, Dansku, Njemačku, Belgiju i u neke države SAD-a. Vinarija je obiteljski posao osnovan 1995. godine, raspolaže s 40 hektara loze, a zapošljava 28 radnika.
(Total)

Uspjeh dionica Luke Beograd

Treća emisija običnih dionica Luke Beograd u potpunosti je uspjela, što znači da njih 2.701.020 steklo nove vlasnike po nominalnoj vrijednosti od 480 dinara, u ukupnom iznosu od gotovo 1,3 milijarde dinara. Riječ je o emisiji koja je na prodaju ponuđena unaprijed poznatim kupcima, dioničarima koji su taj status imali 9. veljače ove godine u Središnjem registru vrijednosnih papira.

Prodaja po nominalnoj vrednosti dionica trajala je od 16. svibnja do 14. lipnja i uspješno je okončana. Dionice Luke Beograd su se premijerno pojavile u burzovnom prometu 29. ožujka.
(Politika)

Otvorena prva fabrika biodizela u regionu

U Srbiji je juče otvorena prva fabrika biodizela i to u Šidu. Fabrika „Viktorija oil“ zapošljava oko 200 radnika i godišnje će proizvoditi oko 100.000 tona ovog derivata.

- U početku će fabrika raditi s pola kapaciteta, dok bi do kraja godine trebalo da radi u punom kapacitetu - rekao je Nikola Vujačić, direktor „Viktorija oila“. Kako je Vujačić najavio, pregovara se s kompanijama koje imaju svoje pumpe o široj distribuciji biodizela, a njegova trenutna cena je 63,80 dinara. On je izrazio nadu da će uspeti da pronađe „zajednički jezik“ sa beogradskim vlastima kako bi se autobusi gradskog prevoznika punili biodizelom, što bi donelo značajne uštede, jer je ovaj derivat trenutno najjeftiniji na tržištu. Vujačić je najavio i pomoć proizvođačima uljane repice, od koje se pravi biodizel, kao i mogućnost razmene ovog derivata za repicu.
U fabriku je, inače, uloženo oko 20 miliona evra, a očekuje se prerada od 20.000 tona uljane repice. Za proizvodnju litra biodizela potrebno je oko 2,5 kilograma repice.
Blic

B92 Biz Vesti Srbija

Nicović kupio akcije PIK Bečej-PIKP
16:45 | Izvor: B92, Beta

Beograd -- Konzorcijum beogradske firme Irva i investicionog fonda “Forum absolut return” kupili su 40,9% akcija PIK Bečej-Poljoprivreda

Firme u vlasništvu Đorđija Nicovića poseduju 11 hiljada hektara obradivog zemjišta

Predstavnici Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda potpisali su sa konzorcijumom pravnih lica ugovor o prodaji 40,9 odsto akcija preduzeća PIK Bečej-Poljoprivreda (PIKP), koje su bile u vlasništvu države.

Članovi konzorcijuma su beogradska firma "Irva", čiji je vlasnik Đorđije Nicović, i investicioni fond "Forum absolut return" sa Devičanskih ostrva, koje će za otkup akcija platiti oko 12 milion evra.

Akcije su otkupljene po ceni od 110,1 evro, a kupac ima obavezu da otkupi i sve ponuđene akcije koje su u vlasništvu malih akcionara.

Posle uplate cene za akcije koje su bile u vlasništvu države, Akcijski fond će pozvati male akcionare PIK Bečej-Poljoprivrede da u roku od 10 dana prodaju svoje akcije.

Trenutna cena akcija PIK Bečej-Poljoprivrede na Beogradskoj berzi je 8 hiljada dinara, a najviša je bila 12 hiljada dinara.

Za kupovinu PIK-a Bečej bio je zainteresovan i investicioni fond "Ašmor", koji je ponudio da za jednu akciju plati 73,11 evra.

PIK "Bečej" je jedan od najveći poljoprivrednih kombinata u Srbiji i obrađuje 14 hiljada hektara zemljišta, od kojih je oko tri hiljade u njegovom vlasništvu.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=06&dd=28&nav_id=253167

B92 Biz Vesti Srbija

SBB: Kontrolni paket MEP-u i EBRD-u
15:57 | Izvor: Beta

Beograd -- Kompanija Mid Evropa partners (MEP) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) preuzeli su kontrolni paket SBB-a.

SBB je vodeći kablovski i internet operater u Srbiji sa oko pola miliona korisnika

MEP i EBRD su završili preuzimanje većinskog udela najvećeg kablovskog, internet i satelitskog servis provajdera u Srbiji od investicionog fonda SEEF. Nezvanično, kontrolni paket je vredan između 170 i 200 miliona evra.

SEEF, u kome su među značajnim investitorima OPIC i EBRD, pod menadžmentom „Bedminster kepitl menadžmenta“, investirao je zajedno sa EBRD i MEP u novi ciklus razvoja SBB-a, dok je Grupacija Unikredit banke obezbedila bankovne kredite za transakciju, kao i za budući rast SBB-a.

SBB je saopštio da će EBRD, MEP i Bedminster obezbediti neophodna investiciona sredstva za nastavak brzog razvoja SBB-a kroz podizanje kvaliteta i uvodjenje novih servisa, kao i širenje na tržišta u regionu.

Direktor u MEP-u Robert Knor je izjavio da ta transakcija predstavlja prvo preuzimanje firme koje uključuje finansiranje bankovnim kreditima u Srbiji.

MEP je upoznata sa tržištem bivše Jugoslavije, pošto je pre toga investirala u Sloveniji i Hrvatskoj, kazao je Konor i dodao da poznavanje regiona, kao i samog sektora kablovske televizije, planira da upotrebi i u saradnji sa jakim menadžment timom SBB-a, kako bi obezbedio dalji razvoj kroz značajnu podršku u kapitalu i znanju.

MEP je firma sa sedištem u Londonu koja upravlja jednim od najvećih fondova za investiranje u srednjoj i istočnoj Evropi. Investitori u fond su, osim EBRD-a, i Svetska banka, Evropska investiciona banka, kao i mnoge vodeće svetske osiguravajuće kuće, banke i penzioni fondovi.

SBB je vodeći kablovski i internet operater u Srbiji, kao i najveći provajder satelitske „direct to home“ usluge na teritoriji bivše Jugoslavije i ima blizu pola miliona korisnika na svoje tri platforme.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=06&dd=28&nav_id=253147

"Beo monet" kažnjen zbog obaranja akcija

Autor: Tanjug | 26.06.2007

Beogradska berza izrekla je prvu kaznu protiv brokera "Beo monet" koji su organizovano obarali vrednost akcija "Energoprojekta", saopštilo je danas Udruženje malih akcionara zaposlenih u toj kompaniji.
Komisija Beogradske berze donela je rešenje kojim je člana berze "Beo monet" označila kao "brokera koji je svojim radnjama prilikom trgovanja akcijama izdavaoca "Energoprojekt" Holding "izvršio nedozvoljene radnje" i na taj način nezakonito obarao vrednost akcija.
Advokati malih akcionara Energoprojekta juče su podneli krivične prijave protiv odgovornih za nedozvoljeno obaranje akcija "Energoprojekt holdinga" na Beogradskoj berzi - Dragana Mandića, direktora preduzeća "SKY Electronic" i Žarka Blanuše, direktora preduzeća "Comfitrade". Akcionari očekuju da država zaštiti njihove interese, ali i svoj paket čija vrednost premašuje 150 miliona evra.
"Comfitrade" i "SKY electronic" su početkom 2007. prodavali akcije posle 12.30 sati uz značajno obaranje cene i i tako uticali na formiranje niže cene trgovanja za sutrašnji dan. Imajući u vidu da je u tom periodu bila pripremljena i prodaja državnog paketa, nameće se pitanje, kolika je i kakva uloga akcijskog fonda i Komisije za hartije od vrednosti, a posebno je indikativno odugovlačenje Komisije za hartije od vrednosti kojim je onemogućen izlazak na A listing do održavanja Skupštine akcionara Energoprojekta, istaknuto je u saopštenju Udruženja malih akcionara.

Cestarine skuplje od talijanskih
Hrvatska obrtnička komora (HOK) podržava aktivnosti MUP-a vezane za otkrivanje malverzacija kod većeg broja tvrtki i obrtnika prilikom naplate cestarina karticama čime su oštećene Hrvatske autoceste. Prema mišljenju Ceha prijevoznika HOK, takve pojave sigurno bi se reducirale kada bi cijene cestarina bile niže, a ne kako je sada slučaj da su znatno veće nego u zemljama EU. Prema izračunu, cijene cestarine za autoceste u Hrvatskoj kreću se od 1,22 do 1,50 kuna po kilometru (od 0,16 do 0,20 eura), dok su u zemljama EU znatno niže. Primjerice, u Italiji cijena iznosi 0,67 kn/km (0,09 eura), u Njemačkoj 0,93 kn/km (0,12 eura), a u Francuskoj od 0,75 do 0,90 kn/km (od 0,10 do 0,12 eura). Zbog takve razlike hrvatski prijevoznici traže europske cijene jer bi one bile daleko povoljnije od domaćih. "Time se ne traže ustupci koji nisu u skladu s poslovanjem i cijenama inozemnih primjera ili izbjegavanje plaćanja pune cijene cestarine." Ceh prijevoznika HOK objašnjava kako domaćim prijevoznicima, obrtnicima i vlasnicima tvrtki nije u interesu voziti alternativnim pravcima, a da se autocestama nitko ne koristi zbog previsokih cijena cestarina. Prijedlog Ceha prijevoznika je da se tijekom godine, a izvan turističke sezone, prijevoznicima ponudi korištenje autocesta po povoljnijim uvjetima jer nikome, a ponajmanje prijevoznicima, nije u interesu koristiti lokalne ceste. HOK je izrazio nadu da će apel ovaj put biti prepoznat kako bi autoceste bile upotrebljavane tijekom cijele godine, od čega bi svi imali korist. Čelnik HAC-a Mario Crnjak priznao je da postoje problemi i zloporaba u sustavu naplate, ali da HAC stalno unapređuje sustav te će najkasnije do kraja godine na svim dionicama autocesta uvesti "sustav za prepoznavanje" koji će onemogućiti manipulaciju magnetskim karticama.
(poslovni)

BiH: Natječaj za pelješki most jednostrani potez
SARAJEVO Predsjedništvo BiH zaključilo je kako se most Komarna - Pelješac može graditi samo uz dogovor dviju država. Takav zaključak potvrdio je voditelj Ureda srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića Miroslav Vujičić. U Sarajevu smatraju da su Hrvatske ceste bez službenog dogovora s predstavnicima BiH objavili natječaj za izbor izvođača radova mosta. Prije su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH istaknuli kako je natječaj bez potpisivanja protokola između Hrvatske i BiH jednostrani potez Zagreba.
(pd)

B.net Hrvatska starta mjesec dana prije

Proces spajanja dva najveća kabelska operatora u Hrvatskoj ušao je u završnu fazu mjesec dana prije nego što se očekivalo. Rezultat je da će se već u kolovozu DCM i Adriatic-kabel preimenovati u B.net Hrvatska. Oba operatora u travnju je za rekordnih 407 milijuna kuna preuzela austrijska energetska kompanija Bewag najavivši dodatna ulaganja veća od 100 milijuna kuna. Bewag je također najavio da od B.neta Hrvatska očekuje da na jesen ponudi triple-play, uslugu koja objedinjuje fiksnu telefoniju, digitalnu televiziju i širokopojasni Internet. Novi telekomunikacijski div tako će svojom ponudom direktno konkurirati T-HT-u što je to važnije jer jedini, uz bivšeg monopolista, ima vlastitu infrastrukturu do korisnika. Otkako je Bewag preuzeo DCM i Adriatic-kabel, nova je TK grupacija povukla nekoliko zanimljivih poteza među kojima se ističe partnerstvo u ponudi fiksne telefonije s Voljatelom, telekomom iza kojeg stoji najbogatiji Slovenac Mirko Tuš. "Prvo smo zajednički ponudili jedinstvenu uslugu fiksne telefonije, a sada smo ujednačili i ponudu kabelske televizije za 90.000 korisnika DCM-a i Adriatic-kabela. Od kolovoza naše će dvije tvrtke poslovati pod zajedničkim imenom B.net Hrvatska. Sve te pripreme omogućit će nam da lakše uvedemo vlastitu uslugu digitalne televizije, te u konačnici ponudimo triple-play", kaže Adrian Ježina, direktor grupe DCM/Adriatic-kabel.
(poslovni)

TALAC OD 200.000 EURA

Oteti Slovenac sin je direktora Petrola
Pripadnici Antiterorističke postrojbe Lučko u srijedu su izveli upade u nekoliko stanova i kuća na području Zagreba u sklopu tajno pripremane potrage za 21-godišnjim Slovencem Jurom Bajdom (21), sinom Iztoka Bajde, jednoga od direktora naftne tvrtke Petrol i člana Nadzornog odbora slovenske tvrtke Geoplin.............

http://www.tportal.hr/fset.html

IZNAD SVIH OČEKIVANJA

Rast BDP-a u prvom kvartalu čak 6,9 posto
Prema neslužbenim, ali pouzdanim informacijama, rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine iznosio je čak 6,9 posto! Podatak o gospodarskom rastu u petak bi službeno trebao objaviti i Državni zavod za statistiku, a Jutarnji list dobio je tu neslužbenu informaciju od visokog izvora iz Vlade

U Statističkom zavodu nije se moglo provjeriti, odnosno dobiti službenu potvrdu podatka o rastu BDP-a, jer su pravila objave takvih podataka strogo propisana. Iz izvora bliskog Statističkom zavodu tek nam je neslužbeno potvrđeno kako će službeni statistički podaci o gospodarskim kretanjima u prvom tromjesečju 2006. biti objavljeni u petak ujutro.

Mogućnost da će rast BDP-a biti i veći od šest posto - s koliko je u ponedjeljak na sjednici Vlade baratao premijer Ivo Sanader - dao je naslutiti još u utorak i naš visoki izvor iz Ministarstva financija.

No, i u Ministarstvu su rekli kako detalje ne žele iznositi prije službene objave. Rast od 6,9 posto na kvartalnoj razini značio bi rekordnu stopu gospodarskog rasta u dosadašnjem mandatu Sanaderove vlade, koja je uspjela postići najviše šest posto rasta, i to u prvom tromjesečju 2006. godine.

Veći rast u prvom kvartalu od očekivanog značit će, slažu se analitičari, da bi i cijela 2006. godina mogla završiti značajnijim rastom BDP-a od planiranog.

Prema Vladinim projekcijama, BDP bi u ovoj godini trebao rasti 4,8 posto, dok su analitičari bili još oprezniji u svojim prognozama i najavljivali rast od oko 4,5 posto. No, nakon prvih informacija o značajnijem rastu gospodarstva od početka ove godine, i oni su najavili korekciju rasta BDP-a prema gore.

Službena potvrda rasta BDP-a od 6,9 posto značit će velik plus Sanaderovoj vladi i stranci, pogotovo što će se dogoditi samo dan uoči izvještajnog sabora HDZ-a na kojemu bi trebale biti predstavljene i smjernice izbornog gospodarskog programa te stranke.

U svom istupu pred 6500 stranačkih delegata, predsjednik Vlade i stranke Sanader trebao bi, kažu upućeni, biračima poslati poruku kako će se HDZ-ova politika u idućem mandatu temeljiti na snažnom gospodarskom rastu.

Na taj način, s podatkom o velikom gospodarskom rastu u rukama, Sanader bi mogao oteti SDP-u glavnu predizbornu poruku.

Naime, SDP već mjesecima uvjerava javnost kako je bolji standard i život moguću samo uz veći gospodarski rast, pri čemu SDP-ov ekonomski strateg Ljubo Jurčić barata brojkom od minimalno sedam posto. I HNS smatra kako je Hrvatskoj nužan rast BDP-a od barem osam posto.

www.jutarnji.hr

INA kupila mađarski Roteri driling

Inina firma “Krosko naftni servisi” potpisala je ugovor o kupovini 100 odsto udela u mađarskoj firmi “Roteri driling”.
Preuzimanje će uslediti nakon što transakciju odobri mađarska agencija za tržišno takmičenje. Delatnost kompanije “Roteri driling” identična je kao i “Kroska”, a čine je usluge bušenja, remonta i drugih sličnih servisa.
“Krosko naftni servisi” imaju godišnji prihod u iznosu od 200 miliona američkih dolara, a trenutno obavlja poslove u Omanu, Siriji, Kataru, Egiptu, Libiji, Rusiji, Albaniji, Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
B92

Beograd -- Komisija za hartije od vrednosti odobrila izlazak na tržište 4. emisije akcija Energoprojekt holdinga. :weight_lift:

Iz Energoprojekta najavljuju da će vrlo brzo podneti svu dokumentaciju :tooth:

Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, potvrdio je za B92 da je u četvrtak odobren izlazak na tržište 4. emisije akcija Energoprojekt holdinga, a po rečima izvršnog direktora Energoprojekta za planiranje i razvoj Slobodana Dinića, predstavnici ove firme će danas pokrenuti proces izlaska na A listing Beogradske berze.
„Imamo kompletnu dokumentaciju i očekujemo da relativno brzo dođemo na listing“, objašnjava Dinić.
Direktor poslovnih operacija Beogradske berze Siniša Krneta kaže da ukoliko Energoprojekt podnese potpunu i urednu dokumentaciju koja zadovoljava uslove za listing, čitava procedura može trajati nekoliko nedelja.
Čelni ljudi Energoprojekta su želju za izlazak njihove kompanije na A listing izrazili još početkom godine, ali je proces zaustavljan nakon tužbe koju je protiv Komisije za hartije od vrednosti podnela švajcarska kompanija Komfitrejd, koja je i jedan od akcionara Energoprojekta.

Odobren izlazak na tržište 4. emisije akcija, kaže Štimac

Ta emisija od 3,1 milion akcija je postala sporna nakon što je Komfitrejd tužio Komisiju za hartije od vrednosti osporavajući zakonitost rešenja Komisije, kojim se izdavaocu, Akcionarskom društvu za holding poslovanje Energoprojekt holding, daje odobrenje za izdavanje akcija koje su distribuirane bez javne ponude.
„Problem sa izlaskom na listing je nastao i zbog propisa da kad neka kompanija želi da izađe na listing mora sve akcije imati dostupne za trgovanje, a po zakonu akcije iz zatvorene emisije ne mogu biti slobodne za trgovanje godinu dana“, kaže Dinić.
Ipak postoji mogućnost da se, na inicijativu izdavaoca i uz saglasnost Komisije za hartije od vrednosti, akcije iz zatvorene emisije oslobode za trgovanje. Komisija je u ovom slučaju Energoprojektu dala rešenje za trgovanje akcijama iz ove emisije.
Iako menadžment kaže da je Komisija bila veoma kooperativna u celoj misiji izlaska Energoprojekta na listing, juče su stigle nove optužbe iz udruženja malih akcionara Energoprojekta na račun Komisije za hartije od vrednostia, ali je Štimac prokomentarisao da su u pitanju „bespredmetne i nelogične optužbe, kao i u prethodnim saopštenjima“.
B92

Akcije unosne, štednja sigurna

Građani koji nemaju dovoljno znanja i iskustva sa investiranjem, najjednostavnije mogu da zarade oročavanjem dinarske štednje. Znatno veća zarada može da se ostvari trgovinom akcijama na berzi, kao i ulaganjem u investicione fondove. Naravno, treba imati na umu „da veći rizik, nosi i veću zaradu“, i obratno.
Kada je Narodna banka Srbije pre nekoliko meseci počela da promoviše dinarsku štednju, Radovan Jelašić, guverner NBS,
poručio je da se mnogo više isplati ulagati dinare u banku nego devize jer „dinarska štednja uvek pobeđuje inflaciju“.
Ukoliko se građani odluče za dinarsku štednju, godišnja kamatna stopa je i do 19,5 odsto. Nešto niže kamate, ali isto tako privlačne su i za štedne zapise NBS, gde je kamata na godinu dana 14 odsto.
U slučaju devizne štednje na godinu dana, moguće je dobiti neto prihod od oko četiri do 4,5 odsto. Kamate koje banke nude jesu nešto veće od ovog iznosa i uglavnom su oko pet odsto, ali se na štednju plaća i porez na kapitalnu dobit od 20 odsto kada se ona podigne. Treba imati i na umu i da za veće sume banke neretko nude i više kamatne stope, a one su više i za duže periode otplate.
Atraktivna je i kupovina obveznica stare devizne štednje, gde je neto prinos oko 5,5 odsto u evrima.
- Ipak, ko se iole razume u berzansko poslovanje, najbolje je da ulaže u akcije jer će zarada skoro sigurno biti veća. Za one sa manjim znanjem dovoljno je da odu kod brokera :cold: i da sami nasumično odaberu neku od akcije sa kontinuiranog trgovanja. Takvih preduzeća ima pedesetak. Građanin može da ulaže u različite akcije preduzeća, čime smanjuje rizik - kaže mr Goran Nikolić, saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije.
I kod trgovine akcija na berzi mora se računati na plaćanje poreza na kapitalnu dobit od 20 odsto (obračunava se na razliku između prodajne i kupovne cene), kao i na neke manje provizije. Druga mogućnost za zaradu su fondovi. U Srbiji trenutno posluju dva - „Delta plus“ i „Fima proaktiv“. Oni ulažu novac u akcije, obveznice, kratkoročne hartije od vrednosti, bankovne depozite...
Kod ulaganja u fondove uloženi novac može se uvek povući i to sa pripadajućom zaradom do momenta povlačenja. Kod ulaganja novca plaća se takozvana ulazna provizija koja kod „Delta plusa“ zavisi od visine uloženog novca (za uloge do 1.000 evra provizija je pet odsto, a sa povećanjem uloga provizija se smanjuje sve do 0,5 odsto za uloge preko 250.000 evra), dok je kod „Fima proaktiva“ jednoobrazna i iznosi tri odsto. Kod povlačenja novca „Delta plus“ naplaćuje jedan odsto od ukupno isplaćene sume, dok u „Fima proaktivu“ izlazna provizija ne postoji.
- Prednost ulaganja u investicione fondove je smanjenje rizika kojim se izlaže ulagač. Još jedna od prednosti je profesionalno upravljanje novcem, za šta je zadužen portfolio menadžer - objašnjava mr Goran Nikolić.
Takođe, postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit :tongue343: od 20 odsto. :tongue2: Kapitalna dobit u ovom slučaju predstavlja razliku između otkupne cene investicionih jedinica i njihove kupovne cene.

BERZA
Neke akcije preduzeća na kontinuiranom trgovanju „Tigar“, „Metalac“, AIK banka, „Energoprojekt“, „Komercijalna banka“, Jubmes, „Imlek“, „Agrobanka“, „Metals banka“... Kupovina i prodaja mora da ide preko brokera, a cena akcije se dnevno menja i svaku zaradu je teško prognozirati.
B92

Prodaja EPS-a bila bi predaja

Srbija svoj prestiž treba da gradi na strateškim sektorima poput energetike, telekomunikacija i poljoprivrede, smatra prof. dr Dragan Đuričin
„Većinska prodaja EPS-a bila bi predaja. Neoriginalno i dugoročno neodrživo rešenje za ovu zemlju”, izjavio je profesor dr Dragan Đuričin, predsednik Saveza ekonomista Srbije, gostujući juče u „Politikinom” poslovnom klubu.
Srbiju iz kruga najsiromašnijih u Evropi, uveren je, ne mogu izvući ni proizvodnja automobila, ni lanci supermarketa ni banke, već ono što bi zaista mogao da bude njen brend na kojem bi gradila svoj prestiž. A to su uvećani i efikasniji strateški državni sektori kao što su energetika, telekomunikacije i poljoprivreda.

Šta bi, po profesoru Đuričinu, bio „mini-program” za zaokret srpske ekonomije, opširnije u intervjuu u nedeljnom broju „Politike”.
Posle jučerašnje posete prof.
ceo tekst http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=33007

B92 Biz Vesti Srbija

Belgijski KBC zainteresovan za DDOR
08:48 | Izvor: Beta

Beograd -- Belgijska finansijska KBC Grupa zainteresovana je za kupovinu osiguravajućeg društva DDOR iz Novog Sada.

Grupa KBC ima tržišnu kapitalizaciju od oko 38 milijardi evra

Generalni direktor te grupe Andre Bergen je kazao da ta grupacija želi da osim banke ima i osiguravajuću kuću u Srbiji, čime sprovodi svoj koncept poslovanja banka-osiguranje, a zainteresovana je i za ulaganje u dobrovoljne penzijske i investicione fondove.

Na tender za privatizaciju DDOR-a, koji je raspisan pre godinu dana, javilo se 13 firmi, a prodaja te osiguravajuće kompanije odložena je zbog održavanja parlamentarnih izbora i još nije nastavljena.

Bergen je izrazio očekivanje da će brokerska kuća KBC Sekjuritis, koja je u stopostosnom vlasništvu KBC Grupe, do kraja jula dobiti dozvolu za preuzimanje srpskih brokerskih kuća Senzal i Hipobroker, kao i finansijske firme Bastion.

KBC Sekjuritis objavila je u aprilu da je dogovorila preuzimanje po 100 odsto akcija brokerskih kuća i 60 odsto akcija Bastiona, nakon čega će sve tri finansijske institucije spojiti u jednu - KBC sekjuritis Srbija.

Bergen je istakao da KBC Grupa ima veoma ozbiljne planove za Srbiju, što je pokazala i preuzimanjem sto odsto akcija A banke za 96,5 miliona evra pre dve nedelje.

Formirana 2005. godine, Grupa KBC je treća po veličini u Belgiji i ima tržišnu kapitalizaciju od oko 38 milijardi evra. Ima 51 hiljadu zaposlenih i 11 miliona klijenata u više od 30 zemalja. U prošloj godini je ostvarila profit od 3,4 milijarde evra.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=07&dd=02&nav_id=253529

EPS mora hitno na berzu

Većinu prihoda od privatizacije trebalo bi uložiti u energetiku, smatra profesor dr Dragan Đuričin, predsednik Saveza ekonomista Srbije ...
cio text http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=33100

EPS neće biti privatizovan u naredne četiri godine

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović izjavio je danas da Elektroprivreda Srbije (EPS) neće biti privatizovana za vreme njegovog mandata, ali da će se većina novih kapaciteta graditi u saradnji sa strateškim partnerom.
U intervjuu agenciji Beta, on je objasnio da se ulazak stranog kapitala neće ...
cio text http://www.blic.co.yu/ekonomija.php?id=7248

Neto dobit NIS-a 6,27 mlrd. dinara

Novi Sad -- Ukupni prihodi NIS-a u 2006. su iznosili 257 milijardi dinara, a istom periodu neto dobitak je bio od 6,27 milijardi dinara.

Skupština akcionara usvojila izveštaj Dilojt i Tuša

Rezultate Naftne industrije Srbije je utvrdila revizorska kuća Dilojt i Tuš, uz ocenu da je učinjen značajan pozitivni pomak u izradi finansijskih izveštaja, navodi se u saopštenju te naftne kompanije.

Skupština Akcionarskog društva Naftna industrija Srbije je usvojila izveštaj nezavisnog revizora o reviziji finansijskih izveštaja za 2006. godinu, koji je potvrdio pozitivan poslovni rezultat.

Na sednici koja je održana u 29. juna, Skupština NIS-a je rešila da Upravni odbor nastavi rad u istom sastavu, jer je zakonska obaveza da se imenuje upravnu odbor nakon usvajanja revizorskog izveštaja.
B92

Prva petoletka čeka kupca

Trstenik -- Rok za dostavljanje obavezujućih ponuda na tenderu za kupovinu većinskog kapitala trsteničke Prve petoletke produžen po treći put

Rok za dostavljanje dokumentacije će trajati do 13. jula

Prethodni termin istekao je u petak, 29. juna, a, kako Beta saznaje, rok je produžen kako bi se izašlo u susret jedinom potencijalnom kupcu koji je otkupio tendersku dokumentaciju, ruskom konzorcijumu "Rosoboroneksport", na čiju inicijativu je Fabrika i ponuđena u celini, iako je prethodno doneta odluka o njenoj dekompoziciji.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=07&dd=03&nav_id=253683

Nijemci ulaze u Luku Koper, Intereuropu i Slovenske željeznice?

U slučaju stvaranja holdinga Deutsche Bahn zainteresiran je za najprofitabilniji dio, onaj transportni
U njemačkim rukama uskoro bi se mogle naći Luka Koper, Intereuropa i Slovenske željeznice. Naime, ponovno su se pojavile glasine kako slovensko ministarstvo financija pod vodstvom Andreja Bajuka planira od navedenih kompanija napraviti holding u kojem bi većinski udjel pripao njemačkom Deutsche Bahnu, koji bi u zamjenu za udjel sufinancirao obnovu slovenske željezničke infrastrukture. Ljubljanskom Dnevniku je ministarstvo financija u petak potvrdilo kako se pregovori s predstavnicima Deutsche Bahna "kreću ...
http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/40051.jpg

vise na http://www.poslovni.hr/47255.aspx

11:56
DINKIĆ: TENDER ZA KRAGUJEVAČKU „ZASTAVU” U DECEMBRU

BEOGRAD – Tender za prodaju kragujevačke fabrike vozila „Zastava” biće objavljen u decembru, najavio je ministar za ekonomiju i regionalni razvoja Srbije Mlađan Dinkić.
„Do kraja godine biće objavljena i aukcija za prodaju Geneksovih hotela, a iz stečajeve će biti prodate Robne kuće ′Beograd′, ′Jugoeksport′ i šećerana ′Dimitrije Tucović′“, kazao je on na okruglom stolu u organizaciji „Ekonomist medija grupe”.
Dinkić je kazao i da se od ovog meseca očekuje i prodaja fabrike papira „Matroz” iz stečaja, nakon tri neuspela tendera i izrazio očekivanje da će farika na taj način naći strateškog partnera.
Prema njegovim rečima, biće objavljeni i tenderi za prodaju „Industrije motora i traktora” (IMT) i preostalih rakovičkih fabrike.
„Očekujem da će priatizacija društvenih preduzeća u Srbiji biti završne do kraja 2008. godine, što će biti oročeno i izmenama Zakona o privatizaciji”, kazao je Dinkić i najavio da će biti organizovano po 55 aukcija mesečno.
Kako je naveo, preostalo je da se proda još 1.200 preduzeća, istakao je, a od toga je veliki broj malih firmi, dok 30 odsto njih nema ni jednog zaposlenog.
Beta

B92 Biz Vesti Srbija

Denjub fuds kupuje akcije Knjaza
11:19 | Izvor: Beta

Beograd -- Beogradski ogranak Denjub fuds grupe namerava da preuzme 3,42% kapitala aranđelovačkog proizvođača vode i sokova Knjaza Miloša.

U fabrici je pre privatizacije radilo 1.800 radnika, dok je sada zaposleno 950 ljudi

"Denjub fuds" (Danube foods) iz Holandije poseduje 31,47 odsto akcija "Knjaza Miloša", a zajedno sa matičnom kompanijom i investicionim fondom FPP Balkan limited kontroliše 96,57 odsto kapitala aranđelovačke firme, navodi se u oglasu objavljenom u "Politici".

Kompanija "Knjaz Miloš" bi prema ranijim najavama poslovodstva, trebalo da ove godine pozitivno posluje, prvi put nakon privatizacije 2005.

Nakon privatizacije "Knjaz Miloš" je imao 25 miliona evra prikazanih dugova i oko osam miliona evra prikrivenih, a za dve godine ti dugovi su sanirani i uloženo je oko 15 miliona evra za otpremnine radnicima, navelo je poslovodstvo.

"Denjub fuds" upravlja sa tri najveće mlekare u Srbiji i jednim od lidera u konditorskoj proizvodnji, koncernom "Bambi-Banat".

Kraj privatizacije u Srbiji do kraja 2008.

Natječaj za prodaju tvornice vozila "Zastava" iz Kragujevca bit će objavljen u prosincu, a do kraja ove godine trebale bi završiti i privatizacije Robnih kuća "Beograd", "Jugoeksport" i Šećerane "Dimitrije Tucović", najavio je danas ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić.
Privatizacija u Srbiji bit će završena do kraja 2008. godine, a za privatizaciju je ostalo još 1.200 poduzeća, među kojima je veći broj malih tvrtki, rekao je Dinkić na skupu gospodarstvenika ...
više http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=a60a25ac-e912-4aa9-94d9-be445be77d85&ref=rss