15 Oct 2007. 20:10

Rudarima veće zarade

Menadžment Rudnika uglja Pljevlja prihvatio je danas zahtjev zaposlenih o povećanju zarada, i dogovoreno je da se što prije osnuje Savjet zaposlenih.

Najavljeno je i da će ubrzo početi izrada novog Pravilnika o zaradama koji bi trebalo da se primjenjuje od januara 2008. godine.

Štrajkački odbor pljevaljskog rudnika Pljevlja konstano će pratiti realizaciju dogovorenih odluka i ukoliko ih rukovodsto ne ispoštuje postojaće mogućnost obustave rada, inajavljeno je iz sindikalne organizacije ovog rudarskog kolektiva.

Pored toga Sindikat Rudnika uglja Pljevlja podržava odluke rukovodstva o uvođenju štednje, kontroli troškova, kao i plan reorganizacije i obnove Rudnika.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=6768

GOSPODARENJE RESURSIMA
Kako Barović i Džuverović uništavaju Rudnik uglja

Pljevaljski Rudnik uglja je, bez sumnje, jedna od najčešće pominjanih crnogorskih firmu u minulih godinu dana. Neuspio pokušaj privatizacije, njen značaj u okviru energetskog sistema Crne Gore, sukob među vladajućim koalicionim partnerima o budućnosti Rudnika i Termoelektrane, zanimljiva vlasnička struktura, veliko interesovanje investitora na berzi...

Sve skupa, dovoljno da se vjeruje kako je poslovanje te firme pod budnim nadzorom vlasnika, države i javnosti. To bi, opet, trebalo da znači kako ne postoji mogućnost da se u preduzeću radi mimo zakona i opšteprihvaćenih poslovnih normi.

VLASNICI I GAZDE: Dodatne garancije trebalo bi da pruži vlasnička struktura kompanije. Teoretski, u pitanju je gotovo idealan «miks» privatnog (domaćeg i stranog) i državnog kapitala. Prvi bi trebao da donese preduzetnički duh, poslovnost, težnju ka maksimalizaciji profita, a drugi da osigura komponentu socijalne i društvene odgovornosti kompanije.

Država Crna Gora je, pojedinačno, najveći vlasnik kapitala Rudnika uglja u Pljevljima sa učešćem većim od 31 odsto. Slijedi of šor fond asocijativnog imena Monte Kristo, sa 23 odsto akcija. Navodni Britanci su svoj paket akcija kupili od tivatske firme Maprenat koja je, uz akcije Rudnika u svom vlasništvu imala još prodavnicu, mesaru i kafić. Vlasnik Maprenata je Goran-Gago Arsić a ovdašnji mediji su u svakoj priči o Rudniku uglja imali potrebu da naglase kako je Arsić blizak prijatelj sa mnogo poznatijim crnogorskim biznismenom Acom Đukanovićem.

Uz Vladu, Maprenat, odnosno, Monte Kristo najveći akcionar Rudnika uglja je Podgorička Alfa invest čiji su vlasnici Damjan Hosta, direktor Monte Adria brokera, i Veselin Barović, čovjek sa mnogo afiniteta i zvanja od kojih je, za ovu priču, najinteresantnije članstvo u Odboru direktora Elektroprivrede Crne Gore. Barović i Hosta u Rudniku posjeduju oko 22,4 odsto akcija.
Skupština akcionara Rudnika uglja Pljevlja, kojom je predsjedavao Vuk Roćen, a u kojoj Vlada i pomenute privatne kompanije imaju oko 80 odsto glasova, usvojila je sredinom jula, istog dana i na istoj sjednici, godišnji Izvještaj o radu i poslovanju i Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja. Ista dokumenta prethodno je prihvatio i Bord direktora na čijem čelu je Đorđe Džuverović.
MINUS I PLUS: Na prvi pogled, riječ je o uobičajenoj proceduri verifikacije godišnjih poslovnih rezultata. Međutim, sadržaj usvojenih dokumenata baca sasvim novo svijetlo na usvojene Odluke.

Iz Izvještaja o poslovanju i radu nemoguće je shvatiti da li je kompanija 2006. godinu završila sa gubitkom od 1,2 miliona, ili uz dobit od 340 hiljada
eura. Još veći problem je što je taj podatak ostao nepoznanica i zvaničnom revizoru, podgoričkoj kompaniji Montrev D.O.O.

Procjena vrijednosti osnovnih sredstava Rudnika uglja nije obavljana desetak godina, konstatovano je u revizorskom izvještaju. Potom se primjedbe množe: U knjigama Rudnika uglja ubilježeno je da potraživanje od EPCG iznose 34,2 miliona eura plus 2,2 miliona potraživanja po osnovu obračunatih kamata. Prema podacima koje je revizor dobio od TE Pljevlja, EPCG Rudniku dugije svega tri miliona eura, ili 33 miliona manje nego što Rudnik od nje potražuje. «Do konačnog usaglašavanja između JP EPCG – TE Pljevlja i Rudnika uglja nijesmo u mogućnosti da utvrdimo kakav bi mogao biti efekat eventualnih korekcija na finansijski rezultat Rudnika», bilježi revizor.

Ova konstatacija ni malo nije zainteresovala nadležne u Vladi Crne Gore, iako je država u Rudniku uglja najveći a u EPCG većinski vlasnik. Zapravo, prema saznanjima Monitora, Vlada je i kreator ove «zabune», pošto godinama odbija da jasno saopšti koja je zvanična cijena uglja (u Pljevljima tvrde da je Vlada propisala jednu, a u Nikšiću kalkulišu sa drugom, nižom cijenom). Za «konačno rješenje» cijene morao bi biti zainteresovan i Veselin Barović – što je cijena uglja veća, njegova imovina u Pljevljima sve je vrijednija. Sa druge strane, ukoliko je ugalj jeftiniji, Elektroprivreda u čijem bordu direktora Barović zastupa privatizacione fondove, ima više šansi za izlazak iz višegodišnjih gubitaka.

U godišnjem Izvještaju o radu Rudnika sporni su, prema navodima Montreva, i podaci o dugovima prema inostarnstvu. Podaci kojima raspolaže Ministarstvo finansija i oni u knjigama Rudnika razlikuju se za 3,3 miliona eura. Za toliko je veći dug Rudnika uglja u dokumentima Vlade nego što je u poslovnim knjigama u Pljevljima. Po svoj prilici, Pljevljaci nijesu računali kamatu na svoja dugovanja. Uglavnom, revizor i u ovoj tački izvještaja konstatuje: «Do momenta usaglašavanja sa Ministarstvom finansija RCG nijesmo u mogućnosti da utvrdimo konačan iznos i uslove otplate ovih kredita, kao i moguće efekte na finansijski rezultat Društva».

ĐE IMA TU SE I PROSIPA: Sljedeća zamjerka odnosi se na milion eura poreza i doprinosa koje Rudnik, i pored zakonske obaveze, nije uplatio državi po osnovu isplaćenog regresa i zimnice za 2005. i 2006. godinu. To sugeriše da bi, pored ministra Branimira Gvozdenović za rad Rudnika morao da se zainteresuje i ministar finansija Igor Lukšić. Pod uslovom da Vlada Rudniku, po principu «strogo povjerljivo», nije dozvolila ovakav vid poslovanja.

Konačno, u revizorskom izvještaju, koji je u ime Montrev-a potpisao revizor Srđan Mišolić, zaključuje se da «finansijski iskazi ne prikazuju realno i objektivno finansijsko stanje Rudnika uglja Pljevlja na dan 31. decembar 2006. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i protoka novca tokom godine...».

Predstavnici vlasnika na Skupštini akcionara su i preko ovog iskaza prešli kao da je sve u najboljem redu. Mirno su se razišli ne znajući kako je poslovala firma kojom gazduju. Nije im zasmetalo ni to što je, prije nekoliko dana, Rudnik uglja skinut sa B kotacije Montenegroberze, zbog netačnog finansijskog izvještaja.

Ili sve to aktuelne vlasnike Rudnika, u suštini, ne interesuje. Oni će već, na ovaj ili onaj način, doći do planirane zarade. Da je drugačije, ne bi na čelu Borda direktora bio Đorđe Džuverović, čovjek koji bi, po slovu zakona, već dvije godine morao biti u penziji.

Rebus ili izvještaj

Bord direktora Rudnika uglja prihvatio je Izvještaj o radu i poslovanju, stoji u Odluci usvojenoj 11. juna. Dokument koji je potom proslijeđen Skupštini akcionara prenosimo uz neznatna skraćenja:

Osnovni pokazatelji sadržani u odgovarajućim bilansnim obrascima Godišnjeg računa za 2006. godinu, odnose se na sljedeće:

Ukupni ostvareni prihodi po osnovu prodaje proizvoda i izvršenih usluga, ostalih poslovnih dobitaka, izvršenog kapitalizovanog rada za sopstvene potrebe i promjene vrijednosti zaliha gotovih proizvoda – 36,059 miliona eura;

Ukupno ostvareni rashodi, odnosno troškovi materijala, energije i drugog, te troškovi zaposlenih radnika, obračunate amortizacije i ostali poslovni rashodi – 37,250 miliona eura;

Ostvarena negativna razlika na poziciji u «bilansu uspjeha – profit od poslovnih aktivnosti» - 1,191 miliona eura;

Po utvrđivanju pozitivne razlike po osnovama i ostvarenjima između finansijskih prihoda i finansijskih rashoda u iznosu od 1, 578 miliona i primjene međunarodnih računovodstvenih standarda iz poreza na dobit od 49, 2 hiljade eura, ostvaren je neto profit na Godišnjem računu u iznosu – 338 hiljada eura.

Pitanje na koje brojne računovođe koje smo konsultovali nemaju odgovor glasi: kako je poslovao Rudnik uglja Pljevlja u 2006. godini? Za utjehu zbunjenima, to nije umio da ocijeni ni zvanično angažovani eksterni revizor.

Zoran RADULOVIĆ
Monitor

23 Oct 2007. 13:49 | Izvor: CdM
Njemci najavili gradnju cementare


Kompanija CEMAG grupa iz Njemačke je zainteresovana za gradnju nove cemenatre u Pljevlima.

Predstavnici ove komapnije smatraju da u novoj cementari mogu godišnje da proizvedu 1,5 miliona tona cementa, navodi se u saopštenju CEMAG-a.

Planirano je da peć buduće cementare za rad koristi ugalj iz pljevalsjkog Rudnika, kao i da fabrika proširi proizvodnju građevinskih elemenata.

Nadležni iz njemačke kompanije se nadaju da će im crnogorska Vlada odobriti gradnju nove cementare.

CEMAG nudi posao za 1.300 ljudi u novoj cementari Pljevlja

Za gradnju nove cementare u Pljevljima vlada veliko interesovanje, a uprava će, koliko je u njenoj moći, nastojati da ubrza cio tenderski proces, saopšteno je juče iz Rudnika uglja.

Predsjednik Borda direktora Rudnika uglja Đorđe Džuverović kazao je Republici da je dobio pismo o namjerama njemačke CEMAG grupe, ali i da je odgovorio na taj dopis.

U pismu o namjerama se navodi da je CEMAG grupa zainteresovana za izgradnju nove cementare u Pljevljima, koja bi zaposlila 1.300 radnika.

U povratnom pismu sam iskazao spremnost Rudnika uglja da pomogne u svakom obliku, prije svega u prezentaciji sirovinske osnove i istakao da ne postoje nikakve prepreke u realizaciji tih projekata, objasnio je Džuverović.

Prema informacijama Mine biznis, predsjednik CEMAG-a Ali Memari Fard o zainteresovanosti za izgradnju cementare zvanično je, dopisom, obavijestio i pljevaljskog gradonačelnika Filipa Vukovića.

U CEMAG-u planiraju da u novoj cementri proizvedu 1,5 miliona tona cementa godišnje u prvoj fazi, odnosno tri miliona tona u drugoj, što će zadovoljiti potrebe lokalnog, kao i susjednih međunarodnih tržišta.

Fabrika cementa može biti izgrađena za 40 mjeseci na novoj lokaciji udaljenoj od grada, za razliku od bivše cementare. Stara tehnologija koja zagađuje biće zamijenjena najmodernijom u skladu sa najstrožijim zahtjevima Evropske zajednice, što daje najveće prednosti za ekologiju i ekonomiju regije i zemlje, ocijenio je Fard u dopisu.

On je kao pozitivne aspekte investiranja u proizvodnju cementa naveo apsorbovanje dobijenih sirovina i korišćenje laporca sa postojećih deponija, čime će se riješiti problemi koji postaje sve veći sa napretkom eksploatacije.

Osim toga, kako je dodao, peć cementare će 95 odsto raditi na ugalj iz lokalnog rudnika, a fabrika će proširiti spektar lokalne proizvodnje, kao integrisana kompanija ili snabdjevač cementa za proizvodnju betona, građevinskih blokova, montažnih građevinskih elemenata.

Za distribuciju proizvoda na lokalno tržište ili za izvoz preko Luke Bar, koristiće se najmanje 200 kamiona, čime se otvaraju nova radna mjesta. Zbog ekonomičnijeg transporta cementa partneri CEMAG-a biće u mogućnosti da preduzmu izgradnju željezničke linije Pljevlja-Bijelo Polje, koja bi se počela koristiti odmah nakon izgradnje fabrike - najavili su iz CEMAG-a.

CEMAG želi da dobije pravo na preuzimanje cjelokupne dnevne odložene količine laporca na odlagalištu Janjilo.

U CEMAG-u smatraju da u narednih 30 godina mogu preuzeti sav novoproizvedeni lebdeći, odnosno elektrofilterski pepeo, pod uslovom da se za liniju za proizvodnju odredi posebna industrijska tarifa električne energije. Kompanija bi preuzela i obavezu da isprazni postojeće odlagalište elektrofilterskog pepela, za šta će biti neophodno u mehanizaciju uložiti oko 20 miliona eura.

CEMAG očekuje odobrenje od Vlade, a Opštinu Pljevlja zamoli su da im pošalje uputstvo o dokumentaciji koju treba dostaviti.

Ne zna se kad će tender

Džuverović nije mogao da odgovori kada će biti raspisan tender za izgradnju cementare. - Sada su u toku predradnje za takav postupak. Za gradnju mora se odrediti lokacija i ispuniti neophodni urbanističko-tehnički uslovi. To su preduslovi da bi se moglo krenuti u realizaciju tog projekta. Sve te radnje ne zavise od Rudnika uglja već od drugih činilaca, pa ne bih mogao da prognoziram kada će biti raspisan tender, objasnio je on. Prema njegovim riječima, uprava Rudnika želi da tender bude raspisan u najkraćem mogućem roku.

Rudnik uglja snažno podržava izgradnju nove cementare, jer samo tako se može dobiti i tehnička i ekonomska valorizacija sirovinske baze, zaključio je Džuverović. (Republika)

RUDNIK UGLJA – CIJENE
Traže skuplji ugalj

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) - Pljevaljski Rudnik uputio je danas Regulatornoj agenciji za energetiku zahtjev da hitno, uz nove cijene struje, utvrdi njihov iznos i za ugalj.

»Sadašnje cijene uglja za Termolektranu (TE), od 20,77 EUR za tonu, direktno ugrožavaju ostvarenje energetskog bilansa i Rudnik uglja će imati značajne finansijske gubitke«, rekao je izvršni direktor te kompanije Vuk Roćen na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, ukoliko cijena uglja ne poraste, to bi dovelo u pitanje dalji rad i razvoj Rudnika i uticalo na socijalni položaj zaposlenih u najvećoj pljevaljskoj kompaniji.

U Rudniku su, prema riječima Roćena, nezadovoljni postupkom i načinom utvrđivanja cijene električne energije i uglja.

On smatra da je realno da cijena uglja za TE iznosi oko 28 EUR za tonu, a pošto Regulatorna agencija za energetiku nije prihvatila predlog za povećanje, pokrenut je postupak kod Upravnog suda.

»Elektroprivreda Crne Gore je znatno kasnije od Rudnika podnijela tužbu Upravnom sudu, što nakon njenog usvajanja ima za posljedicu novo utvrđivanje cijene struje«, kazao je Roćen.

Za upravu Rudnika uglja je potpuno neshvatljivo da Agencija po hitnom postupku, ne čekajući ishod upravnog spora koji je pokrenuo Rudnik uglja, utvrđuje novu cijenu struje.

»Jedan od najvažnijih inputa za određivanje nove cijene struje je prethodno utvrđivanje cijene uglja«, kažu u rudarskoj kompaniji.

Rudnik uglja je, kako tvrde njegovi predstavnici, dokumentovano ukazivao na propuste Agencije prilikom utvrđivanja cijene uglja za proizvodnju električne energije.

»Posebno smo ukazivali da odluka Agencije nije utemeljena na odredbama Zakona o energetici zbog neuvažavanja stvarnih troškova«, rekao je Roćen.

Finansijski direktor Rudnika Ljuboje Petrović podsjetio je da je kompanija krajem 2005. godine dostavila zahtjev Regulatornoj agenciji za određivanje cijana uglja za TE od 24,69 EUR za tonu.

On je kazao da je i pored više urgencija predstavnika Rudnika uglja, tek krajem prošle godine Agencija odredila cijenu od 20,77 EUR, koja važi od janaura.

Rudnik je u januaru dostavio novi zahtjev Agenciji kojim je tražena cijena uglja za TE Pljevlja od 30,89 EUR za tonu.

»Na to je uticalo smanjenje plana proizvodnje uglja zbog produženog remonta TE i povećanje troškova«, rekao je Petrović.

U rudarskoj kompaniji procjenjuju da bi sa sadašnjom cijenom uglja Rudnik u ovoj godini mogao da ima gubitak od 11 miliona EUR.
(kraj) mjl/bvm/anf

Podgorica – Regulatorna agencija za energetku hitno će razmotriti zahtjev pljevaljskog Rudnika uglja za utvrđivanje nove cijene uglja.
“Dobili smo zahtjev. Već izvjesno vrijeme preispitujemo zahtjev Rudnika posebno u dijelu koji se odnosi na uvećanje troškova poslovanja nastalih zbog plaćanja naknada koje je lokalna samouprava odredila tom preduzeću”, saopštio je direktor Regulatorne agencije Dragoljub Drašković.
On nije precizizrao kada će Agencija odredi novu cijenu uglja.
“Ispitaćemo hitno zahtjev Rudnika i o tome donijeti odluku”, naveo je Drašković.
Rudnik uglja je u ponedjeljak uputio zahtjev Regulatornoj agenciji za energetiku da prilikom sjutrašnjeg određivana cijene struje definiše i novi iznos za ugalj.
U menadžmentu te kompanije smatraju da sadašnja cijena uglja za Termolektranu (TE), od 20,77 EUR za tonu direktno ugrožava ostvarenje energetskog bilansa i Rudnik uglja će imati značajne finansijske gubitke.

CG Ekonomist

Sindikalci rudnika traže povećanje plata 30 odsto

Subota, 3.11.2007

Pljevlja -

Sindikalna organizacija radnika Rudnika uglja u Pljevljima , zatražila povećanje palata 30 odsto.

"Tražimo i da se u dogledno vrijeme zarade zaposlenih u Rudniku uglja izjadneče sa primanjima u Elektroprivredi Crne."

Konstatuje se da su lična primanja manadžmenta Rudnika uglja povećana skoro duplo, a da se većini zaposlenih plata u poslednja tri mjeseca smanjuje.

Sindikalna organizacija zahtjeva od menadžmenta da se u najkraćem roku uradi novi Pravilnik o normama i zaradama i da se posebno cijene uslovi rada svakog radnog mjesta i efektivni sati na radu.

U protivnom Sindikat će zahtjevati od poslovodstva i zaposlenih da pokrene obustavu dalje isporuke uglja TE Pljevlja«, kaže se u zaključcima sindikata


Antena M

Pljevlja – Pljevaljski Rudnik će u predstojećoj grejnoj sezoni obezbijediti dovoljne količine uglja za Termoelektranu (TE) i druge potrošače.
»U zimski period ulazimo relativno spremni i stanje je stabilnije nego u prethodnim godinama«, rekao je rukovodilac sektora Proizvodnja, Stjepan Gazdić.
Na deponiji TE trenutno ima oko 50 hiljada tona uglja i deset hiljada tona kod Cementare i na Borovici.
»Uspjeli smo da prethodno odradimo većinu planiranih poslova i, koliko se moglo, pripremimo kopove za rad u zimskim uslovima«, kazao je Gazdić.
Svi poslovi su, kako je dodao, završeni na vrijeme i u znatno većem obimu nego ranijih godina.
Prema njegovim riječima, ipak će ulaskom u zimski režim rada zbog vremenskih uslova doći i dodatni problemi - sniježne padavine, magla, niske temperature i povećan priliv vode u kopovima.

CG Ekonomist

ĐORĐIJE DŽUVEROVIĆ PREDLAŽE SPAJANJE PLJEVALJSKIH KOMPANIJA

Država da preuzme i Rudnik i TE

Pljevlja(MINA BUSINESS) - Optimalni model vlasničke trasformacije pljevaljskog Rudnika uglja je da država kroz transformaciju tog preduzeća i Termoelektrane Pljevlja postane vlasnik 67 odsto zajedničke kompanije - smatra predsjednik Odbora direktora Rudnika Đorđije Džuverović.
- To je moguće postići zamjenom dijela državnih akcija u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) za akcije Rudnika uglja - rekao je Džuverović agenciji Mina-business.
On je dodao da bi država i nakon ove transakcije zadržala iznad 67 odsto akcija u EPCG, kojoj sada pripada TE, a dobila više od tog procenta u Rudniku.
Rudnik uglja je, kako tvrdi Džuverović, na početku procesa Masovne vaučerske privatizacije u Crnoj Gori insistirao da država mora zadržati kontrolni paket akcija u kompaniji od 51 odsto.
On smatra sasvim izvjesnim da Rudnik uglja ne može da funkcioniše bez TE Pljevlja.
Džuverović je ocijenio da su sada glavni ograničavajući faktori restukturiranja Rudnika uglja vrijeme i obezbjeđenje neophodnog novca, a uslovi privređivanja složeni i teški.
- Opterećeni su značajnim problemima nastalim u prošlosti kao što su neriješeni dužničko povjerilački odnosi između Rudnika uglja i EPCG, neriješeno pitanje dugoročnih obaveza Rudnika uglja, nemogućnost nabavke nedostajuće rudarske mehanizacije, nedostatak investicionih i obrtnih sredstava - precizirao je Džuverović. Prema njegovim riječima, zbog toga značajno kasne investicioni radovi, prije svega na izmještanju rijeke Ćehotine.
U Rudniku su inače nezadovoljni odlukom Regulatorne agencije da cijena uglja za Termoelektranu bude blago povećana na od 21,9 eura po toni i zbog toga će je opet tužiti Upravnom sudu.

IEA: Nezaobilazni ugalj

Ugalj, jedan od klasičnih energetskih resursa, mogao bi čak daleke 2030. godine postati osnovni energetski izvor u zemljama kao što su Kina i Indija
Prema najnovijem izveštaju za 2007. godinu o energetskim perspektivama globusa Međunarodna agencija za energiju sa sedištem u Paizu saopštila je da u skladu sa ekonomskim razvojem dve zemlje i tražnja za navedenim energentom u periodu između 2005. i 2030. godine mogla da ojača za 73 procenta.
Procenjuje se da će već za tri godine energetska tražnja Kine biti veća od one u SAD. Trend tražnje, uvoza i proizvodnje uglja te emisije štetnih gasova u ovakvim okolnostima postaje još turobniji u odnosu na prethodni izveštaj, emitovan od strane istog tela prošle godine.
U Međunarodnoj agenciji za energiju nisu za sada identifikovane nove tehnologije koje bi mogle da ponude čistiji izvor energije koji bi, eventualno, mogao kreirati alternativu u poboljšanju uslova života najsiromašnijih zemalja na svetu. Ove će, tako, biti primorane da povećaju tražnju za klasičnim energentima. (Ekonomist)

IEA: Nezaobilazni ugalj

Ugalj, jedan od klasičnih energetskih resursa, mogao bi čak daleke 2030. godine postati osnovni energetski izvor u zemljama kao što su Kina i Indija
Prema najnovijem izveštaju za 2007. godinu o energetskim perspektivama globusa Međunarodna agencija za energiju sa sedištem u Paizu saopštila je da u skladu sa ekonomskim razvojem dve zemlje i tražnja za navedenim energentom u periodu između 2005. i 2030. godine mogla da ojača za 73 procenta.
Procenjuje se da će već za tri godine energetska tražnja Kine biti veća od one u SAD. Trend tražnje, uvoza i proizvodnje uglja te emisije štetnih gasova u ovakvim okolnostima postaje još turobniji u odnosu na prethodni izveštaj, emitovan od strane istog tela prošle godine.
U Međunarodnoj agenciji za energiju nisu za sada identifikovane nove tehnologije koje bi mogle da ponude čistiji izvor energije koji bi, eventualno, mogao kreirati alternativu u poboljšanju uslova života najsiromašnijih zemalja na svetu. Ove će, tako, biti primorane da povećaju tražnju za klasičnim energentima. (Ekonomist)

Imam ovu magicnu hartiju.
Kvalitet sto isprucuje RUPV dalekko je od svejtskog kvaliteta
Ugalja za elektrane sto se isporucuje MJ / KG je 912-967 (mala kaloricna vrednost)
- nemogu da isporuce vise (bez obzira sto ima uglja ) sto nemaju mehanizacijom. Znaci NOVA ulaganja .
-upravo imaju sad ulaganje 30/mil (premijestanja rijeke)
moje misljenje
ovo je dobra hatije i sam je ima i vijerujem u nju , na duge staze.:bye1:

ODBOR DIREKTORA RUDNIKA UGLJA NE ŽELI DA SE IZJAŠNJAVA O OTPUŠTANJU ZAPOSLENIH DOK VLADA NE ZAUZME STAV

Nema para za višak radnika

Podgorica - Odbor direktora Rudnika uglja neće razmatrati predlog men-adžmenta o sistematizaciji radnih mjesta dok Vlada ne zauzme čvrst stav o prestrukturiranju kompanije - saopšteno je "Vijestima" u pljevaljskom preduzeću.
Na dnevnom redu jučerašnje sjednice borda nije bilo sistematizacije, koju je menadžment utvrdio prije dva mjeseca. Planirano je otpuštanje skoro 400 zaposlenih i svođenje njihovog broja na oko 1.060.
- Predstavnici Vlade se još nijesu izjasnili o restrukturiranju preduzeća, nema socijalnog programa , pa ne možemo razgovarati ni o prekobrojnima. Dok ne bude uzvjestan status Rudnika, nećemo otpuštati radnike - izjavio je "Vijestima" Vuk Roćen, direktor pljevaljske kompanije.
Roćen je rekao da zaposlene neće ostavljati bez posla dok ne bude utvrđen socijalni program, koji na bazi nove sistematizacije treba da predloži Vlada.
- Nema sredstava za proglašenje tehnološkog viška - poručio je Roćen.
U Sindikatu Rudnika uglja traže otpremnine na nivou onih iz Kombinata aluminijuma - od 12 hiljada do 27 hiljada eura, za koje su se radnici podgoričke fabrike izborili štrajkom.

Iv.G.
VIJESTI

Svaka čast Roćenu!

ODBOR DIREKTORA RUDNIKA UGLJA SAOPŠTIO DA RADE U TEŠKIM USLOVIMA

Opet kažu da im prijeti kolaps

Pljevlja - Odbor direktora Rudnika uglja ocijenio je juče da su uslovi privređivanja u tom preduzeću izuzetno teški i da su dostigli kritičnu tačku, kada, ukoliko se nešto ne preduzme, neće biti moguće organizovati proizvodnju saglasno Energetskom bilansu Crne Gore.
Ocijenjeno je da bez promjene uslova privređivanja neće moći obezbijediti uredno snabdijevanje Termoelektrane ugljem.
- Radovi na izmještanju rijeke Ćehotine, zbog nedostatka novca skoro da su prekinuti, zbog čega će kontinuitet proizvodnje u narednom periodu biti doveden u pitanje. Ovakva ocjena u potpunosti korespondira i sa izvještajem republičkog rudarskog inspektora od 18. oktobra o stanju u Rudniku uglja. Do danas nije realizovana ni jedna aktivnost iz Inovirane strategije restrukturiranja Rudnika, koja je još krajem avgusta dostavljena svim relevantnim faktorima u Crnoj Gori. U Rudnik nije stigla nijedna sugestija, niti dopuna kako bi se predložena rješenja unaprijedila i ubrzala - navodi se u jučerašnjem saopštenju Odbora direktora Rudnika uglja.
Iz tog preduzeća upozoravaju da je tolerisanje trenutnog stanja u Rudniku najgora moguća solucija koja zasigurno vodi daljem pogoršavanju uslova, a time neminovnom prekidu proizvodnje.

G.M.
VIJESTI

Rudnik uglja Pljevlja: Uglja manje sedam odsto

Pljevaljski rudari su u oktobru proizveli 133. 000 tona uglja, sedam odsto manje od planirane količine.

Proizvodni rezultati Rudnika uglja Pljevlja zadovoljavajući su, jer su ostvareni u izuzetno lošim uslovima privređivanja, ocijenili su članovi Odbora direktora kompanije.

U oktobru je pljevaljskoj Termoelektrani (TE) isporučeno 116.000 tona uglja, 11 odsto manje od plana, dok je količina otkopane otkrivke od 182.000 metara kubnih, 51 odsto manja od planirane.

Iz kompanije je saopšteno da je u prvih devet mjeseci ove godine umjesto planiranih 959.000 tona uglja, proizvedeno 895.000, sedam odsto manje od planirane količine.

U istom periodu otkopano je oko tri miliona tona otkrivke, 31 odsto manje od plana.

Iz Odbora direktora je saopšteno da su uslovi privređivanja u kompaniji izuzetno teški zbog stalne nelikvidnosti, nedostatka investicionih i obrtnih sredstava kao posljedice neriješenih dužničko-povjerilačkih odnosa Rudnika i crnogorske Elektroprivrede (EPCG), dugog remonta i neplaniranih zastoja TE. Oni su objasnili i da se zbog toga kasni sa realizacijom Projekta izmještanja rijeke Ćehotine, dok su radovi na Površinskom kopu “Sumani” u završnoj fazi.

Dospjele obaveze Rudnika krajem oktobra iznosile su oko 10,5 miliona eura, a potraživanja od EPCG 33 miliona, kažu članovi Odbora.

Oni smatraju da proces proizvodnje u kompaniji nije moguće organizovati u planiranim količinama i dinamici zbog nerealizacije Strategije restrukturiranja Rudnika uglja. Strategija je krajem avgusta dostavljena crnogorskoj Vladi, Ministarstvu za ekonomski razvoj, EPCG i Regulatornoj agenciji za energetiku. U Odboru tvrde da nijedan od nosioca posla nije ispunio predložene mjere u datim rokovima zbog čega je nemoguće organizovati proces proizvodnje uglja u Rudniku i obezbijediti potrebne količine za TE u skladu sa Energetskim bilansom Crne Gore za ovu godinu. (Republika)

ODBOR DIREKTORA RUDNIKA UGLJA U PLJEVLJIMA ZAKLJUČIO DA NEMA DOVOLJNO NOVCA DA NASTAVI KAPITALNU INVESTICIJU

Prekidaju izmještanje Ćehotine

Pljevlja - Zbog nedostatka novca, "biće neophodno" prekinuti radove na izmještanju korita rijeke Ćehotine i eksproprijaciji - zaključio je Odbor direktora Rudnika uglja na posljednjoj sjednici.
To će, kako je ocijenjeno, prouzrokovati veliku štetu i jako nezadovoljstvo stanovnika koji žive na prostoru predviđenom za eksproprijaciju.
- Odbor direktora zaključuje da je realizacija Projekta izmještanja rijeke Ćehotine uslov nastavka proizvodnje i opstanka u Rudnika. Bez podrške Vlade, Ministarstva za ekonomski razvoj, Regulatorne agencije za energetiku i EPCG nije moguća realizacija ovog Projekta u neophodnim rokovima. Odbor direktora još jedanput apeluje na sve institucije da u okviru svojih nadležnosti stvore uslove za realizaciju Projekta izmještanja rijeke Ćehotine u planiranim rokovima. Ukoliko se ne realizuje Projekat izmještanja rijeke Ćehotine, neminovan je prekid proizvodnje električne energije u Termoelektrani "Pljevlja" u drugom kvartalu naredne godine - ocijenio je Odbor direktora Rudnika.
Zaključeno je da je "glavni ograničavajući faktor blagovremenog završetka izmještanja rijeke Ćehotine nedostatak novca u iznosu od 17.980.000 eura i nedopustivo neefikasan postupak eksproprijacije na prostoru realizacije ovog projekta.
Odbor direktora je, na osnovu prezentovanog Izvještaja Sektora za razvoj i investicije zaključio da je na svim ugovorenim radovima došlo do značajnih prekoračenja cijena, što je posljedica naknadnih radova i razlikama u cijenama.
Odbor je naložio izvršnom direktoru i direktoru Sektora za razvoj i investicije da detaljno analiziraju sva prekoračenja i da utvrde konačne cijene izvođenja radova i daju detaljno obrazloženje za svaku poziciju, gdje su povećane cijene.
Izvršnom direktoru je naloženo da preduzme hitne mjere na izmještanje infrastrukture koja je neophodna zbog izmještanja rijeke Ćehotine.

G.M.

EPCG IM DUGUJE VIŠE OD 33 MILIONA EURA

Odbor direktora Rudnika je konstatovao da Elektroprivreda Crne Gore, zaključno sa oktobrom Rudniku za ugalj isporučen Termoelektrani duguje preko 33 miliona eura.
Ukupne obaveze tog preduzeća zaključno sa 31. oktobrom iznosila su oko 10,5 miliona eur
VIJESTI

Republički inspektor za rudarstvo Rajko Zečević upozorio na mogući prekid proizvodnje uglja zbog kašnjenja u izmještanju Ćehotine

Izvještaj pomirio Vladu i Rudnik uglja

PODGORICA - Pljevaljski Rudnik uglja u potpunosti je saglasan sa dramatičnim izvještajem republičkog inspektora za rudarstvo, koji govori o mogućem prekidu proizvodnje uglja za naredne dvije godine - saopšteno je iz pljevaljske kompanije za vađenje uglja.
Taj dokument prvi je izvještaj te vrste u kome postoji potpuna saglasnost između resornog ministarstva i pljevaljske kompanije za vađenje uglja, pošto je Republička inspekcija za rudarstvo kao organ direktno podređen Ministarstvu za ekonomski razvoj.
Prema izvještaju inspektora Rajka Zečevića, Ćehotina mora biti izmještena do polovine sljedeće godine.
- Ukoliko se ovaj rok ne ispoštuje, doći će do potpunog zastoja proizvodnje uglja na najznačajnijerm kopu Potrlica u 2009. godini – navodi se Izvještaju Inspekcije dostavljenom Republici.
Prema riječima prvog čovjeka pljevaljske kompanije, Džorđa Džuverovića, Odbor direktora upoznat je i saglasan je sa Izvještajem republičkog inspektora za rudarstvo od 18.10.2007. godine.
- Ovo je još jedno upozorenje Vladi, Miinistarstvu za ekonomski razvoj, Regulatornoj agenciji za energetiku i Elektroprivredi da moraju hitno preduzeti mjere u cilju realizacije akcionog plana Inovirane strategije restrukturiranja Rudnika uglja i aktivnosti na reorganizaciji, stabilizaciji i razvoju pljevaljskog termoenergetskog kompleksa u periodu do 2012 - kazao je Džuverović Republici.
U Izvještaju inspektora Zečevića se navodi da je “planiranje proizvodnje na površinskom kopu Potrlica uslovljeno ograničenim prostorom.
Taj prostor je ograničen rijekom Ćehotinom, a plan proizvodnje je uslovljen dinamikom koja je sa aspekta proizvodnje uglja zadovoljavajuća. Na dinamiku radova mogu loše uticati neriješeni imovinsko-pravni odnosi na dijelu prostora gdje je prekinuta izrada kanala (trenutno je predmet kod suda) i nedostatak finansijskih sredstava, jer svako kašnjenje uplata prema izvođačima usporava radove na objektima – navodi inspektor Zečević u izvještaju.
U dokumentu se potencira da površinski kop Potrlica može u 2008. godini proizvesti 850.000 tona uglja.
Rudnik uglja će sa velikim stepenom sigurnosti uspjeti da snabdijeva ugljem Termoelektranu do kraja ove godine, jer će proizvesti 350.000 tona uglja. O većoj proizvodnji od ove godine se može razmišljati ukoliko se radovi na izmještanju Ćehotine završe početkom 2008. godine – zaključuje se u izvještaju.
U upravi Rudnika ukazuju da su nastali ozbiljni problemi na eksproprijaciji nepokretnosti zbog nedostatka finansijskih sredstava i dugog procesa eksproprijacije kod nadležnih organa i sudova.
- Kašnjenje u eksproprijaciji prijeti da preraste u jako izraženo nezadovoljstvo stanovnika, kao i nemogucnost izvodjenja investicionih radova, te Odbor direktora nalaze izvršnom direktoru da sa direktorima pravnog i ekonomsko-finansijskog sektora preduzmu vanredne mjere u cilju rješavanja ovog problema.
Kao rezultat teškoća u poslovanju, pljevaljski rudari su u oktobru proizveli svega 133.000 tona uglja, sedam odsto manje od planirane količine.
U oktobru je Termoelektrani isporučeno 116.000 tona uglja, 11 odsto manje od plana, dok je količina otkopane otkrivke od 182.000 metara kubnih 51 odsto manja od planirane.
Iz kompanije je saopšteno da je da je u prvih devet mjeseci umjesto planiranih 959.000 tona uglja proizvedeno 895.000, sedam odsto manje od plana.
U istom periodu otkopano je oko tri miliona tona otkrivke, 31 odsto manje od plana.
Iz Odbora direktora je saopšteno da su uslovi privređivanja izuzetno teški zbog stalne nelikvidnosti, nedostatka investicionih i obrtnih sredstava kao posljedice neriješenih dužničko-povjerilačkih odnosa Rudnika i EPCG, dugog remonta i neplaniranih zastoja TE. Dospjele obaveze Rudnika krajem oktobra iznosile su oko 10,5 miliona eura, a potraživanja od EPCG 33 miliona, tvrde u Rudniku.
Predrag Zečević


Vučinić zadužen za otklanjanje nedostataka
Prema podacima sa sajta kompanije, Odbor direktora je naložio izvršnom direktoru Vuku Roćenu da u konsultaciji sa članom uprave Uglješom Vučinićem i stručnim službama, preduzme moguće mjere za otklanjanje neusaglašenosti koje su bile evidentirane u izvještaju revizora za 2006. godinu, a posebno u dijelu koji se odnosi na primjenu standarda MRS 16 koji se, između ostalog, odnosi na inoviranje procjene vrijednosti osnovnih sredstava. Naime, u izvještaju revizora Montreva, kako je prenio nedjeljnik Monitor, se navodi da “procjena vrijednosti osnovnih sredstava Rudnika nije obavljana desetak godina”. U knjigama Rudnika uglja ubilježeno je i da potraživanje od EPCG iznose 34,2 miliona eura plus 2,2 miliona potraživanja po osnovu obračunatih kamata. Prema podacima koje je revizor dobio od TE “Pljevlja”, EPCG Rudniku dugije svega tri miliona eura ili 33 miliona manje nego što Rudnik od nje potražuje. - Do konačnog usaglašavanja između EPCG – TE Pljevlja i Rudnika uglja nijesmo u mogućnosti da utvrdimo kakav bi mogao biti efekat eventualnih korekcija na finansijski rezultat Rudnika - bilježi revizor u Izvještaju.
REPUBLIKA

Prošlog tjedna protrgovano RUPV za "punih" 13.047,41 eura.

Jel se može negdje naći financijsko izvješće za ovu firmu? Gledam na www. od firme nema, nema ni na burzi..

Republički inspektor za rudarstvo Rajko Zečević upozorio na mogući prekid proizvodnje uglja zbog kašnjenja u izmještanju Ćehotine

kako je krenulo neces ga ni trebati

TERMOELEKTRANA – ZASTOJ
TE Pljevlja van pogona

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) – Termoelektrana (TE) Pljevlja obustavila je danas proizviodnju električne energije zbog nedostaka uglja.

»Razlog za ovaj zastoj je što na deponiji ima samo nekoliko hiljada tona uglja, koji je neupotrebljiv zbog slabog kvalietta«, rekao je tehnički direktor TE Dobrilo Gačević.

On nije mogao da kaže do kada će TE Pljevlja biti van pogona.

Iz pljevaljske elektrane ranije je najavljeno da će "najvjerovatnije do nedjelje obustaviti proizvodnju struje".

Odbor direktora pljevaljskog Rudnika uglja ocijenio je da su uslovi privređivanja u rudarskoj kompaniji izuzetno složeni i teški »i da su dostigli kritičnu tačku«.

»Neće biti moguće organizovati proizvodnju uglja saglasno enegteskom bilansu Crne Gore za 2007. godinu, ukoliko se takvi uslovi po hitnom postupku ne promjene«, saopštila je Informativna služba Rudnika uglja sredinom novembra.

Kakva Su Tvoja Predvidjanja, Dali Moze Doci Do Zatvaranja Rudnika,do Povecanja Cijene Uglja.

Prostora za povećanje cijene ugljena ima jer je uvozna struja skuplja, pa bi to bilo logično za očekivati.

Prostora za povećanje cijene ugljena ima jer je uvozna struja skuplja, pa bi to bilo logično za očekivati.

Je, samo je pitanje da li će i koliko koristi od tog povećanja cijene ugljena imati rupv.

27 November 2007 17:11 pm
VLADA - EPCG - RUDNIK
Brzo jedno preduzeće

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pljevaljski Rudnik uglja i Teromelektrana (TE) biće brzo integrisani u jedno preduzeće i tako dugoročno riješen status tih kompanija, najavljeno je danas iz Vlade Crne Gore.

„Dogovorili smo se za brzo proecesuiranje integracije Rudnika i TE u jedinstveni sistem, o čemu će se Vlada i odgovarajući organi ovih kompanija brzo izjasniti“, saopštio je vicepremijer Vujica Lazović agenciji Mina-business nakon sastanka sa upravom Rudnika i Elektroprivrede Crne Gore, u čijem sastavu sada posluje TE.

Na sastanku je dogovoreno da se Rudnik maksimalno angažuje kako bi ispunio energetski bilans, a Elektroprivreda je zadužena da nastavi sa uplatama za ugalj kako se ne bi ugrozila likvidnost tog pljevaljskog preduzeća.

„Dogovoreno je da se ispoštuje bilans do kraja godine i da se obezbijedi da TE radi nesmetano, sa dovoljnim količinama uglja, pri čemu će pet miliona EUR investicija garantovati Elektroprivreda“, kazao je Lazović.

Cilj sastanka bio je razmatranje aktuelne elektro-energetske situacije nakon zaustavljanja rada TE u nedjelju zbog nedostatka uglja.

Iz Rudnika je saopšteno da ugalj ne može da se doprema zbog lošeg vremena, problema sa velikom količinom vode u kopovima, kao i teškoća sa drobljenjem i dopremom rude.
(kraj) nus/anf

sta bi to znacilo za akcionare RUPV????
ima li netko misljenje o ovome

dali je to rjesenje kako rusima prodati TE i RUPV?

sta bi to znacilo za akcionare RUPV????
ima li netko misljenje o ovome

Da se priključim...

Kakva je vlasnička struktura Termoelektrane, kakvo je to preduzeće?

nemam nikakvu viziju sto bi se iz ovoga moglo izroditi

ovo razumijem kao odvajanje TE od EPCG
stvaranjem nove firme a onda prodaja onima kojima je trebala da se proda vec ranije

TE se moze izdvojit iz EPCG kao posebno preduzece po knjigovoidstvenoj vrijednost TE. Postovacu veceras ili ujutro detalje.

A za razbibrigu jedan moj davnasnji post
http://madeinmontenegro.com/vbforum/showpost.php?p=99763&postcount=367

Ja greskom obrisah nekolika posta posle ovog iznad, vezana za mogucnost zamjene akcija , Nabuko, Warren_Buffett i ako se dobro sjecam joshua su pisali, izvinjenje zbog toga, pa ako vam nije tesko mozete ponoviti.

TE se moze izdvojit iz EPCG kao posebno preduzece po knjigovoidstvenoj vrijednost TE. Postovacu veceras ili ujutro detalje.

Bilo bi dobro kada bi mogao saznati koliki udjel u EPCG čini TE.

Stvari su se počele odvijati na način kako sam odavno i priželjkivao, nadajući se propasti dogovora oko RUPV prodaje.

Važna pitanja koja se sada otvaraju su kojim omjerom će se spajati dionice TE i RUPV, te da li će obaveze prema KAPu ostati na EPCG.

157 mE knjigovodstvene vrijednosti EPCG ako se ne radi reprocjena cini TE. To je pokrice od oko 18 miliona akcija odnosno malo manje od 16% vrijednosti ako bi se reprocjena vrsila mozda bi se stiglo i do kojeg posto vise (reprocjena je izvrsena zapravo ali nece igrati u ovoj igri).

Opčenito se vlasnici rupv ne cigaju ;)

ALARMANTNO - Crnogorski i strani ekonomisti saglasni da je kolaps energetike izazvan odustajanjem od prodaje TErmoelektrane i Rudnika uglja

Ko će da presiječe

Ivanović
Na sastanku u Vladi, posvećenom alarmantnoj situaciji u energetici, sinoć je prvi put, nakon ljetošnjeg stopiranja privatizacije, pomenuto ponovno pokretanje tendera za pljevaljski enegetski kompleks.
Iako su u Vladi zvanično saopštili da je “jedan od zaklučaka bio da bi Rudnik uglja i TE trebalo da budu integrisani u jedno preduzeće”, izvori Republike saopštili su i da je “visokohipotetična opcija o dokapitalizaciji EPCG na londonskoj berzi uslovila da se ponovo pokrene priča o prodaji pljevaljskog energetskog kompleksa”.
Profesor ekonomije dr Petar Ivanović u intervjuu za Republiku ocijenio je da Crna Gora propušta brojne šanse, posebno u energetici i gradnji infrastrukture i ocijenio da je zaustavljanje prodaje pljevaljskog kompleksa bio začetak krize.
Direktor slovenačkog IREET instituta i jedan od autora Nacrta crnogorske strategije energetskog razvoja Đani Brečević kazao je Republici da Crna Gora može očekivati velike probleme u snabdijevanju strujom ako se do 2011. ne izgradi prvi veći potencijalni objekat - TE „Pljevlja II”.

Republika

Povećave se tražnja, skromno.4,5
Ponuda se podigla na višu cijenu, skromnu, 5,65!

Jel ti to o mojih 240? :) Homere, Homere :)

Hahaha

Jeste! Pretrga si se!:D

Ministarstvo za ekonomski razvoj o lošem stanju pljevaljskog energetskog kompleksa i mogućim restrikcijama

Protivnici prodaje TE su tvrdili “da znaju kako”

PODGORICA - Ministarstvo za ekonomski razvoj indirektno je optužilo zagovornike obustavljanja prodaje pljevaljskog energetskog kompleksa za veoma loše stanje u Rudniku uglja, koje može prouzrokovati restrikcije u snabdijevanju električnom energijom.
- Ministarstvo za ekonomski razvoj je nudilo rješenje za izgradnju drugog bloka TE u Pljevljima, međutim taj projekat nije imao podršku. Zagovornici obustavljanja procesa privatizacije su prezentirali da imaju rješenje za Rudnik i Termoelektranu, čak kao takvo da obezbjeđuje uspješno poslovanje ovih kompanija već u prvoj godini, i mi se pitamo što se s tim dešava – kazao je Republici pomoćnik ministra za ekonomski razvoj Miodrag Čanović.
Na pitanje Republike kako do puštanja u rad novog izvora energije obezbijediti uredno snabdijevanje električnom energijom građana i privrede, Čanović je odgovorio da treba raditi na smanjivanju gubitaka u mreži Elektroprivrede.
- Imajući u vidu nedostatak električne energije u regionu s jedne strane, kao i činjenicu da se ne može očekivati izgradnja novog energetskog izvora u okruženju u bliskoj budućnost s druge strane, usmjerene su sve raspoložive snage i resursi u rekonstrukciju, revitalizaciju i optimizaciju postojećih elektrana s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje, poboljšanja performansi postojećih elektrana i ekološke stabilizacije. Takođe, intenzivno se radi na smanjenju gubitaka u EPCG i već se postižu značajni rezultati –rekao je Čanović.
Pored toga, kako je dodao, neophodno je preduzimati mjere i aktivnosti vezano za energetsku efikasnost u svim sektorima potrošnje, povećati energetsku efikasnost velikih potrošača, u sektoru zgrada, javnom sektoru, sektoru domaćinstava, saobraćaja i drugo. Treba imati u vidu i da će se u 2009. i 2010. godini značajno smanjiti isporuke električne energije KAP-u od strane EPCG.
Odgovarajući na konstataciju da je u pljevaljskom energetskom sistemu TEP – RUP očigledno „slaba tačka“ Rudnik uglja Pljevlja, Čanović je naveo kako je «vrlo je važno da razumijemo da je država manjinski vlasnik u Rudniku uglja».
- U prethodnom periodu, država je pružila značajnu podršku Rudniku u realizaciji njegovih razvojnih programa, obezbjeđenju kreditnih sredstava za izmiještanje rijeke Ćehotine, nabavku rudarske mehanizacije i druge projeke. Dokument inovirane strategija restrukturiranja Rudnika uglja Pljevlja usvojio je Odbor direktora Rudnika, a u tom tijelu su predstavnici vlasnika koji u postupku prije donošenja akata, ako je neophodno ili oni smatraju da im treba, obezbjeđuju stav vlasnika čiji su predstavnici –zaključio je Čanović.
U Crnoj Gori već 25 godina nije izrađen ni jedan energetski objekat, a u međuvremenu je potrošnja električne energije udvostručena
P. Zečević

Prodavci struje pristali da koriguju cijene

NIKŠIĆ - Predstavnici četiri kompanije, koje su dostavile ponude na poništeni tender za nabavku nedostajućih količina struje za narednu godinu, pristali su danas, za vrijeme pregovora sa Elektroprivredom Crne Gore (EPCG), da koriguju ponuđene cijene i uslove plaćanja. Predstavnici EPCG su pregovarali sa četiri najveća ponuđača, koji su se odazvali na poništeni tender za nabavku struje, ali iz kompanije nijesu saopštili njihova imena i detalje korigovanih ponuda. - Ostali ponuđači su EPCG obavijestili da nemaju prostora za pregovore o cijenama, već ostaju pri svojim prethodno dostavljenim ponudama - navedeno je u saopštenju Funkcionalne cjeline Snabdijevanje. Narednih dana će Komisija za pregovore EPCG bodovati korigovane ponude, nakon čega će izabrati najpovoljniju, koja će biti osnov za sklapanje godišnjih ugovora. Direktne pregovore bez ponovnog objavljivanja poziva za nabavku struje EPCG je odobrila Direkcija za javne nabavke. EPCG je tender poništila zbog znatnog prekoračenja cijena u odnosu na procijenjenu vrijednost nabavke. Ponude na u oktobru raspisani tender dostavilo je osam kompanija - EFT, Espada, EGL, Atel, Gen-I, Češka elektronergetske zajednica, Rudnap i RE Trading. EPCG su bile ponuđene sve tražene količine, odnosno oko 869,2 hiljada megavat-sati električne energije. (Mina biznis)

Republika

A dosadni su mi više :) Neka prodaju ako smiju ;)

Bilo bi dobro kada bi mogao saznati koliki udjel u EPCG čini TE.

Stvari su se počele odvijati na način kako sam odavno i priželjkivao, nadajući se propasti dogovora oko RUPV prodaje.

Važna pitanja koja se sada otvaraju su kojim omjerom će se spajati dionice TE i RUPV, te da li će obaveze prema KAPu ostati na EPCG.

Grubo sam ti vec odgovorio: 16% knjigovodstrvene cijene EPCG otpada na TE i neki procenat vise fer cijene koja je procijenjena 2003-ce. Osnovna prednost stvaranja nove firme za akcionare EPCG je cinjenica da se ne prodaje imovina zxa smijesne pare vec se prodaju akcije.

Sto se tice obaveze isporuke EE ka KAPG-u ja mislim da od 01.01. ta obaveza se po vazecem ugovoru smanjuje za daljih ako se ne varam 20% a posto KAPG trosi band energiju male su sanse da nova firma nece morati da naslijedi dobar dio obaveze prema KAPG-u.

Danas TE ne moze proizvesti energiju po tom ugovoru da bi rentabilno poslovala jer joj proizvodna cijena preko 4 centa a trenutno rusi placaju ispod 4 centa ali sa malim racionalizacijama bi se cijena KWh svela cak i po tom ugovoru na rentabilnu cijenu. Tu vise igra AL i US$ nego sama prozivodna cijena.

--------------------------Naknadno sam vidio da sam u prepisivanje vrijednost TE plkjevlja napravio gresku.

TE pljevlja su 10%knjigovodstvene i nesto vise od 10% fer vrijednosti EPCG. Podijelio sam brojeve iz pogresnih kolona.

Evo, neka RUPV ugljen prodaje hrvatima ako ga CG elektroprivreda ne zeli platiti.

Tomsic-predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede:
Ugljen, koji je prije dvije godine stajao tek 45 do 50 USD po toni, HEP je ove godine plaćao 80 do 100 dolara po toni, a cijena tog energenta u 2008 bit će 120 USD po toni. Shodno tomu, predsjednik NO HEP-a...
http://www.poslovni.hr/62634.aspx

RAZLIČITE PROCJENE O ROKOVIMA ZA SPAJANJE PLJEVALJSKIH ENERGETSKIH KOMPANIJA

Potrajaće dok Rudnik i TE budu jedna firma

Podgorica - Eventualno spajanje Rudnika uglja i pljevaljske Termoelektrane u jednu kompaniju moglo bi da potraje i do godinu.
Različite procjene o rokovima za spajanje imaju u Rudniku i Elektoprivredi, koja je vlasnik Termoelektrane.
Direktor Rudnika Vuk Roćen smatra da taj posao može da traje do godinu.
- Treba da formiramo radne grupe koje će se baviti tim pitanjem, da se obavi dokapitalizacija, skupštine da se izjasne... Ima dosta posla, može da potraje i do godinu - ocijenio je Roćen.
Za Roćena je zajedničko preduzeće dobro rješenje, što "pokazuju i iskustva bivših jugoslovenskih republika".
Opstanak pljevaljskih kompanija je međusobno uslovljen, jer su uslovi rada u Rudniku, kako tvrde u tom preduzeću, dostigli kritičnu tačku,zbog čega je TE uskraćena za potrebne količine uglja. Termoelektrana je od remonta često van pogona.
O formiranju zajedničke kompanije, u kojoj bi država bila većinski vlasnik, priča se se od juna kada je obustavljena prodaja Termoelektrane, vlasništvo EPCG, i trećine državnih akcija Rudnika ruskoj En plus grupi.
Član borda direktora EPCG Vojin Đukanović kaže da bi Termoelektrana i Rudnik uglja mogli funkcionisati kao jedno preduzeće za tri mjeseca, ali da to zavisi od odluke Vlade.
- TE i Rudnik uglja u okviru jedne kompanije je najbolje rješenje. Očekujemo da Vlada ubrzo to odobri, pa onda da se skupštine kompanija izjasne. Vjerujem da novo preduzeće može biti osnovano za dva, tri mjeseca - procijenio je Đukanović.
Iz Vlade je najavljeno da će se TE i Rudnik brzo integrisati u jedno preduzeće i tako će biti "dugoročno riješen status tih kompanija".

Vijesti

Pogledajte ovaj račun:

MCap RUPV je 25,317 M€ ili 37,368 M$.
Po ovoj HEP-ovoj cijeni od 120$ to je jednako vrijednosti 311.399 tona ugljena, a pošto RUPV vadi mislim 1.500.000 tona izlazi da vlastitu kapitalizaciju može izvaditi u 75 dana ili 2,5 mjeseca. Nije loše?

Ako vam se 120$ čini puno, računajte s 60$. :)

Pogledajte ovaj račun:

MCap RUPV je 25,317 M€ ili 37,368 M$.
Po ovoj HEP-ovoj cijeni od 120$ to je jednako vrijednosti 311.399 tona ugljena, a pošto RUPV vadi mislim 1.500.000 tona izlazi da vlastitu kapitalizaciju može izvaditi u 75 dana ili 2,5 mjeseca. Nije loše?

Ako vam se 120$ čini puno, računajte s 60$. :)
Da, istina je, može brzo izvaditi, ali treba neko i da joj plati, da plati toj socijalnoj ustanovi zvanoj RUPV.

Prosvjetljujući uvid Cho. Kako izgleda računica kada su Termoelektrana i rudnik jedno preduzeće koje prodaje struju, a ne ugalj?

Da, istina je, može brzo izvaditi, ali treba neko i da joj plati, da plati toj socijalnoj ustanovi zvanoj RUPV.

Razumjem što želiš reći, ali veća socialna ustanova je EPCG. HEP plaća ugljen 80-100$ i planira sljedeće godine cijenu od 120$, a EPCG ne želi plaćati više od 21€, a niti te račune ne plaća. Ne znam priču o nastanku duga, ali RUPV potražuje od EPCG 33 miliona EUR za neplaćeni ugljen što je dosta više od trenutačne kapitalizacije. Vidit ćeš kad se odvoje tko tu koga iskorištava.

Ne sjekiraj se @cho svi mi zaglavimo u ponekoj akciji.

Prosvjetljujući uvid Cho. Kako izgleda računica kada su Termoelektrana i rudnik jedno preduzeće koje prodaje struju, a ne ugalj?

Sve su tu računice dobre. Jedini problem je u kojem omjeru će se spajati dionice TE i RUPV. Bude li barem 1:1 kako do mene dolaze informacije i što mi se čini više nego fer za dioničare EPCG biti ćemo prilično zadovoljni.

To što ćemo postati dioničari firme koja prodaje struju, a ne ugljen je veliki korak naprijed jer je daleko lakše prodavati struju na međunarodnom tržištu nego ugljen.

Ne sjekiraj se @cho svi mi zaglavimo u ponekoj akciji.

Ne sekiram se. Nisam ni kada se nije vidila perspektiva za RUPV, a gdje ću sada kad vidim da bi se dobro moglo zaraditi. Nisu dionice vrijedne sekirancije.

1:1 CHO ne moze biti,pogresne su ti info.

Ja moje RUPV ne dam za 1:1!

Očekujem mnogo više od RUPV, pa makar i sa Termoelektranom! :D

1:1 CHO ne moze biti,pogresne su ti info.

Sad kao čekaš da te pitam zašto ne može i kakav info imaš?

Njemački i grčki investitori sjutra će predstaviti plan gradnje pljevaljske fabrike cementa

U fabriku i prugu pola milijarde


PODGORICA - Zvaničnici njemačke kompanije CEMAG i grčke kompanije Pan Adriatic predstaviće sjutra projekat izgradnje nove fabrike cementa u Pljevljima.
Njemačka kompanija CEMAG ranije je saopštila kako je zainteresovana za izgradnju takve fabrike u Pljevljima, koja bi u prvoj fazi proizvodila 1,5 miliona, a u drugoj tri miliona tona cementa godišnje.
O svemu tome Njemci u pismu o namjerama obavijestili su Vladu Crne Gore i Rudnik uglja, na čijem zemljištu bi se gradila cementara.
CEMAG je spreman da radi jednostavnijeg transporta izgradi krak željezničke pruge od Pljevalja do Bijelog Polja i uposli 1.300 ljudi. Vrijednost fabrike procjenjuje se na oko 250 miliona eura, a izgradnja pruge Bijelo Polje - Pljevlja na još toliko.
Kompanija bi preuzela i obavezu da isprazni postojeće odlagalište elektrofilterskog pepela, za šta će biti neophodno u mehanizaciju uložiti oko 20 miliona eura.
Gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković ranije je kazao kako bi to bila prva fabrika gradjevinskih materijala u Crnoj Gori, ali i ocijenio da bi ta fabrika “bitno ublažila ekološke probleme Pljevalja sa aspekta prerade industrijskog otpada šljake od filterskog pepela i deponije laporca na Jagnjilu”.
CEMAG želi da dobije pravo na preuzimanje cjelokupne dnevne odložene količine laporca na odlagalištu Jagnjilo.
- Fabrika cementa može biti izgrađena za 40 mjeseci na novoj lokaciji udaljenoj od grada, za razliku od bivše cementare. Stara tehnologija koja zagađuje biće zamijenjena najmodernijom u skladu sa najstrožijim zahtjevima Evropske zajednice, što daje najveće prednosti za ekologiju i ekonomiju regije i zemlje - ocijenio je ranije predsjednik CEMAG-a Ali Memari Fard u dopisu crnogorskoj strani.

1:1 CHO ne moze biti,pogresne su ti info.

Pa hajde daj malo više detalja, molim lijepo.

ENERGETSKE IGRE
Šta se kopa u Pljevljima

Termoelektrana Pljevlja ponovo je stala. Nema uglja. «I ono malo uglja što je bilo na deponiji nijesmo mogli da koristimo zbog sadržaja velike količine blata”, saopštili su čelnice TE, dok su iz centrale EPCG u Nikšiću najavili i mogućnost «planskih restrikcija». Obistinile li se te najave, čeka nas mračna i hladna zima.

Iz Rudnikaje potvrđeno da ugalj ne može da se doprema «zbog lošeg vremena, problema sa velikom količinom vode u kopovima, kao i teškoća sa drobljenjem i dopremom rude”. Ništa novo i neočekivano.

Ipak, nevjerovatno je da, nakon višemjesečnog zastoja zbog remonta, na deponijama Termoelektrane nema uglja. Nijesu valjda «hladnoća i kiša» u julu i avgustu sprječavali Rudnik da na vrijeme pripremi neophodne zimske zalihe. Ili su u pitanju neke druge, ekonomsko-političke igre?

TUĐA BRIGA: Da razloga za brigu ima bilo je jasno već ljetos. Nakon što je, sa jasnom računicom i uz veliki pritisak javnosti, poništen tender za prodaju Termoelektrane i državnog paketa akcija Rudnika uglja, niko od nadležnih nije uradio ništa kako bi se izbjegao kolaps pljevaljskog energetskog basena.

Investicioni plan i ekonomske računice napravljene su još krajem prošle i početkom ove godine. Oni si predviđali da se u narednih sedam godina u TEuloži 45,3 a u Rudnik uglja 79,5 miliona eura, što bi rezultiralo nesmetanim radom tih kompanija i godišnjim profitom većim od 18 miliona.

Prema tim računicama, za normalizaciju rada Rudnika uglja tokom ove godine bilo je neophodno uložiti 23 miliona eura. Plan je predviđao da se, već tokom proljeća ove godine, investira skoro polovin tih sredstava. Međutim, njegova realizacija kasni.

Mjeseci su potrošeni u nadgornjavanju protivnika i zagovornika prodaje TE i Rudnika. Ta priča još nije završena. Početkom nedjelje, Petar Ivanović, jedan od najbližih saradnika Veselina Vukotića, ponovio je tvrdnju da je odluka o poništenju tendera “začetak krize” u Crnoj Gori: “Mnogo je lakše nešto zaustaviti nego pokrenuti. Političari koji su glasali za ovakvu odluku vjerovatno su smetnuli sa uma da smo deceniju i više išli unazad, i da ako hoćemo da sustignemo naše konkurente moramo da ubrzamo, a ne da usporimo sve procese, a naročito procese privatizacije”.

Istovremeno, konačno su se oglasili i predstavnici Vlade, odnosno onog njenog dijela (SDP) koje je, uz pomoć opozicije i javnosti zaustavilo pljevaljsku prodaju. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za privatizaciju Vujica Lazović najavio je da je sa predstavnicima Elektroprivrede i Rudnika uglja dogovoreno “brzo proecesuiranje integracije Rudnika i TE u jedinstveni sistem”.

Na sastanku je, prenosi Mina biznis, dogovoreno da se Rudnik maksimalno angažuje kako bi ispunio energetski bilans. ”Dogovoreno je da se ispoštuje bilans do kraja godine i da se obezbijedi da TE radi nesmetano, sa dovoljnim količinama uglja, pri čemu će pet miliona eura investicija garantovati Elektroprivreda” rekao je Lazović. Bez odgovora na pitanje – kako.

ODGOVORNOST: Rukovodstvo Rudnika, mjesecima unazad, najavljuje da će zbog nagomilanih problema u tom preduzeću, a svi oni su vezani za nedostatak novca, neminovno doći do zastoja u isporukama uglja neophodnih za rad Termoelektrane. U noći između subote i nedjelje pokazalo se da su bili u pravu. Da li ih demonstrirana sposobnost predviđanja događaja amnestira odgovornosti za stanje u preduzeću kojim rukovode?

Ili je problem, ipak, u vlasnicima Rudnika uglja među kojima država, odnosno, Vlada i dalje ima glavnu riječ iako je u njenom vlasništvu «tek» nešto preko 30 odsto akcija. Oni znaju odgovor na pitanje: zašto je Termoelektrana morala da stane da bi se predstavnici Vlade, Rudnika i EP sreli i započeli razgovore o integraciji, umjesto da je taj posao već završen.

Državnim zvaničnicima koji, po službenoj dužnosti, moraju imati uvid u stanje crnogorskog elektroenergetskog sistema treba da je jasno da jedan razgovor suštinski ne može promijeniti stanje u Rudniku uglja. Za to je potreban novac i sposobna uprava. I jedno i drugo Vlada je morala da obezbijedi. Ili da kaže kako to ne umije ili zbog nečega i nekoga ne može.

Zoran RADULOVIĆ

Monitor

igre bez granica
to mi se svidja
samo da mu jos malo spuste cijenu a onda cekat koji lobi i opcija ce pobjedit

igre bez granica
to mi se svidja
samo da mu jos malo spuste cijenu a onda cekat koji lobi i opcija ce pobjedit

Ovo je iz Monitora od prije "frke". Sad je sve "sređeno":1002:

igre bez granica
to mi se svidja
samo da mu jos malo spuste cijenu a onda cekat koji lobi i opcija ce pobjedit

Najgore je neizvjesnost. Bilo kakva odluka bi bila bolja. Drzava bi ovo mogla da podmaze tako da novom preduzecu da koncesije na ostatak rudnog bogatstva u Pljevljima. Kas su mogli stecajnom upravniku RMUI-ja mogu i sada.

Graditelj pljevaljske cementare moraće da poštuje zakonsku proceduru da bi dobio koncesiju za korišćenje laporca

CEMAG mora na tender

PODGORICA - Njemačka kompanija CEMAG, koja je ozbiljno zainteresovana za gradnju 250 miliona vrijedne cementare u Pljevljima, moraće da putem tendera pribavi pravo na koncesiju na korišćenje mineralne sirovine laporac.
Laporac, koga ima u izobilju u Pljevljima, je osnovna sirovina za pravljenje cementa i smatra se rudnim bogatstvom.
Direktor Agencije za prestruktuiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović kazao je Republici da će budući investitor morati da se prijavi na tender za dodjelu koncesija na laporac.
- Laporac je mineralna sirovina, odnosno rudno bogatstvo koje je u vlasništvu države i nalazi se na prostoru u vlasništvu Rudnika uglja. Što se tiče same gradnje cementare, tender se ne mora raspisivati ako se taj objekat gradi na privatnom zemljištu. Međutim, potencijalni investitor i u tom slučaju mora pribaviti saglasnost za razne građevinsko- tehničke i ekološke dozvole – ocijenio je Vujović, uz napomenu da je to njegov lični stav.
Prema pouzdanim saznanjima Republike, osim CEMAG-a, za gradnju cementare u Pljevljima zainteresovano je nekoliko kompanija, od kojih je najozbiljniji italijanski konzorcijum Tim netvork – Ivikom Konsalting. Cement je strateška sirovina u građevinarstvu koja će dobiti još više na značaju kada u oktobru 2008. počne izgradnja autoputa prema sjeveru.
Prema procjenama, raspisivanjem tendera za gradnju cementare država, odnosno Rudnik uglja, bi dobila oko 15 miliona eura, koje bi usmjerili u modernizaciju Rudnika.
Gradnja objekta, prema procjenama CEMAG-a trebalo bi da počne za dva mjeseca ako se postigne dogovor o investiranju u ovaj najveći grinfild projekat u istoriji Crne Gore.
Ovo bi, kako tvrde u CEMAG-u, bila prva fabrika građevinskog materijala u Crnoj Gori sa najsavremenijom opremom koja bi u prvoj fazi proizvodila 1,5 a u drugoj tri miliona tona cementa godišnje. Bila bi izgrađena za 40 mjeseci, a koristila bi laporac sa deponija, odnosno otpad od rudnika i TE, čime bi bili riješeni i ekološki problemi grada. Peć cementare bi oko 95 odsto radila na ugalj iz rudnika. Fabrika bi u početku zapošljavala 500 ljudi, a kroz indirektne investicije uposlila bi između 1.800 i 3.000. Kompanija bi, pored preuzimanja pepela i šljake sa deponije Maljevac preuzela i obavezu da isprazni postojeće odlagalište pepela, za šta bi trebalo uložiti još 20 miliona eura. Cementara, prema procjenama iz CEMAG-a, neće dodatno zagađivati Pljevlja, i koristiće kao sirovinu laporac sa postojećih deponija i riješiti problem tog otpada koji postaje sve veći.
Za distribuciju proizvoda na lokalno tržište ili za izvoz preko Luke Bar, koristiće se najmanje 200 kamiona, čime se otvaraju nova radna mjesta. Zbog ekonomičnijeg transporta partneri CEMAG-a ispituju mogućnost izgradnje željezničke linije Pljevlja-Bijelo Polje
Njemačka kompanija želi da dobije pravo na preuzimanje cjelokupne dnevne odložene količine laporca na odlagalištu Janjilo. U ovoj kompaniji smatraju da u narednih 30 godina mogu preuzeti sav novoproizvedeni lebdeći, odnosno elektrofilterski pepeo, pod uslovom da se za liniju za proizvodnju odredi posebna industrijska tarifa električne energije. Kompanija bi preuzela i obavezu da isprazni postojeće odlagalište elektrofilterskog pepela, za šta će biti neophodno u mehanizaciju uložiti oko 20 miliona. Vladi će ta kompanija predložiti da američko - kanadska kompanija Dolores kompani osmisli izgradnju i gradi prugu, koja se ne bi koristila samo za transport cementa nego i za druge potrebe.
CEMAG ima fabrike cementa u Bangladešu, Iranu, Poljskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Čileu, a u toku je izgradnja u Sudanu.
Predrag Zečević
Procedura za dobijanje koncesija
1. Investitor podnosi zahtjev Ministarstvu za ekonomski razvoj za dobijanje koncesija na rudno bogatstvo (laporac);
2. Ministarstvo razmatra zahtjev i ako postoje određeni uslovi (geološko-rudarski), pristupa izradi koncesionog elaborata, priprema Osnovni dokument za dodjelu koncesije i dostavlja ga Savjetu za privatizaciju;
3. Po odobrenju dokumenta, Ministarstvo priprema prijedlog javnog poziva za međunarodnu pretkvalifikaciju investitora. Odobrenje na predloženi poziv prvo daje jedinica za procjenu projekata, koja nadzire i rukovodi procesom;
4. Kada predloženi javni poziv (tender) odobri ta jedinica, dostavlja ga vladinoj Komisiji za koncesije i BOT aranžmane na razmatranje. Komisija za koncesije i BOT aranžmane dostavlja zaključke ministarstvu – da li odobrava ili ne predloženi poziv;
5. Ako ta komisija donese zaključak o prihvatanju poziva, Ministarstvo ga objavljuje u štampi, kao i na Internetu;
6. Zainteresovani investitor, po objavljivanju poziva, u Ministarstvu preuzima tendersku dokumentaciju, odnosno koncesioni elaborat. Investitor priprema ponudu koju dostavlja Ministarstvu;
7. Ponude se otvaraju javno, a otvara ih i pregleda Komisija za otvaranje i pregled ponuda; izvještaj o otvaranju i pregledu predaje se Tehničkoj komisiji, koja vrši ispitivanje i provjeru tehničkih podataka;
8. Tehnička komisija priprema Izvještaj o tehničkoj ocjeni, dostavlja ga Komisiji za vrednovanje ponuda, a nakon vrednovanja, Komisija dostavlja izvještaj jedinici za procjenu projekata;
9. Jedinica za procjenu projekata priprema preporuku sa prijedlogom Odluke za dodjelu koncesije;
10. Ako Komisija za koncesije i BOT aranžmane prihvati preporuku sa predloženom odlukom, o tome obavještava Ministarstvo, i dostavlja je Vladi na usvajanje;
11. Kada Vlada donese odluku za dodjelu koncesije, objavljuje je u Službenom listu RCG, ovlašćuje ministra za ekonomski razvoj zaključi koncesioni ugovor 15 dana od dana objavljivanja;
12. Kada se Odluka za dodjelu koncesije objavi u Službenom listu, Ministarstvo priprema ugovor i dostavlja ga Komisiji za koncesije i BOT aranžmane na odobrenje. Po odobrenju, ministar za ekonomski razvoj zakjučuje Ugovor o koncesiji sa investitorom.

Republika

Interesantno je ovo oko CEMAG-a. Rudnik treba da se odrekne laporca za 15mE. To su kratkorocno odlicne pare ali dugorocno je veca steta nego korist. Bilo bi znatno bolje da se taj laporac koristi kao osnovacki udjel u preduzecu (cementari). Moze biti da ovo bude za naplatu cash and carry velikih ulagaca ko to zna.

Interesantno mi je jos i to sto grad pljuje po zagadjivacima (sa pravom) (EPCG, RUPV i bivsa VEJA) a da se opstinari na celu sa bivsim direktorom utrkuju ko ce dovesti novog zagadjivaca.

Interesantno je ovo oko CEMAG-a. Rudnik treba da se odrekne laporca za 15mE. To su kratkorocno odlicne pare ali dugorocno je veca steta nego korist. Bilo bi znatno bolje da se taj laporac koristi kao osnovacki udjel u preduzecu (cementari). Moze biti da ovo bude za naplatu cash and carry velikih ulagaca ko to zna.

15 M€ je odlično! Ne bi trebali dati ništa. Neka samo plaćaju tržišnu cijenu ugljena i uzmu par stotina radnika iz RUPV i puna šaka brade.

Osnovne karakteristike uglja pljevaljskog područja su toplotna
moć od oko 10-12 MJ/kg i nizak udio sumpora, što omogućava primjenu i u urbanim sredinama zbog smanjenog uticaja na zagađenje životne sredine. Iako karakteristike uglja i geografski položaj basena omogućavaju transport i na druga tržišta, očekuje se da dominantna upotreba bude potrošnja u termoenergetskim postrojenjima za proizvodnju električne i eventualno toplotne energije. Imajući u vidu izraženi deficit električne energije u Crnoj Gori, i činjenicu da se ugalj može iskoristiti kao potpuno domaći energent u proizvodnji električne energije, smanjujući uvoznu zavisnost, proizvodnja električne energije na bazi uglja za sada predstavlja najbolji način
valorizacije ovog energetskog resursa, a njime se postiže i najbolji stepen iskorišćenja ležišta.
U početnoj fazi poslovanja, cjelokupna proizvodnja Rudnika plasirana je na teritoriji grada Pljevalja, pretežno za potrebe lokalnog stanovništva. Početkom 60-tih godina, s povećanjem opsega industrijske proizvodnje u zemlji i potrebom za većom količinom energenata, ugalj se počinje plasirati na širem području Crne Gore, Srbije (Kosovo) i Bosne i Hercegovine. Od 1980. godine, veće količine uglja isporučuju se TE,,Morava'', Svilajnac, a tokom 1985.godine počinje izvoz uglja za Austriju.

S obzirom na eksploatacione rezerve od 71 511 066 t(dakle bez Maoče), može se konstatovati da su rezerve uglja u pljevaljskom ugljenom basenu sa gravitirajućim basenima dovoljne za snabdijevanje ugljem bloka
I do kraja vijeka eksploatcije(do 2022.g) i bloka II, istih karakteristika kao blok I za vijek rada od 40 godina.Ukupne količine uglja koje bi bile izeksploatisane po ovom scenariju iznose do 2025. godine 34 140 000 t, a do kraja vijeka rada bloka II 65 220 000 t.

Potrebni kapacitet za snabdijevanje ugljem bloka I TE,,Pljevlja'', snage 210 MW i 6.000 h rada godišnje, potrebno je 1 300 000 tona uglja kvaliteta 9 200 kJ/kg(ovo zadovoljava Potrlica sa kvalitetom 10,4kj/kg).

preuzeto sa moj novac

preuzeto sa moj novac

Ovo je preuzeto iz Strategije razvoja energetike Crne Gore (što je ipak malo jača referenca od foruma mojnovac ;) )

http://www.gom.cg.yu/files/1181054312.pdf

http://www.gom.cg.yu/files/1181123352.pdf

Ha ha! Slažem se!

Ja sam to našao tamo, pa da me ko ne optuži za autorsko pravo. ;)

Postoji znacajan problem u eksplataciji. O tome ima nesto i u isvjestaju Regulatorne agencije za energetiku na njenom sajtu. Izvjestaj je napisan odlicno da se slucajno ne urvrijede vecinski vlasnici. Pogledajte taj pasus pa vidite. Kaloricnost uglja je losa + problem sa otkrivkom. Cinjenica da kotao termoelektrane ne radi na ugalj koji se dovozi vec se radi povecanja kaloricnosti mora mijesati sa mazutom (tako je barem bilo proljetos). Pola su stvarni problemi a pola pod devizom 'sto gore to bolje' a svi znamo zbog cega. Kao prle i tihi, solidno osmisljene sabotaze.

Evo nekoliko djelova ovog izvjestaja. Opet kazem to je izvjestaj pisan namjenski da se slucajno ne bi niko nasao ostecenim.
.................................................. ..............
Najveći dio lignita iz RUP, tj. preko 90% proizvedenih količina, isporučuje se TE Pljevlja. Ocjene kvaliteta uglja su veoma različite, ali stoji činjenica da je potrošnja uglja po proizvedenom kWh u Termoelektrani poslednjih godina povećana, kao i da se u aktivnom rudokopu Potrlica stalno povećava količina otkrivke koju je potrebno ukloniti da bi se iskopala jedna tona uglja. Međutim, pri realizaciji godišnjih planova proizvodnje, RUP očigledno mnogo veću važnost daje proizvodnji uglja nego uklanjanju otkrivke, tako da se količine zaostale otkrivke stalno uvećavaju i, po procjeni, već iznose oko 15 miliona m3. Za rješenje ovog i drugih aktuelnih problema koje treba brzo rješavati (nabavka nove opreme, izmještanje rijeke Ćehotine, eksproprijacija i raseljavanje nekoliko sela itd), neophodna su znatna investiciona ulaganja u kratkom periodu, što bi, prema izvještajima RUP-a, rezultiralo i cijenom uglja znatno većom od one koja TE »Pljevlja« omogućava da bude konkurentna na regionalnom tržištu, što je za njih neprihvatljivo. Stoga je rješavanje ovog vrlo kompleksnog problema stavljeno u zadatak Agenciji koja, u periodu koji neće biti duži od pet godina od stupanja na snagu Zakona, treba da utvrdi cijenu uglja namijenjenog za proizvodnju električne energije, koja će omogućavati RUP-u da opstane i istovremeno biti podnošljiva za tarifne kupce.
.................................................. ...................
e) Proizvodnja uglja

U RUP u 2005. godini ostvarena je proizvodnja lignita u količini od 1.288.020 tona, što je 14% manje od plana, odnosno 15% manje od ostvarene proizvodnje u 2004. godini.

Mada se i ovdje u suštini radi o veoma nenefikasnom privrednom društvu, postoji određeni broj objektivnih okolnosti za loše proizvodne rezultate. Osnovni razlozi zbog kojih nije ispunjen plan proizvodnje su problemi u formiranju unutrašnjeg odlagališta ‘’Kutlovača’’ na PK ‘’Potrlica’’, zbog kašnjenja u regulisanju odvodnjavanja, nepovoljni vremenski uslovi i ekstremno veliki dotoci vode na kopu, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi na PK ‘’Borovica’’ koji su uslovili probleme na izvođenju radova na otkrivci, tako da nijesu stvorene dovoljne rezerve otkrivenog uglja.


Istovremeno je otkopano 2.950.077 m³ čvrste mase otkrivke, što je za 49% manje od plana, odnosno za 18% manje od ostvarenja u prethodnoj godini. Plan otkopavanja otkrivke nije ostvaren iz razloga što Rudnik nije bio u mogućnosti da obezbijedi potrebna finansijska sredstva za nastavak radova na izmiještanju rijeke Ćehotine i za eksproprijaciju zemljišta, što je dovelo do suženja fronta izvođenja rudarskih radova. Takođe, nijesu ostvarene planirane investicije za nabavku nove mehanizacije što bi omogućilo inteziviranje radova na otkrivci. Zbog nedostatka kapaciteta na transportnoj i pomoćnoj mehenizaciji rudarski radovi na PK ‘’Potrlica’’ nijesu obavljani po planiranoj dinamici, a u januaru nije radio ni transportni sistem zbog oštećenja trake u čitavoj dužini.

Ovo je preuzeto iz Strategije razvoja energetike Crne Gore (što je ipak malo jača referenca od foruma mojnovac ;) )

http://www.gom.cg.yu/files/1181054312.pdf

http://www.gom.cg.yu/files/1181123352.pdf

Moram da dam amandman. Rijec je o dokuimentu inicijalnoj verziji tako da je vec i javnost obavjestena da je jedan solidan broj primjedbi u javnoj raspravi prihvacem tako da ce finalna verzija dokumenta biti izmjenjena u nekim djelovima. Kada bi se ostvarilo 50% iz price bilo bi cudo. Inace, dokument je najbolji u energetici u CG od kada ovu oblast pratim. E sad treba sa rijeci na djela.

REPUBLIKA ISTRAŽUJE - Uporedna analiza pljevaljskog i obrenovačkog kompleksa govori da domaći sistem mora racionalizovati poslovanje

TE “Obrenovac” rekorder uprkos lošijem uglju

PODGORICA - Cijena uglja u proizvodnoj cijeni struje u obrenovačkoj Termoelektrani “Nikola Tesla” učestvuje sa 50 procenata, dok je taj postotak u Termoelektrani “Pljevlja” do 60 odsto uprkos činjenici da je pljevaljski ugalj mnogo kaloričniji od kolubarskog.
Obrenovačka Termoelektrana “Nikola Tesla” ostvarila je prošle godine profit od 100 miliona eura, dok se crnogorski pljevaljski elektroenergetski kompleks nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja.
Ovakve brojke ukazuju na prostu činjenicu da pljevaljski energetski kompleks mora racionalizovati poslovanje i znatno smanjiti broj zaposlenih.
Predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja Đorđe Džuverović kaže da cijena pljevaljskog uglja učestvuje u proizvodnoj cijeni struje termoelektrane u iznosu između 50 i 60 odsto.
- Procenat zavisi od mnogih faktora, pa je teško odrediti tačan postotak - rekao je Džuverović Republici.
Bivši generalni direktor Elektroprivrede Srbije prof. dr Ljubomir Gerić kazao je ranije našem listu “da ne vidi razlog zbog čega pljevaljski termoenergetski kompleks ne bi poslovao pozitivno” i dodao da je formula uspješnog poslovanja da cijena uglja učestvuje u formiranju cijene struje sa oko 50 procenata.
Proizvodna cijena kilovata električne energije na pragu pljevaljske Termoelektrane iznosi nešto iznad četiri centa, dok je trenutna cijena pljevaljske tone uglja koju je odobrila Regulatorna agencija 21,9 eura. Pljevaljski ugalj spada u kategoriju visokokalorinog mrkog lignita. Sagorjevanjem jedne tone mrkog pljevaljskog uglja oslobađa se toplota od 14.500 mega džula.
Prednosti su mu izuzetno mali sadržaj sumpora (ispod jednog procenta), kao i drugih nepoželjnih sastojaka kao što su pepeo i vlaga.
Nasuprot tome, kolubarski lignit spada u znatno lošiju kategoriju poznatu pod nazivom “drveni ugalj”. Prosječna kalorijska vrijednost tone te rude je svega 8.400 mega džula, što je skoro duplo niže od pljevaljskog.
Rudarski basen “Kolubara” najveći je proizvođač uglja u Elektroprivredi Srbije. Svoju osnovnu djelatnost razvija na rezervama lignita u kolubarskom ugljenom basenu, koji se nalazi 60 kilometara jugozapadno od Beograda i prostire na površini od 600 kvadratnih kilometara. Preostale eksploatacione rezerve lignita u ovom basenu iznose 2,2 milijarde tona.
Tajna veoma uspješnog poslovanja TE “Nikola Tesla” u Obrenovcu, kako je ustvrdio profesor Gerić, je u jako dobroj tehničkoj rekonstrukciji svih blokova, kako onih u agregatu A, tako i onih u agregatu B.
- U okviru tog sistema sada se puno radi na ekologiji, a kao rezulatat tog rada imamo da se emisija pepela u pojedinim blokovima, smanjila čak pet do 10 puta. Trenutno obrenovačka Termoelektrana funkcioniše sa najvećim učinkom od kada je napravljena, iako je navršila tri decenije rada, budući da se rekonstrukcijom dobila dodatna proizvodnja od 60 megavata – rekao je Gerić.
Predrag Zečević
U petak predlažu višu cijenu uglja
U Rudniku uglja Pljevlja su trenutno posvećeni pravljenju finansijskog plana za narednu godinu. - Trenutno radimo finansijski plan za 2008. godinu, a cijena tone uglja koju ćemo predložiti Regulatornoj agenciji biće poznata najdalje u petak – kazao je Džuverović. Upitan da prokomentariše najave da bi predložena cijena mogla biti između 29 i 30 eura po toni, Džuverović je kratko odgovorio da ne bi želio da prejudicira to pitanje, uz napomenu da je neophodno napraviti dužničko poravnanje EPCG i Rudnika uglja. Prema informacijama iz Vlade, za dužničko poravnanje između pljevaljskiih kompanija, koje će uskoro biti spojene u jedinstveno preduzeće, zadužen je ministar finansija Igor Lukšić.
Rudnik uglja “Kolubara” obara rekorde
Na površinskim kopovima Rudarskog basena (RB) “Kolubara” je za prvih devet mjeseci ove godine iskopano rekordnih 20,92 miliona tona lignita, što je za 4,43 odsto više od plana proizvodnje uglja za taj period. Prema podacima sa sajta ove kompanije, termoelektranama u Obrenovcu, Velikim Crljenima i Svilajncu, otpremljeno je 19,6 miliona tona lignita, a to je za 5,25 odsto više od devetomjesečnog plana. Dodaje se da je u nedelju, 21. septembra u trećoj smjeni, ispunjen godišnji plan otkopa jalovine i da je za devet meseci 2007. godine skinuto oko 61,5 miliona tona otkrivke. Pomoćnik direktora za proizvodno tehničke poslove Rudarskog basena Milenko Vulićević rekao je za oktobarski broj kompanijskog mesečnika “Kolubara” da će godišnji plan za 2007. godinu biti premašen i da “problema neće biti ni u naredne tri godine”. Vulićević je, naglasio da do eventualnih problema može doći poslije 2011. godine, ukoliko se na vrijeme ne reši problem preseljenja Vreoca. Stručnjaci “Kolubare” su procijenili da Vreoci leže na 570 miliona tona kvalitetnog ligita, ali još nema dogovora o načinu i tempu preseljenja u narednih osam godina oko 1.100 porodica koje žive u tom mjestu.

Republika

ISPOSTAVLjEN RAČUN ZA GRADNjU NOVE CEMENTARE U PLjEVLjIMA
Njemci hoće subvencije za cement

Njemački Cemag i grčka kompanija Pan Adriatik, koji su tražili da bez javnog tendera i najkasnije za dva mjeseca počnu izgradnju cementare u Pljevljima, ispostavili su, prema saznanjima "Dana", dodatne račune Vladi i kompanijama u kojima je Vlada većinski vlasnik. Strani partneri, čiji je ulazak promovisao gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković na nedavnoj konferenciji za novinare, traže od Vlade subvenciju za struju i to tako da plaćaju megavat 25 eura, kao i nikšićka Željezara. Traže, osim toga, da na novoj lokaciji vrše otkop, s tim što im Rudnik uglja treba da plaća tri eura po toni laporca. Od Termoelektrane zahtijevaju 15 eura po toni pepela, sirovine za cement, kako bi je riješili otpada. Pri tome je ostavljeno da se ugovor o koncesiji za laporac, za koji je zadužena Vlada, uradi nakon dogovorenog posla. Vlada, naime, ne smije da ga sklopi bez javnog tendera.
Direktor TE Slavko Vukašinović nije juče znao da li je postignut dogovor sa Elektroprivredom, u čijem je sastavu ta elektrana, o cijeni pepela.
- Ne znam ništa o cijeni koju je predložio konzorcijum njemačke i grčke kompanije. Mislim da će to dogovoriti sa Elektroprivredom. Nadam se da će je ugovoriti tako da se makar mogu pokriti troškovi koje TE ima oko odlaganja pepela - rekao je Vukašinović "Danu".
Izvršni direktor Rudnika uglja Vuk Roćen kaže da će Rudnik sve učiniti kako bi što prije došlo do gradnje cementare, ali da ne može komentarisati cijenu laporca dok se još ne zna lokacija za gradnju.
- Naš stav oko gradnje cementare je odavno poznat. Trenutno imamo koncesije na laporac u kopu Potrlica, a sa laporcem na Jagnjilu, koje se pominje kao moguća lokacija nove cementare, mi se ne pitamo. Ukoliko, međutim, neko bude želio da gradi cementaru bićemo kooperativni u davanju koncesija na laporac iz Potrlice - rekao je Roćen.
On je naglasio da o tim detaljima još ni sa kim nijesu razgovarali, pošto se ne zna gdje će biti locirana nova cementara.
- Da se pregovara o gradnji na Jagnjilu ili Otilovićima znam jedino iz novina - objasnio je Roćen.

B. Je.-J.R.

Lokacija u aprilu
Lokacija nove cementare još nije poznata, niti je predviđena GUP-om Pljevalja, odnmosno DUP-om bilo koje gradske zone. Opštinski sekretar za uređenje gradskog građevinskog zemljišta Dragan Šubarić objašpnjava da je prije nekoliko godina zajednička komisija Rudnika i Opštine pokušala da odredi lokaciju nove cementare i tom su prilikom pominjana sela Otilovići, Mrzovići, Crljenice, Borovica, Rabitlje i Rondovići.
- Trenutno se lokacija za novu cementaru ne zna, a biće određena u novom prostornom planu, čija je izrada u toku. Prostorni plan bi trebalo, prema ugovoru, da bude urađen do kraja aprila naredne godine - kazao je Šubarić.

Ho :)

@jedan_prosli sto ti mislis o ovim uslovima za gradnju?

ISPOSTAVLjEN RAČUN ZA GRADNjU NOVE CEMENTARE U PLjEVLjIMA
Njemci hoće subvencije za cement

.... što im Rudnik uglja treba da plaća tri eura po toni laporca. Od Termoelektrane zahtijevaju 15 eura po toni pepela, sirovine za cement, kako bi je riješili otpada.

ja sam mozda umoran,
a mozda sam i glup, ali mi nesto nije jasno ko odje kome placa?

Više ne komentiram ništa u CG :) Poslije anoda i hotela, onogošta i ovoga, dižem ruke :)

Hoce da plate struju 2.5 centi, da im EPCG plati pepeo i kojesta koji ce da uniste te da im RUPV plati laporac. E zemljo sto si docekala.

RUDNIK UGLJA - TE - SPAJANJE
Sjedište da bude u Pljevljima

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) – Sjedište jedinstvenog preduzeća Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja (TE) trebalo bi da bude u tom gradu, rekao je danas izvršni direktor Vuk Roćen.

“Stav Rudnika uglja je da sjedište zajedničke kompanije bude u Pljevljima. Prirodno je tehnički, tehnološki, pa i ekonomski da Rudnik i TE budu jedna kompanija”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, nema Rudnika bez TE i obratno, pa bi zato jedan privredni subjekat imao mnogo prednosti u odosu na sadašnju podvojenost.

»Jer, cilj je isti, proizvodnja električne energije. Tražeći svako svoj poseban interes često je dolazilo do neracionalizacije i do možda bespotrebno zategnutih odnosa«, kazao je Roćen.

On smatra da bi Rudnik i TE imali mnogo bolju energetsku, radnu i organizacionu efikasnost ukoliko bi bili jedna kompanija.

»To zahtjeva jedinstveno rukovođenje, a treba vidjeti kako će mjesto tog termoenergetskog sistema biti valorizovano«, rekao je Roćen.

Rudnik uglja i TE trebalo bi da budu objedinjeni u susret izgradnji drugog bloka Termoelektrane, koji je jedan od prioriteta

Ima li K/P za RUPV mozda neko ili samo najvisu kupvnu ne mogu to vise naci na MNB sajtu. Cisto provjeravam neke indikatore pa za HoV kojima nije trgovano nesto petljam.

A sto se tice sjedista kompanije bolje bi bilo da je u Budvi onda bi mogli da racunamo i na vrijedne nekretnine.

Predsjednik Stručnog savjeta Rudnika uglja dr Ratomir Stanić o upoređenju pljevaljskog i obrenovačkog termo kompleksa

Rudnik “Kolubara” ima bolje uslove rada

PODGORICA-Nije jednostavno upoređivanje pljevaljskog i obrenovačkog termoenergetskog kompleksa, kada je u pitanju učešće cijene uglja u proizvodnji električne energije, i ne može se svesti samo na upoređivanje procentualnog učešća. Mora se u obzir uzeti količina proizvodnje, tehnologija eksploatacije i vrsta prevoza rude - ocijenio je u razgovoru za Republiku predsjednik stručnog savjeta Rudnika uglja dr. Ratomir Stanić.
Republika je prije tri dana objavila da cijena tone uglja u proizvodnoj cijeni struje u obrenovačkoj termoelektrani učestvuje sa 50 procenata, dok je taj postotak u termoelektrani “Pljevlja” oko 60 odsto, uprkos činjenici da je pljevaljski ugalj mnogo kaloričniji od kolubarskog.
Stanic je objasnio da su uslovi eksploatacije uglja u kolubarskom basenu dva puta povoljniji, kako sa aspekta rudarsko-tehnickih uslova, tako i kada je u pitanju odnos kolicine uglja i otkrivke, prikazan kroz koeficijent otkrivke.
Osim toga, kako je dodao, kapacitet proizvodnje uglja 30 puta je veći u kolubarskom basenu u odnosu na pljevaljski a nije potrebno dokazivati koliko kapacitet utiče na cijenu proizvoda.
- Zahvaljujući povoljnim fizičko-mehaničkim karakteristikama, tehnologija eksploatacije uglja i otkrivke produktivnija je nekoliko puta od tehnologije koja se primjenjuje u pljevaljskom basenu – naveo je Stanić.
Prema njegovim riječima, transport uglja u obrenovačkom termoenergetskom kompleksu je željeznički, a u pljevaljskom kamionski.
- Željeznički transport je značajno jeftiniji. Termoelektrane u Obrenovcu “preuzimaju” ugalj na postrojenjima rudnika i troškovi transporta opterećuju troškove termoelektrane a ne rudnika, dok se u Pljevljima ugalj isporučuje na deponiju TE “Pljevlja”, a troškove transporta snosi rudnik. Troškovi eksploatacije uglja ne zavise od kvaliteta uglja u basenu. U jednom rudniku oni su isti, bilo da se radi o uglju lignita, mrko-lignita ili kamenog. Kvalitet uglja utiče na efikasnost rada postrojenja TE i količinu uglja, a ne i na cijenu proizvodnje - predočio je Stanić.
On je istakao da je korektna konstatacija profesora Ljubomira Gerića u izjavi Republici “da ne vidi razlog razlog zbog čega pljevaljski termoenergetski kompleks ne bi poslovao pozitivno”.
- Svakako ne vidim ga ni ja, ali praktično se mora učiniti mnogo toga, konkretnije nego što se radilo do sada. Moraju se definisati ciljevi i uraditi algoritam aktivnosti.
Svaki rudnik je specifičan i posebna ekonomska računica, a samim tim i svaki energetski kompleks u sistemu Rudnik – TE. Stoga povlačenje paralela i upođivanje učešće troškova ne daju pravu sliku kod rada ovih sistema. Nasuprot uslovno loše slike pljevaljskog energetskog kompleksa, smatram da u uslovima kojim radi postiže dobre rezultate – zaključio je Stanić.
Predrag Zečević
Kašnjenje investicija ugrožava Rudnik
Stanić se slaže sa ocjenom da obrenovački kompleks racionalno radi, dok je pljevaljski u ogromnim teškoćama. - Profesor Gerić je rekao i zašto. Dobra tehnička rekonstrukcija obrenovačkih blokova TE, a ja bih dodao i restruktuiranje rudnika, je značajno doprinijelo racionalizaciji proizvodnje uglja. Produktivnost u rudniku je povećana na 4.000 tona po zaposlenom. Sadašnja produktivnost pljevljskog Rudnika uglja je svega oko 1.000 tona po zaposlenom, kao posljedica složene organizovanosti. Rekonstrukcijom postrojenja i restruktuiranjem rudnika kolubarskog basena, učešće uglja u cijeni kilovatčasa smanjena je sa 64 procenata 50 odsto. Ovim se pokazala opravdanost ulaganja. Nasuprot toga, pljevaljski energetski kompleks nije uradio dovoljno. Samo kašnjenje investicionih radova u rudniku ne samo da je poskupilo proizvodnju, već ozbiljno dovelo u pitanje i obezbjeđenje kontinuiteta, zbog nedostatka obrtnih i investicionih sredstava. Tehnološko prestruktuiranje praktično nije ni počelo, a takođe ni organizaciono, kao vrlo važno – upozorio je Stanić.
Republika

REPUBLIKA SAZNAJE - Bord direktora pljevaljskog Rudnika uglja predložio Regulatornoj agenciji značajno povećanje cijena sirovine

Tona uglja 35,84 eura

PODGORICA - Uprava pljevaljskog Rudnika usvojila je biznis plan za 2008. godinu i istovremeno predložila Regulatornoj agenciji novu veću cijenu uglja od 35,48 eura po toni – saznaje Republika.
S druge strane u nadležnom regulatoru kazano je Republici da će nova cijena tone uglja zavisiti od parametara elektroenergetskog bilansa za sljedeću godinu, koji treba da usvoji Vlada. Cijena koju traže pljevaljski rudari veća je za 14 eura po toni, ili preko 60 odsto, od cijene koju je prošlog mjeseca odobrila Regulatorna agencija za energetiku u iznosu od 21,9 eura. Nova cijena uglja zavisiće i od rješavanja dužničko-povjeriličkih odnosa na relaciji EPCG – Rudnik uglja.
Iz Odbora direktora Rudnika je nekoliko puta zaredom saopšteno da su uslovi privređivanja u kompaniji izuzetno teški zbog stalne nelikvidnosti, nedostatka investicionih i obrtnih sredstava kao posljedice neriješenih dužničko-povjerilačkih odnosa Rudnika i crnogorske Elektroprivrede (EPCG), dugog remonta i neplaniranih zastoja TE.
Prema informacijama iz Vlade, za dužničko poravnanje između pljevaljskiih kompanija, koje će uskoro biti uskoro spojene u jedinstveno preduzeće, je zadužen ministar finansija Igor Lukšić.
Neriješeni dužničko-povjerilički odnosi EPCG i Rudnika uglja posljedica su različitog fakturisanja cijene tone uglja u knjigama TE i pljevaljske kompanije za vađenje uglja u periodu od 2003 do 2004.godine.
Praksa do 2002. godine bila je da cijenu uglja određuje Vlada, godišnjim usaglašavanjem kupoprodajnog ugovora između Rudnika i Elektroprivrede.
Ta cijena je, kako se navodi u Strategiji razvoja energetike, porasla sa 10,56 eura po toni u 2000. godini na 21,44 eura u 2002. godini. Za 2003. i 2004. godinu, kako piše u dokumentu, “zbog nesprovođenja pravno valjanog načina definisanja cijene uglja, odnosno nepotpisivanja ugovora”, došlo je do značajnih razlika u tumačenju međusobnih obaveza od strane Rudnika i EPCG. Elektroprivreda je donosila poslovni plan računajući sa cijenom uglja od 17,15 eura za tonu, koju je nastavila plaćati i u 2003. i 2004. godini. Međutim, Rudnik je nastavio fakturisati ugalj po cijeni od 21,44 eura za tonu za isti ugalj na osnovu odluke Vlade čije je važenje isteklo 31. marta 2002., shvatajući cijenu od 17,15 eura kao privremenu mjeru koja rezultira nagomilavanjem duga i očekujući da se taj dug naplati od EPCG. Ovaj dug biće predmet kompenzacije s dugovima Rudnika prema državi, a država će zamijeniti svoja potraživanja od Rudnika sa onima prema EPCG. Trenutno, zakon omogućava Regulatornoj agenciji da se za procjenu cijene uglja za potrebe TE koristi uslugama renomiranih konsultantskih kompanija. Dospjele obaveze Rudnika krajem oktobra iznosile su oko 10,5 miliona eura, a potraživanja od EPCG 33 miliona, tvrde u Rudniku uglja.
Bord je prije dva dana donio i odluku i da se počne sa procesom ujedinjenja TE i Rudnika uglja.
Predrag Zečević
RWE predložio 17 eura po toni, nakon 2012. godine
Tokom proteklih godina strani konsultanti načinili su nekoliko studija o opravdanoj cijeni uglja za potrebe termoelektrane, kao i ekonomskoj održivosti ova dva međuzavisna proizvodna subjekta: Konsultantsku kuću RWE Vlada je angažovala kako bi dobila još jedan prijedlog cijene uglja, posebno za “sporni period” 2003-2004, u toku kojeg je Rudnik fakturisao isporučeni ugalj po cijeni od 21,44 eura, a EPCG priznavala samo 17,15 eura. Prijedlog RWE konsultanata je da za 2003. i 2004. godinu cijena uglja bude 17,85 eura po toni, u periodu 2005-2008. ta bi cijena iznosila 22,44 eura po toni, a od 2009. bi polako opadala, da bi tek u 2012. bila maksimalno 17 eura. Ta bi dinamika cijena trebala omogućiti prelazni period, tokom kojeg bi se u rudniku sprovele mjere povećanja efikasnosti poslovanja.

RWE predložio 17 eura po toni, nakon 2012. godine
Tokom proteklih godina strani konsultanti načinili su nekoliko studija o opravdanoj cijeni uglja za potrebe termoelektrane, kao i ekonomskoj održivosti ova dva međuzavisna proizvodna subjekta: Konsultantsku kuću RWE Vlada je angažovala kako bi dobila još jedan prijedlog cijene uglja, posebno za “sporni period” 2003-2004, u toku kojeg je Rudnik fakturisao isporučeni ugalj po cijeni od 21,44 eura, a EPCG priznavala samo 17,15 eura. Prijedlog RWE konsultanata je da za 2003. i 2004. godinu cijena uglja bude 17,85 eura po toni, u periodu 2005-2008. ta bi cijena iznosila 22,44 eura po toni, a od 2009. bi polako opadala, da bi tek u 2012. bila maksimalno 17 eura. Ta bi dinamika cijena trebala omogućiti prelazni period, tokom kojeg bi se u rudniku sprovele mjere povećanja efikasnosti poslovanja.

E pa zbilja sta sve moze papir da istrpi.

Prijedlog RWE konsultanata je da za 2003. i 2004. godinu cijena uglja bude 17,85 eura po toni, u periodu 2005-2008. ta bi cijena iznosila 22,44 eura po toni, a od 2009. bi polako opadala, da bi tek u 2012. bila maksimalno 17 eura.

Pa naravno, HEP će u 2008. plaćati cijenu od 120 $/t za ugljen, svi svjetski stručnjaci predviđaju da će cijena samo još rasti, a ovi velemajstori su predvidjeli da će u 2012. bit maksimalno 17 eura po toni. Vjerojatno će po njima u 2012. i barel nafte past na negdje 5-6 $, maksimalno 10. :wallbash:

Ja ću lopatu preko ramena i idem sam da kopam i prodajem (po 50$/t) onaj moj dio! ;)

Ako mi se pridruži još neko, možda zakupimo i bager. :D

Ja ću lopatu preko ramena i idem sam da kopam i prodajem (po 50$/t) onaj moj dio! ;)

Ako mi se pridruži još neko, možda zakupimo i bager. :D

Pa ovo ti uopće nije loša ideja :thumb_yello:

Nema posla dok Mali Akcionar (ili Alija Sirotanović ;)) ne preuzme stvar (lopatu) u svoje ruke!:D

Svi na Bageree ajmooooo

Pa naravno, HEP će u 2008. plaćati cijenu od 120 $/t za ugljen, svi svjetski stručnjaci predviđaju da će cijena samo još rasti, a ovi velemajstori su predvidjeli da će u 2012. bit maksimalno 17 eura po toni. Vjerojatno će po njima u 2012. i barel nafte past na negdje 5-6 $, maksimalno 10. :wallbash:

Nisu oni puno pogrijesili u procjeni, problem je u nacinu na koji se plasiraju informacije , posebno u Republici. Ovde se radi o proizvodnoj cijeni tone uglja a ne o trzisnoj cijeni.
Eto primjera kako novinari mogu od jedne jako pozitivne informacije napraviti njenu suprotnost. Vjerovatno su jako dobro placeni za to.

Nisu oni puno pogrijesili u procjeni, problem je u nacinu na koji se plasiraju informacije , posebno u Republici. Ovde se radi o proizvodnoj cijeni tone uglja a ne o trzisnoj cijeni.

Ovo već može biti.

Vidim borba je velika za RUPV. Najbolje bi za akcionare bilo da ovih 69% nedrzavnih akcija ponude na kupnju HEPu. HEP cini mi se ugljen koristi za TE Plomin koja je, mislim, snage preko 300MW, sto bi znacilo da im treba nesto oko 2 mil tona godisnje. Ako u 2008. tonu budu placali 100$ ispada da ce HEP na ugljen potrositi oko 200 mil $!?
Za tu cijenu mogu kupiti RUPV,modernizirati i rudnik i prugu, te dobiti ugljen za sljedecih 30 god, cak i uz transportne troskove, po vjerojatno puno prihvatljivoj cijeni od ovih 100$. Nadam se da u CG postoje ljudi koji HEPu mogu izloziti ovu ponudu.
A EPCG i drzava neka lijepo uvoze struju po 82 eura/MWh( 0,082eura/kwh).

RUDNIK UGLJA – PROIZVODNJA
Godišnji plan 1,35 miliona tona

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) – Odbor direktora Rudnika uglja usvojio je Biznis plan za narednu godinu, prema kojem je planirana proizvodnja 1,35 miliona tona uglja odnosno 200 hiljada tona veća od ovogodišnje.

»Od ukupno planiranih količina trebalo bi da se isporuči Termoelektrani (TE) Pljevlja 1,30 miliona tona i 50 hiljada tona za opštu i široku potrošnju«, saopšteno je danas iz rudarske kompanije.

Planirana je prosječna cijena uglja za TE Pljevlja od 35,48 EUR po toni.

Pljevaljski Rudnik uglja bi u narednoj idućoj godini trebao da ostvari ukupan prihod oko 48 miliona EUR.

Planirana investiciona ulagnja iznose 27,8 miliona EUR.

Odbor direktora je pokrenuo inicijativu za spajanje Rudnika uglja i Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) sa Planom aktivnosti i Programom restrukturiranja Rudnika.

»Realizacija usvojenog plana i programa zavisiće od izjašnjavanja Vlade o zamjeni dijela akcija EPCG za akcije Rudnika uglja«, rekao je sekretar Rudnika uglja Velimir Janjić.

Prema njegovim riječima, o tome treba da se izjasne i krupniji vlasnici kapitala u Rudniku uglja putem sporazuma.

I Odbor direktora EPCG je donio odluku o pokretanju postupka restrukturiranja te kompanije spajanjem sa Rudnikom uglja i utvrdio svoj program.

»Sadržinski oba programa su usaglašena i korespondiraju sa zakonskim propisima, kao i ciljevima iz usvojene inovirane Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2025.godine«, zaključio je Janjić.

Pljevaljski ugalj skuplji deset odsto

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) – Pljevaljski ugalj biće od 1. januara deset odsto skuplji za industrijsku i široku potrošnju, odlučio je Odbor direktora rudarske kompanije iz Pljevalja.

Prema Odluci o utvrđivanju cijene za industrijsku i široku potrošnju, koju je usvojio Odbor, tona komadnog uglja koštaće 51,08 EUR, “kocke” 48,76, a sitnog 37,29 EUR.

Nove cijene usloviće i poskuplje uglja u maloprodaji, ali iz kompanije nije saopšteno kada će se ono desiti i u kojem procentu.

Posljednje poskupljenje uglja, od 20 odsto, bilo je prije godinu. Tona uglja u maloprodaji tada je poskupjela za oko deset EUR.

Uprava pljevaljskog Rudnika usvojila je biznis plan za narednu godinu i Regulatornoj agenciji za energetiku predložila novu, veću cijenu uglja od 35,48 EUR za tonu.

Iz Regulatorne agencije saopšteno je da će nova cijena tone uglja zavisiti od parametara elektroenergetskog bilansa za sljedeću godinu.

Cijena koju traže pljevaljski rudari veća je za 60 odsto, odnosno 14 EUR po toni, od one koju je prošlog mjeseca odobrila Regulatorna agencija u iznosu od 21,9 EUR.

Nova cijena uglja zavisiće i od rješavanja dužničko-povjeriličkih odnosa na relaciji Elektroprivreda Crne Gore – Rudnik uglja.

RUDNIK UGLJA – INVESTICIJE
Planirana investicije oko 28 miliona EUR

Pljevlja, (MINA BUSINESS) – U pljevaljskom Rudniku uglja u ovoj godini planirana su ulaganja od 27,8 miliona EUR od čega je za izmještanje rijeke Ćehotine potrebno približno 20 miliona.

»Ukoliko se ne obezbjedi oko 20 miliona EUR i taj novac odmah ne bude operativan, Rudnika uglja nakon 1.aprila ne može preuzeti obavezu dalje proizvodnje«, zaključio je Odbor direktora rudarske kompanije.

Odbor direktora Rudnika uglja je upozorio na »izuzetno negativne posljedice koje bi bile prouzrokovane prekidom isporuke uglja Termoelektrani (TE) i prekidom proizvodnje električne energije«.

Uprava Rudnika uglja smatra »da je izmještanje rijeke Ćehotine, zbog proširenja Površinskog kopa Potrlica, nemoguće realizovati ukoliko se odmah ne obezbjede dodatna sredstva.

»U cilju obezbjeđenja ovih sredstava neophopdna je podrška Vlade, Ministarstva za ekonomski razvoj, Regulatorne agencije za energetiku i Elekotroprivrede Crne Gore«, navode u Rudniku uglja.

Menadžment Rudnika ulja tvrdi da od 1.aprila neće moći organizovati proces proizvodnje »ukoliko se ne obezbjedi kontinuitet radova na izmještanju rijeke Ćehotine i obezbjede uslovi za otkop otkrivke u planiranim količinama«.

Odbor direktora Rudnika uglja usvojio je Biznis plan za ovu godinu, prema kojem je planirana proizvodnja 1,35 miliona tona uglja odnosno 200 hiljada tona veća od ovogodišnje.

»Od ukupno planiranih količina bi trebalo da se isporuči TE Pljevlja 1,30 miliona tona i 50 hiljada tona za opštu i široku potrošnju«, saopšteno je iz rudarske kompanije.

Planirana je prosječna cijena uglja za TE Pljevlja od 35,48 EUR po toni.

Pljevaljski Rudnik uglja bi u ovoj godini trebao da ostvari ukupan prihod oko 48 miliona EUR.

Jedinu korist koji akcionari RUPV mogu imati je na osnovu spajanja sa tepv(mada,jos se ne zna model po kojem ce spajanje biti izvrseno,pa moguca opcija,mada ne vjerujem u to,da akcionari rupv lose prodju) i izgradnjom cimentare,naravno,ako se obavi kako trreba.

Sto se tice profita,dok se cijena uglja ne poveca,na min 30€ po tonu o tome nema govora,a treba spomenuti i los odnos epcg prema rupv(placanje na kasicicu).Mehanizacija je stara,profitabilni kop Borovica zatvoren,a hitno je potrebno 20miliona za izmjestanje Cehotine za nastavak radova u kopu Potrlica,koje ce izgleda bitit obezbjedjene iz kreditnog zaduzenja.

Spekulantski-cuo sam neke dobre info vezane za rupv,tj cijenu akcija.Ali ajde i to da dodam,jedan izvor(od 3) ima 50 000akcija pa sam ga uzeo s rezervom...

Kako ce se kretati cijena akcija RUPV?u skladu s trendovima po mom misljenju,ni manje ni vise.

Na forumu se cesto spekulise da