Ma uzimao sam vise manje sve u obzir. Oni govore o razmjeni po nominali uz doplatu!? Sto to znaci nemam pojma. Opet tesko da ce ici na 69% kako pise ovaj tekst gore.

Tako su pricali u pocetku kada su govorili o zamjeni akcija RUPV za akcije EPCG kako bi drzava dosla do vecinskog paketa u RUPV, i ta zamjena bi trebala da bude po nominalnim cijenama, sto je cista pljacka jer akcije RUPV su trenutno jace od EPCG, a ne duplo manje vrijedne.

No ko ce ih znati mozda je te nebuloze predlagao neki njihov ekspert.

Postoji li klub manjinskih (Vecinskih) akcionara?

Postoji li klub manjinskih (Vecinskih) akcionara?

Pa moracemo da ga napravimo ako ne zelimo novac nam nestane iz ruku:superman:
Jero ovo sto pisu nije uredu , nekko je vec spomenuo da RUPV su jace , a pogotovo kad sam ih ja kupovao :toobad:

Ko je za?

ja :giveup:

U VLADI DOGOVORENO DA SE STRATEŠKI PARTNER ZA PLjEVALjSKU KOMPANIJU TRAŽI MEĐU OSTALIM VLASNICIMA PREDUZEĆA

Sa Barovićem i društvom o Rudniku uglja

Savjet za privatizaciju pokreće proceduru poništenja tendera za TE i Rudnik uglja, o čijoj prodaji se pregovaralo sa ruskom En plus grupom

Predstavnici Vlade i pljevaljskog Rudnika uglja razgovaraće naredne sedmice o strateškom partnerstvu sa ostalim vlasnicima akcija u tom preduzeću, prvenstveno fondovima koji imaju značajan procenat vlasništva. Prvi sastanak je zakazan za 26. jun, a prisustvovaće mu menadžment Rudnika uglja i vlasnici fonda Montekristo:weeping: , koji ima oko 15 odsto kompanije. U Rudniku, osim države, koja ima 31,1 odsto akcija, udio od oko 23 odsto:zip: posjeduje i podgorička kompanija Alfa invest koju su osnovali Veselin Barović:cold: i Damjan Hosta.
O modelima organizaciono-vlasničkog prestrukturiranja Rudnika, nakon odustajanja od privatizacije manjinskog udjela države u tom preduzeću i imovine Termoelektrane, razgovarali su juče predstavnici Vlade, Rudnika uglja i Elektroprivrede kod vicepremijera Vujice Lazovića.
- Do naredne sedmice treba da budu pripremljene konceptualne sugestije o organizaciono-vlasničkom prestrukturiranju :giveup: Rudnika - dogovoreno je na sastanku.
Razmatrana je i opravdanost različitih ideja i predloga u vezi poslovanja Rudnika uglja.
- Kada to kažem, mislim prije svega na dužničko povjerilačke odnose Rudnika i Termoelektrana, odnosno na ideju da te dvije kompanije budu jedinstven pravni i funkcionalni sistem - rekao je Lazović agenciji Mina biznis.
Lazović je najavio da će narednih dana Savjet za privatizaciju pokrenuti proceduru poništenja tendera za TE i Rudnik kako predviđaju i zakon i javni poziv za prodaju.
- Tenderska komisija je nadležna da obavijesti prvorangiranog ponuđača rusku En plus grupu o okolnostima koje su nastale nakon usvajanja zaključaka Skupštine Crne Gore o opozicionoj interpelaciji o vođenju Vladine politike u oblasti energetike - naglasio je Lazović.
Potpredsjednik Vlade kaže da je na osnovu izvještaja predstavnika Rudnika uglja na sastanku konstatovano da je ostvaren izvjestan napredak u optimizaciji sistema kompanije, kao i u dijelu koji se odnosi na kolektivni ugovor - zarade, sistematizaciju i redukciju broja zaposlenih.
Lazović ocjenjuje da je menadžment Rudnika ozbiljno pristupio realizaciji aktivnosti koje su dogovorene u januaru.
- Kontatovano je i da poslovi na remontu TE teku po planu i da se očekuje da će biti sigurno završeni do 1. septembra u predviđenom roku - istakao je Lazović.
Očekuje se da će nakon remonta energetski bilans Crne Gore biti bogatiji za 200 gigavat sati godišnje.
Dan

Ja mislim da će Vlada da preuzimanjem dugova iz ove dvije kompanije da dođe do većinskog paketa akcija....što će dobit ovi drugi.........

VIJESTI 22.06.2007
Savjet trebao da donese odgovarajuću odluku
Termoelektrana Pljevlja Tenderska komisija za prodaju Termoelektrane i Rudnika uglja zaključila je da Savjet za privatizaciju treba da donese odgovarajuću odluku u vezi sa tenderom za te pljevaljske kompanije.

Iz Komisije je takav zaključak objašnjen činjenicom da je Vlada obrazovala Savjet da bi upravljao, kontrolisao i obezbijedio sprovođenje privatizacije, kao i zastupao interese Crne Gore u tom postupku.

Komisija je zaključila i da je potrebno Savjetu za privatizaciju dostaviti i sve pripremljene ugovore iz procesa privatizacije Termoelektrane i Rudnika uglja.
Petak, 22. Jun 2007. 16:07

http://www.rtcg.cg.yu/?akcija=vijesti&id=24248

TVCG je emitovala dva priloga oko RUPV/TE i KAPG situacije a intervju sa Kahom iz KAPG/RUBN je poslije dnevnika pa ko ima zivaca neka gleda i preprica sto je rekao. Ja zivaca nemam.

U EN PLUS GRUPI KAŽU DA SU RAZOČARANI ODLUKOM PARLAMENTA DA SE OBUSTAVI PRODAJA TERMOELEKTRANE I RUDNIKA

Rusi se sada okreću regionu

Podgorica(MINA-BUSINESS)- En plus grupa razočarana je odlukom crnogorskih vlasti da obustave privatizaciju pljevaljske Termoelektrane i Rudnika uglja - saopštio je sinoć predsjednik borda direktora Kombinata aluminijuma Podgorica i Rudnika boksita Kaha Avalijani.
En plus grupa je za imovinu Termoelektrane i manjinski udio u Rudniku, odnosno 31 odsto akcija, ponudila 50 miliona eura, kao i 274 miliona eura ulaganja.
Avalijani je komentarišući odluku parlamenta i potvrdu Vlade da privatizacija Termoelektrane i Rudnika uglja bude odgođena, naveo da je to razočarenje za En plus grupu jer je uložila puno vremena, energije i novca u taj projekat.
- Ali, to je odluka parlamenta sa kojom moramo da živimo. Imamo veći problem koji je povezan sa njom, a odnosi se na snabdijevanje KAP-a strujom ubuduće - rekao je on Televiziji Crne Gore.
Avalijani je kazao da nije tajna da je glavni razlog za kupovinu Termoelektrane bio da kompanija obezbijedi sigurno snabdijevanje KAP-a strujom na duži vremenski period.
- Naša namjera nije bila da preprodajemo struju na tržištu, već da obezbijedimo dovoljno struje da bi KAP mogao nesmetano da funkcioniše - tvrdi on.
Upitan da li bi, u slučaju da je on prodavac Termoelektrane i Rudnika, prihvatio ponuđenu cijenu, Avalijani je potvrdno odgovorio.
- Naravno. Jedna je stvar ono šta dobijate za imovinu u stanju u kojem je u trenutku prodaje, a drugo šta možete dobiti za nju u budućnosti - kazao je on.
Prema njegovim riječima, cijena koju je komisija za privatizaciju odredila je sačinjena na osnovu, kako pretpostavlja, Vladinih savjeta, a nije je određivala En plus grupa.
- Nijesmo mi odredili tu cijenu. Mi smo dali ponudu i ispostavilo se da je ona bila bolja od ostalih - rekao je Avalijani.
On je kazao da bi En plus grupa, ukoliko ne bude mogla da obezbijedi dobru i stalnu cijenu struje za KAP u narednih nekoliko godina, mogla da "ima problema, jer aluminijum nije ništa drugo do struja pretočena u čvrstu formu".
- Kako bi riješili to pitanje okrećemo se regionu - zaključio je Avalijani.


izvor-VIJESTI

Zna li ko sastav Savjeta za privatizaciju, koliko imas clanova i koliko je iz DPS odnosno SDP -a ? I da li donosi odluke jednoglasno, nadpolovicnom ili 2/3 vecinom.
To bi otklonilo sve nedoumice oko prodaje.

DPS moze da preglasa SDP oko privatizacije u Savjetu ali je iznad Savjeta Vlada a ona je vec donijela odluku o odustajanju. Stoga mislim da je ovo sam ping pong koji nema veze.

Evo sam nesto nasao o Savjetu i cini se da DPS ima daleko vise predstavnika tako da je, po mom misljenju a i nekim informacijama koje sam nedavno dobio iz krugova bliskih vlastima, prodaja gotova stvar.

Izvor Pobjeda:

Branimir Gvozdenović, ministar za ekonomski razvoj, Igor Lukšić, ministar finansija, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine, Andrija Lompar ministar pomorstva i saobraćaja, Branko Vujović, direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, prof. dr Veselin Vukotić, generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović, direktor Fonda zdravstva Ramo Bralić, Tarzan Milošević, gradonačelnik Bijelog Polja, Predrag Bošković, poslanik DPS-a, te predstavnici Privredne komore, republičkog sindikata, privatizacionih fondova

Opet ne moze Savjet nizi organ da ponisti odluku viseg organa koji donosi konacnu odluku a to je Vlada. Tu moze biti koprcanja ali kada je Vlada rekla da odustaje od prodaje ne moze organ ispod njega da odluku preinaci.

Da li neko ima procjenu vrijednosti samo za termoelektranu?

Uzgred da kazem da RUPV ne vrijedi ne bi hrvati kupovali velike kolicine po cijeni 11 eura.
Izgleda da bi Milo trebao zasukati rukave i malo nauciti pojedine beskicmenjake da nema ucene . Trebao je DPS ostati cvrst u svojoj namjeri a ne pokleknuti pred
Krivokapicem ,uostalom narod je birao i zna se sta je izabrao a taj mizerni procenat SDP (mogao bi ovo da bude njihov zadnji mandat).
Ucenjivao je i Rakcevic svojevremeno, a sada je taj mizerluk od partije okrenuo ledja DPS. Njima ne treba popustati pa makar im naredni koalicioni bio bilo ko drugi,sigurno bi apetiti bili manji. Mislim da im je odzvonilo.

Ne radi se tu o ucjeni to su ti njihove igre. A beskicmenjaci su i jedni i drugi ako hoces posteno. Sto ta sila od Mila ne kaze ne Deripaski? Lako je biti prvi u selo kad su sve institucije sistema iza tebe.
SDP se kao suprotstavlja DPS-u a u stvari ih ne interesuje sto ce biti. Samo oce da se pokriju pred gradjanima da kada dodje do poskupljenja i kad pocne narod da se buni da kazu: mi smo bili protiv prodaje, ali DPS nas preglasao. Kao akcionaru RUPV bi volio da ga prodaju - isplatilo bi mi se debelo. Isto tako kao gradjaninu mi je to nevidjena glupost prodavati. Citava se Evropa zabrinula zbog manjka struje, a iz vlasti mi pricaju to ce se isplatiti CG i gradjanima. Kako, to niko ne kaze.

Ja bih vas samo zamolio da politike bude samo koliko mora, da ne bi otisli predaleko na tu stranu.

Ima li info sa sastanka vlade i montekrista?

Nazalost nemam nalog na MINA-BUSINESS, vidim samo naslov:

26 June 2007 19:13 pm
RUDNIK UGLJA - PRIVATIZACIJA
Montekristo upoznat sa stanjem u rudniku

26 June 2007 19:13 pm
RUDNIK UGLJA - PRIVATIZACIJA
Montekristo upoznat sa stanjem u rudniku

Pljevlja, (MINA–BUSINESS) – Predstavnici menadžmenta pljevaljskog Rudnika uglja danas su sa stanjem u toj kompaniji upoznali menažera engelskog investicionog fonda Montekristo, Adama Klerija /Kleary/.

“Sastanak je održan u Podgorici na inistiranje investicionog fonda Montekristo, koji trenutno ima 11,46 odsto udjela u Rudniku uglja”, rekao je sekretar rudarske kompanije Velimir Janjić, koji je učestvovao u razgovorima.

Prema njegovim riječima, predstavnici Fonda upoznati su sa poslovanjem i stragijom razvoja Rudnika.

Nedavno je saopšteno da će predstavnici Vlade i Rudnika uglja ove sedmice razgovarati o strateškom partnerstvu sa ostalim vlasnicima akcija u rudarskoj kompaniji, prvenstveno fondovima koji imaju značajan procenat vlasništva.

U pljevaljskom Rudniku uglja, osim države, koja ima 31 odsto vlasništva, udio od oko 22,8 odsto ima i podgorička kompanija Alfa invest koju su osnovali Veselin Barović i Damjan Hosta.
(kraj) mjl/del

Ikakvih novosti sa sastanka u utorak?

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović u intervjuu Atlas televiziji otkrio detalje razgovora sa ruskim predsjednikom

Putina zabrinulo odlaganje prodaje TE “Pljevlja”



Crnogorski predsjednik Filip Vujanović otkrio je juče da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom njihovog nedavnog susreta u Zagrebu prenio da smatra lošom porukom odluku crnogorskog parlamenta da poništi tender za prodaju Termoelektrane i Rudnika uglja “Pljevlja”. - U tom smislu je ruski predsjednik Putin iskazao čuđenje i zabrinutost zbog odluke parlamenta da se poništi Tender o privatizaciji Termoelektrane i Rudnika uglja “Pljevlja” – rekao je Vujanović u intervjuu Atlas televiziji.
N.Z.


izvor: Republika, 01.07.07.

RUDNIK UGLjA PLjEVLjA PRED BUNTOM RADNIKA
Štrajk jedino rješenje

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2007-06-30&clanak=107667

REPUBLIKA SAZNAJE - Vlada dala saglasnost EPCG da počne sa revitalizacijom TE i Rudnika uglja

Smjena direktora ako ne realizuju plan “B”

Prema pouzdanim saznanjima Republike, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj Radonja Minić prenio je čelnicima Elektroprivrede da imaju podršku Vlade za realizaciju tog projekta.
- Ukoliko pak, Bord direktora EPCG u nekom razumnom roku ne realizuje plan “B”, onako kako je u tom dokumentu naznačeno, biće automatski smijenjen – kazao je Minić čelnicima EPCG na nedavno održanoj Skupštini akcionara državne energetske kompanije.
Na ovaj način, privremeno je okončan “tihi rat” na relaciji EPCG - Ministarstvo za ekonomski razvoj, započet nakon otvorenog protivljenja državne energetske kompanije privatizaciji TE i Rudnika uglja.
Uprava EPCG i Rudnik uglja su početkom aprila ove godine sačinili dokument “Uloga energetskog kompleksa RUP-TEP u EES CG i analiza uspješnosti njihovog poslovanja u periodu 2007-2013. sa projekcijom njihovog razvoja” koji se u javnosti još nazivao plan “B”. U međuvremenu, plan “B” je dobio podršku Socijaldemokratske partije i opozicije, koje su skupštinskom interpelacijom blokirale prodaju TE i Rudnika, ruskoj EN plus grupi.

(Republika, 02.07.07.)

Moje tumačenje: "Evo vam ga sada na. Sad ste vi odgovorni za pare i za radnike koji će sad da vam štrajkaju i za pare kojih nema i za sve što će loše da se desi. Kad niste htjeli slušat tko vam je kriv i sad ćete plaćat."
Sve je to skupa tragikomično.

Vjerovatno je @haad u pravu. Tu se sad ide na inacenje. Kao da EPCG bez drzave moze sprovesti plan B.

http://www.antenam.net/look/article.tpl?IdLanguage=11&IdPublication=1&NrArticle=9706&NrIssue=672&NrSection=30

Sjutra odluka o tenderu

Ponedjeljak, 2.07.2007

Podgorica - Savjet za privatizaciju crnogorske Vlade sjutra će donijeti odluku o tenderu za prodaju pljevaljske Teromelektrane i 31,1 odsto državnog kapitala u Rudnika uglja.

Na sjednici Savjeta trebalo bi da bude usvojen i ovogodišnji plan privatizacije, a biće razmatran i izvještaj Tenderske komisije za turizam o rezultatima tendera za prodaju akcijskog kapitala hercegnovskog Hotelskog turističkog preduzeća Boka.
/Antena M, 14.40/

Ako pogledamo trzisne kapit. firmi koje je dao ,,Nabuko,, u nekom od skorasnjih postova i ako ukljucimo neke regionalne dimenzije RUPV ispada najpodcjenjenija akcija cg-trzista .
Vidjet cemo sta ce se desavati !

ja je cekam :-))

Ako pogledamo trzisne kapit. firmi koje je dao ,,Nabuko,, u nekom od skorasnjih postova i ako ukljucimo neke regionalne dimenzije RUPV ispada najpodcjenjenija akcija cg-trzista .
Vidjet cemo sta ce se desavati !

pa kako ti znas da je naj podcjenjenija?
regija me ne zanima
nemam akcije u regji nego u RUPV
imam akcija u RUPV ali mislim da ima drugih firmi koje su podcjenjenije

Ako pogledamo trzisne kapit. firmi koje je dao ,,Nabuko,, u nekom od skorasnjih postova i ako ukljucimo neke regionalne dimenzije RUPV ispada najpodcjenjenija akcija cg-trzista .
Vidjet cemo sta ce se desavati !
Rupv jeste dobra akcija, ali prije svega za one koji ulazu strateski i voljni su istrpjeti dosta toga dok stvari ne dodju na svoje mjesto, ne za spekulante koji trce za zaradom na kratko. Uzgred, ne mogu odoljeti da ne kazem da me takvi znaci navoda jako podsjecaju na nekoga, siguran sam da ces ukapirati i na koga ;)

Postoji greska u programu koja je dovela do pada TK za RUPV. Ispravicu to za naredni pregled. Naime njie bilo previse trgovine sa RUPVom prethodne nedjelje odnosno za petak kada uopste nije bilo trgovine pa je zbog mog propusta u programu umanjena TK. Izvinjavam se!

Rupv jeste dobra akcija, ali prije svega za one koji ulazu strateski i voljni su istrpjeti dosta toga dok stvari ne dodju na svoje mjesto, ne za spekulante koji trce za zaradom na kratko. Uzgred, ne mogu odoljeti da ne kazem da me takvi znaci navoda jako podsjecaju na nekoga, siguran sam da ces ukapirati i na koga ;)

Skroz dijelim ovo razmišljanje.

Ako pogledamo u kakvom je stanju RUPV danas i gledamo samo trenutno i prošlo stanje, onda ima sigurno dosta firmi sa boljim fin. pokazateljima. Ali ako razmišljamo o tome što RUPV može postati, onda je ne vidim firmu koja ima toliko veliki prostor za unaprijeđenje poslovanja. Za one koji si ne mogu dozvoliti dugoročno vezanje kapitala i nemaju dovoljno strpljenja ili žele minimalan rizik, ima drugih sređenijih firmi, a koje mogu još uvijek solidno rasti.

RUPV - dioničari s 10.000 i više dionica:

DRŽAVA 1575632
ALPHA INVEST 1154926
MONTE CRISTO 566146
ARSIC RADO 254410
RAICEVIC ZORAN 117626
M-CONSALTING 77480
STIJEPOVIC RADENKO 74275
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 72971
RADOSLAV TOMIC 53645
KALEZIĆ SUZANA 40000
ERCEGOVIC PREDRAG 29000
DELIJEVIC MARIJA 28374
POLUMENTA SAKIB 17541
PODRAVSKA BANKA DD 14826
PAVLICEVIC DRAGAN 10916
MONTE ADRIA BROKER-DILER 10271
CARINE - PODGORICA 10000
HERTOG CHICKENS - VOJVODA PILICA DOO 10000

Ima i par interesantnih na 5-10.000 pozicijama,
ali nije mi se dalo dalje navodit.

Država: 1.575.632 kom. 31,1%
Ostali s ove liste: 2.542.407 50,2%

Ja sam upoređujući novi i stari spisak uočio da je kćerka jednog našeg strateškog biznismena;) prodala većinu svojih akcija RUPV.

Zalosti Sakal Polumenta ima akcije u RUPV !!!
17541 kom

I meni je to podcijenjena hartija. To je ko investira na duze staze. Kad tad ce se praviti drugi blok termoelektrane a naci ce se neko da investira nove mashine i poveca proizvodnju. Naslage uglja su ogromne i samo treba to kvalitetno exploatisati. Takodje na ruku ide i tendencija rasta cijene el. energije

Zalosti Sakal Polumenta ima akcije u RUPV !!!
17541 kom

Imali su i Gula i neki Trkulja iz Grand produkcije ali su ih prodali MonteCristu. To su bile Acove akcije.

Mene vesele onih kojih ima ali i zaloste onih kojih nema i to mnogo vise.

INTERVJU - Predsjednik Vlade Crne Gore Željko Šturanović za Republiku: Odlaganje investicija u razvoj energetskog sektora znači rast deficita električne energije

Odluka skupštinske većine ugrozila razvoj

Foto: Saša Matić
Nakon skupštinske interpelacije i zaustavljanja prodaje Termoelektrane Pljevlja i akcija u Rudniku uglja, proizvodnja u tim firmama stavljena je pod znak pitanja, a Pljevljaci spočitavaju i ekološku katastrofu s kojom se već suočavaju. Na pitanje ima li Vlada za pljevaljski energetski kompleks rješenje i koje, premijer Željko Šturanović ističe da je Vlada ocijenila da odluka skupštinske većine ugrožava projektovani ekonomski razvoj Crne Gore, usporava privredni razvoj Pljevalja i čitavog sjevernog regiona.
- Ciljevi privatizacije Termoelektrane i Rudnika uglja bili su jasni. Željeli smo da obezbijedimo budući razvoj i efikasnije poslovanje ova dva subjekta, stvorimo uslove da se osnaži održivost Termoelektrane i Rudnika kroz kapitalne investicije, koje bi iznosile više od 300 miliona eura.

(Republika, 04.04.07.)

CG: Poništen tender za prodaju TE

Podgorica -- Savet za privatizaciju CG vlade poništio tender o prodaji Termoelektrane i 31 odsto državnih akcija Rudnika uglja iz Pljevlja.

vise na http://www.b92.net/biz/vesti/region.php

Spisak akcionara RUPV novi sa kojim je uporedo dat i stari od 27 aprila radi lakšeg upoređivanja.

Svaka cast SAJO :clapping:

Najveća promjena je Monte Cristo. Osim toga HPB dokupljivala.
Izašli oni koji su prodali MC-u. Ali zna se pošto su oni kupovali.
Koliko pratim, od kada je počeo pad protrgovane količine male, a zadnjih 2 tjedna gotovo i nema trgovanja s dionicom.

Snaga malih akcionara je dokazana ovdje. Pogledajte to uvecanje broja akcionara. Impozantno i zabrinjavajuce. Poruka: Udjite misevi pa sad cekajte sir.

Evo mala ilustracija. Prva kolona brj akcionara sa datim broje kacija u novom spisku, druga kolona u starom spisku starom malo vise od 2 mjeseca, koliko je to akcija sada a koliko je to onda.

Vidimo da super malih akcionara do 500 akcija ima 218 vise nego prije 2 mjeseca i da su oni po cijenama vjerovatno oko 10E kupili odo 38000 akcija. Ukupno novih akcioonara (gledao sam samo fizicka lica) do 2000 akcija (ulaze i koji su dokupljivali do ove cifre) ima 265 i oni su amortizovali 77.000akcija (preko 1.5% akcija rudnika) sve to pocijeni oko 10E. A RUPV je dostizao 12E a "ONI" sigurno nijesu kupovali po toj cijeni vec su tada vjerovatno kupovali ljudi iz ove price. Znaci oni su sada slabi 150.000E do 300.000E. Jeste sve ce to doci na svoje ali pazite se ljudi!

od 0 do 500 638 420 130023 92812
od 500 do 1000 361 337 236109 217439
od 1000 do 1500 160 153 175610 165398
od 1500 do 2000 89 84 151564 141516

Nabuko svaka čast :clapping: .Drago mi je što si temeljno obradio oba spiska.A inače u svaku diskusiju se upuštaš sa temeljnim analizama i dokazima što je za svaku pohvalu :thumb_up:

@Nabuko

Ja nijesam pravio detaljnu analizu kao ti (odlična je), samo sam prato neke trendove i većeigrače. Koristio sam još stariji spisak, čini mi se iz septembra 2006.g. Tada sam uočio da Rado Arsić (pretpostavljamo čije su to akcije) tj. Maprenat i Montenegro investment prebacuju akcije na imena fizičkih lica (ima ih sa estrade) i prodaju. Takođe i neke druge ličnosti (naveo sam u nekom prethodnom postu), jako zanimljive, prodale su veći dio svojih akcija.

Ali, sa druge strane, oni su kupovali po prosječnoj cijeni od oko 2€ i zadovoljni su sa zaradom. Sada izvlače novac. To ne umanjuje vrijednost ove hartije. Ona ima perspektivu, samo njihovi su interesi malo drugačiji. Sa tolikim parama bih se i ja vjerovatno ponašao kao oni. Uzmeš 4-5 miliona i bjež!

Većinu ovih akcija je kupio Montecristo capital. Sumnjam da su se prevarili jer imaju iskustva u trgovanju sa berzi u razvoju.
Ako su vesla sisali, sumnjam da su čamce gutali! ;)

Mislio sam da napravim kros analizu dva spiska da vidimo tacno ko je sto kupio i prodao ali je petljavo i oduzima vremena. Onda sam sveo analizu na ove do 2000 akcije gdje ekipa ne ubacuje akcije vec ih ipak drzi na cifre ne ispoid 5000 i najveci dio preko 10000. Imam jednog skolskog druga na ovom spisku cuvaca akcija.

Je, istina je da će neko ovdje progutat ćošak od kioska. Međutim, što je naposljetku, teško je prognozirat. Dal se Monte Christo zaletio ili nije. Ako je MC dobro procijenio rasplet, znači da je dobrim dijelom pretpostavljao poništenje tendera. U takvom scenariju ni zamjena akcija RUPV za EPCG im ne ide u korist jer je nominala vrijednost akcije RUPV manja od EPCG, a ni omjer 1:1 im ne ide u prilog. Po meni je ovdje nekakva zamjena diskutabilna jel se dio kapitala može otuđiti, izgubiti, a nisam ni siguran da je ni 2/3 - trećinska većina glasova može donijeti. Jedino što može biti da je MC dugoročni igrač i da su pretpostavljali plan B koji bi im išao u prilog. Već sam pisao da mi se on čini dobar i sredstva koja bi rudnik dobio na jamstvo EPCG su ravna dokapitalizaciji. Vidjet ćemo što se iza brda valja.

Država može kupovati akcije od drugih akcionara što je po meni skroz nerazumno, da ne kažem tragikomično ili može konfiscirati akcije silom, a to znači nepostojanje bilo kakve pravne države i tržišne ekonomije. A očekuje se potpisivanje SSP-a i dobivanja kandidature za ulazak u društvo EU.

Činjenica je da je RUPV privatna kompanija u kojoj država ima manje od 1/3 vlasništva, a ima puno malih akcionara. A ja nisam čuo ništa o tome da je itko od svih akcionara, osim države i EPCG koja nema uopće nikakvog udjela u RUPV, spominjao nekakvu zamjenu akcija.

Što se tiče Monte Crista, ne bave se oni humanitarnim radom nego zarađivanjem love svojim vlasnicima/dioničarima. I naivno je njih smatrati za naivce. A i Rusi su, barem javno, nekako preko svega olako prešli. Tko zna što se dešava iza kulisa.

Mislim da prometi dionicom na burzi govore dovoljno o tome što dioničari RUPV misle o svemu tome. Čak sam sklon reći da je jedan od faktora lošeg raspoloženja na cijelom tržištu ova priča oko RUPV. Svaki dan barem neke novine pišu nešto oko toga, a da zapravo nikad ništa novog i značajnog ne kažu. Možda je nekima stalo da namjerno šire nepovjerenje i nesigurnost i ovo im je sad zgodna igračka.

U PLJEVALJSKOM RUDNIKU ZADOVOLJNI DINAMIKOM RADOVA NA IZMJEŠTANJU RIJEKE

Ćehotina u novom koritu do novembra

Pljevlja - Radovi na izmještanju korita rijeke Ćehotine su intenzivirani i taj posao bi trebalo da bude završen do novembra - saopštio je juče izvršni direktor pljevaljskog Rudnika uglja Vuk Roćen.
Prema njegovim riječima, izmještanje rijeke Ćehotine je "uslov svih uslova", jer od nje zavisi i dalji proizvodni rezultati tog kolektiva. Ukoliko se taj posao ne realizuje u predviđenom vremenu, izvjesno je da bi u površinskom kopu Potrlica, već u narednoj godini došlo do prekida proizvodnje.
Milan Knežević iz Službe za investicije, kazao je da se u Potrlici trenutno eksploatacija obavlja na jednoj trećini ležišta i da su gornje etaže naslonjene na Ćehotinu.
Prema njegovim riječima, veliki su prilivi vode u kop iz rijeke što otežava izvođenje radova.
- Izmještanje Ćehotine mora se završiti do novembra i u Rudniku je sve podređeno realizaciji te investicije. Sa izvođačima su potpisani ugovori i oni su krenuli sa radovima. Pribavljena je i građevinska dozvola za izvođenje svih radova, a svim izvođačima su isplaćene preostale i avansne obaveze tako da Rudnik ne duguje nijednom izvođaču. Više nema ograničavajućih faktora koji se odnose na nedostatak investicionih sredstava. Novac se isplaćuju od prve tranše kredita od pet miliona eura. Pri kraju je i razrješenje svih problema vezanih za eksproprijaciju - rakao je Knežević, na konferenciji za novinare.
On je rekao da je "restriktivnim planom " za ovu godinu planirano da se u investicije uloži oko 23 miliona eura, od čega za izmještanje rijeke Ćehotine 7,2 miliona eura.
- Za eksproprijaciju duž trase novog toka, naselja Durutovići i preostalog dijela naselja Doganje, potrebno je izdvojiti 6,86 miliona eura. Za remontne radove i obnovu radionica potrebno je 3,31 milion eura, za nabavku opreme i mehanizacije preko tri miliona, tehničku dokumentaciju 800.000, izmještanje infrastrukture 600.000 i za zaštitu životne sredine milion eura - rekao je Knežević.
On je dodao da je ukupna investicija na tom projektu oko 27 miliona eura i da je do sada realizovano oko 7,5 miliona.

G.M.

ZA PROJEKTE 300 MILIONA

Rudnik uglja je za šest mjeseci ove godine proizveo oko 26 odsto uglja više od plana, dok su radovi na otkrivci ostvareni sa 82 odsto.
Predsjednik stručne komisije Ratomir Stanić je ocijenio da je nacrtom strategije razvoja energetike u Crnoj Gori predviđeno da se do 2011. godine u Pljevljima izgradi drugi blok Termoelektrane.
- To nije nerealno, a da bi se u Pljevljima predviđeno realizovalo potrebno je 300 miliona eura. Taj novac je potreban za izgradnju drugog bloka TE, revitalizaciju Rudnika i TE i toplifikaciju Pljevalja - kazao je Stanić.

Vijesti on-line

Kako god da Vlada odluci, treba im 2/3 vecina na Skupstini. Potrudite se da sto vise ljudi podje ili ako niste u mogucnosti ovlastite nekoga. 12. jula je Skupstina. Svaka akcija je bitna i moze odlucivati.

Ako neko zeli moje punomocje neka se javi na private

A da mi nekog ne ovlastimo ( ko zeli da stiti nase interese )
mislim da imamo vise sanse :mf_type:

Sa službene stranice RUPV:

RUDNIK UGLJA JE USPJESNA KOMPANIJA SA DOBROM PERSP
Informativna sluzba Rudnika uglja

Saopstenje za javnost

RUDNIK UGLJA JE USPJESNA KOMPANIJA SA DOBROM PERSPEKTIVOM

Obzirom da se u poslednje vrijeme uz aktelnu temu prodaje TE "Pljevlja" i 31 odsto akcija Vlade Crne Gore u Rudiku uglja od strane pojedinaca u javnost iznose neutemeljeni podaci i cinjenice vezane za njegovu proslost , sadasnjost i buducnost, u obavezi smo da zbog zaposlenih u Rudniku uglja i sire javosti ukazemo na sljedece :

Od pocetka svoga rada do danas Rudnik uglja je, mjereno po kriterijumima rudrske i ekonomske nauke, ostvario izuzetne proizvodne rezultate i tokom citvog svog trajanja do danas bio kolektev od ugleda i postovanja. Da podsjetimo, od 1952. godine do danas Rudnik uglja je proizveo preko 54 miliona tona uglja i otkrio preko 131 miliona metara kubnih cvrste mase jalovine. Pri tome Termoelektrani "Pljevlja", od pocetka njenog rada do danas, isporucio je preko 28 miliona tona uglja, koja je na bazi isporucenog uglja, a u peridou energetske krize, proizvela respektabilnih , na generatoru 24 a na pragu 21.6, milijardi kilova casova elektricne energije.

U citavom ovom periodu proizvodno i razvojno Rudnik uglja nije posustajao, iako se cijene uglja nisu formirale slobodno, na ekonomskim zakonitostima, vec su odredjivane administrativno od nadleznog organa, sto je dominantno negativno uticalo na finansijsku moc i ukupno poslovanje Rudnika . No, i pored toga, kao i pored kontinuiranih inflatornih kretanja i neredovnog placanja isporucenog uglja u dugom vremenskom periodu, Rudnik uglja je samo tri godine poslovao sa negativnim finansijskim rezultatom.

Kao uspjesan kolketiv tokom svog trajanja Rudnik uglja je u konntinuitetu dobijao i dobio najveca drzavna - Savezna, Republicka i esnafska priznanja i nagrade, a od svih humanitarnih organizacija sa prostora bivse Jugoslavije najveca priznanja i neizmjernu zahvalnost mnogih institucija i pojedinaca. Na sta su zaposleni u Rudniku posebno ponosni.
Sopstvenim sredstvima dugo godina Rudnik je finansirao razvoj i pri tome uspio da realizuje visok stepen istrazenosti rezervi uglja u lezistima u opstini, da pri tome utvrdi da u kategorijama A, B i C-1 podrucje raspolaze bilansnim rezervama u visini od 200, a u eksploatacionim 180 miliona tona uglja , sto je nesumnjivo doprinijelo uvjerenju da se na Rudnik uglja , uz visoko profesionalan i obucen kadar, moze polagati kao na siguran i kvalitetan energetski potencijal u Crnoj Gori za duzi vremenski period.
U cilju odrzanja kontinuiteta proizovdnje, uz istovremeno povecanje produktivnosti rada, racionalnijeg i i ekonomicnijeg poslovanja - sve do dostizanja trzisne efikasnosti, menaxment preduzeca utvrdio je Strategiju restrukturiranja Rudnika uglja A.D. Pljevlja, cijom inplementaciom ce, i to u veoma kratkom vremenskom roku, Rudnik uglja postati respektabilna evropska kompanijau proizvodnji uglja.
No, ovde treba istaci da je nazalost realizacija ove Strategije znacajno usporena i da se ne ostvaruje u planiranim rokovima, i to iskljucivo zbog nedostatka obrtnih i investicionoh sredstava, za sta menadzment Drustva ne moze preuzeti odgovornost, o cemu postoji obimna pisana dokumentacija koja je redovno objavqivana u listu Glas rudara.

U procesu prodaje TE "Pljevlja" kao dijela imovine EPCG i 31 odsto akcija Rudnika uglja u vlasnistvu Vlade, od samog pocetka menaxment i Strucne sluzbe Drustva prihvtile su aktivan i pozitivan odnos iz domena svoje nadleznosti, i tako su se ponasali do kraja procesa.
Uz to menaxment je , kada je u pitanju Rudnik uglja, sa Tenderskom komisijom u cijelosti usaglasio Nacrt ugovora o kupovini i prodaji akcija izmedju Vlade i prvo rangirne kompanije na tenderu, EN + grup Limitid, izuzev socijlnog programa , sto je usotalom u domenu Sindikata i Tenderske komisije i stalno insistirao na brzom zavrsetku pregovora. Nacrt teksta Ugovora sa porvorangiranim ponudjacem u sebi sadrzi sve kljucne elemente iz Strategije restrukturiranja Rudnika uglja, kako u proizvodnom tako i u razvojnom segmentu. To je ujedno i bila potvrda o ispravnosti Strategije restrukturiranja Rudnika, sto je potvrdjeno i u dokumentima: Studiji RNJ iz 2004. godine i Materijalu Ekspertske grupe iz 2000. godine , koji su uradjeni na zahtjev Vlade CG.

Neosporna je cinjenica da se bas zbog kasnjenja u realizaciji Strategije restrukturiranja Rudnika ( posebno u domenu izvodjenja investicionih radova izmijestanja rijeke Cehotine, eksproprijacije, nabavke rudarske opreme, povecanja projektovane produktivnosti) doslo u izuzetno teske i slozene uslove privredjivanja cije je posljedice moguce ublaziti iskljucivo ubrzavanjem realizacije ove Strategije.

Nakon izmijestanja rijeke Cehotine i prelaska odlaganja sa spoljasnjeg na unutrasnje odlagaliste u kopu "Potrlica", Rudnik uglja ce postati jedan od najekonomicnijih proizvocaca uglja u regionu i siguran sanabdijevac ugljem dva bloka TE "Pljevlja" sa obezbijedjenim svim pretpostavkama za uspjesno otvaranje znacajnog lezista uglja u Maocu.

U ovom trenutku menadzment Rudnika insistira na realizaciji usvojene Strategije restsurkturiranja, a posebno u dijelu realizacije mjera kojima ce se kratkorocno obezbijediti stabilna godisnja proizvodnja od 1,5 miliona tona, srednjorocno godisnja proizvodnje od 2,5 miliona tona uglja , i dugorocno gradnju drugog bloka TE "Pljevlja" na osnovu revidovane Strategije razvoja, pri tome ne prejudicirajuci redosled gradnje hidro i termo objekta, sto ce biti opredijeljeno donosenjem Strategije razvoja energetike u Crnoj Gori.

Informativna sluzba Rudnika uglja

A sta su nasi interesi? Da podrzimo drzavu ili ove druge? Nijesam svjesan!

A sta su nasi interesi? Da podrzimo drzavu ili ove druge? Nijesam svjesan!

Drzava ima plan da za akcije RUPV da akcije EPCG da bi dosli do 2/3 vlasnistva. To ti znaci da za 1000 akcija RUPV dobijes manje od 500 EPCG, jer je plan da konverzije bude po nominalnim vrijednostima. Onda bi RUPV usao u sastav EPCG. Interes malih akcionara u CG je uvijek biti protiv drzave, to se do sad pokazalo kao pravilo. :boxing542:

Ako je tako onda protiv drzave ali druga ekipa uopste ne zeli da upravlja RUPV-om ili sam negdje pogrijesio. Drugo vise puta je bilo info da ce otkup ili nesto slicni ici uz doplatu!? Dalje, MC nije upravljac vec ulagac i to sa inv. ciklusom koji se mjeri mjesecima (pogledajte im sajt), Alfa invest nije djelovao kao upravljac, Maprenat i ostali isto ne djeluju kao neko ko bi da upravlja. Vrijedi sacekati par dana i jer je ova skupstina 20.07 ako je vjerovati Vijestima. Bice info prije skupstine a ako ekipa ne krene u lobiranje nema nikakve vaznije odluke ili je vec sve odluceno.

Nije ni drzava a ni ovi drugi upravljac a nama niko nije kriv sto se ne ujedinimo i izadjemo sa predlogom za par clanova u UO. Oni to koriste, i nemoj mislit da ce ti javno iznijet info o namjerama jer se njihove namjere ne poklapaju s nasim interesima. Ne bi se MC i Veskobar zvali na pregovore da je sve tu javno, nego bi zvali predstavnike manjinskih akcionara da se dogovore. Ne zaboravi da su iz MC kupovali po cijeni od preko 10 eura po akciji. Ja se uzdam u njih jedino jer mi smo zbog svoje nesloge zasluzili da nas preveslaju jos jednom.

Pa dobro postavlja se pitanje ako nemaju vaznost manjinski akcionari(u takvo tumacenje ne sumnjam) kuda to ide trziste kapitala u C.G.
Ako vlada namjerava da manjinski akcionari budu kolateralna steta onda im se sve moze vratiti kao bumerang.
Mozda ja grijesim ali obustavljanjem privatizacije rupv t.kapitala je odjednom zahvatila depresija.
Neka mi neko samo odgovori zbog cega su onda privatizovane kompanije kao sto su telekom kap itd. Mislim da nije slucajan pokusaj Marovica i druzine da udju u telekom R.Srpske ali tamo su ih poklopili veci igraci(trebalo se razmisljati na vrijeme).
Svakome je apsolutno jasno da rudnik godinama radi bez gubitaka ali u situaciji kada ne moze naplatiti vlastita potrazivanja,tacnije darivati drzavu vlada bi se trebala udariti po obrazu pa akcije koje posjeduje drzava prebaciti na vlasnistvo kompanije a za iste bi se kupac na berzi nasao brzo. Rudnik bi u transparentnoj utakmici poslovanja izasao kao apsolutni pobjednik ali vlada je ta koja komanduje otpis dugova jer se jos nije oslobodila bremena soc.upravljanja .
Finale smijurije je dugo najavljivani zatim raspisani i na kraju ponisteni ili privremeno odlozeni tender. Moglo bi se teoretisati od toga da li Krivokapic licitira a to njegovoj partiji nije strano jos iz vremena Rakcevica ili DPS nalazi izgovor za dodatno vrijeme i licitiranje jer gledano ekonomskom logikom rudnik sigurno vrijedi znatno vise od danasnje t.kapitalizacije.
Na kraju mozda presudi i .eskoBar.
Sto se tice organizovanja manjinskih akcionara smatram cistim trosenjem vremena.

Ljudi, ne sjekirajte se za RUPV, samo kad dodje zima, pa prifali struje, platice se svi dugovi.

toliko konstruktivnih komentara ste dali da bi jednostavno ovi sto se pitaju mogli itekako nauciti kako se vodi kompanija i upravlja resursima ali vjerujte neki od njih ne znaju da upale kompjuter ,a pitaju se itekako. siguran je jedan od navedenih raspleta oko rudnika ali koji!!!!U stanju su da srozaju i uniste sve zarad svog dobitka.

Glavni ne zna ni jednu rijec engleskog, a mail mu je misaona imenice. Sjecate se kad ga je prosula ona Hrvatica u Nedjeljom u dva na HRT-u sa pitanjem, da li se "srami zbog toga". Odgovor je bio da ce poraditi na sebi cim se batali politike. :nonono:

www.vijesti.cg.yu/naslovna.php?akcija=vijest&id=241210

tkarabat, vijest sa linka mogu procitati samo oni koji su pretplatnici ili se snalaze na drugi nacin.

VIŠE OD 500 ZAPOSLENIH U PLJEVALJSKOM RUDNIKU UGLJA TUŽILO RUKOVODSTVO

Zakinuti za po 2 hiljade eura

Pljevlja - Više od 500 radnika pljevaljskog Rudnika uglja tužilo je to preduzeće zbog nepoštovanja kolektivnog ugovora, od kojih je do sada polovina riješena u korist zaposlenih, dok je ostatak u postupku vještačenja.
Osnovni sud je utvrdio da je zbog nepoštovanja kolektivnog ugovora od sredine januara 2003. do juna 2006. radnicima isplaćeno, zavisno od stepena stručnosti, manje u prosjeku 1.500 do 2.000 eura.
Osnovni sud je naložio Rudniku da isplati dosuđene iznose, sa zakonskom kamatom, i obavezao to preduzeće da zaposlenima nadoknadi i sudske troškove, koji iznose oko 580 eura.
Na presude pljevaljskog suda, Rudnik je uložio žalbe Višem sudu u Bijelom Polju, koji još nije odlučivao o tim predmetima.
Osnovni sud je utvrdio da zbog nepravilne primjene koeficijenta složenosti, Rudnik nije bio u mogućnosti da pravilno primijeni ostale elemente koji služe za obračun zarada, kao što su otežani uslovi rada, minuli, prekovremeni i noćni rad.
Iz tih razloga, kako se navodi u presudi, Rudnik nije pravilno obračunavao naknadu zarade za vrijeme korišćenja godišnjih odmora i bolovanja.
- U spornom periodu, Rudnik je za obračun zarada i naknada primjenjivao Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o platama iz juna 1996. godine, koji je prestao da važi stupanjem na snagu Kolektivnog ugovora iz aprila 1997. godine - utvrdio je sud.
Ukoliko Viši sud potvrdi presude i ako, kako najavljuju, tužbu podnese većina od oko 1.700 radnika, Rudnik će, po tom osnovu, morati da isplati milionske iznose.

G.M.

MIJATOVIĆ: NIJESU SVE UZELI U OBZIR

- Vještaci koji su radili obradu tužbi, nijesu imali u vidu sve elemente koji se odnose na pravilnik, odnosno takozvani korektivni faktor B. Njega su vještaci tretirali kao jednu fiksnu kategoriju. Međutim, to je kategorija koja apsolutno reguliše pitanje bruto zarada po osnovu godišnjeg biznis plana kojim su regulisane bruto zarade za raspodjelu. Da smo i tada donijeli rješenja, mi smo imali dovoljno prostora da kroz korektivni faktor B svedemo plate na one koje su tada isplaćene, kao što smo i do sada radili, dali smo nove koeficijene, ali je taj faktor B doveo da plate budu na istom nivou, kao i prethodnog mjeseca - rekao je Dragan Mijatović iz finansijskog sektora Rudnika uglja.

izvor-VIJESTI

tkarabat, vijest sa linka mogu procitati samo oni koji su pretplatnici ili se snalaze na drugi nacin.


A ovih drugih je poprilicno vise...

INTERVJU - Đorđije Džuverović, predsjednik Borda direktora Rudnika uglja

Pljevljima hitno trebaju velika ulaganja

Zaključci crnogorske Skupštine, koji se odnose na privatizaciju pljevlajskog energetskog kompleksa su pogrešni, jer je prije toga trebalo sačekati završetak razgovora sa prvorangirnim ponuđačem ne prejudicirajući pri tome njihov konačan ishod - kazao je, u intervjuu za Republiku Đorđije Džuverović, predsjednik Borda direktora pljevaljskog Rudnika uglja
On je kazao da je potrebno realizovati urađenu Strategiju restrukturiranja Rudnika uglja, uz podsjećanje da su svi bitni elementi iz tog dokumenta bili obuhvaćeni u Nacrtu ugovora sa prvorangiranim ponuđačem na tenderu

Kako vidite trenutno stanje u energetskom kompleksu Crne Gore i koji su po Vama putevi mogućeg rješavanja problema sa kojima je taj kompleks opterećen dugi niz godina?
Kada govorimo o Rudniku uglja, teme iz njegove dalje i bliže prošlosti, uključujući tu i sva događanja vezano za privatizaciju, iako na prvi pogled mogu izgledati kao prilično istrošene, uvijek zaslužuju da se njima ponovo vraćamo i iznova razgovaramo s obzirom na značaj i važnost njegovih potencijala u oblasti energetike Crne Gore.
Ocjene postignutih rezultata Rudnika uglja se meritorno mogu iskazivati samo kroz konkretne ostvarene rezultate rada, kroz do sada proizvedenih 53 miliona tona uglja i 120 miliona metara kubnih otkrivke, što je adekvatno desetogodišnjem podmirenju potrošnje električne energije u Crnoj Gori sa sadašnjim nivoom potrošnje. Rudnik uglja u svih 55 godina postojanja samo je u tri godine iskazao negativni finansijski rezultat. Trenutni uslovi privređivanja su dosta složeni i teški. Osnovni razlog je već duže nedostatak obrtnih i investicionih sredstava, zbog čega smo u situaciji da se ozbiljno kasni u realizaciji investicionih radova bez čijeg završetka opet nije moguće održati kontinuitet i stabilnost proizvodnje uglja u narednom periodu. U ovom momentu prioritetna je realizacija radova na izmještanju Ćehotine, koji bi do kraja novembra trebalo da budu završeni, eksproprijacija zemljišta i objekata, nabavka dijela rudarske opreme i izvođenje planiranih remontnih radova.
Ne mogu se zanemariti ni prilično niska produktivnost i visoki troškovi poslovanja. Najveći problem je što se značajno kasni sa realizacijom Strategije restrukturiranja preduzeća usvojene krajem 2003. što je rezultat nedostatka finansijskih sredstava, i nastali problemi mogli su se samo ublažavati, ali ne i na optimalan način rješavati.

Kako i kada će Rudnik, s obzirom na sve navedeno, stići do stabilne proizvodnje kao prioritetnog cilja i koliko to košta?
- Put od sadašnjeg stanja do stabilne proizvodnje i tržišne efikasnosti u poslovanju moguće je ostvariti kroz realizaciju inovirane Strategije restrukturiranja urađene u vidu Nacrta 2006. sa novoutvrđenom dinamikom realizacije. Ovaj dokument prvenstveno tretira sanaciju sadašnjeg stanja i stvaranje uslova za stabilnu proizvodnju sa mogućnošću daljeg proširenja proizvodnje uglja za potrebe drugog bloka TE „Pljevlja“ čija je gradnja predviđena Strategijom razvoja Crne Gore u svakoj varijanti. Strategija restrukturiranja polazi od utvrđenih rezervi i kvaliteta uglja u pljevaljskom području, koje se procjenjuju na oko 170 miliona tona, i oslanja se na projektovanu dinamiku proizvodnje uglja od 2007. do 2010. godine u rasponu od 1,2 miliona do 1,5 miliona tona godišnje, a od 2011. do 2013. od 2,2 miliona do 2,9 miliona tona godišnje.
Da bi se ispunila planirana proizvodnja i postigla tržišna efikasnost u poslovanju u periodu od 2007. do 2013. godine neophodno je uložiti oko 79 miliona eura. Strategijom je predviđena i potpuna ekonomska valorizacija i ostalih rudnih resursa-laporca i glina, organizaciona transformacija i potpuna tržišna efikasnost rada.
Najbolja potvrda da je Strategija restrukturiranja Rudnika ispravan i dobar put do stvaranja profitabilne kompanije data je kroz nalaze ekspertske grupe iz 2002. i Studije RV-a iz 2004. urađene po nalogu resornog ministarstva. Sve je to još jednom potvrđeno tekstom Nacrta ugovora sa prvorangiranim ponuđačem na nedavnom tenderu za prodaju državnih akcija, kojim su bili obuhvaćeni svi bitni elementi iz Strategije restrukturiranja Rudnika uglja.

Kako će se nedavni zaključci Skupštine povodom Interpelacije opozicije vezano za vođenje politike u oblasti energetike odraziti na stanje u Rudniku uglja, posebno na implementaciju Strategije restrukturiranja?
- Moje lično mišljenje je da su doneseni zaključci Skupštine vezano za Interpelaciju za pretresanje pitanja za vođenje unutrašnje politike Vlade u oblasti energetike, a koji se odnose na privatizaciju, pogrešni jer je prije toga trebalo sačekati završetak razgovora sa prvorangirnim ponuđačem ne prejudicirajući konačan ishod. Zaključci Vlade od 12. juna, iako su objektivno gledano iznuđeni, ohrabruju. Posebno ohrabruje iskazana odlučnost Vlade da punim kapacitetom nastavi sve započete, ali i inicirane aktivnosti u okviru svojih strateških opredjeljenja u oblasti energetike. Samim tim od strateškog značaja za Crnu Goru je i preduzimanje hitnih mjera na sanaciji i stabilizaciji proizvodnje uglja u Rudniku i električne energije u TE „Pljevlja“.

Da li je moguće realizacijom Strategije restrukturiranja Rudnika uglja, bez istovremenog restrukturiranja TE, pljevaljski energetski kompleks dovesti u optimalno stanje i ako nije šta treba uraditi da se do tog cilja dođe?
- Zasigurno da nije. Polazeći od novonastale situacije neophodno je da EPCG i Rudnik uglja do najsitnijeg detalja usaglase strategije restrukturiranja i Rudnika uglja i TE „Pljevlja“ i potom sačine studiju izvodljivosti tako usaglašenih strategija restrukturiranja sa detaljno utvrđenom specifikacijom svih aktivnosti, potrebnim finansijskim sredstvima sa dinamikom njihovog ulaganja, izvorima finansiranja i načinima praćenja realizacije studije izvodljivosti. Sastavni dio te studije moraju biti i usaglašena rješenja između resornog ministarstva, EPCG i Rudnika uglja u vezi svih do sada otvorenih pitanja, a prije svega rješavanje dužničko- povjerilačkih odnosa između Rudnika i TE (EPCG) i urađen dugoročni energetski bilans koji bi trebalo da obuhvati period do puštanja u pogon novog energetskog objekta u Crnoj Gori sa precizno određenim mjerama za realizaciju.

Koji su još bitni uslovi uspješnog resrukturiranja Rudnika i Termoelektrane?
- Usaglašene strategije restrukturiranja Rudnika i TE, kao i usaglašena studija izvodljivosti ovih strategija je potreban i neophodan, ali još uvijek i nedovoljan uslov za njihovu uspješnu realizaciju. Direktno angažovanje svih većinskih akcionara Rudnika, EPCG i Vlade te njihovo aktivno učešće u usvajanju strategija restrukturiranja i njihovoj implementaciji su neophodan uslov za uspješno dostizanje cilja, odnosno stabilnog rada Rudnika i TE sa tržišnom efikasnošću.
Dejan Kandić
Zakoni - korak do realne cijene struje
Donijeto je dosta važnih dokumenata vezano za energetski sektor - Zakon o energetici i Nacrt strategije razvoja Crne Gore. Hoće li to imati pozitivnih refleksija kada su u pitanju proizvodnja uglja i struje? - Svakako da hoće. Usvajanjem Zakona o energetici stvorene su sve pravne i institucionalne pretpostavke za uspješno restrukturiranje energetskog sektora u Crnoj Gori. Takođe, usvojeni Nacrt strategije razvoja Crne Gore do 2025. bio je neophodan preduslov za podsticaj i dalji uspješan razvoj energetskog sektora u Crnoj Gori. Jedna od osnovnih pretpostavki za uspješan rad i dalji razvoj energetskog sektora su realne cijene električne energije, a objektivno gledano to je ujedno i ključ rješenja za uspostavljanje uspješnog i održivog energetskog sistema Crne Gore, s tim što se posebno mora imati u vidu da i energetski subjekti moraju obezbijediti realne troškove poslovanja. Za realnu cijenu struje moraju se striktno primijeniti odredbe zakona o energetici i promijeniti dosadašnja metodologija utvrđivanja cijena električne energije i uglja, a Vlada bi trebalo da u najkraćem roku donese socijalni program za kategorije stanovnišva koje nijesu u mogućnosti da plaćaju realnu cijenu električne energije.
Parametri zagađivanja do 2012. po standardima EU
Kada je u pitanju energetika Crne Gore, a posebno kada je u pitanju zaštita čovjekove okoline šta bi, po Vama, bio prioritet pljevaljskog energetskog kompleksa? - Realizacijom Strategije restrukturiranja Rudnika uglja i TE, implementacijom zakona o energetici i utvrđenim Nacrtom strategije razvoja energetike do 2025. godine, stvorene su sve neophodne pretpostavke da se iz dosadašnje defanzive pređe u energičan razvoj energetskog sistema Crne Gore koja kao dobar domaćin mora graditi nove objekte i proizvoditi električnu energiju za sebe, ali i za druge i nikako i ni pod kakvim uslovima ne oslanjati se na uvoz struje. Svakako da ta gradnja novih objekata mora biti u okviru održivog razvoja, odnosno da se problemi u ekologiji u Crnoj Gori, a primarno i prioritetno u Pljevljima, moraju početi razrješavati već od 2008. godine- sa posebnim težištem na rekonstrukciji turbine za potrebe toplifikacije grada, rekosntrukciji svih uređaja za prečišćavanje vazduha i ostalih recipijenata i nusprodukata u proizvodnji TE i Rudnika uglja, s tim što zaključno sa 2012. svi parametri zagađivanja okoline moraju biti svedeni u granice standarda zemalja EU.

Republika on line

12 July 2007 17:46 pm
RUDNIK UGLJA – SKUPŠTINA
Profit za pokriće gubitaka

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) – Skupština akcionara pljevaljskog Rudnika uglja danas je odlučila prošlogodišnji profit od 338 hiljada EUR usmjeri na prokriće dijela gubitaka u poslovanju iz prethodnih godina.

Usvojen je Izvjestaj o radu i poslovanju kompanije u prošloj godini, saopštila je Informativna služba Rudnika uglja.

Prihvaćen je Izvještaj o reviziji godišnjeg računa koju je izvršilo Društvo za reviziju finansijskih iskaza Montrev iz Podgorice.

Za revizora finansijskog izvještaja Rudnika uglja za ovu godinu izabran je nezavisni revizor Racio – Mont DOO iz Kolašina.

Većinski vlasnici Rudnika su Država sa 31 odsto akcijskog kapitala, Alfa invest 22,80 odsto Monte Kristo 11,18 odsto.

Skupština nije prihvatila ponuđene ostavke u skladu sa odredbama o rotaciji predsjedniku Odbora direktora Đorđiju Džuveroviću i članu Odbora direktora Vuku Roćenu.

Za dva nova člana Odbora direktora Skupština akcionara je izabrala predstavnika Monte Krista Adama Kliria i predstavnika akcionara Alfa investa Uglješu Vučinića

Jel bio netko na skupstini? Sta se desava nema nikakvih komentara?!

Po novinama bi se reklo tresla se gora rodio se ugljesa. Primjetan je izostanak predstavnika 'grupe povezanih lica' koja je prodala dio akcija Monte Cristu. To je jedina bitna novost koliko ja mogu da uocim Alfa je bila bio MCC ali njih nema a nije bilo ni velikog talasanja opet sve na osnovu sturih agencijsko-novinskih izvjestaja.

Džuverović ostao na kormilu
~ Sindikat Rudnika zahtijevao od akcionara da razmotri povećanje plata menadžmentu preduzeća
Skupština akcionara pljevaljskog Rudnika uglja održana je juče u Domu vojske Crne Gore bez prisustva novinara. Skupštinom je predsjedavao Vuk Roćen, izvršni direktor i član Odbora direktora.
Nakon održane rasprave Skupština akcionara je jednoglasno donijela odluku o prihvatanju izvještaja o radu i poslovanju Rudnika uglja u 2006.godini, zatim odluku o prihvatanju izvještaja o izvršenoj reviziji finasijskih iskaza, odluku o raspodjeli profita ostvarenog po završenom računu u 2006. godini i odluku o izboru revizora za 2007. godinu.
Prema saopštenju informativne službe Skupština nije prihvatila ponuđene ostavke članova Odbora direktora, predsjedniku Odbora Đorđiju Džuveroviću, i članu Odbora direktora Vuku Roćenu, a za dva nova člana odbora izabrala je Adama Kliria, predstavnika Monte Krista - K i Uglješu Vučinića, predstavnika akcionara Alfa investa.
Iako je bilo ranije najavljeno da će skupština biti javna ipak je održana u zatvorenom obliku, bez prisustva novinara, a javnost je upoznata o dešavanjima preko saopštenja Informativne službe Rudnika uglja.
Sindikalna organizacija Rudnika uglja Pljevlja na čijem se čelu nalazi Miloš Obrenić prije održavanje Skupštine akcionara A.D Rudnika uglja, uputila je akcionarima upozorenje, a presjedniku Odbora direktora Đorđu Džuveroviću i izvršnom direktoru Vuku Roćenu protest zbog neodgovornosti i nerada direktora u Rudniku uglja, uz upozorenje da će radnici tražiti njihovu odgovornost kod nadležnih institucija i Sudskih organa. U upućenom aktu sidikat podsjeća da društvo kojim oni upravljaju sve više tone, a da se menadžmetu plate povećavaju 100 posto.
- Radnici su zabrinuti za stanje u Rudniku i pokušavali su da razgovorima riješe probleme i zbo toga nijesu preduzimali radikalne mjere. Radnici traže da Skupština akcionara preispita odluke o povećanju plata menadžmetu, u suprotnom sindikat će podržati zahtjeve radnika o radikalizaciji mjera prema poslovodstvu, to jeste štrajk - zaključuje se u dopisu Sindikata. Dan online

PROIZVODNJA U PLJEVALJSKOM RUDNIKU UGLJA UGROŽENA

Izostale uplate iz EPCG

Pljevlja - Informativna služba pljevaljskog Rudnika uglja juče je saopštilo da je proizvodnja u tom preduzeću dovedena u pitanje, kao i druge aktivnosti koje su planirane da se realizuju u narednom periodu, zbog smanjenih uplata Elektroprivrede, kao i blokade računa od Opštine Pljevlja.
U Rudniku ističu da je prije dva mjeseca došlo do značajnog umanjenja uplata koje u skladu sa dogovorom Elektroprivreda treba da uplaćuje Rudniku. Nedavno je Sekretarijat za finansije opštine Pljevlja blokirao račun Rudniku uglja zbog neplaćanja nadoknade za gradsko građevinsko zemljište i ekološke takse.
Cijeneći to kao nezakonit postupak Rudnik uglja je ranije pokrenuo inicijativu Ustavnom suda za ocjenu ustavnosti takve odluke.
Iz Rudnika su saopštili da će zbog tih razloga doći i do kašjenja isplate junske plate zaposlenima, kao i uplata drugih obaveza.
Menadžment Rudnika uglja zatražio je od odgovornih u EPCG Opštini i Vladi da preduzmu mjere, kako bi se u optimalnom roku razriješili nastali problemi i "preduprijedile neželjene posljedice koje će uslijediti nakon ovakvih jednostrano preduzetih mjera protiv interesa Rudnika uglja".

izvor-VIJESTI

RUDNIK UGLJA – MENADŽMENT - SASTANAK
Danas o aktuelnoj situaciji u Rudniku uglja

Pljevlja, (MINA-BUSINESS) – Menadžment Rudnika uglja Pljevlja razmatraće danas aktuelnu situaciju u tom preduzeću i pitanje učešća privatnog sektora u procesu upravljanja i odlučivanja sa posebnim osvrtom na utvrđivanje razvojne politike.

Radnom sastanku Odbora direktora i menadžmenta Rudnika uglja, kako je najavljeno, prisustvovaće i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović.

Radni sastanak zakazan je za 11 sati u prostorijama firme.

Iz Vlade je najavljeno da će Lazović tokom boravka u Pljevljima obići radove na izmještanju korita rijeke Ćehotine, nakon čijeg završetka će se stvoriti uslovi za dalju eksploataciju uglja.

Lazović će se odvojeno sresti i sa direktorima Termoelektrane Pljevlja i Uprave šuma, Slavkom Vukašinovićem i Radošem Šućurom.
(kraj) nus/bvm

Heh, bas me obradova ova vijest. Sad ce Vujke da rijesi stvar !? Mislim da ce tek posle ovih sastanaka da ga zaboli glava i to zestoko. Usta se upetlja coek tek ce da skapira

VUJICA LAZOVIĆ U PLEVLJIMA RAZGOVARAO SA RUKOVODSTVOM RUDNIKA UGLJA

Ništa prije septembra

Pljevlja - Vlada i rukovodstvo pljevaljskog Rudnika uglja organizovaće u septembru sastanak sa predstavnicima akcionara, Elektroprivrede i Regulatorne agencije za energetiku, kako bi se "kroz konstruktivan dijalog razmijenili argumenti o optimalnim rješenjima" - saopšteno je sa jučerašnjeg sastanka potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića sa rukovodstvom Rudnika.
Kako je navedeno u šturom saopštenju, na sastanku je razgovarano i o mjerama koje treba preduzeti u cilju povećanja proizvodnje u skladu sa Nacrtom strategije razvoja energetike do 2025. godine.
- Na sastanku Lazović je izrazio zadovoljstvo što struktura menadžmenta korespondira sa vlasničkom strukturom jer se na taj način može obezbijediti neophodna inicijativa i uložiti zajednički napor na iznalaženju rješenja i optimizaciji sistema. Rješenjima u energetskom sistemu težiće se pravilima koja je Crna Gora preuzela kao članica Energetske zajednice.
Stručne službe Rudnika su tokom pripreme sastanka utvrdile predlog mjera sa operativnim planom za otklanjanje ograničavajućih faktora u proizvodnji uglja i električne energije u Termoelektrani Pljevlja koji je i razmatran - navodi se u saopštenju Informativne službe Rudnika.
Lazović je obišao radilište na izmještanju rijeke Ćehotine po čijem će se završetku omogućiti nastavak eksploatacije i kontinuitet proizvodnje. Sa direktorom TE Slavkom Vukašinovićem Lazović je razgovarao o tekućim radovima na remontu postrojenja i dinamici aktivnosti neophodnih za ostvarivanje energetskog bilansa.

izvor-VIJESTI

Samo 30 akcija u opsegu za ponedjeljak.

VP 30 8.8000
MA 1000 9.0000
CG 226 9.2000
MA 350 9.2500
MA 896 9.5000
MB 500 9.5490
HO 1050 9.6200
VP 110 9.8700
MA 399 9.8999
EN 1000 10.0000
MB 1000 10.0500
MB 203 10.1300
FF 460 10.4000
NO 1000 10.9900
MA 865 10.9999
MA 1647 10.9999
MN 82 11.0000
MB 600 11.0000
MN 420 11.0000
MR 531 11.0000
HO 1200 11.0000
MN 1050 11.0000
MA 4650 11.0998
VP 958 11.5000
VP 160 11.9999
MA 1170 12.0000
NK 514 12.0000
MB 760 12.0000
HO 1050 12.0000
3M 235 12.0000
3M 2100 12.2500
HY 77 12.5000
MA 600 12.6000
MA 700 12.6500
MA 700 12.6700
MA 1450 12.9900
HO 400 13.0000
MN 1100 13.5000
MA 2100 14.0000
AN 900 14.9999
MA 1050 15.0000
3M 140 15.0000
MA 50 15.0000
MA 1050 15.0000
MA 1050 15.0000
MA 1050 15.0000
MA 568 15.0000

Samo 30 akcija u opsegu za ponedjeljak.

VP 30 8.8000
MA 1000 9.0000
CG 226 9.2000
MA 350 9.2500
MA 896 9.5000
MB 500 9.5490
HO 1050 9.6200
VP 110 9.8700
MA 399 9.8999
EN 1000 10.0000
MB 1000 10.0500
MB 203 10.1300
FF 460 10.4000
NO 1000 10.9900
MA 865 10.9999
MA 1647 10.9999
MN 82 11.0000
MB 600 11.0000
MN 420 11.0000
MR 531 11.0000
HO 1200 11.0000
MN 1050 11.0000
MA 4650 11.0998
VP 958 11.5000
VP 160 11.9999
MA 1170 12.0000
NK 514 12.0000
MB 760 12.0000
HO 1050 12.0000
3M 235 12.0000
3M 2100 12.2500
HY 77 12.5000
MA 600 12.6000
MA 700 12.6500
MA 700 12.6700
MA 1450 12.9900
HO 400 13.0000
MN 1100 13.5000
MA 2100 14.0000
AN 900 14.9999
MA 1050 15.0000
3M 140 15.0000
MA 50 15.0000
MA 1050 15.0000
MA 1050 15.0000
MA 1050 15.0000
MA 568 15.0000

E ovo je info. hvala homer.

Direktor brokersko-dilerske kuće Moneta Tripko Krgović kaže za "Vijesti" da je protekla nedelja još jednom pokazala koliko je naše tržište nezrelo i da još nije "preležalao" dječije bolesti.
- Najava izvjesnog gospodina iz Udruženja akcionara Elektroprivrede da će cijena njenih akcija uskoro biti 30 eura, bila je znak za početak euforije. Namlađi sport u Crnoj Gori, pospješivanje rasta akcija koje imate kroz neutemeljene izjave, ponovo je u modi. Nakon što je skupština EPCG odobrila pretvaranje duga u akcije, njihov broj će biti povećan 114 miilona. To znači da bi kapitalizacija kompanije na cijeni akciji od 30 eura iznosila nevjerovatnih tri milijarde i 420 miliona eura, ili oko dva puta više od bruto proizvoda - rekao je Krgović.
On se osvrnuo i na procjene budućug profita EPCG od oko 100 miliona eura, pod uslovom povećanja prodajnih cijena struje, isteka ugovora sa takozvanim velikim potrošacima i riješavanja brojnih problema.
- U tom slučaju bi neto dobit EPCG po akciji iznosila 0,8 eura, pa stvarno ne vidim otkud projekcija cijene na 30 eura. U ovoj računici se mora ili drastično smanjiti projektovana cijena, ili povećati projektovana dobit na oko 250 miliona eura godišnje, što ne bih komentarisao koliko je realno.
Na ovom se egzaktnom primjeru vidi, a što je ujedno i karakteristika tržišta, da su su pozitivna i optimistička dešavanja dobrim djelom već ugrađena u sadašnje cijene na berzi. No, treba se zapitati šta ako ne krene sve po optimističkim predviđanjima, to svakako nije ukalkulisano u ovako visoke cijene. Tehnički se cijene možda čine niskim nakon korekcije, no fundamentalno gledano svega 3-4 akcije imaju dobre "multiple" - istakao je Krgović.
On je rekao i da je čudno da se u cijeloj priči sa EPCG, niko ne pita da li ona plaća tržišnu cijenu uglja.
- Rudnik je dominantno privatno preduzeće. Možda široj javnost nije poznato, ali tokom zadnje bilansne godine, Rudnik je EPCG ispostavljao fakturu na 21,4 eura, a EPCG mu je tu istu fakturu priznavala na 17,15 eura. Cijene se u SAD-u kreću od 25-45 dolara po toni, u zavisnosti od energetske vrijednosti, sadržaja sumpora i vlage - kazao je direktor brokersko-dilerske kuće Moneta.

Z.VUČINIĆ

Ovo je prvi put da se javno skrece paznja na ocitu pljacku rudnika. Necu ulaziti u razloge zasto se ne zeli vise pricati o pravoj cijeni ugljena na svjetskim burzama(dok se sa druge strane na sva zvona objavljuju max spot cijene struje na svjetskom trzistu), ali ostaje cinjenica da rudnik svoju robu daje ispod cijene.
Razliciti su podaci, ali energetska vrijednost pljevskog ugljena krece se u ovisnosti od izvora(potrlica ili sumani) od 10000-13000BTU sto bi uz niski postotak sumpora znacilo vrednovanje u gornjem rasponu cijene 25-45$(20-35 eura).
Ako uz to uzmemo da medjunarodne procjene kazu da bi se trosak vadjenja ugljena u pljevljima mogao svesti ispod 15 eura/tona, vidimo da rudnik ne bi trebao imati problema sa profitom. Cak da mu EPCG placa i netrzisnu cijenu od 21,4 eura.
Uz vadjenje 1 500 000 tona ugljena godisnje a kako je projicirano od 2011. 3 mil t/god, rudnik bi mogao ostvarivati izmedju 9-18 mil eura profita godisnje, uz EPCG cijenu od 21,4 eura/t. Ako bi se oslobodio drzavnih sapa i ugljen izvozio, vjerojatno i vise, bez obzira na troskove transporta.

I kad na to dodaš onaj laporac kao neki "bonus". Stvarno zanimljiva svota. Ovo je jedina dionica koja mi je stvarno dugoročni hold. A nadam se da ću stići i nadokupiti, nema žurbe.

Regulatorna agencija za energetiku odredjuje cijene uglja za proizvodnju EE. Krecu se u rasponu od 14E do skoro 30E u zavisnosti od kaloricnosti. To je sada o je stariji kokoska ili jaje ovi tvrde da je ugalj koji su kopali oko 9000 kJ a ovi tvrde da je ono sto su dobili nesto oko 7000kJ i cinjenica je da ga mijesaju sa mazutom da bi kotao uopste radio ali je to pitanje cija je krivica. Sto se tice cijena u USA to je ista skala kao u CG treba vrijednosti pomnoziti sa 0.73 da bi se dobila vrijendost u Eurima a zatim se ispostavi da je cijena u USA nesto malo manje od 20% veca nego u CG sto je ja mislim fer racunajuci na tehnicku opremljenost i plate rudara i ostale troskove ovdje i tamo. Ne sporim kvalitet RUPV-a kao dionice ali je cinjenica da ovakve rasprave nigdje ne vode jedr to su tzv. horizontalni sukobi (RUPV-EPCG) koji omogucavaju da obije firme slabe i da neko rugi ubira kajmak. I dalje mislim da je jedini nacin da se ovo rijesi izdvajanje TA u jedno posebno preduzece i objedinjavanje sa RUPV-om. Sve ostalo je cista katastrofa (za rzavu i potrosace posebno) i neodrzivo. No zivi bili pa vidjeli.

Mislim da na koncu treba doći do toga da obje firme prodaju svoju robu po tržišnoj cijeni. Nema tu neke veće filozofije i nema potrebe za nikakve sukobe. Jedini "neprijatelj" jedinima i drugima je politika.

I RUPV je privatna firma. To se često zaboravlja kada se izmišljaju razne kombinacije. Mene kao dioničara zanima jedino dobro poslovanje firme, ništa drugo.

Jeste ali do trzisnih cijena se nece skorije stici iz vise razloga. Sve jedno i sa trzisnim i bez trzisnih cijena ova dva subjekta su pravljeni da budu jedan uz drugoga i tesko je vidjeti da mogu da posluju nezavisno. Inace ja to stalno tvrdim ove spice koje dovode do toga da se ljudi iz ove dvije firme sukubljavaju dolaze spolja jer odgiovaraju onima koji ne zele da se situacija rijesi. Znaci sukobi su 'horizontalni' a ne 'vertikalni'.

Jeste ali do trzisnih cijena se nece skorije stici iz vise razloga. Sve jedno i sa trzisnim i bez trzisnih cijena ova dva subjekta su pravljeni da budu jedan uz drugoga i tesko je vidjeti da mogu da posluju nezavisno. Inace ja to stalno tvrdim ove spice koje dovode do toga da se ljudi iz ove dvije firme sukubljavaju dolaze spolja jer odgiovaraju onima koji ne zele da se situacija rijesi. Znaci sukobi su 'horizontalni' a ne 'vertikalni'.

Ja se čak recimo pitam kome je zapravo bilo u interesu blokirati prodaju RUPV i TE. Više nisam tako siguran da se to desilo zbog "principijelnosti" oporbe. I sve mi se više čini da tu ima i nekih drugih interesa. Možda i nekih koji nisu očigledni. Možda ima i neke veze s ulaskom MC. Kopka me to sve, ali ne mogu ništa zaključiti. Ali još malo pa idem na godišnji. Od ovog samo boli glava.

Regulatorna agencija za energetiku odredjuje cijene uglja za proizvodnju EE. Krecu se u rasponu od 14E do skoro 30E u zavisnosti od kaloricnosti. To je sada o je stariji kokoska ili jaje ovi tvrde da je ugalj koji su kopali oko 9000 kJ a ovi tvrde da je ono sto su dobili nesto oko 7000kJ i cinjenica je da ga mijesaju sa mazutom da bi kotao uopste radio ali je to pitanje cija je krivica. Sto se tice cijena u USA to je ista skala kao u CG treba vrijednosti pomnoziti sa 0.73 da bi se dobila vrijendost u Eurima a zatim se ispostavi da je cijena u USA nesto malo manje od 20% veca nego u CG sto je ja mislim fer racunajuci na tehnicku opremljenost i plate rudara i ostale troskove ovdje i tamo. Ne sporim kvalitet RUPV-a kao dionice ali je cinjenica da ovakve rasprave nigdje ne vode jedr to su tzv. horizontalni sukobi (RUPV-EPCG) koji omogucavaju da obije firme slabe i da neko rugi ubira kajmak. I dalje mislim da je jedini nacin da se ovo rijesi izdvajanje TA u jedno posebno preduzece i objedinjavanje sa RUPV-om. Sve ostalo je cista katastrofa (za rzavu i potrosace posebno) i neodrzivo. No zivi bili pa vidjeli.

Kaloricnost ugljena u pljevljima navodno jako varira, ovisno o kopu iz kojeg se vadi.
2.5. The proven reserves of lignite within Montenegro, which are recoverable by opencast mining methods, are of an order less in terms of quantity than those in Serbia but are generally of a higher calorific value. Mineable reserves have been estimated as 200 mil tonnes with a calorific value varying from 8 GJ/t to 12.5GJ/t.
Tesko je precizno usporedjivati cijenu pa zakljuciti da je razlika 20%,narocito kad tocno ne znamo karakteristike ugljena koje usporedjujemo.
I nisam bas siguran da bi isti ugljen u usa trebao biti skuplji pogotovo imajuci na umu da su potrebe za strujom na jugu Europe puno vece nego sto to izvori zadovoljavaju. Cini mi se da ce tako biti barem do gradnje termoelektrana na Kosovu(3-5 godina) ili neke nuklearke(za ovo treba oko 15-20 godina od ideje do realizacije) a do tad treba zivjeti.

Slazem se da je objedinjavanje TA i RUPV u jedno poduzece najlogicnije rjesenje. Inace ovdje moram biti jasan pa kazati da me kao dionicara rupv previse ne zanimaju problemi potrosaca struje vec prvenstveno vrijednost i cijena rudnika.
Ako se ovo moze rijesiti na obostranu korist dionicara i potrosaca to bolje.

Pod predpostavkom da država ponudi Alfi i MC otkup akcija Rudnika za EPCG po nominalnoj vrijednosti uz nadoplatu, da li je obvezna dati javnu ponudu za novo stjecanje i ostalim akcionarima ako zamjeni štogod od prethodnih ? Vidim da se često po tiskovinama spominje to kako jedna od varijanti pa me zanima da li Zakon o preuzimanju u CG striktno definira tu materiju.

Ja mislim da zakon fiksno ne regulise tu materiju ali bi bilo fer izvrsiti novu procjenu vrijednosti i TA (to je radjeno kada i za citavu EPCG prije masovne vaucerske) i za RUPV za koga je isto tada vrsena procjena. Od tada se mnogo sta promijenilo i zbilja bi bilo fer da se izvrsi nova procjena vrijednosti oba segmenta.

Procjena vrijednosti bi definirala razmjere moguće zamjene, ali je upitno da li ona državi ide u prilog u ovom slučaju kada želi rudnik staviti pod svoju kapu. Čim se pojave priče o stečaju, nacionalizaciji, blokadi računa, nekaloričnosti uglja itd. znači da im ništa ne vrijedi. Nas zanima što ovdje dobivaju akcionari, bilo veći - bilo manji. Model se može postaviti obrnuto da jedni dobivaju puno ili dosta, dok drugi malo ili ništa u odnosu na prve. U toj varijanti procjena nema smisla. Bolje bi bilo da svi dobiju jednako kao što je Dodik izveo sa RITE.

Vidi drzava zeli zapravo da iz ovog cuda izadje na neki nacin a ne da profitira. Vjerume sto dogori sa Alfom i MonteCrostom vazice i za male akcionare. Pa Alfa+MonteCristo+povezana lica oko MonteNove su 50% ili vise posto kapitala a mali akcionari su samo sica koja se nece osjetiti a sve da se ne talasa previse.

Ja nisam shvatio priču tako da država "izađe" već ujedini sve u jedan holding -EPCG.
Možda je Tripko računao i na ovo kroz 5 godina kada je dao projekciju profita EPCG i vrijednost. Ono sa RITE je bila šala.

Ma i to je moguce da se pravi takav veliki konglomerata ali ja mislim da je to glupost. Zakon predvidja funkcinalno razdvanje elektroprivrede. Od toga je nesto iuradjeno ali vise na papiru nego u stvarnosti. Jos citam u novinama elektroprivrede (imate ih na njihovm sajtu) prije par brojeva vele da je holding najbolje rjesenje za organizaciju epcg-a sto znaci da jos nijesu na cisto kako da izvedu funkcionalno razdvajanje. Stoga je mnogo bolje da se pljevaljska preduzeca objedine i postano novi EE subjekat. U suprotnom EPCG koja zaposljava za CG prilike ogroman broj radnika (3400) postala bi jos vece cudo jos teza za podjelu i funkcionalno razdvajanje. RUPV i TA bi bili zavidan subjekat koji bi imao kapitalizaciju od priblizno 200 mE i bio bi mnogo laksi za upravljanje nego sadasnja EPOCG a ujedno ibi i ostatak EPCG bio jednostaviji segment.

Sve jasno, ali država može prije konačne privatizacije EPCG ujedinit RUPV i TE u jedan entitet. Novo društvo također može biti d.o.o. , a nas zanima što time dobivaju akcionari rudnika. Da li sadašnje akcije RUPV šta vrijede u tom smislu i mogu li time sadašnji akcionari participirati u temeljnom kapitalu novog društva.

Mogli bi ovdje 2 dana da naglabamo sto ce biti i sto bi bilo ako bi bilo. Mnogo su visi interesi oko tog rudnika nego sto mi mozemo da sagledamo. Niko u CG nije prenio govor Putina na EE samitu u Zagrebu, gdje je Putin otvoreno kritikovao vlast CG i ponistavanje tendera za RUPV i TE. Interes mnogo jakih igraca je u pitanju, tako da manjinski mogu bit sigurni iako se pokusavaju zastrasivati svakodnevnim tekstovima o katastrofalnoj situaciji u RUPV. Sjetite se sto se pisalo o KAPG i isto tako sto se desilo od januara na ovamo ...

ELEKTROPRIVREDA ZA TREĆINU SMANJILA UPLATE ZA UGALJ IZ PLJEVALJA

Niska cijena paralisala Rudnik

Pljevlja - Predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja Đorđije Džuverović kazao je juče da je EPCG od 4. jula smanjila uplatu Rudniku za dnevnu likvidnost sa 110.000 na 70.000 eura, čime je potpuno paralisan rad tog preduzeća.
Kako ističu u tom preduzeću cijena uglja za Termoelektranu, uz nedostatak obrtnih i investicionih sredstava je glavni ograničavajući faktor u radu Rudnika.
U Rudniku su više puta upozoravali na posljedice koje će prouzrokovati odluka Regulatorne agencije za energetiku o odobrenju cijene uglja od 20,7 eura po toni za 2007. godinu.
U tom preduzeću smatraju da ta cijena nije urađena u skladu sa zakonom o energetici.
- Bilo bi neophodno da se resorno ministarstvo detaljno upozna sa načinom određivanja cijene uglja za 2007. godinu. Donošenje cijene uglja na principima koji ne priznaju realne i stvarne troškove u proizvodnji uglja imaće katastrofalno negativne posljedice po ukupan energetski sektor Crne Gore i čini nerealnim Nacrt strategije razvoja energetike do 2025. godine. Ostvarena cijena koštanja tone uglja za prvih pet mjeseci u Rudniku iznosi 28,20 eura, a u nju nije uračunata planska vrijednost rezervnih djelova u iznosu od 1,5 eura po toni - kazao je Džuverović.
On je kazao da je perspektiva Rudnika uglja dobra jer "u svakoj varijanti strategije razvoja energetike Crne Gore izgradnja drugog bloka Termoelektrane snažno figurira".
- To znači da Rudnik sa svojim potencijalima, tradicijom i kadrovima mora biti prva karika u lancu od koje mora polaziti i na koju se mora oslanjati energetika Crne Gore - rekao je Džuverović.
On je rekao da nije realno očekivati da će Rudnik moći da odgovori zahtjevima i potrebama ukoliko ubrzo ne dobije finansijsku podršku u rješavanju investicionih potreba.
- Vlada, Elektroprivreda, Regulatorna agencija i većinski akcionari morali bi uzeti učešće u stvaranju optimalnih uslova za sanaciju postojećeg stanja i za razvoj Rudnika kako bi on u najskorije vrijeme ostvario stabilnu proizvodnju - rekao je Džuverović.
Vijesti

Sve jasno, ali država može prije konačne privatizacije EPCG ujedinit RUPV i TE u jedan entitet. Novo društvo također može biti d.o.o. , a nas zanima što time dobivaju akcionari rudnika. Da li sadašnje akcije RUPV šta vrijede u tom smislu i mogu li time sadašnji akcionari participirati u temeljnom kapitalu novog društva.


Drzava nece napraviti RITE scenarij 100%. Nasa drzava je 'slaba' i uvijek gleda na sljedece izbore gdje se ne smije previse zamjeriti nijednosj interesnoj grupi glasaca.

tekst iz danasnje republike koji bi se mogao nasloviti Lazovic ima rjesenje za sve.
Znamo kako, čak i ako Rudnik uglja nije održiv
Od menadžmenta pljevaljskog Rudnika uglja Vlada očekuje odgovor da li ta firma, sa ovom vlasničkom, organizacionom i menadžment strukturom ima mogućnosti da funkcioniše kao održiv sistem. U oba slučaja - bio odgovor da može ili da ne može, znamo šta ćemo da uradimo, i postoje modeli rješavanja problema u tom sistemu, gdje je država ipak samo manjinski vlasnik - kazao je, u intervjuu za Republiku potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica Lazović.
On je ocijenio da odustajanje od prodaje pljevaljskog energetskog kompleksa nije pokolebalo strane investitore da dolaze u Crnu Goru, i kazao da očekuje značajne investicije i narednih godina
Kakva je trenutna situacija sa modernizacijom pljevaljskog energetskog kompleksa?
- Remont TE teče po planu i računamo da će se završiti u roku. Što se tiče Rudnika uglja Pljevlja, konačno je u Bordu direktora dobrim dijelom preslikana i vlasnička struktura, i u bordu su predstavnici 65 odsto kapitala, tu su i predstavnici fondova Monte Kristo i Alfa invest, što je dobro.
Ono što mi iz Vlade očekujemo, je da postojeća menadžment struktura Rudnika definiše da li je Rudnik, obzirom na vlasničku, organizacionu i menadžement situaciju u mogućnosti da funkcioniše kao održiv sistem. Vrlo brzo ćemo od njih dobiti odgovor i procjenu troškova o jedinici proizvodnje i imaćemo precizan prikaz.
Radovi na izmještanju Ćehotine takođe teku u skladu sa planom, računamo da će biti ispoštovana dinamika, a obezbijeđena je i garancija za potrebne investicije. Problem je i dalje cijena uglja, spor postoji između Rudnika i regulatora, i o tome će razgovarati početkom septembra.
Svakako, ne treba zaboraviti, da je država ipak manjinski akcionar (31 odsto Rudnika), i u skladu sa tim treba da se ponaša. Ipak, znajući sistemski značaj Rudnika i TE, izuzetno smo zainteresovani da Rudnik normalno funkcioniše, da nema problema sa snabdijevanjem TE te da energetski bilans bude ispunjen.
Ipak, kada je riječ o privatizaciji tog preduzeća, šta se dešava u odnosu na vrijeme kada je stopirana prodaja?
- Dakle rekao sam, Rudnik je već privatna kompanija, država je vlasnik jedne trećine. Stalno se pitaju „kada će biti prodat rudnik“, ali on je već privatni, mi tamo imamo jednu trećinu, i u tom kontekstu se i ponašamo.
Oko promjene vlasničke strukture postoji čitavi niz modela.
Za početak, tražimo od postojećeg menadžmeta Rudnika da nas obavijesti da li je Rudnik u postojećem stanju organizaciono, menadžment i vlasnički održiv sistem. Ako nam saopšte „da“, znamo šta ćemo da uradimo, a ako nam saopšte „ne“ – opet znamo šta ćemo da uradimo. Naprosto, čekamo njihovu procjenju, jer oni su u sistemu i najbolje ga poznaju.
A ako kažu da taj sistem nije održiv?
- Postoji nekoliko modela. Možemo da prodamo državni udio samo u Rudniku, ako je to rješenje problema. To nikada nije bilo sporno, već je bilo sporno da li je pametno prodavati TE kao veoma važnu kariku u crnogorskom elektroenergetskom bilansu. Sa druge strane, postoji model da dođe do integracije Rudnika i TE i dođe do zamjene akcija Elektroprivrede i Rudnika uglja Pljevlja, po sistemu 1:1. Postoji model da se nekome drugome dodijeli koncesija - model koji bi bio poguban za Rudnik i koji mi za sada ne zagovaramo, ali ima i takvih pristupa. Postoji i model da država kupi sve akcije Rudnika uglja, pa da tako ponovo bude državno preduzeće.
Dakle, za dalje akcije čekate odgovor menadžmenta Rudnika uglja?
- Da.
Kako su stopiranje privatizacije, i, dosta neuobičajeni prekid tendera pljevaljskog energetskog kompleksa, primili strani investitori?
- Kada ulazite u proces privatizacije, uvijek ostavljate mogućnost da ga prekinete, ako se promijene uslovi od momenta raspisivanja trendera. Nemamo nekih negativnih komentara, iako je bilo sporadičnih najava da će doći do kataklizme ako se ne realizuje taj tender. Sada ulazimo u proces privatizacija drugih kompanija, i reakcija tržišta kapitala i povećani stepen interesovanja investitora pokazuju da to što se desilo u Pjevljima nije negativno utiucalo, sada je ad acta, i sada idemo u susret novim rješenjima i u nove procese privatizacije.
Pomenuli ste tržište kapitala, koje je „živnulo“. Da li su uticaja imale najave privatizacija, koje su stigle iz Savjeta za privatizaciju?
- Dijelom jeste i zbog toga, jer je to signal da će dolaziti nove investicije i novi investitori. Vjerujem da će to biti prisutno, i da ćemo u narednom periodu ući u novi ciklus zahuktavanja motora naše privrede.
Ipak, ima i dosta kritika iz određenih krugova na račun rasta tržišta kapitala, spekuliše se da je postavljeno na nerealnim osnovama, da je rast nerealan, da „prijeti pucanje tržišta kao mjehura od sapunice“?
- Pa, to nam govore i kada je u pitanju cijena nekretnina, jer i to tržište ide naprijed. Nemam takav pristup, jer treba da se uporedite sa regionom. Naprimjer, u Dubrovniku je cijena kvadrata poslovnog prostora preko 20.000 eura, a mislim da će kvadrat poslovnog prostora na crnogorskom primorju vrlo brzo imati slične cijene. Eksploziju crnogorske berze i taj krah najavljuju evo dvije godine, a on se ne dešava. Berza je u usponu i pitanje je jesmo li bili podcijenili kompanije, a prisutan je i trend privrednog rasta. Samo pogledajte sve parametre koji prate tržište kapitala. Zato ne posmatram sve to toliko špekulativno.
Krajem juna, u više neprivatizovanih kompanija, država je preuzela dug po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa, i pretvorila ga u akcije. Pojedini analitičari prigovaraju da se država opet miješa u poslovanje, dok ima objašnjenja da ona time samo priprema firme za skoru prodaju. Šta je slučaj?
- Pa, država traži praktično rješenje. Od kompanija koje su u gubitku nemate načina da naplatite porez, naročito gdje je država većinski vlasnik. Vlada je donijela odluku da se otpišu ti porezi, ali ne kao oprost, već se kompenziraju povećanim učešćem države u tim firmama. Tu nijesmo napravili nikakav gubitak, već povećali učešće države, koja sada može da donosi kapitalne odluke u tim firmama, i to je dobro. To nam, ipak, ubuduće neće biti praksa, jer je sve manje i manje tih kompanija.
Željka Radulović

%%%Ovo je prvi dio intervjua drugi dio se ne tice RUPVa pa sam ga ostavio na novosti iz CG.

Mogli bi ovdje 2 dana da naglabamo sto ce biti i sto bi bilo ako bi bilo. Mnogo su visi interesi oko tog rudnika nego sto mi mozemo da sagledamo. Niko u CG nije prenio govor Putina na EE samitu u Zagrebu, gdje je Putin otvoreno kritikovao vlast CG i ponistavanje tendera za RUPV i TE. Interes mnogo jakih igraca je u pitanju, tako da manjinski mogu bit sigurni iako se pokusavaju zastrasivati svakodnevnim tekstovima o katastrofalnoj situaciji u RUPV. Sjetite se sto se pisalo o KAPG i isto tako sto se desilo od januara na ovamo ...

Problem je što gotovo nitko ne sagledava širu sliku. A političarima i raznim muljatorima na tržištu je informiranost malih ulagača ionako zadnja rupa na svirali. Jer bitno je samo nekima u džep.

Još samo naivčine mogu vjerovati da krupni kapital ne odlučuje, dapače interesi polititike i krupnog kapitala se uglavnom poklapaju, a raja je kao i oduvijek zadovoljna s malo kruha i igara.

KAP je 50% izvoza CG.

Ipak, kada je riječ o privatizaciji tog preduzeća, šta se dešava u odnosu na vrijeme kada je stopirana prodaja?
- Dakle rekao sam, Rudnik je već privatna kompanija, država je vlasnik jedne trećine. Stalno se pitaju „kada će biti prodat rudnik“, ali on je već privatni, mi tamo imamo jednu trećinu, i u tom kontekstu se i ponašamo.

Postoji možda i ovakav scenarij: Alfa i MC će prodati najboljem ponuđaču. Recimo prodaju Rusima. Onda se novi jaki vlasnik dogovara s državom koja na tu situaciju kaže: nismo ništa mogli kad je to ionako privatna kompanija, dakle peru ruke. Naravno, u igri je onda i TE. Možda MC već sada ispipava teren za nekoga. Naravno, to su samo moje nagađanja. Medutim, činjenica je da treba biti jaki vlasnik koji ima pare za uložiti i znanje, a to sigurno nije država, niti EPCG kojem isto trebaju ulaganja. To da će država ulagat pare u rudnik, meni zvuči nevjerojatno, a i dosad se nije pokazalo kao praksa, nigdje na našim prostorima.

MINISTAR BRANIMIR GVOZDENOVIĆ NE VIDI ALTERNATIVU NAKON PONIŠTENJA TENDERA ZA TERMOELEKTRANU i 31 ODSTO AKCIJA RUDNIKA UGLJA

Lakše je kritikovati nego dati bolje rješenje

Podgorica - Poništenje prodaje Termoelektrane i manji-nskog paketa akcija države u Rudniku uglja "Pljevlja" bio je "štetan potez", a gotovo dva mjeseca nakon te odluke, u nadležnom Ministarstvu za ekonomski razvoj ne vide cjelovito alternativno rješenje.
- Što se tiče opredjeljenja što i kako dalje, uvjeren sam da će uskoro, i kod onih koji su bili zagovornici obustavljanja procesa, sazreti svijest za traženje širih rješenja. Lako je napasti bilo koji proces - teško je smisliti i sprovesti drugi i bolji, uz spremnost da se iza tog drugog procesa stane sa punom odgovornošću - kazao je za "Vijesti" ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović.
Vlada je sredinom juna, da bi sačuvala poziciju, nevoljno riješila da "ispoštuje" zahtjev Skupštine o poništenju tendera i odlučila da "obustavi" proces do dogovora partnera u vlasti, DPS-a i SDP-a. Veći član koalicije, DPS, bio je protiv poništenja tendera, ali je u tom pitanju suprostavljeni SDP, uz opoziciju, obezbijedio većinu. Vladin Savjet za privatizaciju je početkom jula poništio tender, a od tada su se potpredsjednik Vlade Vujica Lazović (SDP) i predstavnici Ministarstva za ekonomski razvoj sastali sa predstavnicima fondova Alfa invest i Monte Cristo koji i-maju akcije u Rudniku, kako bi razgovarali o mogućim alternativama.
- Šteta je učinjena, i to najviše Pljevljima, ali i čitavoj Crnoj Gori, zato što se, umjesto intenzivnog investicionog oporavka pljevaljskog regiona, stagnacija nastavlja. Da li smo svi svjesni što za jedan grad znači ulazak investicije od makar 300 miliona eura uz jasan razvojni plan? Inače, cijela debata koja je vođena o ovoj temi i argumentacija koja ju je pratila je imala, u nekim strukturama, jaku populističko-demagošku komponentu - ocijenio je Gvozdenović.
On je rekao da sad treba "gledati kako da se učinjena šteta minimalizuje".
- Tu zaista nema prostora za bilo čije likovanje ili za nove rasprave ko je bio u pravu, a ko ne - kazao je Gvozdenović.On i dalje dijeli ocjenu Vlade kojom je "začinila" sopstvenu odluku da obustavi tender.
Vlada je ocijenila da odluka skupštinske većine i obustavljanje prodaje "ugrožava realno projektovani ekonomski rast i un-apređenje životne sredine Pljevalja, a time i politiku privrednog razvoja sjevera".
- S druge strane, ipak se radilo o, u ovom trenutku, najpovoljnijem i ekonomski najlogičnijem modelu. Imali smo spremne i od Odbora direktora usvojene ugovore o znač-ajnim ulaganjima radi efikasnijeg poslovanja Rudnika uglja i Termoelektrane, izgradnja drugog bloka, toplifikacija Pljevalja, rješavanje složenih ekoloških problema u pljevaljskom kraju, prihod za EPCG na godišnjem nivou od oko osam miliona eura (po osnovu pružanja sistemskih usluga, prenosa, rezerve...), a novac dobijen od privatizacije bi se usmjerio u ulaganje u Pivu i Perućicu čime bi se proizvodnja povećala za oko 350 miliona kilovat sati - naveo je Gvozdenović. U Ministarstvu je nedavno pripremljen nacrt strategije razvoja energetike do 2025. godine, kojom je, nakon tri decenije pauze, predviđena gradnja novih elektrana. U Vladi priželjkuju da Crna Gora, koja uvozi trećinu električne energije, postane izvoznik, dok se nevladine organizacije pitaju ko će imati koristi od takve politike - privatni investitori ili građani.
Gvozdenović se nada da niko ne spori potrebu da se grade novi izvori energije i kaže da je ekonomski logično da se, čak i da nema deficita, koriste prirodni resursi za proizvodnju energije - posebno one obnovljive, poput hidropotencijala, energije vjetra i sunca...
- Energija jeste i proizvod po sebi, ali je, s druge strane, ona osnov bilo kog razvojnog koncepta... Potencijalni investitori u nove elektrane će imati onoliko koristi koliko uspješno osmisle i realizuju investiciju i ukoliko budu spremni da rizikuju ne mali kapital koji takva investicija zahtijeva. Ne samo kada je u pitanju energetski sektor, nego kada je riječ o ekonomiji u cjelini, posao Vlade jeste da stvori uslove koji će, na polaznom nivou, biti stimulativni da oni koji imaju kapital nađu motiv da ga aktiviraju u Crnoj Gori, a ne negdje drugo ili u neekonomske namjene - rekao je Gvozdenović.
On je dodao da će zakonski okvir spriječiti monopolsko i kartelsko djelovanje.
- Tada ne treba razmišljati da li će i koliko investitor zaraditi. Neki građani će, prije investitorovog profita, kao zaposleni na novim objektima, primiti platu, država će na te zarade naplatiti poreze i doprinose, lokalna zajednica takođe.
Naravno, i na taj profit koji ostvari, investitor će platiti porez. Valjda ne treba polemisati o tome da kada ima dovoljno električne energije i cijene su manje... - naveo je Gvozdenović.
Prema podacima Ministarstva, trenutno su cijene u EU više nego dvostruko niže u poređenju sa Crnom Gorom. Prosječna cijena "band" energije (konstantne) na Lajp-ciškoj berzi je u maju iznosila 32,82 eura. Gvozdenović je dodao da na tu cijenu treba platiti troškove prenosa (u julu su iznosili 25 eura za megavat sat) da bi energija "došla" do Crne Gore. On kaže da bi i sada većinski državna EPCG morala da se pojavljuje kao investitor u gradnju elektrana kada god je to moguće, bez obzira kakva joj je vlasnička struktura.
- Razvoj, a ne profit je suština svakog poslovanja. Profit je, u zdravom ekonomskom rezonu, sredstvo za podršku razvoja, a ne sam sebi cilj - kazao je on.
Upitan da li u Vladi razmišljaju da (prema iskustvu Austrije u kojoj je nedavno boravila studijska grupa iz Crne Gore) država treba da bude vlasnik bar 51 odsto kompanija koje proizvode energiju ili da se lokalnom stanovništvu ponudi vlasništvo u novim elektranama, Gvozdenović kaže da se "ni Ministarstvo koje vodi, ni Vlada, ne odriču nijednog od takvih modela unaprijed, a da prethodno ne analiziraju njegovu primjenjivost i moguće efekte".
- Trivijalno je reći da je bolje imati veći nego manji procenat vlasništva u nekom preduzeću... Da li je primarno privatizacijom obezbijediti dovoljno novca za neke nove investicije, ili se za-državanjem većinskog paketa želi obezbijediti značajnija dividenda i, naravno, upravljačka kontrola, kao zaštita od zloupotreba budućeg većinskog vlasnika? Mislim da se ta zaštita mora postići kroz pravni okvir države i kroz regulatorno djelovanje, a da je sve drugo - ekonomija - rekao je Gvozdenović.



“TRŽIŠTE” BI ZAMRAČILO CRNU GORU

Na pitanje zašto Vlada u sektopru energetike ne sprovodi tržišnu ekonomiju iako je podržava, Gvozdenović je odgovorio da "privredna preduzeća treba da imaju punu slobodu tržišnog ponašanja, tek kada je ukupni ambijent cjelovito pripremljen za takvo poslovanje".
- Odnosno kada, umjesto monopola, na tržištu u punoj mjeri postoji konkurencija. Ako s-ubjektu koji ima monopol, a EPCG je još u toj poziciji, dozvolite da taj monopol stavi u funkciju samostalnog odlučivanja o cijeni električne energije, onda ste, faktički, omogućili da taj monopol zloupotrijebi i to na najrigidniji mogući način. Treba znati da se pojmovi "tržišni uslovi" i "poslovanje u punim uslovima tržišne ekonomije" ne mogu poistovjetiti. Tržišni uslovi postoje čak i kada ekonomija nije dovedena do tržišnog modela. U tržišnom modelu nije samo cijena "tržišni uslov" - kaže Gvozdenović.
On je rekao da u trenutnoj situaciji, funkciju "tržišnih uslova" ima i činjenica da je država većinski vlasnik EPCG i da to stavlja u kontekst upravljanja "makroekonomskom cjelinom Crne Gore".
- Tržišni uslov je i to što EPCG mora isporučivati energiju građanima Crne Gore, čak -i kada je može skuplje prodati u inostranstvu. Ako bismo samo tržišnu cijenu smatrali tržišnim uslovom, onda nema nikakvog "tržišnog" rezona da EPCG, svu proizvedenu energiju, ne proda inostranim kupcima. U takvom za-k-l-jučivanju, nema energije ni za crnogorsku pr-i-v-redu, ali ni za domaćinstva - kazao je Gvozdenović i upitao da li želimo da posljedica takvih nastojanja da EPCG posluje "po tržišnim uslovima" bude "energetski mrak Crne Gore".

D.CRVENICA

izvor-VIJESTI

Zamjenici premijera se malo spore u dva intervjua u dva dana :) :) :) Sto ce reci portparoli dva lobija.

U Njemačkoj se testira tehnologija koja bi mogla unijeti radikalne promjene u europsku energetiku

Istraživanje sponzoriraju EU i Njemačka, a za njegove rezultate zainteresirane su i velike energetske kompanije Nove, čiste tehnologije sve su više u fokusu europskih vlada, energetskih kompanija, poduzetnika i šire javnosti. Među najaktualnijima je svakako proces skladištenja ugljičnog dioksida, nužnog proizvoda pri dobivanju vađenju nafte ili pak iskorištavanju ugljena. No njemački profesor fizike Frank Schilling tvrdi da ima rješenje za pretjerano zagađenje. Schilling stoji pored 800 metara duboke rupe gledajući kako netom prolivena voda prolazi kroz napravljeni okvir te nestaje duboko u pijesku. Prema njegovim riječima, brza apsorpcija vode pokazuje kako bi kroz okno mogla proći puno lakša supstanca - ugljični dioksid. Schilling je, naime, voditelj projekta koji bi mogao drastično izmijeniti energetiku Europske unije, a glavna ideja je skladištenje ispuštenog ugljičnog dioksida. Time bi se možda mogla pomiriti dva oprečna procesa u svjetskoj energetici. I dok s jedne strane globalno zatopljenje dovodi do traženja alternativnih, čistih tehnologija, s druge strane mnoge se zemlje opet okreću ugljenu kako izvoru energije. Premda u svijetu postoje zemlje koje se bave skladištenjem ugljičnog dioksida, poput primjerice Norveške koja na naftnim off-shore platformama ima takvu tehnologiju, tek će Schillingov trogodišnji projekt pokazati održivost prikupljanja CO2 na kopnu, odnosno zakopavanja ugljičnog dioksida u zemlju. Istraživanje njemačkog profesora odvija se pored malog gradića Ketzina, 20-ak kilometara udaljenog od Berlina. Ondje se, naime, nalaze nepregledne površine pogodnih pješčanih skladišta. Znanstvenici ispumpavaju dnevno oko 100 tona plina promatrajući ekosustav i moguće posljedice. Ukoliko CO2 ostane pod zemljom, kao što profesor Schilling očekuje, test će dati veliki zamah skladištenju širom Europe, a time ostati u upotrebi desetljećima.
"Ne kažem da ovo nije opasno, međutim, moguće je da se radi o povijesnom koraku", kaže Schilling. Prema njegovim riječima u projektu putem stručnjaka i doniranog novca sudjeluju velike europske energetske kompanije Shell, Vattenfall, E.ON, Statoil i RWE, dok testiranje nadgleda njemački Državni institut za geološka istraživanja. Pa ipak, najveći dio potrebnih novčanih sredstava, od oko 30 milijuna eura, dolazi iz institucija EU i Njemačke. Nijemci sa posebnim zanimanjem prate istraživanje jer tamošnja vlada ozbiljno razmatra proizvodnju struje iz ugljena uslijed protivljenja dijela javnosti gradnji nuklearnih elektrana. Dio udruga za očuvanje okoliša pozdravlja ovaj pokušaj, navodeći kako je skladištenje jedini način da se ublaži proces pretvaranja ugljena u struju, čiji je neizbježan produkt ugljični dioksid. "Rastući broj postrojenja za ugljen u svijetu, a posebice u zemljama u razvoju poput Kine, zastrašujuć je", smatra Sanjeev Kumar, stručnjak za pitanje emisije CO2 i jedan od čelnika ekološke udruge WWF iz Bruxellesa. Prema njegovim riječima, ukoliko postoji mogućnost skladištenja velikih količina štetnih plinova onda to treba uvesti kao obvezu na globalnoj razini.Dužnosnici EU-a još uvijek razmatraju odredbu o uvođenju čistih tehnologija u nova postrojenja za ugljen nakon 2020. godine. Kumar pak ističe da to nije dovoljno brzo, te on traži trenutnu direktivu kojom bi još neizgrađena postrojenja u Europi morala uvesti nove tehnologije, dakako čim one budu dostupne.

(Poslovni dnevnik, 08.08.07. Link (http://www.poslovni.hr/50764.aspx))