Kupih stan prije 20dana,MBrdo,Roza zgrada,3 sprat,78m2,ne treba renovirati,bravarija alumin-drvo...1400eu.

Super mislim da si realno platio stan, to je kod galerije Most?

Ovo pisem jer su isti stanovi prije pola god ,god,u toj zgradi isli preko 2000(gledao ugovore).Pogledao nebi izgradnju u bloku 6,saerodrom za te pare.

Jeste,ona roza zgrada vise galerije,30m vise.ma sve je super,odusevio sam se stanom,lokacijom...

Stari ne bih ni ja gledao. Krajem bloka medjutim ima mnogo dobrih stanova. Inace blok ima skole, vrtice trte vrte. Dosta to znaci znam iz iskustva. E sada kada pozavrsavaju ona cuda od zgrada tamo po kraju pojma nemam ali blok vi je dosta pristojan.

Znam,blok6 je ok,no rekoh u poredjenju s ovim sto sam kupio...nisto drugo.

Stari ne bih ni ja gledao. Krajem bloka medjutim ima mnogo dobrih stanova. Inace blok ima skole, vrtice trte vrte. Dosta to znaci znam iz iskustva. E sada kada pozavrsavaju ona cuda od zgrada tamo po kraju pojma nemam ali blok vi je dosta pristojan.

Tu je mene ođe preko foruma prodavano ka polu-top lokacija prošle godine za 2,000€/m2. Bio je do skoro oglas kod Rakčevića za 1,600.
Zvah i ja prije neki dan za stan preko Morače - stara gradnja, ali veli gospođa da je fuliran. 1,800.

Stari A je vjerovatno od najbolje lokacije u gradu (najperspektivnije) postao najgora zahvaljujuci urbanizaciji koju nije pratila infrastruktura.

Mislim da ce nekretnine imati tendeciju daljeg pada(to sto sam uzeo gore pomenuti stan nema veze s ovim stavom).Svi razumni i logicni razlozi ukazuju na to.

Kupih stan prije 20dana,MBrdo,Roza zgrada,3 sprat,78m2,ne treba renovirati,bravarija alumin-drvo...1400eu.

Neka je srećno! Trebali bi s bocom poslat delegaciju s foruma :biggrin:

Kupih stan prije 20dana,MBrdo,Roza zgrada,3 sprat,78m2,ne treba renovirati,bravarija alumin-drvo...1400eu.

Cestitam , neka je sa srecom, posebno ako je u pitanju rjesavanje stambenog pitanja.
Koje je godiste stan ?

Cestitam , neka je sa srecom, posebno ako je u pitanju rjesavanje stambenog pitanja.
Koje je godiste stan ?

'96. ali je malo preša - u stvari nije niđe ni mrda od tad.... :thumb_up:

Mislim da ce nekretnine imati tendeciju daljeg pada(to sto sam uzeo gore pomenuti stan nema veze s ovim stavom).Svi razumni i logicni razlozi ukazuju na to.

Moram da priznam da si do sada ispao u pravu, pad je evidentan, i ide u prilog onima koji tek treba da kupe stan kao sto sam ja.
E sad koliki ce biti pad mozemo samo da nagadjamo, tesko je ocekivat da ce se vratiti na cijene iz 2006. - prije buma, ali ovo je zemlja cuda odje je sve moguce.
Ipak ako pokusamo da budemo realni, cijena izgradnje, dostize za kvalitetnije zgrade i do 800e, na nekim lokacijama cak i do 1000e, sto zavisi od milion inputa koji su u medjuvremenu porasli, onda ako se uracuna i kamata na kredite koji su investitori sada prinudjeni da podizu, cijena kostanja postaje jos veca, tako da donje ogranicenje pada cijena stanova u izgradnji(koji su najjeftiniji u principu)moze biti za PG vjerovatno izmedju 1100 i 1200e/m2 (uracunavajuci minimalnu marzu od 20%), ispod toga tesko moze ici osim u slucaju totalnog sloma traznje.
Dakle sa dosta velikom dozom sigurnosti bi mogli dati opseg u kom ce se cijene zaustaviti kad je izgradnja u PG u pitanju, to bi bilo izmedju 1150 i 1450e/m2.
Ali da budem samokritican, da nebi pretresao neko po mojim starim postovima,
ovo moze da bude promaseno, taman kao sto sam promasio ranije, ocekujuci dalji rast (na moju srecu, i srecu svih nas koji tek treba da kupimo stan).

'96. ali je malo preša - u stvari nije niđe ni mrda od tad.... :thumb_up:

A bravo kralju, "malo je presa" , vrh, salu na stranu to je sasvim pristojno godiste, a cijena je dobra uzimajuci trenutni trzisni momenat, lokacija je takodje ok.

Pisao sam o davno o trendu cijena. Ucinjelo mi se prosle god da smo u zenitu,i povukao dva poteza.Imao sam prosle god garsonjeru i dvosoban,prodao po 2100,orocio kod nlb,malo u podstanare,i dosta bilo...dobro sam prosao.

Da to je dobra procjena cijene na osnovu troskova. Medjutim pitanje ponude i traznje ostaje. Dizalica i dalje imamo u svakom dijelu grada. Pitanje je koliko je stanova stvarno u ponudi i kolika je stvarna traznja. Ja vjerujem da ce ponuda jos oko godinu dvije da prednjaci traznji i da ce se nagomilati stanovi za narednih 3-4-5 godina i da pravi oporavak ovoga trzista (rast) moze da se desi negdje 2017 i slicno. Naravno sve treba normalizovati sa inflacijom. Jer ako je stan 1500 i ove i naredne godine a inflacija je 8% to znaci da je sustinski njegova cijena pala.

Drugi parametar kojega treba gledati je novac koji se moze dobiti rentiranjem. Odnosno kolike fundamente neka nekretnina nosi. Posto su porezi i dalje mali kod nas kao i dosta jeftino odrzavanje procjene su da stan vrijedi recimo 180 renti. Znaci stan na starom aerodromu od 50m2 koji se iznajmljuje za 250E vrijedi realno oko 45kE znaci 900E/m2 za 300E vrijedi 54kE odnosni 1.08E/m2 itd.

Niko nije savršen, malo fulavanja, malo nagađanja nije na odmet. Ja zahvaljujuću vama odložih kupovinu stana i to je za sad ispalo pametno. Cijene ipak padaju htio to neko da prizna ili ne. Stanovi stoje neprodati, tražnje sve manje.
Michael čestitam!
Strpljivi, pratim te, kad se ti odlučiš da trguješ, valjda ću i ja. Naravno uz konsultaciju s vama.

'montstan' je pravio zgradu,mislim da je 2000god izgradjena

Pisao sam o davno o trendu cijena. Ucinjelo mi se prosle god da smo u zenitu,i povukao dva poteza.Imao sam prosle god garsonjeru i dvosoban,prodao po 2100,orocio kod nlb,malo u podstanare,i dosta bilo...dobro sam prosao.

Svaka cast, stvarno si odigrao vrhunski.

Niko nije savršen, malo fulavanja, malo nagađanja nije na odmet. Ja zahvaljujuću vama odložih kupovinu stana i to je za sad ispalo pametno. Cijene ipak padaju htio to neko da prizna ili ne. Stanovi stoje neprodati, tražnje sve manje.
Michael čestitam!
Strpljivi, pratim te, kad se ti odlučiš da trguješ, valjda ću i ja. Naravno uz konsultaciju s vama.

Ok, tu smo da podijelimo misljenja, pa malo prodiskutujemo, da pomognemo malo jedni drugima, i da se druzimo virtuelno.

Ima odje ljudi koji su dali dobre procjene, u svakom slucaju vrijedi cuti svacije misljenje.
Za sad izgleda da Fabris(centralna banka) daje najrealnije procjene i prognoze, dakle djeluje hladno, razumno, analizira covjek fakricko stanje vrlo uspjesno, cak mislim da su ta misljenja bez bilo kakvog upliva ili pritiska, raznih lobija, ili sam mozda naivan.
Uostalom vidjecemo, za sad izgleda pametno cekati sa kupovinom nekretnina, a do kad vidjecemo.

Pisao sam o davno o trendu cijena. Ucinjelo mi se prosle god da smo u zenitu,i povukao dva poteza.Imao sam prosle god garsonjeru i dvosoban,prodao po 2100,orocio kod nlb,malo u podstanare,i dosta bilo...dobro sam prosao.

Bravo Mikele! Neko čitav svoj život ne napravi ni blizu tako dobar potez.
Obratite pažnju na sliku sa teme INFORMATOR.
Mogu cijene da idu u CG i do 4000 eur po m2 ali bi prosječna plata trebala da ide do 2300eura.
Ali zar ne bi trebalo OBRNUTO? ;) Cijene stanova jednostavno moraju pratiti prosječne plate. Ne znam kako to da vam objasnim. U kratkom roku sve je moguće ali u dugom sve dolazi na svoje...osim ako Rusi ne počnu da kupuju po Podgorici.
Po meni neki realan odnos bi trebao da bude 120 prosječih plata za 68m2 prosječnog stana. Tako je u Rimu.
Po našoj prosječnoj plati taj stan bi trebao da je 48hiljada eura.

Ja sam konstatno ukazivao na to.Treba ove faktore uzimati uglavnom kod odredjivanje cijena:ekonomsko stanje kod nas-regionu-sire,okruzenje,Plate,otplata nekretnine kroz rentiranje,odnos ponude-traznje(obim gradnje),investicije u tom sektoru,o strancima realno i u poredjenju s ostalim zemljama...

Nasuprot,naisao sam na tvrdnje koje su dosta nerealne,neobjektiune,i tek propratne pojave buma a nikako vjesnici,a to su da ce 'doci stranci i kupovati,da je zemlja skupa,materijal,radna snaga'...(ne znam ni sto se s time zeljelo reci)',sto me dalje ubijedilo da cijene moraju dole.

Da to je dobra procjena cijene na osnovu troskova. Medjutim pitanje ponude i traznje ostaje. Dizalica i dalje imamo u svakom dijelu grada. Pitanje je koliko je stanova stvarno u ponudi i kolika je stvarna traznja. Ja vjerujem da ce ponuda jos oko godinu dvije da prednjaci traznji i da ce se nagomilati stanovi za narednih 3-4-5 godina i da pravi oporavak ovoga trzista (rast) moze da se desi negdje 2017 i slicno. Naravno sve treba normalizovati sa inflacijom. Jer ako je stan 1500 i ove i naredne godine a inflacija je 8% to znaci da je sustinski njegova cijena pala.

Drugi parametar kojega treba gledati je novac koji se moze dobiti rentiranjem. Odnosno kolike fundamente neka nekretnina nosi. Posto su porezi i dalje mali kod nas kao i dosta jeftino odrzavanje procjene su da stan vrijedi recimo 180 renti. Znaci stan na starom aerodromu od 50m2 koji se iznajmljuje za 250E vrijedi realno oko 45kE znaci 900E/m2 za 300E vrijedi 54kE odnosni 1.08E/m2 itd.

Evo da je primijenimo tu racunicu recimo na garsonjeru od 29 kvadrata koja se izdaje nenamjestena u zabjelsokoj vektri, znaci 180x250=45000 , tako dolazimo do toga da je kvadrat 1550e/m2, a to je novogradnja, znaci mozda je ta formula blizu neceg sto je realno, sada inace u ovoj zgradi cijena stana 2000e/m2, to znaci da je precijenjena za oko 25%, dakle to je u skladu sa procjenom da ce cijene stanova u izgradnji uskociti u okvir 1150-1450e/m2, a cijene gotovih stanova u novogradnji uskociti u okvir od 1400-1700e/m2, izuzimajuci eksluzivu (npr. trg Vektre), dok ce oni stariji od 5 godina uskociti u okvir 1200-1600e/m2 (izuzimajuci exkluzivu), sve ovo naravno vazi za PG.

Inace sto se ponude tice, ona ce morati da opadne iz jednog prostog razloga, a to je da investitori vise ne mogu tako lako unaprijed da prodaju stanove, vec su prisliljeni da se kreditiraju, sto moze da ih dovede u mucnu situaciju, pa ce poceti da se ponasaju racionalno , odnosno pa prave sledecu zgradu tek nakon sto predhodnu prodaju barem 90%. Dakle kad zavrse ovih 50-tak zgrada koje se sada rade u PG, novi ciklus ce biti neuporedivo skromniji, a veci dio malih investitora pobjeci ce iz ovog biznisa, u velikim dugovima, a neki ce i bankrotirati(sto znaci da ce biti onih koji nikad nece vidjeti svoje stanove), dok ce krupni igraci postati oprezniji i smanjice nivo gradnje novih objekata na nivo koji ce mozda biti 30% od ovoga sada, dakle ponuda ce morati da opane odnosno pa isprati pad traznje, to je prosto neminovno.

Mislim da si na pravom putu @strpljivi,sada.Koristis racionalan i logican metod,za razliku(da se ne naljutis)od nekadasnjih fantaziranja o dalem rastu,na one cijene naravno

Da li neko od vas mozda zna koliki procenat uzimaju ove real estate agencije kad iznajmljuju stanove. Razmisljam da izdam nesto na primorju do juna.. Ako neko ima bilo kakvih iskustava sa nekom agencijom, voljela bih da napise, moze i na private da se ne bi reklamirale.. Ionako planiram da ih zovem sve redom, ali bi mi jako koristilo necije iskustvo.

jedna mjesechna kirija na godishnjem nivou..

Nikić gradi mnogo dobro zgradu gore u 4.jula,m2 je od 1300 do 1500eura,s tim sto imate mogućnost da date kaparu od nekih 30.000eura a da ostatak isplaćujete 5godina bez kamata.Ja uzeh neki stančić,doduše sve u kešu,ali...

Đe je 4.jul?

kod Kamionske pijace...oni soliteri Limun, Pomorandza, vojni...taj potez...

da ti ja objasnim,đe je nekad bilo stovarište Koprivica,tj onamo preko puta NAMOS prodaje auta

OK. Hvala!

Nikić gradi mnogo dobro zgradu gore u 4.jula,m2 je od 1300 do 1500eura,s tim sto imate mogućnost da date kaparu od nekih 30.000eura a da ostatak isplaćujete 5godina bez kamata.Ja uzeh neki stančić,doduše sve u kešu,ali...

Još prije par nedjelja ukazivao sam ljudima da je to trenutno najjeftinije u gradu.

@Cipiripi, sretna trgovina!

CBCG – NEKRETNINE
Jeftinije nekretnine u Podgorici

Podgorica – Cijene nekretnina u Podgorici vjerovatno će u narednom periodu biti manje, pokazuje istraživanje Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Analiza koja je urađena na lokacijama Podgorica jedan, dva i tri, na osnovu hegonističkog indeksa nekretnina za Crnu Goru, pokazuje da su cijene stanova i kuća u tom gradu, u odnosu na prosječne neto zarade i bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, znatno precijenjene.

Značajan uticaj na to imaju najnovija kretanja na tržištu kapitala i stagnacija u prilivu stranih direktnih investicija, piše Pobjeda.

Izračunavajući koeficijente dostupnosti nekretnina u Podgorici, CBCG je zaključila da je za metar kvadratni u Hrvatskoj potrebno izdvojiti 2,67 neto zarada, a u Crnoj Gori 4,08 prosječnih plata.

Sa prosječnim proizvodom po stanovniku, crnogorski građanin može da kupi 2,63 metra kvadratna u Podgorici, a hrvatski 5,55 metara kvadratnih stambenog prostora, odnosno 2,11 puta više.

Prosječna cijena metra kvadratnog stambenog objekta u Podgorici iznosila je u maju 1,73 hiljade EUR, odnosno 2,4 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, odnosno prije tri kvartala, kada je iznosila 1,69 hiljada EUR.

Prema podacima CBCG, prosječna cijena kvadrata kuće u tom periodu bila je 1,74 hiljade EUR.

Najskuplji stanovi su oni koji su manji od 65 kvadrata i nalaze se ispod šestog sprata, sa telefonom i bez garaže, pokazuje istraživanje CBCG.

Još prije par nedjelja ukazivao sam ljudima da je to trenutno najjeftinije u gradu.

@Cipiripi, sretna trgovina!

Koja je to zgrada Homere,dje se tačno nalazi,približi malo.

Da mi je samo znat kako su sabrali ovo u CB-CG. metodologija ostali statisticki parametri itd.

Koja je to zgrada Homere,dje se tačno nalazi,približi malo.

Prva zgrada do moje :D

Na skretanju ka bivsoj Kamionskoj pijaci sa petrovacke magistrale, prva zgrada sa desne strane, preko puta kafane "Pod trskom", desno od "Vojnih solitera", 250m prije "Limuna i narandze".

Prva zgrada do moje :D

Na skretanju ka bivsoj Kamionskoj pijaci sa petrovacke magistrale, prva zgrada sa desne strane, preko puta kafane "Pod trskom", desno od "Vojnih solitera", 250m prije "Limuna i narandze".

Jel' to ona što joj kopaju temelje od predprošlog ljeta?

CBCG – NEKRETNINE
Jeftinije nekretnine u Podgorici

Podgorica – Cijene nekretnina u Podgorici vjerovatno će u narednom periodu biti manje, pokazuje istraživanje Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Analiza koja je urađena na lokacijama Podgorica jedan, dva i tri, na osnovu hegonističkog indeksa nekretnina za Crnu Goru, pokazuje da su cijene stanova i kuća u tom gradu, u odnosu na prosječne neto zarade i bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, znatno precijenjene.

Značajan uticaj na to imaju najnovija kretanja na tržištu kapitala i stagnacija u prilivu stranih direktnih investicija, piše Pobjeda.

Izračunavajući koeficijente dostupnosti nekretnina u Podgorici, CBCG je zaključila da je za metar kvadratni u Hrvatskoj potrebno izdvojiti 2,67 neto zarada, a u Crnoj Gori 4,08 prosječnih plata.

Sa prosječnim proizvodom po stanovniku, crnogorski građanin može da kupi 2,63 metra kvadratna u Podgorici, a hrvatski 5,55 metara kvadratnih stambenog prostora, odnosno 2,11 puta više.

Prosječna cijena metra kvadratnog stambenog objekta u Podgorici iznosila je u maju 1,73 hiljade EUR, odnosno 2,4 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, odnosno prije tri kvartala, kada je iznosila 1,69 hiljada EUR.

Prema podacima CBCG, prosječna cijena kvadrata kuće u tom periodu bila je 1,74 hiljade EUR.

Najskuplji stanovi su oni koji su manji od 65 kvadrata i nalaze se ispod šestog sprata, sa telefonom i bez garaže, pokazuje istraživanje CBCG.

Fabris je u vrijeme najveceg ludila, odnosno najveceg skoka cijena nekretnina upozoravao da ce srednjorocno doci do pada cijena, i bio je covjek u pravu, a i za akcije je pogodio, dakle izgleda samo treba slusati Fabrisa i nema greske, dok ga neko ne uzme pod svoje :)

Jel' to ona što joj kopaju temelje od predprošlog ljeta?

To je ta, a rok izgradnje je avgust 2010. pa ko voli da ceka neka izvoli.
Usput da podsjetim/upozorim da je ona Nikiceva zgrada u centru, bila predvidjena da bude gotova za januar ove godine, a kao sto se moze vidjet to ce biti za Januar sledece godine, dakle ako se na ovaj avgust 2010 doda jos godina, to dodje da ce biti gotova 2011., zato je kvadrat 1300e i to za vece stanove, za manje je 1400 i 1500.
Dakle nema lose namjere, samo fakticko stanje, da znaju ljudi sta kupuju.

To je ta, a rok izgradnje je avgust 2010. pa ko voli da ceka neka izvoli.
Usput da podsjetim/upozorim da je ona Nikiceva zgrada u centru, bila predvidjena da bude gotova za januar ove godine, a kao sto se moze vidjet to ce biti za Januar sledece godine, dakle ako se na ovaj avgust 2010 doda jos godina, to dodje da ce biti gotova 2011., zato je kvadrat 1300e i to za vece stanove, za manje je 1400 i 1500.
Dakle nema lose namjere, samo fakticko stanje, da znaju ljudi sta kupuju.

Prvobitni rok joj je bio kraj 2009. ali je pomjeren za avgust 2010. Ja lično ne bih računao na useljenje prije početka 2011.g. ali sobzirom na opremu u stanovima i kvalitet, za ove pare vrijedi sačekati.
Čuo sam da je Nikić u krizi i da su zato ovi stanovi po 1.300€/m2. Nije rasprodao onu zgradu u centru a treba mu lova za ovu. Zato i mislim da će prekoračiti rok izgradnje.

svi sem bace su u krizi,baca visak para preliva na berzu i pegla cijene.za sad je odlicno prodao onog i zetp a ostalo ceka i kupuje svakodnevno preko cg.kad krene on ce da prodaje a moze cekati godinama nece prodati nista dok ne bude plus.jel mislite da je lud i da ne kupuje po instrukcijama.kod fondova je u top 10.

PAD CIJENA

Kvadrat stana na Trgu bana Jelačića može se kupiti već za 3000 eura


ZAGREB - Nekretnina u centru grada Zagreba posljednjih je godina bila siguran izvor vrlo dobre zarade bilo iznajmljivanjem ili prodajom kvadrata po cijeni koja je rasla do neba.

Inflacija, kreditna kriza i rast kamatnih stopa utjecale su i na ovu meku luksuznih stanova.

- Stan površine 90 četvornih metara, u elitnoj zgradi na adresi Trg bana Jelačića 3, a i u odličnom stanju, jedva je postigao cijenu od 3000 eura po četvornome metru, otkriva za SEEbiz vlasnica Zagreb Westa, agencije za nekretnine, Marina Mihaljinac.

Naime, njezino iskustvo pokazuje da jedino novoizgrađene urbane vile na području Šalate, Pantovčaka ili Tuškanca mogu postići cijene od 4000 pa do preko 4500 eura po kvadratu. Takva se cijena rijetko postiže u staroj jezgri, jedino ako je riječ o nekretnini iznimne kvalitete.
Ipak, i u Centru se dobro prodaju samo neke ulice. Traže se ulice bez tramvajskih pruga, a izbjegava se zeleni val. 'Prodavači trebaju zaboraviti svoje fantazije i ne tražiti nerealne cijene', upozorava Mihaljinac.

Njezine tvrdnje pokrjepljuju podaci internetskog portala za nekretnine i turizam Crozilla.com po kojima prosječna cijena stambenog kvadrata u Centru iznosi 2542 eura po kvadratu, a u odnosu na ožujak 2008. Centar bilježi pad cijene stambenog kvadrata nešto preko dva posto.

- Cijene su pale na normalni okvir, tvrdi Mihaljinac, koja ne očekuje njihov povratak na stare vrijednosti.

Ipak, i u Centru se dobro prodaju samo neke ulice. Traže se ulice bez tramvajskih pruga, a izbjegava se zeleni val.

- Prodavači trebaju zaboraviti svoje fantazije i ne tražiti nerealne cijene, upozorava Mihaljinac.

Kaže da stanova u ponudi ima u izobilju. Neki se stanovi zbog nerealne tražene cijene prodaju godinama i stvaraju iluziju o skupim kvadratima u staroj jezgri Zagreba, ali istina je da se realizirane cijene kreću oko 2500 eura po četvornome metru stana, a da ponuda do te mjere raznolika da kupac može birati ulicu, kat, pa i stranu svijeta prema kojoj je stan okrenut.

Među zagrebačkim kvartovima najviše su na cijeni izgubili oni iz podsljemenske zone, poput Šestina, Mlinova i Gračana, za što je prvenstveno odgovorna neadekvatna infrastruktura.

Relativno nedavno ti su kvartovi postizali cijenu od 3000 eura po četvornom metru dok se sada stan u toj zelenoj zoni može kupiti već od 2200 eura po kvadratu. Crozillini podaci pokazuju i da su se popularni kvartovi poput Trešnjevke, Donjeg grada i Vrbana, smjestili u cjenovnu kategoriju između 2000 i 2200 eura po četvornom metru stana.


A oni su u predvorju EU.

To je ta, a rok izgradnje je avgust 2010. pa ko voli da ceka neka izvoli.
Usput da podsjetim/upozorim da je ona Nikiceva zgrada u centru, bila predvidjena da bude gotova za januar ove godine, a kao sto se moze vidjet to ce biti za Januar sledece godine, dakle ako se na ovaj avgust 2010 doda jos godina, to dodje da ce biti gotova 2011., zato je kvadrat 1300e i to za vece stanove, za manje je 1400 i 1500.
Dakle nema lose namjere, samo fakticko stanje, da znaju ljudi sta kupuju.

nikic biznis centar je imao rok izgradnje 8.8.2008 - to znam posto mi tako pise u ugovoru :) a jedan clan kaze da imajo jos dodatne 3 mjesece da se sve zavrsi, znaci 8.11.2008 bi trebalo. po poslednjim informacijama trebali bi nas u kratkom obavjestit kad je preuzimanje i to u roku od 30 dana od kad nas pozove. po njima oni su sve zavrsili i ceka se opstina da zavrsi neke posle oko zgrade, zelenilo ili nesto slicno - to mi je kazao drugar koji je pricao sa zano nikic. ja od maja nisam bio u podgorici tako da ne znam kakvo je stanje na gradilistu ali nadam se da ce bit zavrseno u roku od mjesec dana ili dva.

po njima oni su sve zavrsili i ceka se opstina da zavrsi neke posle oko zgrade, zelenilo ili nesto slicno - to mi je kazao drugar koji je pricao sa zano nikic.

Kakve veze ima zelenilo sa predajom stanova i slicno!?

to i meni nije sasvim jasno. mozda sam ga ja nesto pogresno shvatio ali u svakom slucaju cu tokom sledece nedelje zvat na nikic da se raspitam.

nikic biznis centar je imao rok izgradnje 8.8.2008 - to znam posto mi tako pise u ugovoru :) a jedan clan kaze da imajo jos dodatne 3 mjesece da se sve zavrsi, znaci 8.11.2008 bi trebalo. po poslednjim informacijama trebali bi nas u kratkom obavjestit kad je preuzimanje i to u roku od 30 dana od kad nas pozove. po njima oni su sve zavrsili i ceka se opstina da zavrsi neke posle oko zgrade, zelenilo ili nesto slicno - to mi je kazao drugar koji je pricao sa zano nikic. ja od maja nisam bio u podgorici tako da ne znam kakvo je stanje na gradilistu ali nadam se da ce bit zavrseno u roku od mjesec dana ili dva.

Ok, onda nisam bio dobro informisan, drago mi je ako se ispostuju rokovi.
Inace svo oni ostave taj clan u ugovoru, da mogu produziti jos 3 mejseca, racunaj da ces se useliti do nove godine.
Da li se sjecas kad je pocela izgradnja objekta?

Ako krenemo logikom da se ono sto se desava u Hrvatskoj dodje obavezno i kod nas, onda istu stvar treba i kod nas ocekivati.
Ali pravo da vam kazem pad od 2% u Zagrebu je jako smijesan, a prosjecna cijena od preko 2000e/m2 je uzasno visoka i neuskladjena sa njihovim standardom, taman kao sto je za PG prosjecna od 1700e/m2 previsok, tako da pravi pad tek slijedi.
Postepen pad od nekih 10 do 25% je nesto sto treba ocekivati u narednih 2-3 godine, a posle ce uslijediit stabilizacija, pa jako lagan rast, otpilike na nivou unflacije ili manje.
Investitiori bar kad je o PG rijec morace da stanu nakon zavrsetka ovih 50-tag zgrada, jer ce morati pa pricekaju malo da se one prodaju prije nego li krenu sa narednim ciklusom izgradnje, jer su vec sada vecina njih u kreditima do guse, a manji igraci ce crknuti, neki ce da zaglave bankrot ili cak zatvor, bice dosta rupa koje ce ostati neko vrijeme rupe, a bice i nezavrsenih zgrada.
Time ce u srednjem roku opasti ponuda i doci ce do uravnotezenja na nivou koji ce biti nizi od danasnjeg od 10-25% zavisno od lokacije, godista itd.

Ja sam vazda u nekim frtutmama sa nekretninama. Sada imam priliku za kucu sa placem a i nesto na primorju. I sad prodat nesto kupit nesto ili posto love imam malo pa sam gledao kredite. Znate li na sto lice kreditna odjeljenja u bankama. Guzva ljudi guzva !?!? Nevjerovatno!

Ok, onda nisam bio dobro informisan, drago mi je ako se ispostuju rokovi.
Inace svo oni ostave taj clan u ugovoru, da mogu produziti jos 3 mejseca, racunaj da ces se useliti do nove godine.
Da li se sjecas kad je pocela izgradnja objekta?

cini mi se jos u 2006 neznam tacno u kom mjesecu. ako malo pogledas na internetu arhiv vijesti trebao bi pronac. inace u pocetku cjena je bila 1800 eur/m2 sto je za ono vrijeme bila enormna cifra. bas me interesuje za koliko ce se moc izdavat stani u ovoj zgradi.

ima li netko pregled na zakupninama odnosno kirijama u ovo vrijeme. jesu i one krenule dole? ako su na istom nivoju i cjene stanova padajo onda ce opet bit dobra investicija kupovina stana za izdavanje. ako neko zna stan gdje je cjena / kirija oko 0,8% ili iznad nek mi javi ;-)

Nikić je sve to lijepo završio ali Mikanu Lisičiću neće ni kintu da isplati, iako je napravio zgradu nanjegovoj zemlji.
Zato oprezno kad je on u pitanju, i uopšte novogradnja.

A zaboravih, u onoj novoj zgradi kod Gimnazije koliko sam ja čuo svaki drugi stan ima 2 vlasnika.
Nisam siguran je li to Mickova zgrada.

Ti ka' da si nam Ameriku otkrio..To se zna, evo 5 godina unazad...

Ima stos iz Bgd-a. Ulazi covjek u stan tamo zatice covjeka koji molerise. Sto to radite u MOM stanu. Ovaj veli to je i moj i stan jos dvojice. Lik prodao cetvorici isti stan i zdimio za Novi Zeland.

Ima stos iz Bgd-a. Ulazi covjek u stan tamo zatice covjeka koji molerise. Sto to radite u MOM stanu. Ovaj veli to je i moj i stan jos dvojice. Lik prodao cetvorici isti stan i zdimio za Novi Zeland.

Vozim ja, prije jedno 4 godine, sestričnu i jednu njenu drugaricu, a one ka i sve ženske, razgovaraju o trećoj.;) "Dobra je ona, greote je što joj se to desilo - bili su puni para a sad nemaju dinara (pa opet ono greote) itd.
Meni sve to skrene pažnju, pa ih upitah - što je bilo te je toliko žale i kako su tako osiromašili ako su bili puni para!?
- Tata joj je u zatvor!
A što? - pitam ja
Prodavo je stanove, svaki stan po dvojici - tojici!!!
E baš greote - rekoh i više ne progovarah!

Sa Nikicevom zgradom koliko sam cuo problem je u prijemu, ona plava stakla moraju da budu na metar od zemlje vatrootporna tako da moze da se desi da mora da menja staklo na pola otvora.

Ima stos iz Bgd-a. Ulazi covjek u stan tamo zatice covjeka koji molerise. Sto to radite u MOM stanu. Ovaj veli to je i moj i stan jos dvojice. Lik prodao cetvorici isti stan i zdimio za Novi Zeland.

ima jedan gospodin (voli pecanje, pa ga malo poznajem) sto nidje ne bjezi, a prodaje nepostejece stanove po beogradu evo nekoliko godina. skloni se na par mjeseci pa jovo nanovo.

A zaboravih, u onoj novoj zgradi kod Gimnazije koliko sam ja čuo svaki drugi stan ima 2 vlasnika.
Nisam siguran je li to Mickova zgrada.

Ne znam stvarno cija je, i neznam jeli tacno, ali se prica po Podgorici da su stanovi duplo prodati u toj zgradi.

Vlasnik kompanije Nikić DOO Ljubomir Nikić je za poslovni nedjeljnik Investitor najavio da će do kraja septembra biti useljen jedan od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u glavnom gradu Crne Gore koji se gradio protekle dvije godine.

"U kompleksu ima 74 stambene jedinice, 104 poslovna prostora i 90 parking mjesta koji će se rentirati. Neto površina kompleksa bez garaža je između 7.500 i 8.000 kvadrata. Ukupna investicija bila je vrijedna 15 miliona eura“,objasnio je Nikić.

On kaže da su poslovne prostore prodavali po cijenama od 8.000 do 9.500 eura, a stanove prodaju po cijenama između 3.200 i 3.500 eura, zavisno da li je sa pogledom na Ribnicu ili ne.

"Polovina kupaca su stranci, a polovina naši ljudi. Među strancima je 25 odsto naših ljudi koji žive u inostranstvu, a imamo kupaca iz Španije, Italije i Rusije“, kazao je Investotoru Ljubomir Nikić.

Prema njegovim riječima u njihovoj zgradi cijene sigurno neće padati, zbog lokacije i kvaliteta gradnje.

Nikić ocjenjuje da će u perspektivi u Podgorici najatraktivnije lokacije biti pored Morače.

"U centru teško da više može biti atraktivnih lokacija, a jedna od atraktivnih lokacija, za koju većina ljudi još ne zna biće Blok 35-36 na potezu od Bulevara 4.jul do Aerodroma. Tamo će se graditi poseban stambeni kompleks za život 5.000 ljudi, a imaće školu, vrtiće, dom zdravlja, hotel sa pet zvjezdica“, najavio je Nikić.

5.000 ljudi
dali se to naseljava Podgorica , samo me interesuje odakle toliki ljudi ?:wacko:
Ja mislim da im Nikic da stanove nebi bilo ljudi da zive u njima :thumb_up:

a stanove prodaju po cijenama između 3.200 i 3.500 eura, zavisno da li je sa pogledom na Ribnicu ili ne

ovo mnogo utiče na cijenu

ima li netko pregled na zakupninama odnosno kirijama u ovo vrijeme. jesu i one krenule dole? ako su na istom nivoju i cjene stanova padajo onda ce opet bit dobra investicija kupovina stana za izdavanje. ako neko zna stan gdje je cjena / kirija oko 0,8% ili iznad nek mi javi ;-)


Kirije su vece nego prosle godine za nekih 10-15%, drug mi je podstanar pa znam tacno na kojim su mukama ljudi, i koliko su visoke kirije. Jednosoban stan prakticno nemozes naci ispod 300e u bilo kojoj varijanti, naravno ako je u gradu i ako ima elementarne uslove.
Po meni to su jako visoke kirije, kako to funkcionise pored ovolikog broja stanova nije mi jasno, valjda ima dosta nerezedenata.
To je otplike jednako nelogisno kao i cijene stanova, ali vidjecemo sta ce se desavati.

Btw cuo sam da Nikic ima pjesmu o sebi valjda u desetercu (navodno autobiografiju) koju u koznom povezu dijeli poslovnim partnerima. E sada neko mu je zapravo to napisao ali mu to Nikic ne priznaje i nece da plati kako su se dogovorili.

Izdavanje stanova ide sada dosta teze nego prije samo 6 mjeseci! Cijene nisu pale mozda su i porasle ali ne ide kao sto je islo do nedavno. Inace potreba za stanovima u Pgd nije tako mala jedno 800-1000 stanova (stambenih jedinica prciznije jer ako neko podijeli kucu na dva stana i da sinu da zivi u drugom to je jedan problem manje) godisnje ali obim izgradnje u posljednje dvije godine tezi da prebrise deficit koji je postojao i koji nagomilan od 80-tih plus da napumpa sufict od 3-5 hiljada stanova (3 do 6 godina traznje) cak i ako se u medjuvremenu ne nastavi izgradnja. E sada neki su kupovali stanove u doba onog buma kao vid invesicije citave ulaze i pitanje je da li se to pojavljuje sada na trzistu i kada ce se pojaviti. Svi smo svjedoci da svijetla nema u po 70% stanova u pojedinim zgradama. Porezi na nekretnine su takvi da ne tjeraju takve vlasnike da nesto rade sa stanovima. To je glavna nepoznanica. Nedje sam citao da je normalno da na trzistu stanova bude suficit ali da ne bi smio da predje jednoigodisnju potrebu za stanovima.

5.000 ljudi
dali se to naseljava Podgorica , samo me interesuje odakle toliki ljudi ?:wacko:
Ja mislim da im Nikic da stanove nebi bilo ljudi da zive u njima :thumb_up:

Naseljavanje se vrsi konstantnom migracijom sa sjevera ka jugu. Ali ipak samo ogranicen broj tih ljudi ima novca da kupuje stanove po ovim cijenama. Vecina ipak kupuje placeve u Bjelopavlicima ili u Zeti, koji su na pozicijama koje su vise do 10km udaljene od PG jos uvijek pristupacni, i tako prave kuce.
Ima u Bjelopavlcima jedno naselje koje zovu mali Mojkovac, mozete pretpostaviti zasto.

Vlasnik kompanije Nikić DOO Ljubomir Nikić je za poslovni nedjeljnik Investitor najavio da će do kraja septembra biti useljen jedan od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u glavnom gradu Crne Gore koji se gradio protekle dvije godine.

"U kompleksu ima 74 stambene jedinice, 104 poslovna prostora i 90 parking mjesta koji će se rentirati. Neto površina kompleksa bez garaža je između 7.500 i 8.000 kvadrata. Ukupna investicija bila je vrijedna 15 miliona eura“,objasnio je Nikić.

On kaže da su poslovne prostore prodavali po cijenama od 8.000 do 9.500 eura, a stanove prodaju po cijenama između 3.200 i 3.500 eura, zavisno da li je sa pogledom na Ribnicu ili ne.

"Polovina kupaca su stranci, a polovina naši ljudi. Među strancima je 25 odsto naših ljudi koji žive u inostranstvu, a imamo kupaca iz Španije, Italije i Rusije“, kazao je Investotoru Ljubomir Nikić.

Prema njegovim riječima u njihovoj zgradi cijene sigurno neće padati, zbog lokacije i kvaliteta gradnje.

Nikić ocjenjuje da će u perspektivi u Podgorici najatraktivnije lokacije biti pored Morače.

"U centru teško da više može biti atraktivnih lokacija, a jedna od atraktivnih lokacija, za koju većina ljudi još ne zna biće Blok 35-36 na potezu od Bulevara 4.jul do Aerodroma. Tamo će se graditi poseban stambeni kompleks za život 5.000 ljudi, a imaće školu, vrtiće, dom zdravlja, hotel sa pet zvjezdica“, najavio je Nikić.

Ajde da napravimo jednu malu racunicu:
Ako ima 8000 kvadrata, a vecinu je prodao po 2200e/m2 , a to je 17,6 miliona, a kostalo ga je 15 miliona, onda ispada da je zaradio 2,6 miliona, ili 17% od investicije (ako je sve prodao u izgradnji), mozda ima manji dio koji sada prodaje preko 3000e/m2, ali ro ne mijenja premnogo racunicu.
Dakle ili mu je zarada u okviru realne, ili laze u vezi cijene kostanja cijelog objekta kako bi opravdao visoke cijene kvadrata.

kako su meni kazali oni su ulozili preko 2 miliona u luksuzne stvari u samih stanovima koje niso bile predvidene u pocetku. stvarno kad udjes u stan vidi se da je to ono sto zasluzi rijec luksuz a ne ostali koji prodaju obican stan kao luks. kad budem isao da preuzmem stan napravit cu snimke pa cu poslat.

Ajde da napravimo jednu malu racunicu:
Ako ima 8000 kvadrata, a vecinu je prodao po 2200e/m2 , a to je 17,6 miliona, a kostalo ga je 15 miliona, onda ispada da je zaradio 2,6 miliona, ili 17% od investicije (ako je sve prodao u izgradnji), mozda ima manji dio koji sada prodaje preko 3000e/m2, ali ro ne mijenja premnogo racunicu.
Dakle ili mu je zarada u okviru realne, ili laze u vezi cijene kostanja cijelog objekta kako bi opravdao visoke cijene kvadrata.

Nisi racunao to da su poslovni prostori neuporedivo skuplji i ima ih brojcano vise, sad ne znam koliki su pretpostavljam da ih je makar trecina, tako da je zarada po toj racunici neuporedivo veca.

Iz obicno dobro obavijestenih izvora sam cuo da po DUPu Nikiceva zgrada nije poslovno-stambena vec samo poslovna tako da ako se ne proburgija nesto kupci stanova su zapravo kupili poslovne prostore. Nije da te prepadam @mtrtnik ali provjeri ovo sto kod Nikica (oni ce da lazu) pa mozes u Agenciji za izgradnju Podgorice, katastru itd.

Nema to veze.

Ja i onako nisam mislio zivjet tamo nego ili izdat ili prodat. Ako cu uspjet izdat kao poslovni prostor mozda zaradim jos bolje pare ;-)

Pa da samo sto bi onda morao da placas dazbine kao za poslovni. ZN je navodno u aktivnosti prenamjene.

pod crtom mi je najbolje da ga prodam :)

evo sad sam za minuto pricao sa zano i kaze da su imali sa distirbucijo problem i zbog toga niso jos raditi tehnicki prijem. danas su se kao dogovorili i nada se da ce bit prijem zavrsen za dvadesetak dana. kaze da je i njima u interesu da se to sto prije zavrsi zbog broja poslovnih prostora koje budejo izdavali.

Kirije su vece nego prosle godine za nekih 10-15%, drug mi je podstanar pa znam tacno na kojim su mukama ljudi, i koliko su visoke kirije. Jednosoban stan prakticno nemozes naci ispod 300e u bilo kojoj varijanti, naravno ako je u gradu i ako ima elementarne uslove.
Po meni to su jako visoke kirije, kako to funkcionise pored ovolikog broja stanova nije mi jasno, valjda ima dosta nerezedenata.
To je otplike jednako nelogisno kao i cijene stanova, ali vidjecemo sta ce se desavati.

Strpljiv, i sam sam podstanar i nažalost si potpuno u pravu. Kirije jesu značajno porasle. Ljudi izdaju sve i svašta po bezobrazno velikim cijenama.
Po meni ovakve cijene će se zadržati još 1,5 godina maksimalno. Novi kvartovi i nove zgrade koje će biti gotovi, će sigurno smanjiti cijenu stanova za izdavanje iz dva razloga:
1. I u novim zgradama biće stanova za izdavanje
2. Jedan dio podstanara čeka useljenje u nove stanove

Dakle veće ponuda stanova, a tražnja manja ili ista.

11 Sep 2008. 07:35

Hrvatska: Cijene nekretnina neće biti niže

Pošalji vijest | Verzija za štampanje


Poznavaoci prilika na tržištu tvrde kako cijene nekretnina u Hrvatskoj ni u narednom periodu neće biti niže, kao i da je glavni uslov da se to dogodi pojeftinjenje građevinskog zemljišta, koje zasad nije izgledno.

Prema statistikama koje vode specijalizovane agencije za promet nekretninama, prodaja nekretnina u Hrvatskoj se tokom 2008. godine smanjila za 25 odsto.

Taj je negativni trend najprisutniji u Zagrebu, gdje se najviše i gradi, a glavni uzroci sve manjeg interesovanja građana za kupovinom nekretnina objašnjava se lošom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj, navodi Nacional.


Naime, pod uticajem restriktivnih mjera Hrvatske narodne banke, poslovne banke su znatno postrožile kriterijume za odobravanje stambenih kredita, a to se moralo reflektovati i na tržištu.

Iako su mnogi očekivali kako će rast konkurencije na tržištu i činjenica da potražnja za nekretninama pada izazvati i pad cijena, to se nije dogodilo.

Strpljiv, i sam sam podstanar i nažalost si potpuno u pravu. Kirije jesu značajno porasle. Ljudi izdaju sve i svašta po bezobrazno velikim cijenama.
Po meni ovakve cijene će se zadržati još 1,5 godina maksimalno. Novi kvartovi i nove zgrade koje će biti gotovi, će sigurno smanjiti cijenu stanova za izdavanje iz dva razloga:
1. I u novim zgradama biće stanova za izdavanje
2. Jedan dio podstanara čeka useljenje u nove stanove

Dakle veće ponuda stanova, a tražnja manja ili ista.

ovo je diskutabilno, ljudi koji sada izdaju nedavno kupljene stanove postavljaju stanarine na iznose svojih rata kredita, otuda cijena zacudjujuce odstupa od vrijednosti. Dobar dio tih ljudi i dalje zivi u svojim starim stanovima ili sa roditeljima jer im podstanari otplacuju kredit. Dobar dio takodje radije drzi prazan stan nego sto ce ga izdati za raniju cijenu.

Pravo pitanje je, sto rece jedan moj drug, zasto podstanari pristaju da placaju bezobrazno visoke stanarine? Zato sto nemaju izbora ili sto je novac obezvrijedjen, a mi smo jos nesvjesni toga

ovo je diskutabilno, ljudi koji sada izdaju nedavno kupljene stanove postavljaju stanarine na iznose svojih rata kredita, otuda cijena zacudjujuce odstupa od vrijednosti. Dobar dio tih ljudi i dalje zivi u svojim starim stanovima ili sa roditeljima jer im podstanari otplacuju kredit. Dobar dio takodje radije drzi prazan stan nego sto ce ga izdati za raniju cijenu.

Pravo pitanje je, sto rece jedan moj drug, zasto podstanari pristaju da placaju bezobrazno visoke stanarine? Zato sto nemaju izbora ili sto je novac obezvrijedjen, a mi smo jos nesvjesni toga

Sve je to trziste ljudi bez opterecivanja.Kad broj stanova za izdavanje bude pretekao traznju(ovo ne mislim bukvalno da se razumijemo i ne objasnjavamo)... nikakvog filozofiranja tu nema.

Najveći problem je kupovina stana u izgradnji. Marija i Davor Rauš su 2004. dali pare za stan od 65 kvadratnih metara, koji je trebalo da bude završen 2006. Četiri godine kasnije, niti su se uselili niti imaju novac. Savršena klopka u skladu sa zakonom

piše: Zoran Majdin
PREDUZETNIČKE ŽRTVE: Marija i Davor


Tržište nekretnina, prevashodno stanova, iz godine u godinu raste, u igri je sve više novca, a Srbija još nema zakona koji bi ga uredio. Istina, postoji Zakon o obligacionim odnosima u kome je i trgovina nekretninama opisana, koji je pisan (zli jezici kažu prepisan francuski zakon) prilagođeno samoupravnom socijalizmu, kada su se pod pojmom "nekretnina" podrazumevale njive i vikendice.

Stan se danas u Srbiji može kupiti polovan ili nov, gotov ili u izgradnji, čak samo zamišljen na goloj ledini, svi mogu biti sa urednim ili neurednim papirima. Međutim, u kupoprodaji učestvuju dve strane, kupac i prodavac, koji, zbog nedorečenih, odnosno nepostojećih zakona, nisu ravnopravni, kako bi inače morali biti: kako god da se okrene, kupac je viđen za kraćenje rukava.

NEREGULISANO: Uobičajeni problem kupaca stanova, ako problem imaju, jeste da kupljeni stan ne može da se uknjiži jer je, recimo, izgrađen bez papira, moguće na tuđem, obično državnom placu, ili objekat ima građevinsku dozvolu, ali upotrebna škripi jer zgrada ima sprat viška. Uz malo podmazivanja, vele upućeni, to se sređuje tako što se višak ignoriše: stanovi koji su u skladu sa projektom budu uknjiženi, a onaj višak ostane da visi ni na nebu ni na zemlji – postoji, ali ga nema. I takvi stanovi nalaze kupce koji veruju da će ga već nekako uknjižiti, jer svako malo se sprovodi neka akcija legalizacije, druge je baš briga za uknjižbu jer, računaju, kad se usele ionako su unutra, a to im je trebalo, ima i onih koji tu sitnicu previde. Ko takav stan kupi, nema šta da se žali: ili je lakom, ili lakoveran, ili naprosto glup.

Poseban problem je dvostruka, odnosno višestruka prodaja istog stana: sve je naizgled u redu, samo što više njih polaže vlasnička prava na stan. Recimo: investitor angažuje agenciju za promet nekretnina da stanove u izgradnji prodaje, a ujedno izvođače namiruje "kvadratima". Često se događa da više agencija prodaje stanove i da više izvođača računa na isti stan kao nadoknadu za obavljene radove. I opet oni koji su pare dali ostaju grbavi.

Najveći problem je kupovina stana koji će tek biti izgrađen: svi su papiri u redu, postoje sve dozvole, ugovori su sa klauzulama čvrstim "kao grad Varadin", sudski overeni, sve je uredno plaćeno, ali... nije i isporučeno niti je u izgledu da će tako biti. O tome je ovde reč: Marija i Davor Rauš su pre četiri godine kupili stan opisan u prethodnom pasusu, a danas su, dve godine pošto je trebalo da se usele, od stana dalje nego što su na početku bili, kad stan nisu imali, ali su imali pare, a sada nemaju ni pare ni stan. Ukratko: od koinvestitora, a preko agencije, kupili su stan koji ne postoji. Savršena klopka, a u skladu sa važećim zakonima.

NEISTRAŽEN PROSTOR: "Tržište nekretnina je neistražen prostor, zato se i događa ovo što se događa", kaže za "Vreme" jedan investitor koji nije rad da mu se ime, slika i lokacija na kojoj trenutno gradi u novinama objavljuju, jer "u ovom poslu nas ima svakakvih, a ja ne bih da se bilo kome zamerim".

Inače, što se njega tiče, nema većih problema u prodaji stanova u izgradnji, odnosno ne bi trebalo da ih ima: napravi se ugovor o kupoprodaji, precizno definiše predmet kupoprodaje, recimo stan broj taj-i-taj, na spratu tom-i-tom, površine te-i-te, opremljen tako-i-tako, investitor se posebnom klauzulom obaveže da će objekat izgraditi u potpunosti prema projektu, definišu se rok završetka radova, cena i način kako će se isplaćivati, obično u zavisnosti od stepena izgrađenosti, a poslednjih deset odsto pri predaji ključeva. Po pravilu, presek situacije se pravi jedanput mesečno, pa koliko je izgrađeno u odnosu na prethodni presek, toliko kupac doplati. Investitor angažuje nadzorni organ koji svakodnevno prati gradnju i kontroliše izvođača radova, vodi građevinski dnevnik po kome se vidi koliko je izgrađeno, a građevinska inspekcija to redovno proverava i sravnjuje sa projektom. "Tako bi bar moralo biti, ali, opet, kupac nema nikakvih garancija da će se ikad useliti."

Događa se, naime, da se investitori preinvestiraju: udari ih para u glavu pa pomisle da mogu da uđu u drugu lokaciju a da tekuća nije ni blizu kraja, pa tu novu prodaju da nisu gradnju ni započeli da bi prethodnu završili. Ima, veli, raznih investitora, odjedanput im se nađe mnogo para na gomili koje se šašolje, migolje, pomalo se i krckaju, tamo-vamo, izmaknu se kontroli. "Onda opet upadnu ‘u bulu’ pa gledaju da se ‘izvade’ kako god mogu. A mogućnosti se nude same, sve im nedorečenost zakona omogućava." Do pre nekoliko godina na gradnji stanova ostvarivala se velika dobit: evro na evro, pa su svakorazni u ovaj posao ulazili, i pismeni i nepismeni, pošteni i kriminalci, lukavi i naivni. "Svi oni, računajući i mene, u ovom poslu su zbog zarade. Međutim, dobit je sada mnogo manja i svedena je na neku normalnu meru, ali maniri su se zadržali, nezajažljivost naročito. Zbog ovoga što sam upravo rekao ne želim da mi se ime pominje."



DOBRA PONUDA: Poslovni sistem Stankom je 2004. godine, u svojstvu investitora, ponudio u pretprodaji nekoliko hiljada stanova u Filmskom gradu. U oglasu, kao i na bilbordima na samoj lokaciji, navedeni su svi relevantni podaci, od broja pod kojim je zavedena građevinska dozvola preko impozantnog spiska suinvestitora do izgleda budućih. Marija i Davor su izabrali zgradu koja je pripala suinvestitoru Delta legalu i uplatili stan od 65 "kvadrata" po ceni od isto toliko hiljada evra: 35.000 odmah, a resto u mesečnim ratama od 1800 evra, što su uplatili do kraja 2005. godine.

"Ugovor koji smo potpisali je za stan u lameli toj-i-toj, ulaz taj-i-taj, na spratu tom-i-tom, broja tog-i-tog, kvadrature te-i-te, kupac Davor Rauš, prodavac Delta legal, koji se poziva na suinvestitorski ugovor između Stankoma i Delta legala, overenog u sudu tom-i-tom, pod brojem tim-i-tim, da će stan biti izgrađen u skladu sa YU standardom, itd, da je cena fiksna i da se ni pod kojim uslovima ne može menjati, a da je krajnji rok isporuke 1. mart 2006. godine", priseća se Davor. "Tražili smo, ako je moguće, da parket bude hrastov, a ne bukov", dodaje Marija. "Nema problema", odgovorili su.

Da nešto nije u redu posumnjali su tek kad su platili sve, a da gradnja nije ni počela. "Tešilo nas je da se ipak nešto gradi, da je kompleks veliki i da će i naša zgrada doći na red kasnije", objašnjava Davor. Za svaki slučaj, obratili su se advokatu, profesionalcu za nekretnine, za savet šta da rade, da li da čekaju ili da traže pare nazad pa da stan kupe negde drugde. "Odgovor je bio za nas poražavajući", kaže Marija. "Prema dosadašnjoj sudskoj praksi, ako ih tužite, možete biti srećni ako većinu novca povratite."

ZAKONSKA PLJAČKA: Da je "vrag odneo šalu" shvatili su početkom 2007. godine kad je gradilište apsolutno zamrlo. "Da bi saznao šta se događa, Davor je sa svim papirima otišao u Stankom, posle više bezuspešnih pokušaja došao do Žike "Muštikle", da bi ga ovaj krajnje arogantno izbacio iz kancelarije", kaže Marija. "Štaviše, odmah zatim Stankom je podneo zahtev sudu da ugovor koji je Davor potpisao sa Delta legalom proglasi ništavim, jer je Delta legal prodavao tobož nešto što ne poseduje."

"Pozivaju se, važno je reći", nadovezuje se Davor, "na klauzulu ugovora da između Stankoma i Delta legala koja se može tumačiti kako se kome ćefne, a u kojoj se kaže da Delta legal gradi stanove, a da Stankom na mesečnim nivou procenjuje koliko je urađeno i u skladu sa ustanovljenim taj procenat vlasništva prepušta izvođaču." Na tom mestu spor dobija nove sučeljene strane: Stankom i Delta legal, a oni koji su novce dali su usputne žrtve. Potom su usledila višestruka veštačenja, ko je šta uradio i ko na šta ima prava, koja se u nešto malo razlikuju, što je bio osnov za super veštačenje koje će opet biti nekakvo ali će se razlikovati od prethodnih pa će morati da se obavi super-super veštačenje... I tako do 101 i nazad. U međuvremenu je, Aleksandar Lukić, direktor Delta legala, na protesnom skupu oštećenih kupaca rekao da će, parafrazirano, "leteti glave".

"Na delu je sistem zakonske pljačke građana, a građani ni na koji način nisu zaštićeni. Neko ima preveliku moć, dobio je ko zna kako ekskluzivne parcele za izgradnju, to naplatio nama i sada kaže da slobodno možemo da ga tužimo", zaključuje Davor. "Hoćete li sad da ma pitate da li ‘građevinska mafija postoji’", osmehuje se investitor koji se rado ne bi zamerao nikome, naročito ne kolegama. To, međutim, nije potrebno pitati: odgovor zna i ono malo vrabaca što je u Beogradu preostalo.

Suština je da mafija ne postoji ako u državi, ili paradržavi nema podršku. Dobra vest je da to zna i vlast: ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić najavio je obračun sa njom, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas takođe. Za početak, biće objavljena Bela knjiga problematičnih investitora, kao vodič za potencijalne kupce sa kim da (ne)uđu u posao, a zatim će biti doneseni i odgovarajući zakoni. Do tada, kom’ opanci, kom’ obojci.



Vreme br.923

Kako kupiti stan, a ne biti prevaren

U pozitivnim zakonskim propisima, za kupovinu stana u izgradnji ne postoji pravna sigurnost. Ko se uprkos svemu odluči na takav poduhvat rizik može umanjiti ako posluša sledeće savete.

Pre svega valja u Zavodu za urbanizam proveriti status lokacije: šta je predviđeno da se na njoj gradi, da li je izdata građevinska dozvola, da li su plaćene takse i sve u tom smislu.

Sledeći korak je provera u Birou za bonitet Privredne komore Srbije: šta je investitor do sada radio, vuku li se za njim kakvi repovi, da li mu je račun bio u blokadi, ako jeste, onda zašto i koliko dugo je blokada trajala, da li uredno otplaćuje kredite. Ako je sve u redu, onda lepo, ako pak nije, ako ima bilo čega sumnjivog, onda ništa. Ko zažmuri na bilo šta od ovoga, zaista je sam kriv.

Ako investitor ovu proveru prođe, oprezan kupac će obići zgrade koje je ovaj investitor ranije gradio, pre svega da se uveri u kvalitet gradnje, ali i da se raspita kod sadašnjih vlasnika u kakvom im je sećanju ostao, da li je poštovao rokove, da li je sve izvedeno u skladu sa projektom, da li je bilo problema sa uknjižbom i ako jeste kakvih i sa kakvim ishodom.

Bez obzira na to što investitor deluje kao "domaćin čovek", bez obzira na to što je prošao prethodne provere, ugovor treba čitati sa posebnom pažnjom, za svaku sitnicu iole sumnjivu ili nedorečenu se hvatati kao da je najvažnija: objašnjenje da se nešto podrazumeva ne prihvatati i insistirati da se jednoznačno u ugovor unese. U ovom koraku neophodan je advokat, ali ne bilo koji, nego stručnjak za ovu materiju. Naravno, pre nego što bude angažovan, i advokat mora da prođe proveru, jer i njih, kao i investitora, ima raznih. Naročito treba obratiti pažnju na advokata koji zastupa investitora, jer sličan sličnom teži.

Rizik je manji ako je plaćanje sinhrono sa gradnjom, po sistemu "traka posao – traka pare". Presek gradnje se obično pravi jedanput mesečno kad se sravnjuju građevinska knjiga, projekat i plan gradnje. I tu je svaka sitnica važna. Predlog, zahtev ili uslov investitora da se plati sve, odnosno u ratama koje nisu vezane sa stepenom izgrađenosti osnov je za ozbiljnu sumnju u poštene namere: jednom date pare teško se vraćaju, a o posledicama po centralni nervni i kardio-vaskularni sistem kupca ne treba reči trošiti.

Gradilište redovno obilaziti, ne samo kad se presek pravi, već češće, jednom nedeljno, recimo: svaki zastoj u radovima zvono je za uzbunu. I tako sve dok ključ ne legne u ruke. Ipak, ni tada nije sve gotovo. Gotovo je tek kad se novi vlasnik uknjiži, a do uknjižbe ima još podosta prepreka: od livade do stana dugačak je put, dovoljno je da se pojavi neko ko polaže pravo na deo parcele na kojoj je objekat izgrađen, neki zaboravljeni naslednik, recimo, pa da se sve vrati na početak.
[/B][/B]

U doba kada su cijene stanova rasle mjesecno ljudi su se odlicivali da kupuju u izgradnji i da na taj nacin kreditiraju investitora da bi nesto pristedjeli i zaradili ako prodaju po izgradnji. Da li za time danas postoji tolika potreba ako se uzme u obzir potencijalni rizik?

U doba kada su cijene stanova rasle mjesecno ljudi su se odlicivali da kupuju u izgradnji i da na taj nacin kreditiraju investitora da bi nesto pristedjeli i zaradili ako prodaju po izgradnji. Da li za time danas postoji tolika potreba ako se uzme u obzir potencijalni rizik?

Jedina logika da se i danas kupi stan u izgradnji ostaje ona koja je i ranije bila presudna, ipak su stanovi u izgradnji bar nekih 20% jeftiniji od gotovih novih stanova, sto znaci ustedu za nekog ko u medjuvremenu ne mora pa placa kiriju.

U doba kada su cijene stanova rasle mjesecno ljudi su se odlicivali da kupuju u izgradnji i da na taj nacin kreditiraju investitora da bi nesto pristedjeli i zaradili ako prodaju po izgradnji. Da li za time danas postoji tolika potreba ako se uzme u obzir potencijalni rizik?

Tačno.

Ako krenemo logikom da se ono sto se desava u Hrvatskoj dodje obavezno i kod nas, onda istu stvar treba i kod nas ocekivati.
Ali pravo da vam kazem pad od 2% u Zagrebu je jako smijesan, a prosjecna cijena od preko 2000e/m2 je uzasno visoka i neuskladjena sa njihovim standardom, taman kao sto je za PG prosjecna od 1700e/m2 previsok, tako da pravi pad tek slijedi.
Postepen pad od nekih 10 do 25% je nesto sto treba ocekivati u narednih 2-3 godine, a posle ce uslijediit stabilizacija, pa jako lagan rast, otpilike na nivou unflacije ili manje.
Investitiori bar kad je o PG rijec morace da stanu nakon zavrsetka ovih 50-tag zgrada, jer ce morati pa pricekaju malo da se one prodaju prije nego li krenu sa narednim ciklusom izgradnje, jer su vec sada vecina njih u kreditima do guse, a manji igraci ce crknuti, neki ce da zaglave bankrot ili cak zatvor, bice dosta rupa koje ce ostati neko vrijeme rupe, a bice i nezavrsenih zgrada.
Time ce u srednjem roku opasti ponuda i doci ce do uravnotezenja na nivou koji ce biti nizi od danasnjeg od 10-25% zavisno od lokacije, godista itd.

Evo jedan tekst koji potvrdjuje ovo moje predvidjanje, bar kad je Zagreb u pitanju, a to ce se desiti i u PG. Dakle sustina je da investitori smanjuju proizvodnju stanova da bi smanjili ponudu i zadrzali visoke cijene.

13 Sep 2008. 08:44

Prepolovljena gradnja stanova

Pošalji vijest | Verzija za štampanje


U Zagrebu je zabilježen znatno drastičniji pad izdatih građevinskih dozvola i predviđene vrijednosti radova u prvih šest mjeseci u odnosu na pad koji je ukupno zabilježen u Hrvatskoj.

Prema podacima zagrebačkog Odjeljenja za statistiku, u prvom polugodištu je zabilježen pad izdatih dozvola od 34,6 odsto, a vrijednosti radova od 17 odsto.

Prepolovila se i predviđena stambena površina u odnosu na isti prošlogodišnji period, a ukupno je predviđeno čak 2238 stanova manje nego ranije.

Veliki pad u Zagrebu svjedoči da se kriza u sektoru nekretnina najviše i osjeti na najvećem tržištu, a investitori sve više postaju skeptični prema stanogradnji, objavio je hrvatski portal stanovanje.monitor.


U prvom polugodištu je izdato samo 609 dozvola u Zagrebu za razliku od 931 prošlogodišnje dozvole. Većina ih se odnosi na zgrade i novogradnju.

Statistika samo potvrđuje podatke o slaboj prodaji na terenu, prema kojima je ove godine zabilježen dodatni pad prodaje nekretnina od 25 odsto, a kupci traže sve manje stanove zbog pada kupovne moći, povećanja kamata i težeg odobravanja kredita.

Cijene uprkos tome u Zagrebu još stagniraju i prosječno se kreću oko 2.100 eura za kvadratni metar.

Analitičari smatraju kako je određeni pad gradnje izazvan i time što želi da se smanji ponuda i da se zadrže visoke cijene, ali upozoravaju i kako je to put u recesiju građvinarstva kojim pametni investitori ne bi trebali ići.

Milenica otkrila AMERIKU sa padom nekretnina u vecerasnjoj emisiji jedino sto slaga a ne trepnu da je strasno interesovanje i da skace cijena kod gazde Duska...ko je slusa proce kao kad je tvrdila da je kap na 17 zicer.

Prodaje se stan 43m2 i pp 23 m2 na setalistu u Igalu, ispod hotela Igalo. Moguce povezivanje unutrasnjim stepenicama, i pretvaranje svega u pp ili stan. Bez agencijske provizije.

Ostale info, koga interesuje, na pp

Kad cijene nekretnina padnu, teško ih je vratiti

DIREKTOR KANCELARIJE COLLIERS INTERNATIONALA U PODGORICI ANDREAS MARAMBOS ZA “VIJESTI“

Podgorica - U Crnoj Gori je posljednjih godina uloženo skoro milijardu eura u nekretnine. U ovim poslovima kao agent do- skora nije učestvovala nijedna velika svjetska kompanija.
Od ove godine, međutim, u Podgorici je otvorena kancelarija prvog “krupnog igrača” kome je rastuće crnogorsko tržište bilo dovoljno interesantno, a to je Colliers International. Riječ je o kompaniji koja ima 293 kancelarije u 61 zemlji svijeta i koja se bavi kako posredovanjem u kupoprodaji, tako i upravljanjem, procjenama, konsultantskim i svim drugim poslovima u domenu nekretnina.
Direktor kancelarije Colliersa u Podgorici, Andreas Marambos, govori za “Vijesti” o iskustvima i očekivanjima svoje kompanije u Crnoj Gori.
Colliers International je prva velika kompanija u poslu sa nekretninama koja je ušla na crnogorsko tršište, i to prije samo nekoliko mjeseci. Kako to komentarisete?
Colliers International je počeo sa poslovanjem u Crnoj Gori 12. februara ove godine, iako je i ranije bio prisutan ovdje preko svoje kancelarije u Beogradu. Pratili smo konstantno ekonomiju i tržiste Crne Gore. Politika naše kompanije je da ulazimo na tržišta koja su sigurna i koja imaju puno potencijala, jer želimo da razvijamo kompaniju, ali i da doprinesemo razvoju zemlje. Vjerujemo u potencijal Crne Gore i mislimo da on ne može biti doveden u pitanje. Mislim da je jedan od glavnih razloga što mnoge kompanije nijesu već ovdje, to što je tesko naći dovoljno ljudi obučenih za ovaj posao. Mi smo preuzeli rizik, primili sposobne ljude i poslali ih na obuku. Nijesmo željeli da dovodimo kadar sa strane i danas imamo samo dvoje ljudi koji nijesu odavde.
Kako ocjenjujete prvih nekoliko mjeseci poslovanja u Crnoj Gori i šta je bilo najkarakterističnije u tom periodu?
Prvi mjeseci rada ovdje su definitivno bili uspješni, i želim da naglasim da nijesmo imali nikakvih prepreka u radu. Takođe, možemo reći da smo naišli na dobrodošlicu i podršku lokalnih i centralnih vlasti, na čemu smo zahvalni. Naš najveći uspjeh je dobra saradnja sa značajnim lokalnim i međunarodnim investitorima, kao i učesće u nekim od najznačajnijih projekata u Crnoj Gori.
S obzirom na to da ste vi ujedno i direktor kancelarije Colliers Internationala u Grčkoj, možete li uporediti tržišta nekretnina u toj zemlji i Crnoj Gori?
Obje zemlje su okrenute razvoju ekskluzivnih turističkih destinacija. Međutim, Crna Gora je, za razliku od Grčke koja je stabilno i izazovno tržiste, brzo rastuće tržiste koje se suočava sa klasičnim tranzicionim problemima.
Najveća razlika između ova dva tržišta jeste u tome što Grčka nije morala nedavno da se bori za nezavisnost. To znaci da Crna Gora još treba da razvija svoje institucije. Takođe, Crna Gora još nije članica Evropske unije, što znači da joj predstoji usklađivanje mnogih zakona sa zakonima Unije. Ovo se prije svega odnosi na transparentnije poslovanje i snažniji pravni okvir koji se mora poštovati.
Veliki dio značajnih lokacija ovdje je u rukama države. Tenderi koji se sprovode moraju biti veoma transparentni, svaki korak mora biti transparentan da bi uvjerio krupne investitore da se radi o fer proceduri. Ne želim bilo koga da optužim, niti da kažem da sa ovim procedurama nešto nije u redu, ali percepcija stranih investitora je takva. Svi kažu da je Crna Gora lijepa zemlja, dopadaju im se ljudi, ali često postoji slika da su ovdje takve procedure nepoštene i da se sprovode za unaprijed određene pobjednike. Crna Gora se takmiči sa mnogim zanimljivim destinacijama na svijetu da privuče krupni kapital, i zato se mora nešto učiniti da bi investitori promijenili ovakvo mišljenje.
Šta su uzroci slabije prodaje nekretnina na Crnogorskom primorju i uopšte u Crnoj Gori posljednjih mjececi? Možete li dati neku prognozu o kretanju cijena nekretnina u narednom periodu?
Očigledno je da su se najveće transakcije već odigrale. Šta još može da se proda? Najatraktivnije lokacije su promijenile po nekoliko vlasnika i sada su u rukama ljudi koji žele nešto da grade na toj zemlji. Čekaju se dozvole da bi se gradilo i projekti se ne realizuju dovoljno brzo, pa cijene stoje ili blago padaju. Kad cijene krenu naniže, to je kao tobogan, vrlo ih je teško zaustaviti i okrenuti trend. Da bi se to desilo, potreban je dokaz života, dokaz da se stvari dešavaju i da će se najavljeni projekti zaista realizovati. Realizacija projekta, kao što je na primjer Velika plaža, u tome bi sigurno pomogla.
Postoji li, po Vašem mišljenju, opasnost da obala postane preizgrađena?
To zavisi od dobrog planiranja i traženja balansa između poštovanja normi i želje za privlačenjem investicija. Iz našeg ugla, ukoliko bi se to desilo, i ako ne bi bilo adekvatnih estetskih i drugih kontrola, vrijednosti nekretnina bi opale, a svi znamo šta to znači.
Kako gledate na tržište nekretnina na sjeveru Crne Gore?
Crna Gora je još poznata po moru i suncu i najveće interesovanje je za jug zemlje. Na jugu je manji rizik za investitore, imaju sigurna četiri mjeseca godišnje da vrate uloženo. Mislim da će interesovanje za sjever posebno porasti onda kad se desi ozbiljan razvoj na jugu. Šansa za sjever je u manjim, individualnim projektima, posebno fokusiranim na eko turizam.

Nije dobro rasprodati zemlju

Šta mislite o novom predlogu zakona koji će dijelom ograničiti pravo svojine stranaca na zemlji u Crnoj Gori?
Mislim da je to vrlo pozitivan korak, dobar balans između potreba da se sačuvaju vrijednosti Crne Gore i da se privuče strani kapital. Crna Gora je mala zemlja i ne bi trebalo da izgubi svoj identitet tako što će rasprodati svu zemlju. U tom slučaju, Crnu Goru ne bi bilo moguće predstaviti kao originalnu i posebnu destinaciju koju vrijedi istražiti. Sa druge strane, postoje aranžmani dugoročnog zakupa ili koncesija na 30 i više godina, koji će omogućiti strancima da posjeduju nekretnine ovdje. Mi mislimo da je to dobar korak za državu.

Projekti zeleno svjetlo

Kako ocjenjujete velike projekte na kojima ste radili u Podgorici u posljednje vrijeme?
Kao što je to slučaj sa svim glavnim gradovima, u Podgoricu se doseljava stanovništvo iz okolnih mjesta. Zato je za ovaj grad važno da ima tržne centre u kojima se može naći sve na jednom mjestu. Slično je i sa modernim biznis centrima u kojima će raditi banke, firme, organizacije, diplomatske misije. Sve je to potrebno ako jedan grad želi da bude administrativni, biznis i kulturni centar, jednom riječju srce jedne zemlje. Zato smo veoma zadovoljni što učestvujemo kao konsultanti u realizaciji investicija kao sto su Atlas Capital centar i Mall of Montenegro. Ovi projekti će značiti zeleno svjetlo za investitore jer pokazuju kapacitete tržišta i mogućnost zajedničkog rada sa lokalnim biznisom i vlastima. Posao izdavanja prostora u Delta city Montenegro tržnom centru uradila je beogradska kancelarija naše kompanije, jer kancelarija u Podgorici tada još nije postojala.
(Vijesti) Boris ADŽIĆ

LAVNI EKONOMISTA CBCG NIKOLA FABRIS OCIJENIO DA JE GRAĐEVINARSTVO JEDNA OD NAJPROFITABILNIJIH DJELATNOSTI
Crnogorski kvadrat najskuplji u regionu
Cijene nekretnina u Crnoj Gori su među najvišim u regionu, pokazala je analiza Centralne banke. Podaci Monstata pokazuju da je vrijednost izvršenih građevinskih radova bila je 126,4 miliona eura, što je 60 odsto više nego u prvoj polovini prethodne godine, tako da je građevinarstvo jedna od najprofitabilnijih djelatnosti, ocijenio je u intervjuu “Danu” glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris.
~Kako komentarišete pad direktinih stranih investicija u ovoj godini?
-Priliv neto stranih direktnih investicija u prvih sedam mjeseci bio je 346 miliona eura, odnosno 2,9 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Treba imati u vidu da se dio SDI krije u kreditima, jer se tako smanjuje plaćanje poreza na dobit. U pitanju je izuzetno visok priliv, koji predstavlja preko 20 odsto procijenjenog BDP-a, što je još značajnije imajući u vidu tekuću globalnu finansijsku krizu, koja je povećala rizik i troškove ulaganja. Visokim prilivom se smatra 10 odsto ili više BDP-a. Osnovni razlog smanjenja priliva SDI je manje ulaganje u nekretnine, kao posljedica djelimičnog zasićenja tržišta i teškoća oko knjiženja zemljišta. Značajno je, međutim, da se popravila strukura stranih direktnih investicija, odnosno poraslo je ulaganje u preduzeća i banke.
~Da li su mjere CBCG za ogranizovanje rasta kredita ugrozile poslovanje? kompanija?
-Prilikom određivanja kreditnih limita vodili smo računa da nađemo balans između očuvanja finansijske stabilnosti i privrednog rasta. Targetirana stopa rasta kredita od 40 odsto je jedna od najviših u regionu. Prema procijeni Sekretarijata za razvoj realni rast BDP-a bio je osam, odsto u prvoj polovini godine, što spada među najviše stope rasta u regionu i Evropi, te potvrđuje da smo našli dobar balans.
Kakva je likvidnost u firmama?
U našoj statistici ne postoji indikator koji bi nam nedvosmisleno mogao ukazati kakva je situacija sa likvidnošću preduzeća. Intutitivno stičem utisak da ona još nije zadovoljavajuća, ali da se popravlja. Posredno se do takvog zaključka može doći i preko podataka o iznosu duga preduzeća koja su u blokadi. Na kraju 2006. godine on je bio 81,7 miliona eura, a na kraju jula 2008. godine 86,2 miliona, što ynači da iznos duga raste sporije od BDP-a.
~S obzirom na rastuću inflaciju, da li su kamate na štednju realno pozitivne, odnosno da li će ih banke povećavati?
-U ovom trenutku su realno negativne i aktivna i pasivna kamatna stopa. U odnosu na kraj prethodne godine prosječna pasivna kamatna stopa je povećana sa 3,35 na 3,92 odsto. To je prilično visoko, jer u eurozoni kamata na depozite oročene preko dvije godine iznosi nešto preko 3 odsto. Određivanje nivoa i aktivnih i pasivnih kamatnih stopa je u domenu poslovne politike banaka, a na njihov nivo će svakako uticati kretanja na globalnom finansijskom tržištu, ponuda i tražnja za kreditnim sredstvima i konkurencija na tržištu.
~Kolika će, po vašoj procjeni, biti inflacija do kraja godine i kako će se odraziti na javne finansije i standard građana?
- To je teško precizirati, ali je izvjesno da će biti nešto viša nego lani. Uvijek je poželjno da inflacija bude što niža, ali glavni cilj ekonomske politike nije inflacija sama po sebi, već rast BDP-a, odnosno životnog standarda. Ostvaren je rast BDP-a od osam odsto, a prema podacima Monstata neto plate su u prvih sedam mjeseci porasle za 25,3 procenta, što je značajno više od inflacije. U budžetu je i dalje prisutan visok suficit, što ukazuje da inflacija na ove tri veličine nije imala značajnije negativne implikacije, što, pet, ne znači da možemo biti zadovoljni i ignorisati kretanje inflacije.
~S obzirom na planove za izgradnju autoputa, vodovodnog i kanalizacionog sistema na Primorju, koliko Vlada može dodatno da se zaduži kod inostranih banaka, a da ne ugrozi makroekonomsku stabilnost?
- Crna Gora spada trenutno u grupu nisko zaduženih zemalja, jer je učešće javnog spoljnog duga u BDP-u na kraju juna iznosilo 16,3 odsto. Prema ovom kriterijumu nisko zadužene zemlje su one čije učešće u spodljnom dugu iznosi do 30 procenata. To znači da po ovom kriterijumu postoji prostor za inostrano zaduživanje od oko 14 odsto BDP-a. Ne bi bilo tragično ukoliko bi se i malo probio ovaj limit, to jest ukoliko bismo bili u donjoj granici srednje zaduženih zemalja. Ne treba izgubiti iz vida da postoji prostor za zaduživanja na unutrašnjem tržištu. Ove projekte treba raditi po modelu privatno-javnog partnerstva, jer bi se na taj način smanjila potreba za zaduživanjem.

J. RABRENOVIĆ

Za auta 100 miliona

~Koliko je koštao uvoz automobila, prema posljednjim podacima ?
Ukupan uvoz vozila i dijelova za vozila je za prvih šest mjeseci iznosio 100,5 miliona eura i predstavljao je 10,5% ukupnog uvoza. U pitanju je druga stavka prema vrijednosti uvoza, odmah iza uvoza reaktora, mašina, kotlova i mehaničkih uređaja.

Ne treba svakome vjerovati

~Da li stoji ocjena da je povećan kreditni rizik, odnosno da li očekujete da će se kreditni rejting Crne Gore smanjiti?
-Mjere CBCG su spriječile rast kreditnog rizika i on sigurno nije veći nego prethodne godine. Što se tiče kreditnog rejtinga, njega isključivo određuju međunarodne agencije, a za neke od njih se ne bi moglo reći da rade po najtransparentnijim kriterijumima. Stoga je na globalnom nivou sve više zahtijeva za povećanjem transparentnosti i odgovornosti ovih institucija, kao i određivanjem regulatornih i nadzornih tijela za njih.

Milenica otkrila AMERIKU sa padom nekretnina u vecerasnjoj emisiji jedino sto slaga a ne trepnu da je strasno interesovanje i da skace cijena kod gazde Duska...ko je slusa proce kao kad je tvrdila da je kap na 17 zicer.

Zna li ko koliko Dule prodaje m2 u Atlas centru (stambeni prostor)????

Nešto razmišljam da je dobro prošao ko je zaključio početkom 2007. da će kao posljedica skoka nekretnina rasti akcije kompanija koje ih posjeduju.

Pitanje za razmišljanje :photo:: Da li sad važi obrnuto, da sadašnje cijene akcija kompanija koje posjeduju nekretnine ukazuju kolike će biti cijene nekretnina u skoroj budućnosti? :unsure:

Nešto razmišljam da je dobro prošao ko je zaključio početkom 2007. da će kao posljedica skoka nekretnina rasti akcije kompanija koje ih posjeduju.

Pitanje za razmišljanje :photo:: Da li sad važi obrnuto, da sadašnje cijene akcija kompanija koje posjeduju nekretnine ukazuju kolike će biti cijene nekretnina u skoroj budućnosti? :unsure:

Logički je neodrživo, ali vjerovatno tačno.

Zna li ko koliko Dule prodaje m2 u Atlas centru (stambeni prostor)????
Nedavno su pominjali da ce se prodavati po 3000-5000 eu, uz uobicajenu pricu koja ide uz to o interesovanju sa raznih strana, potraznji iznad ocekivanja...

Nedavno su pominjali da ce se prodavati po 3000-5000 eu, uz uobicajenu pricu koja ide uz to o interesovanju sa raznih strana, potraznji iznad ocekivanja...

Jeste, sve se polomise na te cijene...:biggrin:

Logički je neodrživo, ali vjerovatno tačno.

Ako je nesto na berzi vrijedjelo 1700e, danas mozda vrijedi 500e, medjutim
nemoze se izvesti takvo poredjenje sa nekretninama, evo zasto, ako recimo imate sada stan koji vrijedi oko 1700e/m2 u Podgorici, da li bi ga sjutra prodali za 500e/m2 , naravno da nebi osim u slucaju da vam je nedaj boze nesto hitno potrebno.
2006. cijene su bile oko 900e/m2 i to iskljucivo sa domacom traznjom,pa nije moguce da panu ispod toga nivoa, osim u slucaju nuklearne karastrofe.
Dakle cijene nekretnina mogu da panu mozda nekih 15-30%, ali tesko mogu ici ispod toga, npr. za PG ne vjerujem da mogu ici ispod 1150e/m2 bar kad je novogradnja u pitanju.
Npr. 1929. akcijeu USA su pale i do 99% , a u prosjeku oko 75%, ali cijene nekretnina su pale oko 30%.
Ako su kod nas akcije pale oko 60% onda cijene nekretnina mogu pasti za nekih 15-30%, izuzimajuci mozda primorje gdje je rast bio potpuno nenormalan, pa i pad mora biti veci, do sad je na primorju vec zabiljezen pad od 30%.

Akcije su ipak nesto sto je fiktivno,nesto sto je luksuz, nesto sto vam nije potrebno za zivot.
A nekretnine su ipak nesto sto je cvrsto, vidljivo i opipljivo, a osim toga nisu luksuz, vec su osnovna zivotna potreba, te su otuda i njihove cijene mnogo stabilnije, odnosno tesko mogu ici ispod neke fundamentalne vrijednosti, cak i u najvecim krizama, za razliku od akcija, koje idu gore dolje kako koji vjetar duva.

Akcije su ipak nesto sto je fiktivno,nesto sto je luksuz, nesto sto vam nije potrebno za zivot.
A nekretnine su ipak nesto sto je cvrsto, vidljivo i opipljivo, a osim toga nisu luksuz, vec su osnovna zivotna potreba, te su otuda i njihove cijene mnogo stabilnije, odnosno tesko mogu ici ispod neke fundamentalne vrijednosti, cak i u najvecim krizama, za razliku od akcija, koje idu gore dolje kako koji vjetar duva.

Premda se slazem sa najvecim dijelom da su cijene stanova stabilnije jer za time uvijek postoji traznja. Postavi sebi pitanje sto je fundament za nekretninu?

Opet bruji pod Orjenom

U HERCEG NOVOM POČELA GRAĐEVINSKA SEZONA

Herceg Novi – Od početka godine do ovog mjeseca na teritoriji Herceg Novog izdato je preko 200 građevinskih dozvola. Proljetos je bilo aktivno oko 250 gradilišta, a sa početkom građevinske sezone od ovog mjeseca mnoga gradilišta su obnovljena i otvorena nova. Najveći broj građevinskih dozvola izdato je privatnim licima, ali je veliki broj i firmi graditelja.
Na spisku graditelja su i strani investitori, koji stoje iza firmi kao što su „Jauza“, „Investamont“ ,“Montenegro Scandinavian Group“, „Mall Gropu“, „Rosa Land“, „Dateline Capital“, „Boka Group“, „Topla invest“, „Tezaurus“, „Slovenska Alijansa“ i druge. Od domaćih firmi i ustanova graditelji su Agencija za izgradnju i razvoj, Vodovod i kanalizacija, Elektrodistribucija, Jadransko brodogoradilište, „MBD Invest“, Opština Herceg Novi, “Morsko dobro”, „Štampa“ AD, „Štampa plus“, „Škorpion“, Sportski centar i drugi.
U ovogodišnjem budžetu Skupština opštine je predvidjela da od naknade za uređenje građevinskog zemljišta, građevinskih dozvola, uzme oko osam miliona eura. Do sada je od ovoga ostvareno oko 40,51 dsto, to jest 4.050.780 eura.
U planu je lokalne uprave da se za 50 odsto poveća nadoknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta. Ovakva odluka biće iduće nedjelje na dnevnom redu gradskog parlamenta. U obrazloženju se kaže da cijena naknade nije povećavana od 2005. godine. Mjesečna naknada, na primjer, za stan od 90 kvadrata po povećanju biće oko dva eura. Stambeni prostor će se plaćati 0,22 eura po kvadratu. Za poslovne prostore cijena za 50 kvadrata biće 0,27 eura po kvadratu. Od 50 do 100 kvadrata plaćaće se 13,5 eura plus 0,11 eura po kvadratu. Prema komentaru iz JP “Stambeno komunalno” i Sekretarijata za stambeno komunalne poslove povećanje neće biti udar za prosječnog korisnika.
(Vijesti) S.R.

Ako je nesto na berzi vrijedjelo 1700e, danas mozda vrijedi 500e, medjutim nemoze se izvesti takvo poredjenje sa nekretninama, evo zasto, ako recimo imate sada stan koji vrijedi oko 1700e/m2 u Podgorici, da li bi ga sjutra prodali za 500e/m2, naravno da nebi osim u slucaju da vam je nedaj boze nesto hitno potrebno.
Ako recimo imate akciju KAPG-a koja ''vredi'' 33e da li bi je sutra prodali za 5e?
Naravno da nebi osim u slucaju da vam je nedaj boze nesto hitno potrebno.


:cheezy:

Nekretnine i akcije nisu isto i naravno da se nemogu uporedjivati, firma moze da ode pod stecaj i da vam akcije dodju na 0, a stan, kuca ili poslovni prostor nemoze doci na nulu, osim u slucaju katastrofalnog zemljotresa kada bi i sve ostalo doslo na nulu.

Ako recimo imate akciju KAPG-a koja ''vredi'' 33e da li bi je sutra prodali za 5e?
Naravno da nebi osim u slucaju da vam je nedaj boze nesto hitno potrebno.


:cheezy:

Prodao bi ih ako bi ocekivao da ce ici jos ispod toga, pa bih ga kupio na nizem nivou, ali mislim da to nije bila poenta price.

Ako je nesto na berzi vrijedjelo 1700e, danas mozda vrijedi 500e, medjutim
nemoze se izvesti takvo poredjenje sa nekretninama, evo zasto, ako recimo imate sada stan koji vrijedi oko 1700e/m2 u Podgorici, da li bi ga sjutra prodali za 500e/m2 , naravno da nebi osim u slucaju da vam je nedaj boze nesto hitno potrebno.
2006. cijene su bile oko 900e/m2 i to iskljucivo sa domacom traznjom,pa nije moguce da panu ispod toga nivoa, osim u slucaju nuklearne karastrofe.
Dakle cijene nekretnina mogu da panu mozda nekih 15-30%, ali tesko mogu ici ispod toga, npr. za PG ne vjerujem da mogu ici ispod 1150e/m2 bar kad je novogradnja u pitanju.
Npr. 1929. akcijeu USA su pale i do 99% , a u prosjeku oko 75%, ali cijene nekretnina su pale oko 30%.
Ako su kod nas akcije pale oko 60% onda cijene nekretnina mogu pasti za nekih 15-30%, izuzimajuci mozda primorje gdje je rast bio potpuno nenormalan, pa i pad mora biti veci, do sad je na primorju vec zabiljezen pad od 30%.

Pogrešno si protumačio Ma$ino pitanje za razmišljanje - "da li sad važi obrnuto, da sadašnje cijene akcija kompanija koje posjeduju nekretnine ukazuju kolike će biti cijene nekretnina u skoroj budućnosti?"

Moj odgovor je bio da je logički neodrživo, a obrazloženje bi bilo nešto slično ovome što si ti napisa. Ali....
Zašto mislim da je Ma$ina pretpostavka vjerovatna tačna? Treba uzet neku od hartija čiji je nenormalni rast bio povezan sa količinom zemlje koju firma ima, a ne s poslovanjem (ugrubo BUDR, SOBS, DKPG...). Vrlo gruba računica:
kad se računalo da je kvadrat zemlje koju ima DKPG 700€ - DKPG je bio 2.3€. Oni izlasci DKPG preko 3€ treba da se pripišu euforiji i trendu tržišta. Sad, ako se DKPG ustali na 0.6€ - kvadrat ispada 200€. Je li realno da kvadrat zemlje onamo bude 200€? Nije. Je li realno da uskoro opet bude 1,000€/m2 (čak mislim da će ih želja bit da bude i 700€). Nije.
Naravno, sva ova priča je vrlo ofrlje i ne uzima u obzir sve ono ostalo što ima DKPG, štrajkove i sl.
Dakle, ja sam Ma$ino pitanje razumio kao pokazatelj trenda - a trend je definitivno silazni. Ja se ne bih usudio da prognoziram cifre.