PRAVA STRANACA NA NEPOKRETNOSTIMA U CRNOJ GORI U PREDLOGU ZAKONA O SVOJINSKO - PRAVNIM ODNOSIMA

Svojina obavezuje i državu i stranca

Donošenje zakona kojim se uređuju svojinsko-pravni odnosi, za svaku državu je legislativni zahvat od najvećeg, može se reći, istorijskog značaja. Zato nije čudno što javnost, sa posebnom pažnjom i osjetljivošću, prati i posredno učestvuje u konačnom pravnom oblikovanju ovog pitanja, kaže prof. dr Zoran Rašović, redovni profesor i dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, inače, predsjednik Radne grupe iza izradu ovog zakona, čiji je Predlog, podsjetimo, Vlada nedavno usvojila.
Naglašavajući da je izuzetno zadovoljan činjenicom što je tekst budućeg propisa praktično u cjelini dobio podršku, profesor Rašović napominje da je Vlada preinačila samo dvije - tri odredbe koje se odnose na prava stranaca, tako što je u tom dijelu predvidjela još liberalniji režim nego što je to bilo u radnoj verziji zakona.
- Rješenja Predloga zakona su kompatibilna sa evropskim i daje im se onakav značaj kakav ona imaju u pravnim porecima zemalja kontinetalno-evropskog pravnog kruga. Svojinsko-pravni odnosi (stvarna prava) obuhvataju: prava korišćenja (pravo svojine i službenosti) i pravo garancije (zaloga, hipoteka i fiducijarna svojina).
Pravo stranaca da stiču pravo svojine na stvarima u Crnoj Gori je samo jedan dio tih odnosa. Primjera radi, odredbe o pravu stranaca u Predlogu zakona čine dva do tri odsto od ukupnog broja odredaba novog propisa, ali je pažnja javnosti, s razlogom, usredsrijeđena upravo na tih nekoliko odredaba, ocjenjuje Rašović.
Predlog zakona o svojinsko-pravnim odnosima, kaže jedan od pisaca novog propisa, usvaja princip nacionalnog tretmana, ali ne u čistom obliku.
- Stranci, po ovom Predlogu, ne mogu sticati pravo svojine na nepokretnostima na određenim područjima. Ustavom Crne Gore, prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi, mogu biti isključivo objektom državne svojine. To znači da pravni promet prava na ovim nepokretnostima nije dopušten ni sa strancem. Reciprocitet je u Predlogu zakona izbrisan kao uslov, kaže dekan Pravnog fakulteta.
Rašović podsjeća da su, u važećem Zakonu o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, strancima data relativno rezervisana prava stranih fizičkih lica.
- Važeća rješenja našeg sadašnjeg zakona, u poređenju sa uporednim zakonodavstvom, prilično su široka, kaže Rašović. Takav zaključak se nameće nakon sagledavanja uslova koje zakonodavac traži. Ti uslovi nijesu strogi, tj. generalno cijeneći liberalni su, posebno u pogledu sticanju svojine na stanovima i stambenim zgradama. Dovoljan je samo uslov uzajamnosti, bez obzira na to da li pravo svojine stiču pravnim poslovima za života ili nasljeđivanjem. Donekle su pooštreni uslovi za sticanje prava svojine na poslovnom prostoru, poslovnim zgradama i drugim nepokretnostima namijenjenim za obavljanje djelatnosti. Praksa je pokazala da je njihova glavna mana u tome što je omogućeno izigravanje (zaobilaženje) zakona (prevara zakona – fraus legis).
Naime u mnogo slučajeva stvoren je privid da se radi o ponašanju koje je u skladu sa tekstom zakona, a u stvari je protivno njegovom cilju. To se naročito dešava nakon osnivanja privrednih društava u Crnoj Gori od strane stranaca. Tako osnovane firme se tretiraju kao domaća pravna lica i u mogućnosti su da steknu pravo svojine na svim nepokretnostima u prometu (opšte pravo). Česta je praksa u Crnoj Gori da nedugo nakon osnivanja uslijedi gašenje takvih firmi. Diobom njihove imovine osnivači su često simulacijama sticali pravo svojine na nepokretnostima u Crnoj Gori, što je protivno javnom poredku, prinudnim propisima i moralu. Uostalom, prevara zakona nije dozvoljena. Naprotiv, sankcionisana je. Ali, sankcije su za takve slučajeve rijetke ili ih gotovo nema, naglašava Rašović.
Od novih rješenja Zakona o svojinsko-pravim odnosima očekuje se, kaže autor, da spriječe učesnike u pravnom prometu da ovako postupaju, odnosno prevare zakon. Takođe, od ovih rješenja očekuje se da proklamuju društvenu funkciju svojine na takozvanim dobrima od opšteg interesa, bez obzira na to da li se radi o dobrima u privatnoj ili državnoj svojini.
- Društvenom funkcijom se ne ugrožava priroda svojine kao subjektivnog prava, priznatog i garantovanog u interesu vlasnika. Međutim, svi resursi zemlje, kome god pripadali, moraju biti podvrgnuti opštem interesu (tzv. društvena namjena stvari). Od novog Zakona se očekuje da uvaži pojedina specifična područja u Crnoj Gori i posmatra ih, uz dobru argumentaciju, kao nedostupna za sticanje prava svojine stranaca.
S druge strane, neka područja ,,vape’’ za inostranim kapitalom, pa i to treba uvažiti. Državnu svojinu, posebno na zemljištima, treba posebnim mjerama unapređivati, kako bi ona u svemu bila funkcionalna i vršena u opštem dobru. Prenos prava svojine nije jedini način. Zato treba favorizovati i druge oblike pravnog raspolaganja kao što su: zakup, koncesije, strana ulaganja, naročito bOT, sistem itd.
Što se tiče reciprotiteta, u teoriji se ističu i njegove pozitivne ali, i negativne strane. Pozitivna strana je u tome da se državljanima Crne Gore omogući da kupuju nepokretnosti u inostranstvu i zaštiti dostojanstvo države. S druge strane njegovo uvođenje može biti smetnja određenim ekonomskim, društvenim, političkim i bezbjednosnim interesima jedne zemlje. Jedna od negativnih strana reciprotiteta je i u tome što njegovim uvođenjem vrijednost nepokretnosti je često manja zbog toga što stranci ne mogu steći pravo svojine na njima. Zato treba biti oprezan prilikom donošenja odluke o njegovom uvođenju. Treba cijeniti razloge za i protiv i prihvatiti odgovarajuća rješenja.
Valjalo bi još malo poraditi na ovim pitanjima u cilju predlaganja najboljih rješenja. To nije samo pravno, već je i moralno, političko, ekonomsko, kulturuloško, civilizacijsko pitanje. Zato su predlozi javnosti, posebno stručne, poželjni i dobrodošli. U uporednom pravu ne postoje unificirana rješenja već su ona različita u pojedinim državama. Crna Gora treba takođe da uvaži svoje specifičnosti.
Rašović naglašava da se u uporednom zakonodavstvu uvažavaju: specifičnost pravnog sistema; vrsta, vrijednost i veličina nepokretnosti; pripadnost određenom regionu; nepokretnosti u određenim područjima, osnov sticanja … Zato je veoma teško pravni sistem neke zemlje podvesti pod određeni sistem regulisanja dostupnosti prava svojine na nepokretnostima strancima, naglašava prof. dr Zoran Rašović.

Bezbjedonosni i ekonomski motivi

Bezbjednosni motivi su, po pravilu, razlog za potpuno isključenje stranaca iz prava za sticanje svojine na nepokretnostima. Tako, npr., u Italiji stranci nemaju pravo da stiču svojinu na nepokretnostima od značaja za nacionalnu odbranu, kao i u graničnim područjima i na ostrvima.
Slično rješenje postoji i u Turskoj i Hrvatskoj.
U mnogim državama uvažavaju se ekonomski motivi. Tako npr. u Meksiku rude i minerali su svojina meksičke nacije. Stranci mogu steći pravo na eksplotaciju rudnog blaga i minerala. U američkoj državi Ajovi stranci ne mogu da steknu pravo svojine na poljoprivrednom zemljištu. Slično je i u pravima Litvanije, Rumunije i Mađarske, kaže profesor Rašović.

“Restriktivne zone”

U Austriji, Švajcarskoj i Malti, kao izrazito turističkim zemljama, vodi se posebno računa o tome da stranci ne mogu imati više od jedne nepokretnosti na njihovoj teritoriji (kuće za odmor, apartmani, hoteli). U Njemačkoj su ukinute izvjesne poreske olakšice za njemačke državljane koji su vlasnici nepokretnosti u Švajcarskoj, želeći time da ojačaju sopstvenu turističku privredu, podsjeća prof. dr Zoran Rašović.
Sistem prava svojine stranaca na nepokretnostima kao opšteg prava (tzv. sistem nacionalnog tretmana) u svom čistom obliku, dakle, bez ograničenja uslovima, ne postoji u nijednom savremenom pravnom sistemu. Države koje prihvataju sistem nacionalnog tretmana često pojedina područja proglašavaju ,,restriktivnim zonama’’ i time strance faktički isključuju iz prava da stiču svojinu na nepokretnostima u tim područjima. Sistem nacionalnog tretmana je prihvaćen u Belgiji, Holandiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj. Takođe je prihvaćen i u američkoj državi Alabami kao i u Čileu, Urugvaju, Peruu, Boliviji, Ekvadoru, Senegalu, Nigeriji, Burkini Faso, Maliju, Namibiji. U Izraelu pravo stranaca je opšte pravo, ali je zabranjen prenos prava svojine na zemljištu na fizička lica.

Reciprocitet kao dodatni uslov

- Reciprotitet podrazumijeva odnos između dvije države u vezi sa ovim pravom. Ovaj uslov se zahtijeva u manjem broju država. Tako npr. u Iranu postavljaju reciprotitet kao samostalan uslov za sticanje prava svojine na nepokretnostima. U drugim državama reciprotitet je dodatni uslov da bi stranci stekli ovo pravo. U Hrvatskoj važi sistem odobrenja pod pretpostavkom uzajamnosti. U Italiji reciprotitet je postavljen kao generalni princip kojim se određuje glavni položaj stranaca. U američkoj državi Sjeverna Karolina takođe se zahtijeva reciprotitet.
Evropska Unija je snažno pritiskala Sloveniju da iz svog Ustava izbriše član koji se odnosi na uzajamnost kao uslov za uživanje imovinskih prava stranaca u pogledu nepokretnosti, tražeći liberalani koncept za državljane EU, kaže jedan od pisaca crnogorskog zakona.

Švedska, Austrija, Švajcarska…

Podsjeća na zakonska rješenja u drugim državama, profesor Rašović ističe da se u Švedskoj, recimo, posebno vodi računa i o ličnim svojstvima sticaoca.
- Zahtjev potencijalnog sticaoca, sklonog vršenju krivičnih djela, ili bez prihoda, može se odbiti. U Švajcarskoj pored izdavanja dozvole, favorizuje se dugoročni zakup zemljišta sa pravom građenja (zakup najmanje deset godina), a u austrijskim pokrajinama (Tirol, Gornja Austrija, Fararlberg) daje se dozvola za sticanje nepokretnosti ali se može koristiti samo u određene svrhe. Na taj način želi se spriječiti usitnjavanje zemljišnog posjeda.
U Švajcarskoj je propisano da stranci koji su stekli pravo svojine na nepokretnosti bez odobrenja, po osnovu prebivališta u toj državi, podliježu obavezi pribavljanja dozvole u slučaju promjene prebivališta van Švajcarske. Cilj ove odredbe da se spriječi odliv prihoda od nepokretnosti u Švajcarskoj. U Danskoj i Norveškoj stranci sa prebivalištem u ovim zemljama na lakši način stiču pravo svojine na nepokretnosti onih koji to nemaju.
U Švedskoj se redovno boravište postavlja kao prethodni uslov da bi se izdalo odobrenje za sticanje nepokretnosti za stanovanje. Ako se radi o sticanju pravu na zemljištu radi obavljanja poljoprivredne ili neke poslovne djelatnosti, onda se redovno boravište vezuje za period od najmanje dvije godine da bi se dobilo odobrenje. U Danskoj prebivalište kontinuirano mora trajati najmanje pet godina. Stalno naseljenje, kao samostalni uslov zahtijeva se u Češkoj, Slovačkoj i Južnoafričkoj Republici, kaže Rašović.

Pobjeda

03 Feb 2008. 15:18 | Izvor: CdM

Administrativne prepreke usporavaju razvoj

Unija poslodavaca Crne Gore uputila je dopis Ministarstvu za ekonomski razvoj u kojem predlaže neodložno preduzimanje mjera po pitanju uklanjanja postojećih poslovnih prepreka s kojima se privrednici srijeću u procedurama izdavanja dozvola za gradnju objekata i prenamjene poljoprivrednog zemljišta.

“Karakterišući postojanje dugih procedura u ovoj oblasti kao značajnu biznis barijeru i administrativnu prepreku koja stoji na putu uspješnom poslovanju i razvoju ukupnog preduzetništva, UPCG sadašnju praksu ne smatra saveznikom u procedurama privlačenja budućih investitora, a naročito stranih”, saopšteno je iz UPCG.

Učestale pritužbe po ovom osnovu od svojih članova, UPCG prepoznaje kao izazov za djelovanje u pravcu smanjenja vremena neophodnog za dobijanje propisanih dozvola i odobrenja u oblasti gradnje, kao i pojednostavljenja samih postupaka izdavanja dozvola.


“Kao izraz nastojanja da zajedničkim aktivnostima pomogne stvaranju što povoljnijih uslova poslovanja preduzeća i povećanju konkurentnosti ukupne crnogorske privrede, UPCG očekuje da ministarstvo za ekonomski razvoj opredijeli termin održavanja zajedničkog sastanka na kojem bi se bliže razmotrila navedena pitanja”, ističu u UPCG.

Medvjeđa usluga


Crna Gora je prije samo nekoliko mjeseci dobila novi Ustav. Donesen je dvotrećinskom većinom u Parlementu, što mu daje poseban legitimitet, a "kvalitet" bi trebao da se podrazumijeva.
Ali, kako to često biva u praksi umjesto da se kritike najvišeg pravnog akta usmjeravaju u pravcu njegovih loših tačaka, za šta ima prostora, dobar dio političke javnosti je posljednjih dana i nedjelja angažovan u jednoj kvaziraspravi koja prijeti da rezultira kršenjem onog dijela Ustava koji je zdrav. Aktuelni Ustav, naime, garantuje svima pravo svojine. Istovremeno, dok je na snazi takvo ustavno rješenje u toku je rasprava o Predlogu zakona o svojinsko-pravnim odnosima. Ovaj zakon bi trebalo da, u skladu sa ustavom, reguliše pravo svojine kako za domaća tako i za strana lica. U javnosti se na svakom koraku može čuti "prodadosmo zemlju strancima", "preplaviće nas Rusi", "ostavimo nešto i potomcima" itd.
U principu postoje dva čista rješenja, i više polurješenja. Čista rješenja su liberalizacija, koja je i predviđena Vladinim predlogom, ili potpuna zabrana prodaje stranim licima. Polurješenja su ona koja počinju sa "može ali ...". Pravo svojine se kao što je poznato sastoji od prava da se imovina drži, koristi i sa njom raspolaže. S obzirom na to da su to prava garantovana Ustavom potpuno je jasno da bi svako drugo rješenje, osim punog prava raspolaganja pravom svojine značilo njegovo kršenje na štetu vlasnika imovine. Suština svake države uvijek je bila zaštita slobodnog raspolaganja svojinskim pravima. Ovim zakonom štiti se privatna svojina. Birajući između opcija da imovina vrijedi više ili da vrijedi manje izbor bi morao biti ono prvo! Uopšteno pitanje svojinskih prava ne može se dovoditi u vezu sa državnom imovinom i načinom raspolaganja sa njom. Država ima pravo da svoju imovinu valorizuje na način na koji ona ocijeni da je potrebno, a u zavisnosti od lošeg ili dobrog upravljanja Vlada i parlament snose političku odgovornost.. To pitanje se reguliše Zakonom o državnoj imovini. Ta ista država, međutim, nema pravo da privatnim subjektima ograničava pravo svojine.
Drugo važno pitanje je ko ima pravo da na neki rok, koji je sigurno predvidiv, zaustavi dalji razvoj i privlačenje stranih investicija. Budućim generacijama bi na taj način bila urađena "medvjeđa usluga". Ako preovladaju konzervativni stavovi 40 miliona eura budžetskih prihoda u 2007. po osnovu poreza na promet nekretnina ostaće samo lijepa uspomena.
Svaki stranac može u Crnoj Gori, uz osnivački ulog od jednog eura, da osnuje preduzeće. To preduzeće postaje domaće pravno lice. Preduzeća, naravno, mogu da kupuju zemlju. Dakle, strano lice, i pored eventualne zabrane, može na posredan način doći u posjed nekretnina. Pored toga u novinama bi se pojavili zanimljivi oglasi tipa "iznajmljujem ime i prezime". Pitanje je trebaju li nam Zakoni koji će od starta da se primjenjuju ili da se izigravaju? Ko ne vjeruje u ove "bočne varijante" neka pođe do Češke, do Karlovih Vari tačnije.
Na kraju, ali veoma važno, Skupština Crne Gore je (i pozicija i opozicija) jednoglasno usvojila Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji sa EU koji omogućava građanima EU slobodnu kupovinu nepokretnosti. Zašto je problem da se to dozvoli i građanima Amerike, Kanade, Norveške, Švajcarske, Australije, Rusije i sl.
U Predlogu zakona o svojinsko - pravnim odnosima piše isto što i u Sporazumu. U slučaju usvajanja drugačijeg rješenja u Zakonu postavlja se, u najmanju ruku, pitanje principijelnosti.

(Autor je savjetnik Ministra finansija)
Vijesti

Podrška fondu za ulaganja u nekretnine

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržaće sa 48 miliona EUR zajma luksemburški fond BAP /Bluehouse Accession Property III/, čije će se aktivnosti koncentrisati na tržišta nekretnina Crne Gore i regiona.

Više od 300 miliona EUR vrijedan fond će se, pored Crne Gore, usredsrijediti na Bugarsku, Rumuniju, Moldaviju, Bosnu, Srbiju, Hrvatsku i Ukrajinu, Grčku i Tursku, saopšteno je iz EBRD.

Značajan dio uloženog kapitala biće iskorišćen za finansiranje i razvoj nekretnina u manje važnim gradovima regiona, što bi trebalo da popravi i proširi lokalna tržišta i promoviše konkurentnost.

Uloga EBRD je da podstakne razvoj ovih manje važnih tržišta, stvarajući potrebni obim transakcija i stimulišući likvidnost, jačajući zauzvrat povjerenje ulagača i ohrabrujući njihovu buduću ulogu na tom prostoru.

Dileme pod kojim uslovima dozvoliti strancima da kupuju crnogorske nekretnine prisutne i kod stručne javnosti, slijedi rasplet u crnogorskom parlamentu

Zakon na tapetu prije nove Vlade

PODGORICA – Iako traju polemike o Prijedlogu zakona kojim bi se stranim državljanima omogućila uknjižba nekretnina u Crnoj Gori, izvjesno je da će se taj akt naći na dnevnom redu skupštinskog zasjedanja 11. februara. Sjednica će prethoditi zasijedanju parlamenta, na kojem se očekuje da predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović preuzme Vladu nakon ostavke bivšeg premijera Željka Šturanovića.
Nakon poruke potpredsjednice Vlade za evropske integracije Gordane Đurović da sporni zakon o svojinsko-pravnim odnosima treba odbaciti upravo zbog stavke kojom se strancima odobrava promet crnogorskih nekretnina, uslijedio je niz komentara, te zalaganja za i protiv zakona.
U Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG), međutim, poručuju da bi pozdravili takva rješenja, ali pod jasnim uslovima.
- Ukoliko se radi o prodaji zemljišta koje će biti namijenjeno izgradnji proizvodnih i uslužnih objekata, UPCG podržava takva zakonska rješenja, s tim da to bude u skladu sa interesima razvoja ekonomije u cjelini – kazao je Republici potpredsjednik Unije Ivan Mitrović. On smatra da su različita mišnjenja u vladajućim strukturama po ovom pitanju vezana za proces privatizacije.
- Privatizacijom preduzeća u domaće ili strano vlasništvo, u vlasništvo prelaze zemljište i pokretna imovina. Ukoliko bi se zabranila prodaja zemljišta stranim državljanima ubuduće, šta će se onda desiti sa onim već prodatim kroz privatizaciju? – zapitao se Mitrović.
U Uniji smatraju da bi moguća zabrana prodaje zemljišta stranim državljanima destimulisala pojedine ozbiljne strane investitore iako postoji mogućnost da kroz saradnju sa domaćim preduzećima ili osnivanjem novog u Crnoj Gori, riješe taj problem.
- Svjedoci smo da su se u proteklih nekoliko godina zbog zakonskih odredbi i propisa otvarale mnoge strane firme koje nikad nijesu ni počele da rade, samo da bi se ispunila zakonska norma po kojoj stranci mogu kupiti zemljište samo u obliku pravnog lica – upozorio je on.
Mitrović ističe da je problem prodaje zemljište strancima posebno osjetljiv zbog buma na tržištu nekretnina i nerealnih cijena.
- „Pregrijano“ tržište nekretnina je zasigurno dovelo do dileme dalje prodaje zemljišta strancima, jer se to zemljište većinom koristi za kratkoročno sticanje profita kroz izgradnju objekata za dalju prodaju. To je dovelo do povećanja cijena zemljišta, koje, zajedno sa visokim komunalnim taksama, ni za najbogatije domaže i strane investitore nemaju ekonomsku opravdanost za kupovinu u svrhe industrijske ili uslužne djelatnosti – smatra Mitrović.
U agenciji IN nekretnine, međutim, smatraju da treba dozvoliti prodaju zemljišta stranim državljanima.
- Prije svega, zato što u tome vidimo mogućnost za brži razvoj Crne Gore i stav u vladajućim strukturama po tom pitanju mora biti jedinstven – smatra direktorica IN nekretnina Snežana Bojović.
U slučaju da se zakonom ograniče prava stranih državljana, Bojović smatra da će doći do opadanja interesovanja ino-investitora za Crnu Goru, koji bi se lako odlučili za druge destinacije.
Bojović dodaje da je od prošlog ljeta, kada je zabranjena uknjižba zemljišta za strane državljane, opalo interesovanje i domaćih kupaca za to inače dinamično tržište. Ona ističe da postoji niz biznis-barijera u komplikovanoj birokratskoj proceduri, od postupka registracije pa do dospjeća dozvole za gradnju.
- Ukoliko se dozvoli uknjižba zemljišta stranim fizičkim licima i poboljša rad administracije u opštinskim i republičkim organima, očekujem ponovno interesovanje i veći promet nekretnina – rekla je Bojović, dodajući da izostanak investicija u nekretnine negativno utiče i na tržište kapitala. Manjak interesovanja za nekretnine može biti uzrokovan i nejasnim zakonskim rješenjima, a demanti na opšte mišljenje kako ''rasprodasmo zemlju strancima'' mogu biti i zvanični podaci – prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine, strani državljani, na kraju prošle godine, posjeduju tek 1,3 odsto crnogorskog zemljišta.
Da li će stranci i nadalje moći nesmetano da kupuju crnogorsku ''đedovinu'', biće jasnije nakon sjednice parlamenta 11. februara, a moguće i ranije.
Rajko Milić


Sporazum sa EU jasan, u okruženju nema pravila
Crna Gora se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pristuživanju sa EU obavezala da će građanima iz država članica EU obezbijediti nacionalni tretman, kada je riječ o sticanju nekretnina. Te odredbe Sporazuma stupile su na snagu već 1. janauara 2008. godine. U tom Sporazumu nije definisan prelazni perid za prilagođavanje kada je riječ o ovoj odredbi. Zemlje u okruženju su uskladili svojinski tretman stranaca sa specifičnim pravnim sistemima i ne postoje pravila koja su jedinstvena za sve države. - Stranci u Hrvatskoj nemaju pravo sticanja svojine na nepokretnostima od značaja za nacionalnu odbranu. U Rumuniji i Mađarskoj u obzir se uzimaju ekonomski motivi. Države koje imaju sistem nacionalnog tretmana, pojedina područja od nacionalnog interesa obično proglašavaju „restriktivnim zonama“, gdje je strancima onemogućena kupovina zemlje. Takođe, treba pomenuti i uslov reciprociteta, kao što je slučaj u Hrvatskoj i Srbiji – rekao je potpredsjednik Unije poslodavaca Ivan Mitrović.
REPUBLIKA

Koncesije, a ne prodaja


Pitanje svojinskih prava stranaca Crna Gora treba urediti sa povišenim oprezom, jer svaka krajnost može proizvesti dugoročno negativne posljedice. Potrebu za stranim investicijama ne treba izjednačiti sa potunom liberalizacijom tržišta nekretnina, niti samu kupovinu nekretnina sa stranim ulaganjima. Predložena "totalna liberalizacija" neće dovesti do promjene strukture stranog kapitala, posebno ne veću zastupljenost "green field" investicija.
Nažalost, obrazloženje prijedloga zakona ne sadrži niti jedan jedini uporedno-pravni primjer, niti upućuje kako je to riješeno u drugim državama koje su bile kandidati ili su sada članice EU.
Podsjetimo, Venecijanska komisija, maja 2007, na tada predloženu ustavnu normu postavila je pitanje: "Da li je namjera da se garantuje strancima pravo da stiču imovinu, uključujući i kupovinu nekretnina u osjetljivim zonama".
Udruženje pravnika Crne Gore, takođe je upozorilo na nepostojanje instituta reprociteta, definisanih ograničenja utvrđenih zakonom u cilju zaštite pojedinih područja (nacionalni parkovi, djelovi primorskog pojasa, poljoprivredno zemljište), saglasno sa stavom prof. dr Zorana Rašovića da prijedlog zakona generalno predstavlja kvalitetan tekst, djeleći s njim dileme o pravima stranaca.
Zakonopisac, u cilju razumijevanja problema, pri tom ostaje dužan dati odgovor da li jedna Danska, članica EU, ograničava prava stranaca na svojoj obali, da li u Austriji stranci mogu kupovati nekretnine u gradskim sredinama, ali ne i u alpskom području, kao i da li u Norveškoj stranac može kupiti stan na primjer u Oslu, ali ne i zemljište.
Hrvatska Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuje da na "nekretnini koja leži na području koje je radi interesa i sigurnosti zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva".
Na Malti stranci ne mogu biti vlasnici placeva ili stanova, sa izuzetkom onih državljana EU koji su stalno nastanjeni pet godina i podnijeli su aplikaciju za prijem u državljanstvo. U Poljskoj državljani EU zemljište neće moći kupovati narednih 12 godina od prijema države u EU, u Mađarskoj i Sloveniji sedam, a u Češkoj pet godina od prijema. U Litvaniji i Rumunji ne postoji mogućnost prodaje, već samo mogućnost zakupa.
Ukoliko su ovi pokazatelji tačni, Crna Gora sa 13.812 kvadrata teritorije i svega 147 kilometara obale mora imati dodatnu osjetljivost na ovu temu, promovišući javni interes, kao jedini legitiman u određenju prema ovoj stvari, makar na onom nivou koji se da vidjeti iz nevedenih primjera neuporedivo većih država.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju u čl. 63 tačka 3 predviđa se da će se državljanima članica EU obezbijediti nacionalni tretman, ali Crna Gora nije obavezna da odmah primijeni njegove odredbe jer on stupa na snagu tek nakon verifikacije od strane svih 27 država članica. Druge države su sa mnogo više osjetljivosti pregovarale prilikom zaključenja Sporazuma, tako da su ugradile zaštitne mehanizme, tim prije što ni "stare" članice nijesu sprovele "totalnu liberalizaciju". Međutim, zakonopisac liberalan režim ne predviđa samo za EU državljane, već koristi termin "stranci" čime, mimo Sporazuma, proširuje krug korisnika "liberalanog tretmana".
Crna Gora treba da afirmiše institut koncesija kao što je to uradila Bugarska koja nije rasprodala imovinu već je zaključivala ugovor o koncesiji ili dugoročnom zakupu, čime je onemogućila njegovu prenamjenu i fiktivnu kupovinu sklopljenu samo radi dalje preprodaje zemljišta. Afirmacijom modela koncesija, dugoročnog zakupa ili BOT aranžmana, ostvario bi se duplo pozitivan efekat. Nastavio bi se priliv kapitala, a ne bi se vršio klasičan prenos prava vlasništva.
Opasnost da sadašnja generacija Crnogoraca jednostavno rasproda svu "djedovinu" i bez preduzetničkog duha većinu kapitala "usmjeri" na javnu potrošnju više je nego realna. Benifit bi imala samo jedna generacija, a ostale bi se suočile sa svim negativnim efektima.
Konačno, liberalizam ne smije postati dogma, ponajmanje takva koja se niti i jednim intelektualnim naporom ne smije dovesti u pitanje. Pra


Piše: mr Branislav Radulović

Sada sam cuo na Monteni da koncept neograncienog raspolaganja nekretninama od strane stranaca ne postoji ni u jednom savremenom pravnom sistemu. Bijase i dosta primjera.

Evo jedno pitanje. Da li je za ekonomski razvoj zapravo dobro da su nekretnine skupe. Npr. ja sam stranac. Vidim dobru poziciju CG. Bice budzet avio kompanija prije ili kasnije, luka je tu, mozda putevi, lokacija odlicna i planiram da je koristim za neku fabriku koja treba da nesto proizvede i to proda dalje. E sad treba da kupim parce zemlje a cijene ihaha. Zatim treba da nesto sagradim na toj zemlji ali i cijena izgradnje velika, porezi i takse na to veliki itd. I kad vidim koliko me sve to kosta ja odustane. Ponekad pomislim da velike nekretnine sputavaju nasa preduzeca jer u njima leze pare koje ne mogu nikada svojim "znanjem" napraviti u osnovnoj djelatnosti.

Moramo precizno da razgraničimo da li mislimo na nekretnine u PRIVATNOM vlasništvu ili nekretnine u DRŽAVNOM vlasništvu!?
Ja stvarno ne vidim logiku pa čak ni pravdu u tome da mi država određuje kome da prodajem SVOJU imovinu. (neko ce pomislit da imam puno nekretnina,al uopšte nemam:( sem u akcijama :yes513:)
Sa DRŽAVNOM imovinom je potpuno druga priča, to je vlasništvo svih nas i možda je ne treba prodavati.

Nabuko, ne sputavaju ih nekretnine već neznanje.

a dje je moja pravda da kupim malo zemlje u u svajcarsku?

Sada sam cuo na Monteni da koncept neograncienog raspolaganja nekretninama od strane stranaca ne postoji ni u jednom savremenom pravnom sistemu. Bijase i dosta primjera.

Evo jedno pitanje. Da li je za ekonomski razvoj zapravo dobro da su nekretnine skupe. Npr. ja sam stranac. Vidim dobru poziciju CG. Bice budzet avio kompanija prije ili kasnije, luka je tu, mozda putevi, lokacija odlicna i planiram da je koristim za neku fabriku koja treba da nesto proizvede i to proda dalje. E sad treba da kupim parce zemlje a cijene ihaha. Zatim treba da nesto sagradim na toj zemlji ali i cijena izgradnje velika, porezi i takse na to veliki itd. I kad vidim koliko me sve to kosta ja odustane. Ponekad pomislim da velike nekretnine sputavaju nasa preduzeca jer u njima leze pare koje ne mogu nikada svojim "znanjem" napraviti u osnovnoj djelatnosti.

ja sam o boldovanom dosta pisao ali izgleda nabuko nisi vjerovao u to...

Moramo precizno da razgraničimo da li mislimo na nekretnine u PRIVATNOM vlasništvu ili nekretnine u DRŽAVNOM vlasništvu!?
Ja stvarno ne vidim logiku pa čak ni pravdu u tome da mi država određuje kome da prodajem SVOJU imovinu. (neko ce pomislit da imam puno nekretnina,al uopšte nemam:( sem u akcijama :yes513:)
Sa DRŽAVNOM imovinom je potpuno druga priča, to je vlasništvo svih nas i možda je ne treba prodavati.

Nabuko, ne sputavaju ih nekretnine već neznanje.

Ko brani nekome nesto da proda Pero brate moj !? ,pozdrav inace za mog prijatelja :)

Sve normalne drzave jednostavno vode racuna o zemlji,jel,boze moj-ona cini drzavu.dizuci na sprdnju pricu o reciprocitetu-uzajamnosti i sl pokazujete,za mene licno,odredjenu dozu neozbiljnosti.napisao sam da ovakva resenja mogu imati dalekosezne posljedice.ljudi upuceni u problematiku u potpunosti razumiju sto zelim reci.na kraju krajeva,i ako ste laici,zapitajte se jedno-zasto ni jedna zemlja ne prihvata ovakvo rjesenje koje je predlozeno u nasem nacrtu zakona? da li su ludi,glupi,blesavi-vrlo moguce analogno vasoj prici.

Takodje,ja ponesto i nekretnina imam pa se ni malo ne osjecam ugrozenim usvajanjem istih zakona kao u evropi na pr.

Takodje,nikako mi nije jasna ta lokalna ideologija da mi nemamo para pa ne moramo nisto ni kupovati.ja opet pitam,zasto bi dzravljanima Slovenije,Italije,Hrvatske,Srbije... dozvolili uknjizavanje na njihova imena nekretnina u cg,a da u tim zemljama na primjer nasi drzavljani to ne mogu? Vi mi objasnite zasto i ja cu prihvatiti.Sto smo mi,drzava "drugog reda"?

Nemojmo da se ponizavamo i da glumimo sirotinju kojoj su potrebne pare,pa eto da prodamo jedino sto imamo-zemlju.shvatimo da nas samo rad,rad i rad spasava a ne nikakve preprodaje(ova prica nema veze s nekretninama)

Ako postoji ikakva strategija za ovu problematiku samo treba donijeti odluke. Ima mnogo iskustava u regionu treba naci optimalno resenje. Rudna bogatstva se podrazumjevaju da su u drzavnom vlasnistvu to su poznate lokacije u Crnoj Gori. To se ne prodaje. Zona kamenitog terena u CG je vrlo neinteresantna. Nema vode, puteva itd. To niko nece da kupuje. Sto se tice primorja dosta je prodato i to je gotovo. Neposredno zaledje primorja bez vode i puteva, prilaza, znaci treba ga prodati uz uslove prodaje za strance tj. sta se moze , a sta ne moze raditi. Sjever CG zapostavljen bez puteva struje a bogami i vode. Privatna imanja atraktivna za turizam mogu se prodati strancima uz uslove naravno koje ce propisati ova drzava, znaci nema preprodaje nego ulaganja u turizam pa ko oce od stranaca neka izvoli. zapadni i centalni dio CG lezi na boksitima i uglju tako da to ne bi moglo doci na prodaju jer je od nacionalnog interesa. Ovo je samo pokusaj stvaranja slike na ovu temu.

ja sam za to da se usvoji zakon, da stranci lijepo dodju, donesu pare i lijepo se vrate odakle su dosli.ako slucajno prenoce da to bude hotel od najmanje 5 zvezdica i sa cijenom za strance.

Najveci problem Crne Gore je taj sto je ovo bezvodan teren i sa nedostatkom osnovne infrastrukture, a to su putevi. Posto ova drzava nema para da rijesi ta pitanja onda se ide sa prodajom zemlje . Ako budu iole trezveni trebali bi da ugovore partnerstva sa ino investitorima pa da daju to u dugogodisnji zakup.

Najveci problem Crne Gore je taj sto je ovo bezvodan teren
Skoro 3/4 CG je krecnjacki teren, prebogat podzemnim vodama. Termin bezvodna se koristi za pustinjske i sl predjele.
To sto mi to ne umijemo ne eksploatisemo i privodimo svrsi - je potpuno druga prica

Ako je karstni teren ili kraski to znaci bez vode tj. da voda ponire, gubi se, i vrlo je tesko utvrditi kuda ide. Po kolicini padavina u vrhu u Evropi ali zaludu. Pa je ti usmjeri samo ako mozes. Na nekim terenima moze se doci do vode busenjem bunara ali to su jos uvjek skupe investicije za nase uslove. Desava se da je rijeka u neposrednoj blizini nekog placa ali da vode nema na tom placu. Postoje hidrogeoloske karte koje govore o prisustvu podzemnih voda u CG ali gdje je god karst u pitanju tu je vrlo tesko naci cak i savremenim metodama ispitivanja. Doduse kod nas postoje ljudi tzv. rasljari pa je oni traze sa rasljama.

e moj prijatelju, CG itekako ima problema sa vodom, a naci je u krečnjacima je vidovitost.
Bokokotorski zavod ima veći oticaj od kompletnog Izraela, ali silne padavine završe u more, a mi kupujemo vodu od hrvata...

Sta je voda vidjeli ste u selu Mojdez u Boki gdje su bacene par i pare na sanaciju tunela mojdez. Zadnji put su bili tamo i Slovenci koji vaze za iskusne u tom poslu ali nisu nista uradili. I to selo sad ceka novo kliziste koje ce ga skroz odnijeti. Jedno od najbogatijih sela na primorju nekad bilo. Ali kad se nesto u startu uradi nestrucno onda ne pomaze ni najstrucniji izvodjac. To su nasa posla a fino im se govorilo da ne diraju mojdez jer ce doci do klizista.

Priča o Mojdežu ne treba da se raspreda na Nekretnine u CG topicu, jer njihova imovina spada u pokretnu:twisted:

Tacno tako, nego da se vratimo nepokretnostima kojima ce cijena otici u nebo , a posebno poljoprivrednom zemljistu kako se stvari odvijaju. Ispade da je bolje kupovati zemlju nego akcije. doduse bolje kupiti akcije firmi koje imaju zemlju ili ne? I to mnogo zemlje. Na sjeveru se moye jos ponesto naci.

Sta je voda vidjeli ste u selu Mojdez u Boki gdje su bacene par i pare na sanaciju tunela mojdez. Zadnji put su bili tamo i Slovenci koji vaze za iskusne u tom poslu ali nisu nista uradili. I to selo sad ceka novo kliziste koje ce ga skroz odnijeti. Jedno od najbogatijih sela na primorju nekad bilo. Ali kad se nesto u startu uradi nestrucno onda ne pomaze ni najstrucniji izvodjac. To su nasa posla a fino im se govorilo da ne diraju mojdez jer ce doci do klizista.

E sad da je bilo jedno od najbogatijih sela na primorju nije tacno no hajde. Znas li ti onu: "Voliji bi *** jeza no djevojku iz Mojdeza".

KOLAŠIN: ATRAKTIVNO TRŽIŠTE NEKRETNINA DOBIJA JOŠ JEDNOG ZNAČAJNOG INVESTITORA
Kompanija "Adriatik marinas" kupila 25 hiljada kvadrata zemljišta u blizini vrha žičare "Ćupovi". Planirana izgradnja heliodroma i apartmanskog naselja

Kolašin, 5. februara - Interesovanje za nekretnine na teritoriji kolašinske opštine dobilo još jednog prestižnog kandidata, a najvjerovatnije i vlasnika. Kanadski milijarder i biznismen, koji je već prisutan u Crnoj Gori, Piter Mank, inače, vlasnik tivatskog "Arsenala" i organizator marine "Port Montenegro", prema još uvijek nezvaničnim informacijama, kupio je 25 hiljada kvadrata zemljišta u gornjem dijelu planine Bjelasice.
Ova informacija koju su danas objavile neke dnevne novine prilično je zatekla Kolašince, jer se dolazak svakog većeg investitora i njegovo interesovanje za ulaganje u Kolašin prepričavao danima. Ni blato od 1.000 kvadrata do sada se nije kupio, a da toj transakciji nije prethodio višednevni uvod i nagađanja. Informacija da je kompanija "Adriatik marinas" koja je dio poslovne korporacije Pitera Manka kupila 25 hiljada kvadrata zemljišta na Bjelasici, nije prethodnih dana imala nikakav uvod. Jer, ne dolazi svaki dan Piter Mank sa svojim kapitalom u Kolašin...
Ipak, Piter Mank najvjerovatnije stiže u Kolašin. Da se radi o izvjesnom kupoprodajnom zemljišnom aranžmanu potvrdio nam je i Mile Šuković, predsjednik Skupštine opštine Kolašin ističući da će Opština Kolašin na pravi način biti partner i da će izaći u susret zahtjevima ovog renomiranog investitora. Sa dolaskom Pitera Manka nastavlja se investicioni bum u Kolašinu za kojeg smo mi u lokalnoj upravi spremni, kaže Šuković.
Kako se nezvanično saznaje na Bjelasici je kupljeno 25 hiljada kvadrata i to na području od vrha žičare "Ćupovi" ka Vasojevićkim katunima. Zemljište je, kako potvrđuju naši izvori, prodao privatni vlasnik. Različite su informacije o cijenama kvadrata, ali se još uvijek ne pominju cijene koje bi visinom zasluživale ekskluzivitet. U većini kolašinskih agencija za prodaju nekretnina danas nijesu imali informacije o kupovini zemljišta Pitera Manka na Bjelasici. Najavljeno je da vlasnik tivatske marine "Port Montenegro " planira da gostima koji sa megajahtama pristignu u Tivatski zaliv omogući da helikopterima stignu na Bjelasicu i istovremeno koriste usluge apartmanskog naselja koje treba da bude izgrađeno.

Dr. Drašković

Opa! Ovo zamalo prođe nezapaženo.
Inače u Kolašinu se 1m2 kreće od 10 do 20 Eur. Baš me zanima po kojoj cijeni je ovo kupovao Mank,ako je to uopšte on.
I da vas pitam koliko mora da je zemlja loša da bi 1m2 koštao 30centi?

Samo bez dnevne politike,

SDP ne bi da stranci kupuju zemljište

Podgorica - Socijaldemokratska partija (SDP) zahtijeva da se iz vladinog Predloga zakona o svojinskim odnosima izmjeste odredbe koje strancima omogućavaju da kupuju i knjiže zemljište na svoje ime kao i domaći državljani.
Na sjednici spoljnopolitičkog odbora, poslanici te stranke Ivan Brajović i Borislav Banović tražili su da se tematika, koja govori o pravima stranih državljana u vezi sa kupovinom nekretnina, uredi posebnim zakonom.
- Strane državljane ne bi trebalo u potpunosti izjednačavati sa domaćim. Trebalo bi izuzeti taj član iz ovog predloga zakona... Niko ne može brinuti o našoj zemlji, kao što možemo mi - kazao je Brajović.
Odbor za evropske integracije, međutim, većinom glasova preporučio je Skupštini da usvoji predloženi zakon, jer je taj akt, kako su ocijenili, usklađen "sa potrebnim instrumentima evropskog prava".
Nakon jučerašnje sjednice tog skupštinskog tijela u izgledu je da će predloženi zakon morati da pretrpi određene izmjene - za njegovo usvajanje na plenumu potrebna je dvotrećinska većina, a sadašnjim odredbama, osim SDP-a, protive se i Pokret za promjene (PzP) i Socijalistička narodna partija (SNP).
Članovi Odbora iz te dvije partije ocijenili su da je glavni krivac za trenutnu situaciju Vlada, jer nije dovoljno vodila računa o interesima Crne Gore prilikom pregovaranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je predviđena potpuna liberalizacija tržišta nekretnina.
Poslanik PzP-a Branko Radulović ocijenio je da je crnogorski predlog jedinstven u Evropi, te da nigdje "u zakonima država Evropske unije nema slične odredbe".
- Sve zemlje imaju ogranačinje po pitanju perioda i teritorija koje se mogu kupiti... Bila bi katastrofa kada bi se ovo usvojilo. Rasprodaćemo Crnu Goru u potpunosti i kratkoročno napuniti budžet, a šta ćemo poslije - pitao je Radulović.
Predsjednik odbora Miodrag Vuković (DPS) kazao je da i Ustav dozvoljva strancima pravo svojine, u skladu sa zakonom.
On je, ipak, kazao da treba prepustiti plenumu, odnosno ostalim poslanicima da se odrede prema tom spornom pitanju.
Odgovarajući članovima tog skupštinskog tijela, pomoćnik minstra finansija Krsto Racković kazao je da u zakonu već postoje "značajna ograničenja" pomoću kojih se država može obezbijediti.
- Zakonom se može propisati da strano fizičko lice i pravno lice ne mogu sticati pravo svojine na nepokretnostima koje se nalaze na određenim područjima u Crnoj Gori - citirao je zakon Racković.
On je kazao da ne stoje ocjene iz opozicije da je na djelu rasprodaja Crne Gore, već da se radi "o prodaji i to po maksimalno korektnim cijenama".
- Nije pitanje kako spriječiti strance, već da li ih uopšte sprečavati... Ustavno je pravo svakog pojedinca šta će činiti sa svojom imovinom - istakao je Racković, odgovarajući na optužbe opozicije da pola Crne Gore prodaje svoju đedovinu.
On Raduloviću nije odgovorio na nekoliko puta postavljeno pitanje koja od evropskih zemalja ima takvo rješenje, da bi kasnije kazao da "predlog korespondira sa kompletnim evropskim zakonodavstvom".
Poslanik DPS-a Rajko Kovačević kazao je da se "ponašamo kao da treba da se spašavamo od ino inevestitora".

D.M.
VIJESTI

studija izvodljivosti pokazala da je autoput bar-boljare isplativa investicija.

studija izvodljivosti pokazala da je autoput bar-boljare isplativa investicija.


Odakle ti to? Ja sve cekam da se to jaje snese.

veceras javise na dnevniku

U predvecerje izbora svakakva ce se cuda desavati. Slabo ima da se sto otvori novo ali ce da se zabada kamenje temeljci za 5 montekarlova, 2 dubaija, 3 autoputa, jedne mega centrale,...

U predvecerje izbora svakakva ce se cuda desavati. Slabo ima da se sto otvori novo ali ce da se zabada kamenje temeljci za 5 montekarlova, 2 dubaija, 3 autoputa, jedne mega centrale,...

ha ha, ne slazem se. meni dosta dva auto puta, pa da se u zavicaj vratim

I ono svetiliste ce dobro doci za ultimu.

izvor: MINA
Herceg-Novi-...Ranko Krivokapić smatra neophodnim donošenje jasnih pravila pod kojima stranci mogu trgovati nekretninama, jer se čak 54 odsto investicija u Crnoj Gori odnosi na prodaju nekretnina.

Prema njegovim riječima, dalja liberalizacija očigledno stimulativnog sistema bila bi loša, jer država za cilj mora da postavi razvoj.

"Ako se odustane od jasnog zakonskog regulisanja ovog područja, Crna Gora će postati zemlja zatvorenih škura“, poručio je Krivokapić na danasnjoj sjednici Glavnog odbora SDP-a.

izvor: MINA
Herceg-Novi-...Ranko Krivokapić smatra neophodnim donošenje jasnih pravila pod kojima stranci mogu trgovati nekretninama, jer se čak 54 odsto investicija u Crnoj Gori odnosi na prodaju nekretnina.

Prema njegovim riječima, dalja liberalizacija očigledno stimulativnog sistema bila bi loša, jer država za cilj mora da postavi razvoj.

"Ako se odustane od jasnog zakonskog regulisanja ovog područja, Crna Gora će postati zemlja zatvorenih škura“, poručio je Krivokapić na danasnjoj sjednici Glavnog odbora SDP-a.

izgleda da mu nije mu dosta funkcija predsjednik parlamenta. kako bi medojevic bio zahvalan da to dobije.

prica se odvija u smjeru da ce se nesto spektakularno desiti ako se ovaj zakon,onakav kakav je( da ne ulazimo u sustinu,apsolvirali smo to) usvoji,tj. da ce poceti besomucna kupovina i neki dalji jak rast.


dosta ljudi je cekalo donosenje sporazuma o pridruzivanju sa EU,sto je trebalo donijeti rast tk... ipak,nakon toga-desio se potop.zasto? svi su cekali nesto a desilo se nista,nula,trt.

ako su akcije izduvale,nekretnine su ostale naduvani balon.

njihovu trenutnu cijenu ne opravdava nista,apsolutno nista.

Gospodo moja draga cijene nekretnina su problem sto tih vasih stanaca(rusa,bilo koga) nema vise u broju kao nekad,a ne postojanje/ne postojanje zakona...

stranci ne zele zivjeti ovde,vec ulagati da bi zaradili,da bi nesto rentirali pored 10 dana boravka...sto god da namerace-ne isplati se...

nas standard kaze jedno-ovo je nerealno.vjerovatno ovaj odnos ne postoji nigde u svijetu.

otreznjenje ce uslijediti vrlo brzo.

Michael, potrudio sam se da isceprkam ovo zbog tvojih teza, objavljeno je krajem prosle godine u Investitoru.



ENGLEZIMA BOKA PRESKUPA

KOTOR/TIVAT-Interesovanje za nekretnine u Boki je u padu i na engleskom i na irskom, ali, generalno gledano, i zapadnoevropskom trzistu-kazu “Investitoru” u agenciji “Montenegro prospects” ciji menadzment ima visegodisnje iskustvo u prodaji nekretnina u Boki klijentima iz Velike Britanije i Irske.
Napominjuci da se o ovoj pojavi “vec ranije pisalo kod nas”, menadzer “Montenegro prospects” Aleksandar Vukicevic istice da ova kuca nije jedina koja ukazuje na posrnuli entuzijazam ostvrskih investitora za kuce i stanove u “Nevjesti Jadrana”.
-Osjetili smo po svom poslovanju primjetan pad na ostrvskim trzistima uglavnom zbog tri razloga. Prvi-cijene su vec prilicno visoko i nisu previse konkurentne okruzenju. Iako se cesto pominje, Albanija na ovom trzistu nije direktan konkurent, vec Kipar, koji je ove godine bio jako popularan, njihove standardne destinacije Turska i Bugarska. Veliki hit na trzistu nekretnina za Engleze bila je i Juznoafricka Republika-Kejp Verde sa atraktivnim cijenama i kvalitetom ponude. Dakle, cijene u Boki nisu toliko ispred konkurencije kao zadnje dvije godine, odnos kvaliteta ponude je vec ujednacen, a i Albanija ulazi sigurno u igru u narednih par godina -navodi Vukicevic, dodajuci da je drugi razlog prelivanje krize sa hipotekarnim kreditima iz SAD u Englesku.
Vukicevic istice da je tako sada zbog krize u najvecoj ostvrskoj banci za stambene kredite-“ Northern Rock” sve manje njihovih potencijalnih kupaca koji mogu podici kredite za trgovinu nekretnina u Crnoj Gori.
-Treci razlog za pad interesovanja Engleza i Iraca za Boku lezi u slabijem povracaju sredstava. Nekretnine su do sada kupovane i zbog buma na trzistu-januarska cijena kuce u decembru je sve donedavno bila mnogo visa, ali, kada vise nema skoka u cijenama od 30-40 posto, dolazi do izrazaja “no rental income”. Ako koristite nekretninu samo dvije nedjelje, koji se prihodi od nje mogu ocekivati, sta sa ostalih 50 nedjelja u godini? Tu dolazi do izrazaja nasa infrastruktura koja ne privlaci veliki broj turista da bi se te kuce mogle izdavati vise mjeseci. Dakle, produzavanje sezone ce pojacati interes za kupovinu nekretnina jer ce se one duze izdavati, ali, to opet zahtijeva i nove sadrzaje za novembar, april i maj u Crnoj Gori kao destinaciji za odmor-naglasava sagovornik “Investitora”.
On napominje da za Engleze u ovoj prici nista manje vazan nije i izostanak direktnih letova za Tivat-“iz Moskve sezonski imate devet letova sedmicno za Tivat, a iz Londona nijedan, izuzev JAT-ove linije dva puta London-Tivat-Beograd, a jos nije ni low cost kompanija”.
- Englezi su tako u podredjenom polozaju, jer, ako idu na Cilipe, moraju da cekaju redove na Debelom brijegu, pa onda idu nasi infrastrukturni problemi, guzve… To se sve vec rjesava, ali, trziste nekretnina se u Crnoj Gori brze “desilo” od turisticke infrastrukture. Ocekujemo da ce samo trziste nekretnina u Boki, sto se tice konacnog kupca, morati da saceka malo turisticku ponudu, da bi cijene trebale da se koriguju u minus i da se stabilizuju-akcentuje Vukicevic.
Osim dominantno anglosaksonske klijentele, “Montenegro prospects” otvara prostor i na ruskom trzistu za koje je zaduzen direktor prodaje Ivan Dasic. Prema njegovim rijecima, upoznavanje Rusa sa Bokom je u pocetku islo “na misice”, zbog uvrijezenih predrasuda “da je zaliv prljav”: za razliku od zapadnoevropskih naroda, Rusi ipak vise vole kuce sa pogledom na otvoreno more “i definitivno su naklonjeniji Budvi i Baru”.
-Ipak, interesovanja se mijenjaju samim tim sto se mijenja i struktura kupaca. Prvi ruski kupci imali su vise novca i vise avanturistickog duha, sada dolaze mahom ljudi koji su nakon Perestrojke oformili svoje biznise ili su uspjesni profesionalci u svojim firmama, dakle, sasvim normalni ljudi, kao i oni koji dolaze iz Velike Britanije. Njima se dopada Boka, ali, ta klasa klijenata nema namjeru da potrosi vise od 100-300.000 eura za nekretninu. Najvise vole dio zaliva ka Herceg-Novom-DJenovici, a svidja im se i Orahovac kao usamljeno ribarsko mjesto. Bigova je pravi hit, kao i Lustica koja zbog prostora ima za Ruse najvecu perspektivu u Boki -zakljucio je Dasic.

KAKO IZGLEDA ENGLEZ KOJI KUPUJE KUCU U BOKI
-Porodicni ljudi tridesetih i cetrdesetih godina, sa malom djecom, srednja klasa, jako obrazovani, sa desetak i vise godina radnog staza, profesionalci u svom poslu, dosta proputovali svijetom, zele da investiraju od 100.000-200.000 funti–ovako u “Montenegro prospects” predstavljaju profil engleskih kupaca kuca u Boki.


B. Dasic

Na primorju sve je manje Rusa ili je to samo zatišje dok se ne izglasa zakon(ako se izglasa), rjetko se šta proda. Ima puno ponuda ali su većinom ne realne za naše kupce. Ako se nešto proda to je obično stan i to našem čovjeku ali i to je rjetko.

Cjene uglavnom drže svi i ne spuštaju a pojedine(nekolike da ja znam) agencije za nakretnine su se zatvorile!

Na primorju sve je manje Rusa ili je to samo zatišje dok se ne izglasa zakon(ako se izglasa), rjetko se šta proda. Ima puno ponuda ali su većinom ne realne za naše kupce. Ako se nešto proda to je obično stan i to našem čovjeku ali i to je rjetko.

Cjene uglavnom drže svi i ne spuštaju a pojedine(nekolike da ja znam) agencije za nakretnine su se zatvorile!

to je poenta price i misljenja koje vlada-sad je zakon problem sto nema trgovine.:nonono:

"ko visoko leti,nisko pada"
:bye2:

para ima(kapitala),to nije problem,problem je sto nema ovaca i ostalih domacih zivuljaka koliko mi mislimo da ih ima,gospodo moja draga.

ajde zbog preciznosti da izdvojim dobre lokacije koje ce uvijek imati svoju draz-citaj cijenu.

na zemlji niko nece izgubiti to je sigurno. Dok na berzi kao sto vidite mnogi su vec u minusu i to debelom. Sa ovakvim cijenama stanova u Pg i na primorju placevi dodju dzabe. Zato se i kupuju pa se prave kuce i hotelski kompleksi. Jednostavno bez mnogo filozofije.

da li je na pomolu mozda raskol u koaliciji zbog zakona...ili ce dps kupiti glasove ???
na koga tipujete da ce da se proda(ka plac na sveti stefan:)???

moguce da je medojevic blizu kase. sledeci parlamentarni-predsjednik parlamenta

da li je na pomolu mozda raskol u koaliciji zbog zakona...ili ce dps kupiti glasove ???
na koga tipujete da ce da se proda(ka plac na sveti stefan:)???

@gagaica je o ovome nesto vec nagadjala. Postoji mogucnost da bude iznenadjenja u podrsci i da stigne sasvim sa cudne strane.

do mog sela ima oko dva km. makadama. mozda bi se sad moglo trgovati, ako obradovici pristanu, no sumnjam. kazu - ako milo uradi taj put mi cemo ici pokraj njega. a nije skupo, pedesetak glasova za dva kilometra asfalta.

@gagaica je o ovome nesto vec nagadjala. Postoji mogucnost da bude iznenadjenja u podrsci i da stigne sasvim sa cudne strane.

Slazem se sa tobom, mada ko malo ozbiljnije sagleda stvari i vidi neke njihove ranije poteze mozda ta strana i nije tako cudna.

Oaza između mora i masiva Lovćena

Najnaseljenije selo Budvanske rivijere, Markovići, udaljeno šest kilometara od poznatog turističkog centra, raseljeno posle zemljotresa, danas broji više od sedamdeset novih i obnovljenih kuća

Markovići – Slika pomalo nestvarna: po okolnim brdima sneg, uz samu obalu duva severac, a između, u selu Markovići, toplo, tiho i zeleno. Vegetacija već kreće iako je početak februara. Ovo je uistinu oaza između mora i planinskih masiva Lovćena. Do leta ima još dugo, ali ovde nije monotono kao u ostalim selima u zaleđu crnogorske obale. Zuje mašine, čuju se radnička dovikivanja jer u selu se neprestano gradi i dograđuje. Do letnjih meseci biće bogatije za nove „turističke kapacitete”.

A tokom leta slika je ovakva: izjutra kupači pod punom „ratnom opremom” sedaju u automobile raznolikih registracija i okreću ka jugu. Selo je, a nekako kao da to i nije.

Ovo je Lugano, nadomak obale.

Poredeći selo Markovići, koje se „usidrilo” iznad Budve, sa poznatim švajcarskim centrom, Dragan Komadinić, pravi naravno i razliku: Lugano naseljava najbogatiji svet Evrope, a ovde živi sasvim običan svet. Mesto leti dobija posebnu turističku aromu jer se mešaju razni naglasci i akcenti. I još nešto, nastavlja on, Markovići imaju lepšu prirodu i klimu, dakako.

Najnaseljenije selo Budvanske rivijere, udaljeno šest kilometara od poznatog turističkog centra, „leži” na visini od 350 metara, odakle puca izvanredan pogled na dobar deo obale. Nakon zemljotresa 1979. godine selo je praktično raseljeno. Otišli su Markovići i Radulovići, uglavnom u Budvu, ostale su ruševine i tek po koje staračko domaćinstvo.

– Pre dvadeset i sedam godina, zatekao sam ovde tri starice koje nisu htele da napuste domove – priča Dragan Komadinić, koji je ovde došao iz rodne Toplice.– A onda su stizali vikendaši, jedan za drugim. Uglavnom iz Srbije, ali i iz Crne Gore. Samo sam ja doveo više od dvadesetak.

Danas selo ima više od sedamdeset novih i obnovljenih kuća. Od meštana tu živi Krsto Radulović, koji je i predsednik Mesne zajednice. Ostali koji su svili nova gnezda u Budvi, dolaze redovno na svoja imanja, boraveći tu preko dana. A leti stižu uveliko turisti.

– Baš na ovom prostoru ukrštaju se morska i kontinentalna klima, i u svim godišnjim dobima je ovde idealno za život, objašnjava Komadinić. – Poznati lekar dr Filotić je još pre rata označio ovo selo kao idealno lečilište od bolesti astme i uopšte respiratornih organa.

Pošto je obala, a naročito njen najatraktivniji deo koji pripada opštini Budva odavno već prebukirana, ovo selo je svojevrsni „turistički ventil”. Motorizovani turisti se posle kupanja vraćaju ovde da prespavaju „pod jorganom” usred avgusta. Stižu i stranci, ovde se nastanio i jedan Nemac, koji se odavde oženio.

– Turističke šanse Markovića su poodavno izvesne, ali treba neke „sitnice” popraviti. Od magistralnog puta do sela, vodi izlokani, istina asfaltni drum, koji traži i temeljno krpljenje i proširenje. Trebaju nam prodavnice i slični objekti , kako se radi svakodnevnih potreba ne bi silazilo u grad. Treba da se učini nešto i kako perionica u selu ne bi zagađivala okolinu, rekao je Komadinić.

Inače, selo je puno primorskog i planinskog rastinja, čiji spoj čini posebnu atrakciju. U selu, tako blizu, ali kada se putuje automobilom i podaleko od morske obale, uspevaju i maslina i agrumi, ali i trešnje, jabuke i kruške, hrast i jela, smokva i jasen.

Savo Gregović
[objavljeno: 09/02/2008]

Oaza između mora i masiva Lovćena

Najnaseljenije selo Budvanske rivijere, Markovići, udaljeno šest kilometara od poznatog turističkog centra, raseljeno posle zemljotresa, danas broji više od sedamdeset novih i obnovljenih kuća

Markovići – Slika pomalo nestvarna: po okolnim brdima sneg, uz samu obalu duva severac, a između, u selu Markovići, toplo, tiho i zeleno. Vegetacija već kreće iako je početak februara. Ovo je uistinu oaza između mora i planinskih masiva Lovćena. Do leta ima još dugo, ali ovde nije monotono kao u ostalim selima u zaleđu crnogorske obale. Zuje mašine, čuju se radnička dovikivanja jer u selu se neprestano gradi i dograđuje. Do letnjih meseci biće bogatije za nove „turističke kapacitete”.

A tokom leta slika je ovakva: izjutra kupači pod punom „ratnom opremom” sedaju u automobile raznolikih registracija i okreću ka jugu. Selo je, a nekako kao da to i nije.

Ovo je Lugano, nadomak obale.

Poredeći selo Markovići, koje se „usidrilo” iznad Budve, sa poznatim švajcarskim centrom, Dragan Komadinić, pravi naravno i razliku: Lugano naseljava najbogatiji svet Evrope, a ovde živi sasvim običan svet. Mesto leti dobija posebnu turističku aromu jer se mešaju razni naglasci i akcenti. I još nešto, nastavlja on, Markovići imaju lepšu prirodu i klimu, dakako.

Najnaseljenije selo Budvanske rivijere, udaljeno šest kilometara od poznatog turističkog centra, „leži” na visini od 350 metara, odakle puca izvanredan pogled na dobar deo obale. Nakon zemljotresa 1979. godine selo je praktično raseljeno. Otišli su Markovići i Radulovići, uglavnom u Budvu, ostale su ruševine i tek po koje staračko domaćinstvo.

– Pre dvadeset i sedam godina, zatekao sam ovde tri starice koje nisu htele da napuste domove – priča Dragan Komadinić, koji je ovde došao iz rodne Toplice.– A onda su stizali vikendaši, jedan za drugim. Uglavnom iz Srbije, ali i iz Crne Gore. Samo sam ja doveo više od dvadesetak.

Danas selo ima više od sedamdeset novih i obnovljenih kuća. Od meštana tu živi Krsto Radulović, koji je i predsednik Mesne zajednice. Ostali koji su svili nova gnezda u Budvi, dolaze redovno na svoja imanja, boraveći tu preko dana. A leti stižu uveliko turisti.

– Baš na ovom prostoru ukrštaju se morska i kontinentalna klima, i u svim godišnjim dobima je ovde idealno za život, objašnjava Komadinić. – Poznati lekar dr Filotić je još pre rata označio ovo selo kao idealno lečilište od bolesti astme i uopšte respiratornih organa.

Pošto je obala, a naročito njen najatraktivniji deo koji pripada opštini Budva odavno već prebukirana, ovo selo je svojevrsni „turistički ventil”. Motorizovani turisti se posle kupanja vraćaju ovde da prespavaju „pod jorganom” usred avgusta. Stižu i stranci, ovde se nastanio i jedan Nemac, koji se odavde oženio.

– Turističke šanse Markovića su poodavno izvesne, ali treba neke „sitnice” popraviti. Od magistralnog puta do sela, vodi izlokani, istina asfaltni drum, koji traži i temeljno krpljenje i proširenje. Trebaju nam prodavnice i slični objekti , kako se radi svakodnevnih potreba ne bi silazilo u grad. Treba da se učini nešto i kako perionica u selu ne bi zagađivala okolinu, rekao je Komadinić.

Inače, selo je puno primorskog i planinskog rastinja, čiji spoj čini posebnu atrakciju. U selu, tako blizu, ali kada se putuje automobilom i podaleko od morske obale, uspevaju i maslina i agrumi, ali i trešnje, jabuke i kruške, hrast i jela, smokva i jasen.

Savo Gregović
[objavljeno: 09/02/2008]

Samo je zaoravio da napise da je u Markovicima zmija domaca zivotinja.

Oaza između mora i masiva Lovćena

Najnaseljenije selo Budvanske rivijere, Markovići, udaljeno šest kilometara od poznatog turističkog centra, raseljeno posle zemljotresa, danas broji više od sedamdeset novih i obnovljenih kuća

Markovići – Slika pomalo nestvarna: po okolnim brdima sneg, uz samu obalu duva severac, a između, u selu Markovići, toplo, tiho i zeleno. Vegetacija već kreće iako je početak februara. Ovo je uistinu oaza između mora i planinskih masiva Lovćena. Do leta ima još dugo, ali ovde nije monotono kao u ostalim selima u zaleđu crnogorske obale. Zuje mašine, čuju se radnička dovikivanja jer u selu se neprestano gradi i dograđuje. Do letnjih meseci biće bogatije za nove „turističke kapacitete”.

A tokom leta slika je ovakva: izjutra kupači pod punom „ratnom opremom” sedaju u automobile raznolikih registracija i okreću ka jugu. Selo je, a nekako kao da to i nije.

Ovo je Lugano, nadomak obale.

Poredeći selo Markovići, koje se „usidrilo” iznad Budve, sa poznatim švajcarskim centrom, Dragan Komadinić, pravi naravno i razliku: Lugano naseljava najbogatiji svet Evrope, a ovde živi sasvim običan svet. Mesto leti dobija posebnu turističku aromu jer se mešaju razni naglasci i akcenti. I još nešto, nastavlja on, Markovići imaju lepšu prirodu i klimu, dakako.

Najnaseljenije selo Budvanske rivijere, udaljeno šest kilometara od poznatog turističkog centra, „leži” na visini od 350 metara, odakle puca izvanredan pogled na dobar deo obale. Nakon zemljotresa 1979. godine selo je praktično raseljeno. Otišli su Markovići i Radulovići, uglavnom u Budvu, ostale su ruševine i tek po koje staračko domaćinstvo.

– Pre dvadeset i sedam godina, zatekao sam ovde tri starice koje nisu htele da napuste domove – priča Dragan Komadinić, koji je ovde došao iz rodne Toplice.– A onda su stizali vikendaši, jedan za drugim. Uglavnom iz Srbije, ali i iz Crne Gore. Samo sam ja doveo više od dvadesetak.

Danas selo ima više od sedamdeset novih i obnovljenih kuća. Od meštana tu živi Krsto Radulović, koji je i predsednik Mesne zajednice. Ostali koji su svili nova gnezda u Budvi, dolaze redovno na svoja imanja, boraveći tu preko dana. A leti stižu uveliko turisti.

– Baš na ovom prostoru ukrštaju se morska i kontinentalna klima, i u svim godišnjim dobima je ovde idealno za život, objašnjava Komadinić. – Poznati lekar dr Filotić je još pre rata označio ovo selo kao idealno lečilište od bolesti astme i uopšte respiratornih organa.

Pošto je obala, a naročito njen najatraktivniji deo koji pripada opštini Budva odavno već prebukirana, ovo selo je svojevrsni „turistički ventil”. Motorizovani turisti se posle kupanja vraćaju ovde da prespavaju „pod jorganom” usred avgusta. Stižu i stranci, ovde se nastanio i jedan Nemac, koji se odavde oženio.

– Turističke šanse Markovića su poodavno izvesne, ali treba neke „sitnice” popraviti. Od magistralnog puta do sela, vodi izlokani, istina asfaltni drum, koji traži i temeljno krpljenje i proširenje. Trebaju nam prodavnice i slični objekti , kako se radi svakodnevnih potreba ne bi silazilo u grad. Treba da se učini nešto i kako perionica u selu ne bi zagađivala okolinu, rekao je Komadinić.

Inače, selo je puno primorskog i planinskog rastinja, čiji spoj čini posebnu atrakciju. U selu, tako blizu, ali kada se putuje automobilom i podaleko od morske obale, uspevaju i maslina i agrumi, ali i trešnje, jabuke i kruške, hrast i jela, smokva i jasen.

Savo Gregović
[objavljeno: 09/02/2008]

mpze li se u ovom selu i za koliko kupiti plac za kucu? molim, ako ko zna?

po malim oglasima, 50 do 80e/m2.

http://www.politika.co.yu/uploads/rubrike/10207/i/1/budva%201.jpg

Stranci – vlasnici zemljišta

Cene kvadratnog metra u novogradnji u Budvi i Petrovcu kreću se od 2.500 do pet hiljada evra :tongue343:, a kvadrat zemljišta, u zavisnosti od lokaliteta, košta od dvesta do hiljadu evra, uz samu obalu. Iako je "kupoprodajna groznica" poslednjih meseci doživela blago zatišje, u budvanskoj opštini smatraju da će u toku sledeće godine biti nastavljen rast cena nekretnina. Procena je da će naredne godine od naplate poreza na prodaju nepokretnosti zarada dostići tri miliona evra. Cene kvadratnog metra u novogradnji u Budvi i Petrovcu su od 2.500 do pet hiljada evra, a kvadrat zemljišta u zavisnosti od lokaliteta je između dvesta do hiljadu evra uz samu obalu. Lokalni agenti tvrde da su cene nekretnina u poslednje dve godine porasle i do 60 odsto. Davno napuštena, u korov zarasla, kamena kuća na strminama iznad mora prodaje se i do 30.000 evra. Na internet sajtovima može se, na primer, naći oglas da se kuća u Krašićima između Budve i Tivta prodaje i do 1.500.000 evra :homer89070:. Kvadratni metar kuće ili stana prodaje se po ceni od hiljadu do tri hiljade evra. Najskuplje kuće i stanovi su u Boki Kotorskoj, a od Budve prema Ulcinju nekretnine su, prema informacijama iz lokalnih agencija, prilično jeftinije.

Crnogorska vlada je usvojila nedavno predlog zakona kojim je omogućila strancima da neograničeno kupuju zemljište.

– Pošli smo od činjenice da nije moguće ograničavati građanima raspolaganje njihovom imovinom, odredaba novog ustava i potpisanog Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju Evropskoj uniji – objasnio je nedavno ministar finansija Igor Lukšić.

On je naveo da se ovo odnosi i na poljoprivredno zemljište, ističući da će odredba popraviti ekonomski položaj Crne Gore. :red_bandana:

– Zadržali smo opštu odredbu da drugim zakonom može, izuzetno, da se propiše da na određenim područjima nije moguće steći ovo pravo svojine, ali smo cenili da ne možemo ničim da uvodimo barijere u trgovini nekretninama – rekao je Lukšić, prenosi Vibilija.

Druga novina ovog zakona je što omogućava prenošenje prava upravljanja i raspolaganja društvenom imovinom u trajno vlasništvo.

Kako pišu tamošnji mediji, opštinska kasa je na ime poreza na promet nepokretnosti teža za nešto više od pet miliona evra, duplo više nego prošle godine kada je na području metropole turizma prodato nekretnina u vrednosti oko 275 miliona evra.
Nekretnine se, naravno, kupuju ne samo za lično korišćenje već i da se daljim njihovim prometom pravi biznis. Jedan Englez je, prema pisanju "Internešnel herald tribjuna", stan kupljen u Kotoru renovirao i posle toga ga ponudio na prodaju za 360.000 evra. Isti list je naveo da su dve obnovljene vile iz 18. veka prodate za gotovo dva miliona evra. Cene nekretnina u Crnoj Gori, prema tvrdnjama upućenih, još nisu dostigle – rekord. :zip:

prema tvrdnjama upućenih, još nisu dostigle – rekord. :zip:

volio bih da znam ko su ti upuceni,vjerovatno prodavci.ja sto znam upucenih ne misli bas tako.ali ajde...

No comment ... po meni ovo rekord svih rekorda i nece jos dugo. Sjetite se Kipra...;)

Ja sam cuo da ce cijene da skoce jos dosta i da ce dostici i Menhetn, ipak je ovo zemlja cuda.;).

Ja sam cuo da ce cijene da skoce jos dosta i da ce dostici i Menhetn, ipak je ovo zemlja cuda.;).

ko izbor bar na euro da ce izaci :rambo: hehe

stranci ne zele zivjeti kod nas.kupuju nekreetnine zbog dvije stvari

1-da je preprodaju( tesko)

2- da je isplate izdavanjem(vrlo tesko).

sve suprotno od gore navedenog je u domenu naucne-fantastike(menhetna)

a narod ima koliko ima...

no,ovo je zemlja cuda.sve je moguce...

ako usvoje zakon da svak moze kupovat....nebo je granica..

Milena Vucinic u vecerasnoj emisije objavila: Banke u Hrvatskoj za kredit za kupvinu stana koji je veci od 120m2, poklanjaju automobil do 13.000e, kupci se uglavnom odlucuju da im se za taj iznos umanji cijena stana. Banke su se na taj potez odlucile zbog visokih kamatnih stopa i zbog sve vece ponude nekretnina a sve manje traznje. Takodje je doslo i do stagnacije blagog pada cijena, inace prosecna cijena 1m2 u Zagrebu iznosi 2020e. Ako uzmete da je cijena kvadrata na S aerodromu oko 1550- 2000, Blok 5 1600-2000, Zabjelo 1600-1800, preko Morace 2000-3500,kod djecije bolnic 1600, ispada da je kod nas prosjecna cijena 1m2= 1960e

Evo moj drug prodao zemlju u Donje Kokote 30 evra kvadrat i to na kraj sela.

Koliko kvadrata, sigurno neka manja kvadratura. Zasto su Kokoti tako skupi? pa iz prostog razloga, dodje covjek i kupi 350m2 po 20-30e, ne placa dozvolu, napravi kucu od nekih 70m2 i skuci se za 30.000e i jos ima tako bogatog komsiju kao sto je KAP!

Koliko kvadrata, sigurno neka manja kvadratura. Zasto su Kokoti tako skupi? pa iz prostog razloga, dodje covjek i kupi 350m2 po 20-30e, ne placa dozvolu, napravi kucu od nekih 70m2 i skuci se za 30.000e i jos ima tako bogatog komsiju kao sto je KAP!

I ne mora da soli pršute u sušnicu, jer ih zaštiti boksitom:1002:. A ni vešmašina ni Ariel mu ne treba, samo spusti veš u Moraču :1002:

zato sto to sa Kap-om nema veze , a ubrzo pocinje da se gradi i zaobilaznica po sred Kokota!

zato sto to sa Kap-om nema veze , a ubrzo pocinje da se gradi i zaobilaznica po sred Kokota!

To sam čuo.
Ide na izvorište Boljesestra (snadbjevanje primorja) obalom Gornjeg Blata pa na Barutanu gdje se priključuje na cetinjsku magistralu.

Onaj Đurišić iz Katela je potrišio milion € na kupovinu zemlje od Gornjih Kokota do Barutane, a kupovao je i na Gornje Blato.

I nije po sred kokota , nego oko 1km od centra sela a ne znam ni kakve to ima veze, brze ce do KAP-a.

Izgleda da zna nešto što mi ne znamo :(
Ne kupuje čak ni pored puta, sem nešto malo.

Onda Ce Cijena Oko Jezera Da Vrijedi, Bice Para ;)

kazu da cim se pojavi novi put sve u blizini toga puta procvjeta, a posebno cijene zemlje.

Samo mislim da u Kokotima zemlja toliko ne vrijedi, cesto sam u Kokote i osjeca se smrad KAP-a, inace Kokoti su do skoro bili poljoprivredno zemljiste koje se punih 30 godina prskalo raznim pesticidima i otrovima i sumljam da su ba kise za 10 godina isprale ali to je nasa stvarnost.

Koliko znam blizini Kokota postoji magistrala za promorje koja nije od skora!

mogu ti reci da je velika guzva u Kokote, gust saobracaj i pitam se gdje idu ti ljudi . Kao u centru PG. To je buduci rasadnik teniskih talenata izgleda. p.s. cim vidite mnogo dobrih kola u nekom selu to je znak da cijene zemlje idu gore.

Slazem se sa tobom, ja samo kazem da je to precijenjeno.

ovo je jos i jeftino kakve su cijene kod ostalih kokotasa.

i jos nesto. Tamo zivi ovaj Roderik Mur americki ambaserator. bolje govori srbski nego ovi nasi crnogorci i srbi. Izgleda voli da igra tenis u Kokote ili kokoske.

Znači da očekujemo i mi osvajača Australian Open-a i to direktno iz Kokota.
A iz Grbavaca možda stigne osvajač Wimbledon-a lično.

Kolijers stiže u Podgoricu

Grupa koja se bavi nekretninama Kolijers Internešnal otvoriće kancelariju u Podgorici, najavio je generalni direktor Andreas Marambos. Kolijers je globalna skupina nezavisnih kompanija koje su aktivne na lokalnim tržištima širom svijeta, kao i jedno od tri vrhunska imena u oblasti trgovine nekretninama. Imaju 267 kancelarija u 57 zemalja na šest kontinenata. Prihod Kolijersa širom svijeta je 1,6 milijardi dolara, a 63,5 milijardi dolara iznosi obim godišnje transakcije.

Smatramo da Crna Gora ima veliki potencijal i nadamo se da ćemo odigrati konstruktivnu ulogu u njenom razvoju, rekao je Marambos i naglasio da Kolijers ima sjajane projekate za koje vjeruju da će doprinijeti budućem rastu Crne Gore.

On je kazao da je Kolijers veliki međunarodni imovinski konsultant koji radi u Crnoj Gori, a u ponudi ima širok spektar profesionalnih usluga iz oblasti nekretnina. Kompanija rukovodi nekretninama površine 63 miliona kvadratnih metara, ima oko 10 hiljada zaposlenih od kojih su oko četiri hiljade aktivni agenti za nekretnine.

Kolijers jugoistočna Evropa je najveća i najuspješnija kompanija koja se bavi nekretninama u jugoistočnoj Evropi, a osnovao je Filip H. Bej u Bugarskoj 1991, koji je i danas regionalni direktor i većinski akcionar. (Dan)

Kolarević: Cijene stanova neće rasti
Autor/izvor: SEEbiz / Mina

Prema informacijama iz više agencija za nekretnine, prilikom kupoprodaje placeva, nerijetko dolazi do kompenzacija, pa vlasnik placa, umjesto novca, dobija od 15 do 30 odsto vlasništva novoizgrađenog objekta.

Cijena stanova u Podgorici neće rasti, s obzirom da se puno gradi za tržište, a zemljište bi trebalo malo da pojeftini, očekuje vlasnik kompanije »14. septembar« Mehmed Kolarević. »Cijene stanova u Crnoj Gori su u poslednjih deset mjeseci stabilne, dok su zemljišta dostigle plafon«, rekao je Kolarević za nedjeljnik Investitor.

Trgovina nekretninama u glavnom gradu Crne Gore, posljednjih mjeseci raste. Trenutno su najatraktivniji placevi za izgradnju poslovno-stambenih objekata, a cijena varira, zavisno od lokacije. Tako se metar kvadratni placa u Rogamima i na Zlatici prodaje po 50 EUR, a bliže centru grada kvadrat treba platiti od 200 do 300 EUR. Cijena kvadrata u blizini Male pijace, hrama Hristovog vaskresenja i duž obale Morače dostiže i hiljadu EUR.

Na cijenu stanova, osim lokcije, utiču starost zgrade i opremljenost, pa kvadrat stana na Zabjelu, Starom aerodromu i Koniku, vrijedi oko 1,4 hiljade EUR. U centru grada kvadrat se prodaje od dvije do 2,5 hiljade EUR, dok za stanove u dijelu grada preko Morače treba izdvojiti i do tri hiljade EUR.

Prema riječima Kolarevića, osnovni problem preduzetnika u oblasti građevinarstva je nedostatak kvalifikovanog kadra. »Uvozimo preko 90 odsto stručne kvalifikovane radne snage. Do prije nekoliko godina, imali smo dovoljno visoko stručnog kadra, međutim, ekspanzijom investicija i gradnje uopšte, posle referenduma, uvozimo i njih«, podsjetio je Kolarević.

U Crnoj Gori, prema procjenama, radi prosječno 40 hiljada nerezidenata godišnje, od čega preko 30 hiljada u građevinarstvu. Kolarević je naveo da se na papire neophodne za biznis u građevinarstvu i dalje predugo čeka, a komunalije nijesu potpuno definisane. »U Podgorici se brzo usvajaju detaljni urbanistički planovi, ali je usko grlo za dobijanje raznih saglasnosti opštinski Sekretarijat za urbanizam i Ministarstvo za ekonomski razvoj za veće projekte«, rekao je Kolarević.

Pred Ministarstvom za ekonomski razvoj su, kako je dodao, krupni zadaci. »Mora se kadrovski ojačati da bi kvalitetno ispratili ovaj fantastičan investicioni bum«, poručio je Kolarević.

11 Feb 2008. 13:35 | Izvor: CdM
Stranci na čekanju

Premijer u ostavci Željko Šturanović obavijestio je Skupštinu da Vlada povlači iz procedure zakone o svojinsko-pravnim odnosima, državnoj imovini i obligacionim odnosima.

Socijaldemokratska partija zaprijetila je koalicionom partneru da će, ako Vlada ne povuče iz predloge ove zakone, predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić blokirati njihovo usvajanje.

Crnogorska javnost je upoznata da je podjele u vladajućoj koaliciji, izazvao Predlog zakona o svojinsko-pravnim odnosima.

Naime, ovim predlogom je stranim državljanima omogućeno da kupuju zemlju u Crnoj Gori.

Stari zakon je dozvoljavao preduzećima čiji su vlasnici stranci da kupuju zemljište, kuće, stanove i poslovne prostore, uz obaveznu potvrdu da te nekretnine služe za obavljanje privredne djelatnosti.

“Za strana fizička lica postojalo je zakonsko ograničenje da na svoje ime kupuju zemljište. Zbog rigorozne primjene tog propisa, od ljetos je naglo pao promet i priliv novca u oblasti nekretnina. Sada, u skladu sa potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, država mora da omogući da strana i fizička i pravna lica stiču pravo svojine kao i domaći građani”, podsjećaju u ministarstvu finansija.

Prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine, koji su objavljeni u najnovijem Biltenu ministarstva finansija, stranci su vlasnici 1,393 odsto zemljišta u Crnoj Gori ili 19,209 hiljada hektara.

Podsjećamo da su agencije za promet nekretnina ljetos tvrdile da je promet opao, i da im zabrana knjiženja nekretnina koje kupe strana fizička lica veoma otežava posao, samo je jedan dio problema koji je proizišao iz starog, saveznog zakona.

11 Feb 2008. 13:35 | Izvor: CdM
Stranci na čekanju

Premijer u ostavci Željko Šturanović obavijestio je Skupštinu da Vlada povlači iz procedure zakone o svojinsko-pravnim odnosima, državnoj imovini i obligacionim odnosima.

Socijaldemokratska partija zaprijetila je koalicionom partneru da će, ako Vlada ne povuče iz predloge ove zakone, predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić blokirati njihovo usvajanje.

Crnogorska javnost je upoznata da je podjele u vladajućoj koaliciji, izazvao Predlog zakona o svojinsko-pravnim odnosima.

Naime, ovim predlogom je stranim državljanima omogućeno da kupuju zemlju u Crnoj Gori.

Stari zakon je dozvoljavao preduzećima čiji su vlasnici stranci da kupuju zemljište, kuće, stanove i poslovne prostore, uz obaveznu potvrdu da te nekretnine služe za obavljanje privredne djelatnosti.

“Za strana fizička lica postojalo je zakonsko ograničenje da na svoje ime kupuju zemljište. Zbog rigorozne primjene tog propisa, od ljetos je naglo pao promet i priliv novca u oblasti nekretnina. Sada, u skladu sa potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, država mora da omogući da strana i fizička i pravna lica stiču pravo svojine kao i domaći građani”, podsjećaju u ministarstvu finansija.

Prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine, koji su objavljeni u najnovijem Biltenu ministarstva finansija, stranci su vlasnici 1,393 odsto zemljišta u Crnoj Gori ili 19,209 hiljada hektara.

Podsjećamo da su agencije za promet nekretnina ljetos tvrdile da je promet opao, i da im zabrana knjiženja nekretnina koje kupe strana fizička lica veoma otežava posao, samo je jedan dio problema koji je proizišao iz starog, saveznog zakona.

molim malo pojasnjenje- je li ovaj zakon obavezujuci za crnu goru-po sporazumu za prikljucenje eu?

molim malo pojasnjenje- je li ovaj zakon obavezujuci za crnu goru-po sporazumu za prikljucenje eu?

Nista nije obavezno , stvar pregovora , ali na kraju uvijek bude onako kako oni traze. Znaci, pitanje je samo vremena hoce li se taj zakon u tom obliku donijeti sad ili za par godina kad mozda vise i ne bude nikakve vajde od njega.

Nista nije obavezno , stvar pregovora , ali na kraju uvijek bude onako kako oni traze. Znaci, pitanje je samo vremena hoce li se taj zakon u tom obliku donijeti sad ili za par godina kad mozda vise i ne bude nikakve vajde od njega.

Propuštio sam: a koja bi sad bila vajda od knjiženja stranih fizičkih lica?

da ja znam, nije obavezujuci. za EU je vazno da nema netipicnih ogranicenja prometa, strozijih nego sto je to slucaj u zemljama EU. znaci, princip reciprociteta je za EU OK. Slovenija je primjer za to.

molim malo pojasnjenje- je li ovaj zakon obavezujuci za crnu goru-po sporazumu za prikljucenje eu?

Prikljucenje EU nije jednostrana stvar. Ja pisem nesto za EU komisiju i citam silnu dokumentaciju hiljade stranica raznihi gluposti. Ponavljanje istih stvari kontradikcije itd. Da bih shvatio treba mi tumac koji ce da tumaci kada koja stavka vazi a kada ne vazi. Medjutim, na gotovo svakoj stranici pise u fusnosti tipa "u slucaju da nije u sporu sa domacim zakonodavstom", zatim "lokalno zakonodavstvo se mora postovati itd". Cesto se EU kod nas koristi kao neko opravdanje. Prije neki dan pisem mail kolegi i trazim da se nesto pomjeri i da se radi popodne jer ne mogu drugacije. On odgovara da kod njega to ne dozvoljavaju jer je zabranjeno po EU pravilima. Naravno to je nonsens ali se nekom ne isplati da dolazi popodne i izmislio je tu "direktivu".

Propuštio sam: a koja bi sad bila vajda od knjiženja stranih fizičkih lica?

Vajda su pare koje se mogu dobiti u ovom trenutku. Za te pare se mogu uraditi razne stvari, kao recimo kupiti apartman u Egiptu, Kini , Arapskim Emiratima, Maldivima, ....napraviti i razviti biznis..... Studirati u inostranstvu.... i jos mnogo toga pametan covjek moze uraditi.
A ovi drugi tesko sta i sa parama i bez para.
Trebalo je gledati dokumentarac "Kameno more" i cuti prvu recenicu jednog od protagonista koju cu pokusati da citiram
"Zbog ove dobre zemlje i ove dobre vode mi nismo nigdje posli (nisu je prodali )......"
Ko je gledao zna o cemu je govorio starina,i o kakvom "bogatstvu" se sada radi, a ja se bojim da se trenutno filozofija onih koji su protiv podudara sa filozofijom starca iz davnih vremena.

puno hvala, no mene je zanimalo drugo. da li ne usvajanjem ovog zakona, zabranjujemo uknjizbu na nepokretnosti i licima iz eu, te da li krsimo potpisani sporazum bilo kojim tumacenjem.baska oce li se evropljanima dopasti ili ne, da li smo mi nesto obecali, potpisali, pa sada tumacimo drugacije

puno hvala, no mene je zanimalo drugo. da li ne usvajanjem ovog zakona, zabranjujemo uknjizbu na nepokretnosti i licima iz eu, te da li krsimo potpisani sporazum bilo kojim tumacenjem.baska oce li se evropljanima dopasti ili ne, da li smo mi nesto obecali, potpisali, pa sada tumacimo drugacije

campari u postupku pristupanja moras da ispunis sto si potpisao ali opet kazem sve je stvar pregovaranja i EU prihvata jedan broj elemenata lokalnog zakonodavstva.

campari u postupku pristupanja moras da ispunis sto si potpisao ali opet kazem sve je stvar pregovaranja i EU prihvata jedan broj elemenata lokalnog zakonodavstva.

ne bih volio da nesto vrdamo, da se pravimo mudri, pa da platimo skuplje

Evo u ovoj dokumentaciju sto ja cesljam ima neka stavka pa ti prakticno daje opcije A, B i C. Mozes bilo koju a dosta se razlikuju i oslikavaju razlike koje tu postoje u zakonodavstvu zemalja EU. Cinjenica je da ako izaberes neku stavku moras da je pratis do kraja odnosno ne mzoes da sjutra kazes vise mi se isplati C zeznuo sam se. U dokumentima pise da ce Evropska komisija do 2010 da usvoji jedinstveni sistem koji ce biti obavezujuci a da nece ici ispod tih i ith standarda. Ovo je samo jedan od ko zna koliko takvih stavki ali mi je recimo veoma vazna.

ne bih ipak volio da neke obaveze prihvatamo u zadnjem trenu, ako su nam obaveze, baska sto mislim da mi ogranicavanje prava na svojinu lici na diktaturu.moze mi se raznim urbanistickim planovima dozvoliti, ograniciti ili zabraniti izgradnja na posedu, ali zabraniti otudjenje pa makar i djavolu je nepravicno. mislim da sam u pravu.

ne bih ipak volio da neke obaveze prihvatamo u zadnjem trenu, ako su nam obaveze, baska sto mislim da mi ogranicavanje prava na svojinu lici na diktaturu.moze mi se raznim urbanistickim planovima dozvoliti, ograniciti ili zabraniti izgradnja na posedu, ali zabraniti otudjenje pa makar i djavolu je nepravicno. mislim da sam u pravu.

U pravu si 100%, samo dok to ovim kvazi crnogorcima dodje do mozga pare odose na drugu stranu.
Trenutno stanje na trzistu nekretnina je slicno onom na berzi pred prodaju TE i rudnka.
Tad niko nije htio da prodaje akcije jer je mislio da ce sve u nebo a sad trce i sve se biju nogama u guzicu da prodaju za 3X nizu cijenu.
E ovaj zakon je za trziste nekretnina isto sto i taj tender za Market.
Zivi bili pa vidjeli, ako se ne usvoji bice na jesen stanova u podgorici i ispod 1000 e/m2

U pravu si 100%, samo dok to ovim kvazi crnogorcima dodje do mozga pare odose na drugu stranu.
Trenutno stanje na trzistu nekretnina je slicno onom na berzi pred prodaju TE i rudnka.
Tad niko nije htio da prodaje akcije jer je mislio da ce sve u nebo a sad trce i sve se biju nogama u guzicu da prodaju za 3X nizu cijenu.
E ovaj zakon je za trziste nekretnina isto sto i taj tender za Market.
Zivi bili pa vidjeli, ako se ne usvoji bice na jesen stanova u podgorici i ispod 1000 e/m2

Pa to ja cekam!

Pa to ja cekam!

Znam slobodno.Nisi jedini.
Ali to treba otvoreno reci a ne svoje protivljenje pravdati nekakvim nacionalnim interesima i praksom u bijelom svijetu.

Znas kako je ja am ti podijeljna licnost. Ako nekretnine krenu gore mozda nesto prodam ako padnu nesto cu mozda da kupim itd itd. kako god ja sam ti zadovoljan.

Znas kako je ja am ti podijeljna licnost. Ako nekretnine krenu gore mozda nesto prodam ako padnu nesto cu mozda da kupim itd itd. kako god ja sam ti zadovoljan.
Posteno i pametno.

U pravu si 100%, samo dok to ovim kvazi crnogorcima dodje do mozga pare odose na drugu stranu.
Trenutno stanje na trzistu nekretnina je slicno onom na berzi pred prodaju TE i rudnka.
Tad niko nije htio da prodaje akcije jer je mislio da ce sve u nebo a sad trce i sve se biju nogama u guzicu da prodaju za 3X nizu cijenu.
E ovaj zakon je za trziste nekretnina isto sto i taj tender za Market.
Zivi bili pa vidjeli, ako se ne usvoji bice na jesen stanova u podgorici i ispod 1000 e/m2


TAKO TI BOG POMOGAO!

Ja se svaki dan molim bogu da se ova sirotinja moze skućiti,da svi imaju krov nad glavom,i da u nasoj,zamisli nasoj,zemlji zive svi ko ljudi a ne ko podstanari!

Lose ti sto ce doci 1000€ m2? jel,a? e jbg! velika steta sto nece neko moci extra profit ostvariti,toliko se nerviram da necu moci zapsati! ili je lose sto ovi sto su po 10 stanova uzeli ne mogu prodati to sto su mislislili da uvaljaju!bas steta!

to sad lose po drzavu!? kako pobogu?

i ti pricas o kvazi crnogorcima nekome? ovog licemjerja majko moja!da popludi covjek!

nego sto ce nego doci na 1000€ po m2! ja to pisem odavno i to ce biti rezultat krize u kojoj zivimo a ne kao usvajanje ili neusvajnje nekih zakona koje uzgred normalni svijet ne poznaje!

u ime prijateljstva sa svima molim da se ovaj post ne brise,nema zle namjere apsolutno.

tebi zokac-zokice,kako ti volja,nije u redu to sto pises i o cemu pises,treba biti covjek iznad profita ipak...

ja znam sta znace sveze pare unesene u neko podrucje. novi sad je za vrijeme poslednjeg rata izgradjen do futoga. to je izgradio novac koji su donijeli ljudi izbegli sa ratom zahvacenog podrucja. nikog nije zanimalo ima li tu prljavog novca, niti je kome padalo na pamet da postavlja pitanje uknjizbe(to su bili strani drzavljani).taj novac je tada dosao kao melem na ranu.
mi moramo svim silama mamiti ljude da nam donesu pare.

U pravu si 100%, samo dok to ovim kvazi crnogorcima dodje do mozga pare odose na drugu stranu.
Trenutno stanje na trzistu nekretnina je slicno onom na berzi pred prodaju TE i rudnka.
Tad niko nije htio da prodaje akcije jer je mislio da ce sve u nebo a sad trce i sve se biju nogama u guzicu da prodaju za 3X nizu cijenu.
E ovaj zakon je za trziste nekretnina isto sto i taj tender za Market.
Zivi bili pa vidjeli, ako se ne usvoji bice na jesen stanova u podgorici i ispod 1000 e/m2


TAKO TI BOG POMOGAO!

Ja se svaki dan molim bogu da se ova sirotinja moze skućiti,da svi imaju krov nad glavom,i da u nasoj,zamisli nasoj,zemlji zive svi ko ljudi a ne ko podstanari!

Lose ti sto ce doci 1000€ m2? jel,a? e jbg! velika steta sto nece neko moci extra profit ostvariti,toliko se nerviram da necu moci zapsati! ili je lose sto ovi sto su po 10 stanova uzeli ne mogu prodati to sto su mislislili da uvaljaju!bas steta!

to sad lose po drzavu!? kako pobogu?

i ti pricas o kvazi crnogorcima nekome? ovog licemjerja majko moja!da popludi covjek!

nego sto ce nego doci na 1000€ po m2! ja to pisem odavno i to ce biti rezultat krize u kojoj zivimo a ne kao usvajanje ili neusvajnje nekih zakona koje uzgred normalni svijet ne poznaje!

tebi zokac-kako ti volja,nije u redu to sto pises i o cemu pises,treba biti covjek iznad profita ipak...

Jasno je da se mora ulagati u proizvodnju i izgradnju hotela.Tu su potrebne investicije! nemojmo ljudi da razvodnjavamo temu.zasto je dobor da nas narod ne moze po 1000€ kupiti krov nad glavom??? jeste vi u glavu dobri???

dajte,pravitie projekte za fabrike,za hotele-!!!nemojte mi pričati o zgradama i valjanju narodu stanova po visokim cijenama,i plus zelenaskim kreditima da vas zamolim!!!vrijedjate intelingenciju svih ljudi sto posjecuju forum!!!

u ime prijateljstva sa svima molim da se ovaj post ne brise,nema zle namjere apsolutno.

[QUOTE=Michael;271312]TAKO TI BOG POMOGAO!

Ja se svaki dan molim bogu da se ova sirotinja moze skućiti,da svi imaju krov nad glavom,i da u nasoj,zamisli nasoj,zemlji zive svi ko ljudi a ne ko podstanari!

Lose ti sto ce doci 1000€ m2? jel,a? e jbg! velika steta sto nece neko moci extra profit ostvariti,toliko se nerviram da necu moci zapsati! ili je lose sto ovi sto su po 10 stanova uzeli ne mogu prodati to sto su mislislili da uvaljaju!bas steta!

Slazem se sa tobom.

TAKO TI BOG POMOGAO!

Ja se svaki dan molim bogu da se ova sirotinja moze skućiti,da svi imaju krov nad glavom,i da u nasoj,zamisli nasoj,zemlji zive svi ko ljudi a ne ko podstanari!

Lose ti sto ce doci 1000€ m2? jel,a? e jbg! velika steta sto nece neko moci extra profit ostvariti,toliko se nerviram da necu moci zapsati! ili je lose sto ovi sto su po 10 stanova uzeli ne mogu prodati to sto su mislislili da uvaljaju!bas steta!

to sad lose po drzavu!? kako pobogu?

i ti pricas o kvazi crnogorcima nekome? ovog licemjerja majko moja!da popludi covjek!

Mozes ti da molis boga koliko hoces , ali zgrade i stanove grade pare. Ako nema gradnje , sirotinja nema posla , ako nema posla onda nema para ni za stan pa bio on i 500 evra/m2.
To o cemu ti mastas nije nista drugo do raspodjela siromastva.

Mozes ti da molis boga koliko hoces , ali zgrade i stanove grade pare. Ako nema gradnje , sirotinja nema posla , ako nema posla onda nema para ni za stan pa bio on i 500 evra/m2.
To o cemu ti mastas nije nista drugo do raspodjela siromastva.

steta sto sirotinja-neimari iz makedonije,srbije,bosne... nece imate posla,zaista.

raspodjela siromastva?,a ne,ja pricam o raspodjeli bogatstva,opet ode na pogresnu stranu...

posveti se prici o izgradnji fabrika,hotela,otvaranju radnih mjesta...a pusti tu lokalno-gradjevinsku filozofiju o propasti svijeta ako nam cijene kvadrata sklizaju na 1000€...

zna li neko do kad se odlozilo razmatranje ovih zakona u skupstini, a medju njima i ovog oko kojeg se sporimo

steta sto sirotinja-neimari iz makedonije,srbije,bosne... nece imate posla,zaista.

raspodjela siromastva?,a ne,ja pricam o raspodjeli bogatstva,opet ode na pogresnu stranu...

posveti se prici o izgradnji fabrika,hotela,otvaranju radnih mjesta...a pusti tu lokalno-gradjevinsku filozofiju o propasti svijeta ako nam cijene kvadrata sklizaju na 1000€...

To sto ti pricas je najobicniji populizam.

To sto ti pricas je najobicniji populizam.

:clapping::bye1::notworthy:

zavrsili smo raspravu,rekli smo sto smo imali.

Ja sam shvatio da je samo jedan clan sporan kojim se dozvoljava uknjizba zemljista na strana fizicka lica i nista vise. Jesam li dobro ukapirao ili je vise toga sporno. Da li je predlog na sajtu vlade. Link bi bio OK.

mnogo faktora utice na cijene stanova. Ne treba se baviti samo jednim.Cijene su donekle korigovane sto je ocekivano. Posto se nista nije gradilo do unazad 10 godina drugo se nije ni moglo ocekivati. Kada operu pare vjerovatno ce doci do vece korekcije ali posto u ovoj zemlji mnogo stvari zavisi od nekoliko pojedinaca sve je moguce.

Ja sam shvatio da je samo jedan clan sporan kojim se dozvoljava uknjizba zemljista na strana fizicka lica i nista vise. Jesam li dobro ukapirao ili je vise toga sporno. Da li je predlog na sajtu vlade. Link bi bio OK.


tako nekako.prica se vise vodi oko nekih drustvenih i ekonomskih problema nego oko samo zakona,on nam kao osnov rasprave sluzi...

u zakonu ne pise koliko je cijena necega...